OBLICI NASELJENOSTI I OBILJEŽJA SEOSKIH NASELJA

 Naseljenost je prisutnost čovjeka i ljudi u nekom prostoru i vremenu, a naselje je obitavalište ljudi koje je određeno
veličinom, oblikom i funkcijama
 Osnovna podjela naselja:
o Gradovi
o Seoska naselja – manje naselje u kojem se većina stanovnika bavi primarnim djelatnostima
o Mješovita naselja – prijelazni oblik, obično u blizini gradova, nastaju jačanjem sekundarnih i tercijarnih djelatnosti
 U Hrvatskoj od 6755 naselja samo je 128 gradskih, a 6627 seoskog i mješovitog tipa
 U gradskim naseljima živi više od polovice ukupnog stanovništva
 Broj gradskog stanovništva i dalje raste zbog procesa deruralizacije ili napuštanja sela

 U panonskom prostoru nalaze se najveća hrvatska sela (s više od 5000 stanovnika) koja poprimaju obilježja mješovitih
naselja
 Većina hrvatskih sela ima mali broj stanovnika, primjerice 4/5 svih sela ima manje od 500 stanovnika, a gotovo 1/3
manje od 100 stanovnika
 Mnoga mala sela (posebice otočna i planinska) zbog procesa deruralizacije i senilizacije nalaze se u fazi izumiranja
 Nužnost intenzivne državne skrbi čime bi se zaustavila depopulacija i ostvarila revitalizacija sela

 Podjela seoskih naselja prema trajnosti: stalna, privremena i periodična

 Hrvatska seoska naselja uglavnom su stalna; privremenih naselja u našoj zemlji više nema; periodična naselja vrlo su
rijetka
 Turizam je pogodovao izgradnji periodičnih naselja
 Većina sela izgrađena je neplanski (spontano)
 Planski su građena kolonizacijska sela kojih ima najviše na prostorima istočne Hrvatske
 Njihov oblik određen je reljefom, razmještajem kuća te ulicama koje povezuju domove i kuće

 Prema obliku naselja se dijele: raštrkana, okupljena i izdužena

 Raštrkana ili disperzna naselja

 Imaju domove nepravilno razbacane i različito udaljene jedne od drugih
 Neplanski građena naselja koja su karakteristična za brdska i gorska područja kao što su Hrvatsko zagorje, , gornje
Međimurje, Banovina, Kordun, Žumberak, slavonske gore i Gorska Hrvatska
 Najčešće se sastoje od patronimičkih zaselaka koji nose nazive prema prezimenima obitelji koje u njima žive
 Osamljena gospodarstva čine specifičan oblik raštrkanih sela

 Okupljena ili zbijena sela

 Različitog oblika
 Glavno obilježja je u okupljenosti kuća na relativno malom prostoru, te polja koja se nalaze izvan sela
 U nizinskom prostoru okupljena naselja često su gomilasta i pravokutna
 Okupljena su i akropolska naselja (na uzvisinama) koja se nalaze na područjima Istre (Motovun, Labin, Buzet...)
 Pravokutna seoska naselja (naselja s tlocrtom šahovske ploče) su kolonizacijska sela izgrađena na istoku Hrvatske
(Darda, Čepin, Borovo Naselje, Nuštar)

 Izdužena ili nizna sela

 Uglavnom su smještena uz prometnice i najbrojnija su u Slavoniji, Baranji i Srijemu
 Nazivaju se i ušorena sela
 Nastala su tijekom 18. stoljeća u vrijeme gradnje prvih cesta

 Mješovita naselja su prijelazni oblici između seoskih i gradskih naselja koja nastaju uglavnom u blizini velikih gradova

 Izgled ruralnog pejsaža proizlazi iz oblika naselja, razmještaja polja i načina iskorištavanja zemljišta
 Ruralni pejsaž otvorenih polja i pejsaž zatvorenih polja
 Pejsaž otvorenih polja (eng. Open field) prevladava u prostorima s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom i
obilježavaju ga velike, pravilne i neograđene parcele koji se u Hrvatskoj javljaju u Baranji, Srijemu i Slavoniji
 Pejsaž zatvorenih polja (eng. Enclosure) obilježava ograđenost i okupljenost posjeda i njegova podjeljenost na blokove
čije male parcele su u primorju ograđene suhozidima, a u Gorskoj Hrvatskoj živicom ili rjeđe drvoredom

