1.

RASLOJENOST LEKSIKA
●Leksik na prijelazu- čine ga sve riječi koje postupno izlaze iz jezika jer se sve manje
upotrebljavaju ili postuno ulaze u jezik

Zastarjelice- riječi koje polako prelaze iz aktivnog u pasivni leksik

(npr. ferije(praznici), fiskultura(gimnastika)...)

Pomodnice- riječi koje se naglo pojavljuju, u nekom trenutku postaju vrlo popularne jer
najčešće imenuju trenutno moderan proizvod, a kada moda prođe, one naglo
izlaze i prelaze iz aktivnog u pasivni leksik (npr. hepening, parti, disko...)

Oživljenice- riječi koje su se vratile iz pasivnog u aktivni leksik

(npr. županija, dužnosnik, putovnica...)

Novotvorenice (neologizmi)- nove riječi koje uglavnom nastaju da bi se izrazio neki novi
pojam ili da bi se našom riječju zamijenila neka strana riječ
(npr. brzojav, kliconoša, brzinomjer...)

●Pasivni leksik- čine ga riječi koje su u njemu iz nekog razloga zastarjele

Historizmi- riječi koje su iz aktivnog u pasivni leksik prešle iz izvanjezičnih razloga

(povijesne promjene).. (npr.ban, barun, žandarmerija, krinolina, dinar...)

Arhaizmi- riječi, izrazi te gramatički oblici i konstrukcije koje su iz aktivnog u pasivni

leksik prešle iz unutarjezičnih razloga (promjene u samom jeziku)..
(npr. umjesto lasnije- lakše)

Podjela arhaizama: 1. izrazni (danas za isti izraz postoje drugi izrazi, puntar- buntovnik)
2. značenjski ili sadržajni (izraz postoji i danas, ali više ne pokriva
sadržaj; ljeto- u značenju godina, knjiga- u značenju pismo)
3. tvorbeni (promijenio se tvorbeni prefiks ili sufiks;
proljet- proljeće, prenoćaj- prenoćište)
4. fonološki (promijenio se fonemski sastav riječi; parst, sarce,čto)
5. grafijski i pravopisni (promijenio se znak za fonem; Guro- Đuro)

●Područno raslojeni leksik:

Lokalizmi- rasprostranjeni su na najmanjem području jer pripadaju jednom mjesnom

govoru (npr. gospar- dubrovački lokalizam)

Regionalizmi- upotrebljavaju se na području većem od jednog mjesta, a manjem od

narječja (npr. dalmatinizmi- kukumar, slavonizmi- kecelja, komšija)

Dijalektizmi- karakteristični su za područje cijelog narječja

(čakavizmi, kajkavizmi i štokavizmi)
1
●Funkcionalni stilovi:

Administrativni stil: -pokriva područje administrativno- pravne djelatnosti

-takvim su stilom pisani zakoni, zapisnici, izvještaji, okružnice...
-riječ se upotrebljava u svom osnovnom značenju jer je bitno postići sažet
i precizan izraz
-rečenične su konstrukcije bezlične i građene po istom tipu

Znanstveni stil: -pokriva područje različitih znanosti

-takvim su stilom pisani znanstveni radovi, referati, predavanja, rasprave..
-njime se izražavaju znanstvenici koji moraju racionalno, sažeto i precizno
iznijeti neku znanstvenu tezu i argumentirano je obrazložiti
-u njemu su najizraženija logička analiza u kojoj prevladava
znanstvena terminologija

Književnoumjetnički stil: -građu crpi iz područja kojima se izražava neka zajednica

-osnovne su mu značajke individualnost i subjektivnost
-riječ se upotrebljava u osnovnom i prenesenom značenju,
a izražajnost riječi pridonosi ljepoti umjetničkog teksta
-koriste se riječi iz svih jezičnih slojeva, bez obzira na njihovu vremensku
ili prostornu raslojenost (arhaizmi, dijalektizmi, historizmi..)
-književnici imaju slobodu odstupanja od standardnog jezika kršenjem
njegovih normi, ali to se ne čini stihijski nego stvaralački-
tekst na taj način postaje bogatiji, slikovitiji

Publicistički stil: -koristi se u medijima- stil tiskovina, radija i televizije

-u njemu se miješaju značajke znanstvenoga i književnoumjetničkoga stila
-od znanstvenog stila preuzeo je objektivnost i sažetost,
a od književnoumjetničkog preuzeo je individualnost
-unutar njega postoje različite vrste: vijest, intervju, reportaža, feljton..

Razgovorni stil: -obuhvaća sva područja ljudskoga života

-to je stil usmene riječi
-u njemu prevladavaju jednostavne rečenice koje su često eliptične
te nezavisno složene rečenice
-posebno su naglašene vrednote govorenog jezika:
dijalog, aluzije, geste, mimika
-za njega je karakterističan žargon i kolokvijalizami- riječi i oblici koji su
između standardnog jezika i žargona (npr. pekara umjesto pekarnica)

2
2. POSUĐENICE
●Jezično posuđivanje- svako preuzimanje neke riječi iz drugog jezika

Posuđenica- posuđena riječ koja se prilagođuje sustavu hrvatskog jezika i počinje

se ponašati kao domaća riječ

●Prilagodba posuđenica:

1. Fonološka- svakom stranom fonemu pronađe se odgovarajuća zamjena u

hrvatskom jeziku (npr. evergreen- evergrin, teenager- tinejdžer...)

