preša

preša ili tijesak (njemački Presse < srednjovj. lat. pressa, prema klas. lat. pressus: stisnut), stroj
za tiještenje, tiskanje, probijanje, sječenje, kovanje i dr. vrste obradbâ kod kojih se primjenjuje
velika sila na razmjerno malenu putu. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili
njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu.
Jednostavna drvena preša s vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i sl., a prvi
tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na
papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku.
Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulična preša.

Vretenasta preša pretvara kružno gibanje zamašnjaka u pravocrtno gibanje malja uz pomoć
navojnoga vretena. Zamašnjak se pokreće ručnim, hidrauličnim ili el. putem (kada je rotor
elektromotora ujedno i zamašnjak). Na nekim prešama zamašnjak se kreće u jednome pa u
drugome smjeru, a kod drugih stalno rotira u istom smjeru. Vretenasta preša može biti različitih
veličina, od one male, s radnom moći od 1 do 10 kJ i ritmom rada od 40 do 60 hodova u minuti,
pa do velike, koja ostvaruje 6000 do 10 000 kJ, uz 6 do 15 hodova u minuti.

Mehanička preša pretvara kružno gibanje zamašnjaka u pravocrtno gibanje malja uz pomoć
motornoga mehanizma s ekscentarskim ili koljenastim vratilom, uz dodatak polužnoga mehanizma
ili mehanizma klina. Stoga se razlikuje ekscentarska preša (s razmjerno kratkim hodom malja),
koljenasta preša (s dužim putem malja), polužna preša i preša s klinom. Ima najširu primjenu u
proizvodnom strojarstvu, a također se primjenjuje u prehrambenoj industriji, industriji ambalaže i
pakiranja, industriji lijekova i drugdje. Male mehaničke preše razvijaju silu do 1000 kN, one
najveće i do 160 000 kN; ritam rada je od 40 do 800 i više hodova u minuti, ovisno o namjeni i
sili.

Hidraulična preša razvija silu malja uz pomoć hidrauličnih cilindara i tekućine pod tlakom do
300 bara, koji se postiže uz pomoć klipne ili krilne pumpe. Gradi se za sile od 100 kN do
300 000 kN i više, a razvija najveću dopuštenu silu na cijelome putu malja. Nezaobilazna je u
proizvodnji profila od aluminijskih legura isprešavanjem (ekstruzijom), proizvoda iz bakrenih
slitina za voj. potrebe, pri izradbi dijelova brodskoga trupa u brodogradnji i drugdje.
Najpogodniji alati za kovanje i prešanje su visokolegirani čelici za rad u toplom stanju.
Takvi materijali trebaju ispuniti sljedeće uvjete:
• dobra mehanička svojstva kod sobnih i povišenih temperatura – kalup ne smije
omekšati
• otpornost na dinamička opterećenja i udarce ( visoka udarna žilavost)
• otpornost na trošenje
• tvrdoća – osigurava otpornost prema prodiranju drugih materijala u alata
• prokaljivost materijala
• obradljivost [15]

Najčešći materijali od kojih se izrađuju ukovnji : Č.5740; Č.6540; Č.6543; Č.4751.

Nakon izradbe kalupi se prokaljuju na HRC 48 – 53. [15]
 Kovački strojevi su alatni strojevi za obradu preoblikovanjem sirovca, te promjenu dimenzija.
Volumen sirovca je konstantan tj. ne mijenja se po završetku obrade. [16]

S obzirom na konstrukciju i način rada, kovačko strojeve za plastično oblikovanje možemo

podijeliti u tri glavne skupine:
a) batove;
b) preše;
c) horizontalni kovački strojevi.

Otkivkom se nazivaju gotovi proizvodi dobiveni kovanjem na batu, dok se otpreskom smatraju
proizvod dobiveni kovanjem na preši. Razlika je u procesu nastajanja. Materijali koji ne podnose
nagle promjene oblika, poput udaraca na batovima, potrebno je postepeno preoblikovati na
prešama.

1.4.2. Preše

Preše su alatni strojevi za oblikovanje ili rezanje materijala. Izrađuju u rasponu od malih
ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova te se zato mogu
koristiti većim silama [18]

Prema načinu rada dijele se na:

 vretenaste ručne preše
 vretenaste tarne (frikcijske) preše;
 vretenaste hidraulične preše;
 vretenaste električne preše;
 mehaničke;
 koljenaste;
 ekscentar;
 hidraulične; [16]
1.4.3.1. Vretenaste ručne preše

Kod vretenastih ručnih preša, okretni se moment na navojno vreteno prenosi djelovanjem ručne
sile na kolo preše. Navojno vreteno je pritom spojeno na gornju čeljust preše. Vretenasta ručna
preša ne zahtjeva jako temeljenje zbog slabog prijenosa vibracija (vibracije nisu prisutne).
Prednosti ovakvih preša su jednostavno održavanje i upotreba, te niska cijena i jednostavnost
konstrukcije. [16]

Obrada bez odvajana čestica ima više podskupina. Jedan

od postupaka obrade materijala bez odvajanja čestice je
plastična obrada materijala. Ona se može podijeliti prema
postupku na slijedeći način (neki od postupaka):
- kovanje
- duboko vučenje
- valjanje
- savijanje
- provlačenje
- izvlačenje
- sabijanje
- prešanje
- utiskivanje
- istiskivanje

РУЧНА ПРЕСА • година производње: 1966. • произвођач: / • инвентарски број: 3612 • служи за
пробијање, савијање лимова до 3мм као и бакра (обојених метала) до 4-5мм помоћу алата • у
радном стању

rucna presa . navoj sa 3 pocetka. osovina 22mm . prihvat alata 10mm. radni sto dimenzije 120x90.
rupa naradnom stolu 30mm. hod 35mm. visina do osovine u donjem polozaju 70mm. tezina oko
10kg. visina cele prese 340mm

RUČNA PRESA 9000 DINARA