OBILJEŽJA GRADSKIH NASELJA

 Grad je veće izgrađeno naselje u kojem većina stanovnika radi u sekundarnom, tercijarnom i kvartarnom sektoru
 Prvi gradovi u Hrvatskoj nastali su prije oko 2500 godina na jadranskoj obali
 Tada su grčki kolonizatori osnovali gradove Issu (Vis), Korkyru Melania (Korčula), Pharos (Stari Grad na Hvaru),
Epidauros (Cavtat), Tragurion (Trogir) koje je karakterizirala napredna poljoprivreda te trgovina i brodogradnja

 Za Rimskog Carstva nastaje prva urbana mreža na prostoru današnje Hrvatske

 Ti su gradovi većinom nastajali na obali i bili su dobro povezani cestama
 Najvažnija središta bili su Salona (Solin), Siscia (Sisak), Jadera (Zadar), Pola (Pula) i Narona (danas Vid kod Metkovića)
 Veliki broj hijerarhijski nižih centara kao što su Parentium (Poreč), Tarsatic (Trsat-Rijeka), Senia (Senj), Anenona (Nin),
Mursa (Osijek), Cibaleae (Vinkovci), Marsonia (Slavonski Brod) i dr.

 Zbog provale barbara i seobe naroda rimska urbana mreža je razorena, a antički gradovi gotovo nestaju
 Srednji vijek razvoj gradova u unutrašnjosti– burgovi i suburbiji, kasnije slobodni kraljevski gradovi
 Tijekom prodora Osmanlija nastaju nove obrambene utvrde (Karlovac, Ogulin) koji postaju i jezgre urbanizacije

 Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća počinje razvoj današnjeg urbanog sustava u Hrvatskoj
 Važnu ulogu u razvoju imala je urbanizacija koja je posebno bila izražena nakon Drugog svjetskog rata
 Današnji urbani sustav čini 128 gradskih naselja
 Veliki (više od 100 000 stan.), srednji (20 000 do 100 000) i mali gradovi (manje od 20 000 stan.)
 U Hrvatskoj je urbani sustav nepravilan

 Od prvog popisa 1857. do popisa iz 2011. broj gradskog stanovništva u RH povećao se za šest puta
 Do brzog rasta urbanog stanovništva u Hrvatskoj dolazi nakon Drugog svjetskog rata zbog izrazitih procesa
deruralizacije
 Gradovi panonsko-peripanonskog prostora slični su gradovima srednje Europe jer su nastali pod utjecajem
srednjoeuropskog kulturnog kruga
 Gradska naselja u primorju pripadaju sredozemnom kulturno-graditeljskom krugu i zato dijele određena urbanistička
obilježja s drugim gradovima Mediterana
 Danas su kriteriji za proglašenje grada demografski, urbanistički, povijesno-pravni, ekonomski i funkcionalni ali često i
političko-pravne odluke vlasti

NODALNO-FUNKCIONALNA REGIONALIZACIJA HRVATSKE

 Nodalnu ili gradsku regiju čini grad s područjem koje mu gravitira

 Veličina nodalne regije ovisi o veličini i gospodarskoj snazi grada, o broju njegovih funkcija te o njegovoj prometnoj
povezanosti s ostalim naseljima
 Što je grad veći i gospodarski jači te ima više funkcija njegovo gravitacijsko područje je veće
 Svaki manji grad u Hrvatskoj sa svojim gravitacijskim područjem dio je gravitacijskog područja većeg grada

Makroregije:

 Zagrebačka
o obuhvaća sjeverozapadni dio Hrvatske ili Središnju Hrvatsku
 o 35% teritorija i 47% stanovništva

o regije: zagrebačka, karlovačka (Duga Resa), varaždinska (ČK, KR), sisačka (Petrinja, KT), bjelovarska (KC-
regionalni centar, VT, KŽ)

 Splitska
o obuhvaća prostor južnog hrvatskog primorja (Dalmacije) i prostire se na oko 23 % teritorija, na kojem živi oko 900
tisuća stanovnika

o regije: splitska (Makarska, Sinj; Imotski), zadarska (Biograd, Benkovac, Gračac), šibenska (Knin, Drniš), dubrovačka
(Metković, Ploče, Vela Luka, Korčula)

 Riječka
o Istra i veći dio Gorske Hrvatske; 21% površine i 13% stanovništva
o
o regije: riječka (Senj, Mali Lošinj, Gospić, Delnice, Ogulin, Otočac), pulska (Rovinj, Poreč, Pazin),