2. Grafijska- svakom stranom grafemu pronađe se odgovarajuća zamjena u

hrvatskom jeziku (npr. taxi- taksi, playback- plejbek...)

3. Gramatička- posuđenica se uklapa u morfološki sustav hrvatskog jezika

(rod se određuje prema završetku posuđenice, glagol će dobiti
infinitivni nastavak karakterističan za glagole u hrvatskom jeziku)
(npr. grč. thema(s.r.)- hrv. tema(ž.r.); lat. polire- hrv. polirati)

4. Značenjska- riječ se opsegom svoga značenja prilagođuje jeziku primatelju

- značenje može biti istog opsega (npr. kompjutor- el.računalo),
ali može biti i uže (npr. tost) ili šire (npr. šampanjac)

●Podjela posuđenica s obzirom na jezik: 1. grecizmi- grčki jezik (gramatika, fonem)

2. latinizmi- latinski jezik (impresija, vizija)
3. germanizmi- njemački jezik (šunka, tipkati)
4. anglizmi- engleski jezik (intervju, film)
5. romanizmi: galicizmi-francuski jezik (plaža)
talijanizmi- talijanski jezik (fasada)
hispanizmi- španjolski jezik (brodet)
6. hungarizmi- mađarski jezik (lopta, gulaš)
7. turcizmi- turski jezik (limun, džep)
8. rusizmi- ruski jezik
9. bohemizmi- češki jezik
10. polonizmi- poljski jezik

●Podjela posuđenica s obzirom na izraz:

1. Internacionalizmi (europeizmi)- posuđenice koje u više jezika imaju isto

značenje i izraz (npr. televizija, revolucija, demokracija...)

2. Egzotizmi- označuju posebnost nekog naroda (npr. šerif, kauboj, flamenko...)

3. Eponimi- riječi nastale od vlastitog imena ili prezimena (npr. bovarizam, žilet...)

3
 ●Vrste jezične norme:
1. Pravopisna (ortografska)
2. Pravogovorna (ortoepska)
3. Gramatička: morfološka i sintaktička
4. Leksička - propisuje pravilnu uporabu riječi; kojoj riječi treba dati prednost,
koje su riječi po uporabi izjednačene, a koje treba ukloniti iz
standardnog jezika...
5. Stilistička (stilska funkcionalnost riječi)

3. ONOMASTIKA
●Onomastika (imenoslovlje)- dio leksikologije koji proučava imena

●Podjela imena:
Antroponimi-1. imena ljudi - 1. Slavenski sloj (Buga, Vesna, Morana, Lada, Vida...)
2. Kršćanski sloj (David, Marija, Ana, Ivan, Josip, Šimun...)
3. Sloj hrvatskih narodnih imena (Borna, Trpimir...)
4. Islamski sloj (Osman, Aida, Neira, Adnan...)
5. Sloj posuđenih imena (Nataša, Igor, Andrej, Mia...)
6. Sloj pomodnih imena (Elvis, Dajana, Ajerton...)

2. prezimena - 1. Osobna imena (Marić, Lukić, Šimić, Anić...)

2. Zanimanje (Kovačević, Mlinarić, Lončarić, Pletikapić...)
3. Nadimci (Brzica, Tihić, Žmirić, Zlomislić...)
4. Imena mjesta, pokrajina.. (Horvat, Posavec, Poljak, Mađarac...)

- matronimi- prezimena nastala od majčinog imena (Anić)

- patronimi- prezimena nastala od očevog imena (Jurić)
- eponimi- pojmovi nastali prema nekom vlastitom imenu (petrarkizam)
- etonimi- imena naroda (Slaveni, Hrvati, Mađari, Nijemci...)

Toponimi- 1. Ekonimi(ojkonimi)- imena naseljenih mjesta (Dubrovnik, Dugo Selo...)

2. Hidronimi- imena voda, rijeka, jezera i sl. (Sava, Jadransko more...)

3. Oronimi- imena gora, planina i sl. (Velebit, Medvednica...)

-etnici- imena stanovnika naseljenik mjesta (Zadranin, Šibenčanin...)

-ktetici- posvojni pridjevi izvedeni iz imena naseljenih mjesta (zadarski)

4
4. FRAZEOLOGIJA
●Frazem- najmanja frazeološka jedinica, ustaljena veza najmanje dviju punoznačnih riječi
koje se u pismu i govoru upotrebljavaju kao cjelina

●Frazeologija- grana leksikologije koja proučava ustaljene veze riječi u jeziku (frazeme)

●Podjela frazema prema vrsti riječi:

1. Imenički (grižnja savijesti = grizodušje)
2. Pridjevski (ni živ ni mrtav = polumrtav)
3. Glagolski (dati petama vjetra = pobjeći)
4. Priložni (navrat- nanos = brzo)

●Podjela frazema prema podrijetlu:

1. Biblijski (dolina suza, nositi svoj križ...)
2. Frazemi antičkog podrijetla (kocka je bačena, presjeći gordijski čvor...)
3. Nacionalni frazemi (mnogo je vode proteklo Savom...)
4. Frazemi iz književnih djela (biti ili ne biti, posljednji Mohikanac...)
5. Frazemi vezani uz različita područja ljudske djelatnosti:
- glazba (prva violina)
- matematika (ponoviti nešto iks puta)
- kemija (izazvati lančanu reakciju)
- sport (greška u koracima) ...