Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 4

Najda Petrović

Odsjek za književnosti naroda BiH i b/h/s jezik


48981/208

Refleks glasa jat u zakonima na bosanskom


standardnom jeziku
Bosanski jezik je jedan od tri službena jezika u BiH i stoga se u službenim glasilima
objavljuju zakoni, uredbe, rješenja i drugi akti i na bosanskoj, pored hrvatske i srpske verzije.
Takvi tekstovi bi trebali biti reprezentativni u predstavljanju norme jednog standardnog
jezika.
Ne smije se zaboraviti da svaki registar, u ovom slučaju administrativni, gradi svoju vlastitu
normu, koja nekada, u manjoj ili većoj mjeri odstupa od standarda.
Izlaskom Pravopisa bosanskog jezika (996) postavljena su osnovna pravila koja se tiču
upotrebe refleksa jata pri tvorbi imenica od glagola koji počinju sa pre-, u riječima sa
skupinom suglasnik + sonant r i u riječima nastalim od glagola teći i taći.
U Gramatici se jasno izlaže stav prema imenicama sa dvosložnik i jednosložnim prefiksom
gdje se navodi: “U kolebanju između oblika sa prije- i sa pre- prednost unaprijed ne treba
davati ni jednima ni drugima. Tu se, prije svega, treba oslanjati na vlastiti jezički osječaj, s
tim što u principu i jedni i drugi oblici imaju književnojezičku vrijednost” (Jahić – Halilović –
–Palić 2010:162).
Naravno, bitno je spomenuti i Rječnik bosanskog jezika (2010) koji za svaki primjer posebno
određuje njegov status u bosanskom standardnom jeziku.
Tako su imenice koje su u Pravopisu potvrđene samo sa dvosložnim prefiksom prije- dobile
dublete sa jednosložnim prefiksom, s tim da ti dubletj nisu podjednako stabilizirani i poznati,
a prednost imaju imenice sa prije-, gdje se pojedini primjeri javkjaju samo sa dvosložnim
prefiksom (prijekor, prijeglas i dr.)

U kolikoj mjeri su prihvaćene upute iz Pravopisa i Gramatike, te koliko su se rješenja iz


tekstova podudarila sa novim rješenjima iz Rječnika, vidjet ćemo na primjerima iz nekoliko
zakona objavljenih tokom 2010. u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

Tvorba imenica od glagola sa prefiksom pre-

a) Prijenos ili prijenos


Imenica prijenos u Pravopisu navedena samo sa dvosložnim prefiksom (Halilović
1996:129), u Gramatici kao dublet prijenos/prijenos (Jahić–Halilović–Palić 2000:162), a u
Rječniku se liku prijenos daje prednost (Halilović–Palić–Šehović 2010:1015,1038).

b) Prijevoz
Ova imenica u Pravopisu je ubrojena u grupu imenica koje imaju samo dvosložni prefiks,
u Gramatici u grupu naporednih oblika sa jednosložnim i dvosložnim prefiksom, dok
Rječnik prihvata oba oblika a liku prije- daje prednost.

c) Prijelaz/prijelaz
Prvopis i Gramatika prihvataju dublet dok Rječnik prednost daje liku sa dvosložnom
zamjenom jata.

d) Prijepis i prepis
U ovom slučaju sva tri normativna izvora iznose identičan stav o dubletnoj prirodi ovog
para.

e) Prijestup i prestup
Za ovaj primjer Pravopis prihvata dublet, a intersantno je da je u Rječniku ovaj stav
promijenjen – prihvaćen je oblik prestup ali se prednost daje liku prijestup.
Riječi sa skupinom suglasnik + sonant r
Pravopis i Gramatika nisu izričito eliminirali upotrebu j u ovakvim primjerima, dok je Rječnik
upravo to učinio, pa je samo bregovi, crepovi, vredmota, zapreka, sprečavanje i sl.
Oblici povreda i uvreda upotrebljavaju se samo u liku bez j.

Riječi nastale od glagola taći i teći


Dakle, Pravopis i Gramatika ukazuju na jasnu distinkciju u značenju između glagola i
izvedenica nastalih od glagola teći i taknuti, Rječnik prihvata i oblik sa –tic u istom kontekstu.

Kada posmatramo imenice i druge izvedenice tvorene od glagola koji počinju ds pre-,
primjećujemo da se izdvajaju tri skupine.
1. Imenice (i druge izvedenice) koje se pojavljuju jedino u obliku sa dvosložnim
prefiksom.
2. Imenice koje se češće javljaju u obliku sa dvosložnim prefiksom i sporadično u obliku
sa jednosložnim prefiksom.
3. Imenice sa jednosložnim prefiksom.
Evidentan otpor postavlja se u upotrebi oblika sa –tjec nastalih od glagola teći.
Jedini oblici u ovim izvorima su oblici sa –tic.

Na kraju, možemo zaključiti da se stamdardna norma bosanskog jezika,što se tiče pitanja


refleksa jata, u principu primjenjuje u ovim izvorima i ne odstupa mnogo od nje.

You might also like