 Osječka
o Slavonija i Baranja, zapadnni Srijem; 21% površine i oko 20% stanovništva

o regije: osječka (Đakovo), slavonskobrodska (Požega), vinkovačko-vukovarska

MAKROREGIONALNA SREDIŠTA

Zagreb
 Vodeće gospodarsko, demografsko, prometno, političko i obrazovno središe Hrvatske
 Oko 690 000 st. (2011.) u gradskom području te oko 790 000 u širem gradskom području
 Urbana jezgra nastala na kontaktu medvedničkog prigorja i savske aluvijalne ravni
 Kaptol, Gradec, a od 1850. ujedinjeni u grad Zagreb
 1094. najstariji spomen Zagreba (osnovana Zagrebačka biskupija)
 Od 16. stoljeća političko središte jer u njemu zasjeda Hrvatski sabor
 Od Hrvatskog narodnog preporoda (sredina 19. stoljeća) Zagreb postaje i kulturno središe Hrvata i tada broji oko 15
000 stanovnika
 U drugoj polovici 19. stoljeća gradnjom prve željezničke pruge grad se industrijalizira i time počinje demografski rast
grada
 Snažna industrijalizacija nakon Drugog svjetskog rata potiče širenje grada i izgradnju Novog Zagreba južno od Save
 Danas je Zagreb funkcionalno povezan sa satelitskim gradovima u okolici (Velika Gorica, Sesvete, Samobor, Zaprešić)
i time tvori s oko milijun stanovnika najveću urbanu regiju Hrvatske

Split
 Drugi grad po veličini u RH i najveće naselje u Dalmaciji (180 000 st., šire područje oko 240 000 st.)
 Razvio se iz jezgre koju čini Dioklecijanova palača izgrađena u 4. stoljeću
 Nastao podno brda Marjana
 Grad u srednjem vijeku bio autonomna gradska komuna, od 15. do 18. stoleća pod venecijanskom vlašću gubi
trgovačku važnost i gospodarski stagnira
 Početkom 20. stoljeća izgradnjom ličke pruge započinje ponovni gospodarski rast
 U međuratnom razdoblju Split preuzima od Zadra ulogu upravnog središta Dalmacije
 Nakon Drugog svjetskog rata grad se brzo industrijalizira te se u njemu koncentriraju upravne, gospodarske, obrazovne
i kulturne funkcije
 Snažnjenje Splita privlači stanovništvo iz okolnih otoka i Zagore i grad prerasta u makroregionalno središte
 Splitska regija, s više od 240 000 st., u širem smislu obuhvaća obalni prostor od Trogira na zapadu do Omiša na istoku
Rijeka
 Najveća luka i treći grad po veličini u Hrvatskoj (oko 130 000 st.)
 Grad se razvio na sjevernoj obali Riječkog zaljeva, na mjestu gdje se Jadransko more najviše približilo srednjoj Europi
 Naselje nastalo iz ilirske Tarsie i kasnije rimske Tarsatice
 U srednjem vijeku rijeka Rječina razdvajala je dva naselja: Trsat i Riku svetog Vida
 U 19. stoljeću na brži razvoj grada veliki utjecaj imale su završene ceste Karolina i Lujzijana te od 1873. godine i
željeznička pruga prema Zagrebu i Budimpešti
 Tada dolazi do snažne industrijalizacije grada, razvoja trgovine i Rijeka se pretvara u najvažniju luku ugarskog dijela
Monarhije
 Nakon Prvog svjetskog rata grad je podijeljen između kraljevine Jugoslavije (Sušak) i Italije (Rijeka, tal. Fiume)
 Talijanski dio tada stagnira, a Sušak se razvija u najvažniju jugoslavensku luku
 Nakon 1945. grad se ujedinjuje, grade se lučki bazeni i terminali, te se grad daljnje industrijalizira i razvija Riječka
gradska regija (proteže se od Opatije na zapadu do Omišlja, Njivica i Crikvenice na jugoistoku) koja broji oko 200 000
stanovnika

Osijek
 Najmanje hrvatsko makroregionalno središte
 Razvio se na desnoj obali Drave, na najpovoljnijem prijelazu preko rijeke
 Duga urbana tradicija (postojalo je naselje još u neolitiku) koju su stvarali Iliri, Kelti i Rimljani
 U doba Rimljana stvara se vojni tabor Mursa koji je u 5. stoljeću razoren od barbarskih plemena
 U srednjem vijeku na temeljima razorene Murse razvija se naselje Eszek s obrtničkim i trgovačkim funkcijama
 U 150 godina osmanlijske vlasti Osijek je porušen i zapaljen pa ponovno izgrađen kao orijentalno naselje
 Nakon oslobođenja od osmanlijske vlasti Austrija širi grad te u 18. stoljeću gradi barokni kompleks s vojnim, crkvenim
i svjetovnim objektima na prostoru Tvrđe
 Početkom 19. stoljeća Osijek razvojem trgovine, obrta i prometa postaje najveće gradsko naselje u Hrvatskoj
 Nakon raspada Austro-Ugarske Osijek dobiva periferni položaj što mu i u današnjoj Hrvatskoj predstavlja veliki
problem u njegovom daljnjem gospodarskom i demografskom razvoju

OSNOVNE ETAPE GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE

 Na strukturu gospodarstva i razinu njegove razvijenosti utjecali su prirodna osnovica, geoprometni položaj, povijesno-
politički procesi i demografska obilježja
 Hrvatska usprkos velikim potencijalima koje joj pruža prirodna osnovica i povoljan geoprometni položaj zbog čestih
ratova, promjena granica, snažnih iseljavanja te političke podređenosti u raznim državnim zajednicama, nije se razvila
u skladu svojih mogućnosti
 Hrvatska je ipak najrazvijenija država JI Europe te prema BND-u po st. pripada u gornju skupinu srednje razvijenih
zemalja

 Pet razvojnih razdoblja hrvatskog gospodarstva

Obrtničko – manufakturno razdoblje (do 70-tih godina 19. stoljeća)

 Razdoblje početne transformacije obrta (cehova) u manufakture, a kasnije u manje industrijske pogone
 U tom razdoblju hrvatsko gospodarstvo zaostaje za gospodarstvima srednje i zapadne Europe
 Autarkična poljoprivreda s prvim manufakturama u Zagrebu, Karlovcu, Zadru, Osijeku i drugim većim gradovima

Industrijsko-željezničko razdoblje (1870. – 1918.)

 Početak razvoja industrije u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća, gotovo stotinu godina kasnije nego u Zapadnoj
Europi
 Prvi industrijski pogoni bili su mali, s primitivnim i uglavnom polovnim strojevima
 Slaba kupovna moć stanovništva
 Nerazvijeno tržište
 Nedostatak domaćeg kapitala i usmjerenost stranog kapitala na iskorištavanje jeftine radne snage i šumskog bogatstva
 Gradnja prvih željezničkih pruga i razvoj prometa, trgovine i turizma

Razdoblje između dva svjetska rata (1918. – 1941.)

 Usprkos daljnjoj industrijalizaciji, hrvatsko gospodarstvo počinje stagnirati i još više zaostajati za onima zemalja srednje
i zapadne Europe
 Na usporavanje gospodarskog razvoja utjecali su neriješeno nacionalno pitanje, politička podređenost Hrvatske u
Jugoslaviji, svjetska gospodarska kriza (1929.- 1933.) te gubitak Istre, Rijeke i Zadra
 Pozitivni pomaci postignuti su u industriji, turizmu i prometu

Razdoblje socijalističkog razvoja (1945. – 1990.)

 Hrvatska je u Drugom svjetskom ratu pretrpjela velike ljudske i materijalne gubitke
 Nakon 1945. pristupa se obnovi infrastrukture i intenzivnoj industrijalizaciji
 Hrvatska kao razvijenija republika mora znatan dio svog dohotka usmjeravati u Beograd za razvoj slabije razvijenih
republika
 Radničko samoupravljanje (1950.) potaknulo je brzi industrijski rast i razvoj novih industrijskih i stambenih zona
 Industrijski razvoj bio je obilježen i mnogobrojnim promašenim investicijama (pr. tvornica glinice u Obrovcu), viškom
radnika i visokim troškovima proizvodnje
 Između 1965. i 1980. uzimaju se strani krediti, a problem nezaposlenosti rješava se otvaranjem granica za odlazak u
inozemstvo domaćih radnika
 Od 1980. započinje razdoblje krize jer strani krediti dolaze na naplatu i time dolazi do gospodarske stagnacije i
monetarne inflacije
 Uz sve negativnosti Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila veliki napredak u industriji, turizmu i dr.

Razdoblje tranzicije hrvatskog gospodarstva (od 1990. do danas)

 Nakon demokratskih izbora i osamostaljenja države, hrvatsko gospodarstvo prelazi iz socijalističkog u otvoreno tržišno
gospodarstvo
 Ratna razaranja su otežala taj prijelaz kao i zastarjela tehnologija te neuspijela privatizacija koja je često praćena i
brojnim malverzacijama
 Posljedice tih procesa su porast nezaposlenosti, odljev visokoobrazovane radne snage i porast broja umirovljenika
 Pozitivni procesi koji su se dogodili posljednjih godina očituju se u izgradnji prometnica, razvoju turizma i rastu bruto
domaćeg bruto proizvoda

SUVREMENA OBILJEŽJA HRVATSKOG GOSPODARSTVA

 Razvoju hrvatskog gospodarstva pogoduju geografski položaj RH i raznolikost njezinih prirodnih cjelina
 Tri prirodne cjeline Hrvatske čine veliki gospodarski potencijal
 Gospodarski potencijal Panonsko-peripanonske Hrvatska očituje se u plodnom tlu i poljoprivredi, te prometnoj
važnosti, energetskim resursima i dugoj tradiciji industrijske proizvodnje
 Važnost Gorske Hrvatske je u velikom šumskom bogatstvu i prometnom položaju te potencijalu u razvoju turizma i
poljoprivrede
 U Primorskoj Hrvatskoj razvijen je turizam zbog toplog mora i razvijene obale, a velika je važnost i u vinogradarstvu i
maslinarstvu

 Veliki gospodarski potencijal današnje Hrvatske je i u dugoj pomorskoj tradiciji, uvučenosti Jadranskog mora u
europsko kopno i pomorskom prometu
 Prijelaz iz socijalističkog planskog u tržišno gospodarstvo bio je praćen velikim ratnim razaranjima i gubitkom
jugoslavenskog tržišta što je dovelo do stečajeva i otpuštanja velikog broja radnika
 Većinom neuspješan proces privatizacije i pretvorbe
 Veliki gubitci u turizmu koji su usporili razvoj hrvatskog gospodarstva krajem 20. stoljeća
 BND po stanovniku u Hrvatskoj je 2012. godine iznosio oko 13 200 USD
 Hrvatska pripada u gornju skupinu srednje razvijenih zemalja
 Od 1992. kada je BND po st. bio najniži, njegova vrijednost se do 2012. povećala za četiri puta
 Veliko povećanje broja nezaposlenih (oko 370 000 st. početkom 2014.) i umirovljenika (više od jednog milijuna)
 Deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci (6,5 mlrd. € u 2012. godini)
 Negativnu trgovinsku bilancu pokrivaju prihodi od turizma (2013.g. - 7,2 mlrd. €) i izvoza usluga
 Glavni trgovinski partneri RH su Italija, Njemačka, BiH, Slovenija, Austrija

 Hrvatsko gospodarstvo karakterizira izrazito neravnomjeran regionalni razvoj

 Gospodarski propulzivna područja su na sjeveru Zagreb s okolicom, Međimurska i Varaždinska županija, te na zapadu
Istarska županija i Kvarner
 Najteža gospodarska situacija je u područjima koja su bila zahvaćena ratom (unutrašnjost Dalmacije, Lika, Kordun,
Banovina, zapadna Slavonija i istočno Podunavlje)

Pojmovi za kartu:

 Kopački rit, Crna mlaka, Lonjsko polje, Crnac polje i Jelas-polje, Spačva

 Vukomeričke gorice, Bilogora

 Žumberačka gora, Ivanščica i Medvednica
 Maceljsko gorje, Kalnik, Samoborsko gorje
 Petrova i Zrinska gora, Moslavačka gora
 Slavonsko gorje: Ravna gora – Papuk – Krndija; Psunj – Požeška gora – Dilj;
 Požeška kotlina
 Ćićarija, Učka, Velebit, Biokovo, Mosor
 Risnjak, Velika i Mala Kapela, Plješevica, Dinara, Kamešnica
 Vinodol, Ravni kotari i Konavle

 RIJEKE CRNOMORSKOG SLIJEVA: Dunav; Vuka; Sava; Kupa i Una, Lonja; Drava; Mura; Kupa; Korana, Mrežnica i
Dobra i Odra

 RIJEKE JADRANSKOG SLIJEVA : Neretva, Cetina, Dragonja, Mirna, Raša, Rječina, Zrmanja, Krka

 PRIRODNA JEZERA U RH: Vransko jezero pokraj Biograda, Vransko jezero na otoku Cresu, Baćinska jezera kod
Ploča, Crveno i Modro jezero kod Imotskog, Plitvička jezera

 UMJETNA JEZERA: Dubravsko jezero na Dravi i Peručko jezero na Cetini

 Otoci: Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, Kornati, Šolta, Brač, Hvar, Vis, Korčula, Lastovo, Mljet

 Pelješac