Zvučni prostor – svuda gdje je zvuk

Velika varijabilnost u lokalizaciji zvuka no: najtočnija lokacija zvuka ispred (2-3.5°), a najmanje
točna iza glave i sa strane (20°)

Znakovi za lokalizaciju = (međudjelovanje glave i ušiju)

ZNAKOVI ZA
LOKALIZACIJU

BINAURALNI MONAURALNI

intrauralna razlika intrauralna razlika u

u intezitetu vremenu spektralni znaci
(IURuV) (IURuV)

IURuV – razlika u dolasku zvuka u D i L uho; veća za zvukove sa strane -> određivanje lokacije
IURuR – temeljena na razlici u razini zvučnog tlaka
 Glava je pregrada pa smanjuje intezitet zvuka kod dolaska u udaljenije uho (=zvučna sjena) i
to samo kod visokofrekvetnih zvukova
 Pod utjecajem promjene lokacije samo ako je f > 1 000 Hz
Spektralni znak – frekvencija sa svake lokacije zvuka

IURuV IURuR SZ LOKACIJA

UTJECAJ ZNAKOVA ZA LOKACIJU NA PONAŠANJE

Bihevioralni eksperiment – tehnika virtualnog zvučnog prostora
Internalizacija (zvuk iz glave) i eksternalizacija (zvuk iz okoline -> virtualni zvučni prostor)
BIHEVIORALNI ZNACI = lokacija na horizontalnoj koordinati
 IURuV – niske frekvencija
 IURuR – visoke frekvencije
PROCJENA VISINE I NEODREĐENIH LOKACIJA
Ukoliko različiti zvuk dolazi s jednake udaljenosti od uha (U) no s različite lokacije (npr točke D i E),
iste su IARuV i IARuR zbog jednake udaljenosti
|DU| = |UE|  IARuV = IARuR
SPEKTRALNI ZNACI – visina
Eksp s odljevom:
 Neposredno nakon stavljanja loša lokalaizacija visine
 Tijekom vremena se nauči povezivati spektralne znakove s smjerovima u prostoru
 Nakon skidanja stvaraju se nove neze spektralnih znakova i lokalizacije, a postoji i stara
povezanost

REALNOST: BINO monauralni i binauralni znakovi

+ djeluju zajedno

MONO

FIZIOLOŠKA REPREZENTACIJA
1) Neuron koji reagira na IURuV
2) Topografska mapa u kortikalnom području

Neuron = detektor IURuV, u slušnom korteksu i jezgrama (olivarna jezgra, ....)

 Neuronsko prihvatno polje lokacije zvuka – područje u prosotu povezano s pojedinim
neuronom
Topografska mapa – info o neuronskoj strukturi koja na sustavan način reagira na položaj u
prostoru
KORTEKS - nužan za lokalizaciju
 Panoramski neuroni - info o mjestu izvora zvuka obrascima aktivacije
GDJE TOK

RASTE PROSTORNA
sek. slušni
A1 UGOĐENOST NEURONA
korteks

slušni korteks

Napredovanjem uzduž GDJE toka, neuroni postaju bolje prostorno ugođeni i bolje reagiraju na
položaj složenih zvukova koji sadrže mnoge frekvencije
IDENTIFICIRANJE IZVORA ZVUKA
ANALIZA ZVUČNE SCENE
Lokaciju NE možemo odrediti na temelju podraženih receptora u pužnici
Dolazi do miješanja zvukova u pužnici ukoliko zvukovi dolaze u isto vrijeme
Zvučna scena – puno izvora zvukova u okolini
Analiza zvučne scene – odvajanje pojedinih izvora scene u zasebne percepcije

NAČELA SLUŠNOG GRUPIRANJA (x5)

Temelje se na tome kako zvukovi nastaju u okolini; SVAKO načelo može dovesti do POGREŠKE
Lokalizacija – izvor se pomiče, no zvuk ide kontuiranim tijekom
Sličnost boje i visine tona – ista boja = isti izvor
 Wesselov efekt – grupiramo zvukove koji slično zvuče
 Razdvajanje zvučnog niza – razdvajanje zvučnog podražaja na različite perceptivne nizove
(boja tona, visina tona, ...)
o Implicirana polifonija/sjedinjeni glazbeni niz
 Brza izmjena tonova dovodi do grupiranja niskih i visokih tonova u dva odvojena niza
 Iluzija ljestivice/melodično kanaliziranje – grupiranje prema sličnosti u visini tonova
Vremenska blizina
 Da bi bilo razdvajanja, slični tonovi po boji ili visini moraju se pojaviti u malom razmaku
(velika razdvojenost u vremenu  nema razdvajanja)
Zakon dobrog slijeda
 Konstatne zvukove proizvodi isti izvor
 Ravnomjerna ista/slična frekvencija = kontunirani zvučni podražaj
Iskustvo
 Melodijska shema – reprezentacija poznate melodije
SLUŠANJE UNUTAR PROSTORA
Percepcija zvuka ovisi o frekvenciji, razini, položaju u prostoru, odnosu s drugim zvukovima,...
Izravni zvuk – dolazi izravno do ušiju problem
Neizravnni zvuk - zvuk koji stiže kasnije lokalizacije
Percipiramo da zvuk dolazi SAMO s JEDNOG mjesta

PERCEPCIJA 2 ZVUKA U RAZLIČITO VRIJEME

Prag odjeka – vrijeme kada su zvukovi odvojeni; produžava se kada se zvuk koji zaostaje nalazi na
nižoj razini od vodećeg zvuka
Učinak prednosti upravlja u zatvorenom prostoru -> percipiramo da zvuk dolazi iz izvora, ane iz
različitih smjerova
Percipiramo da zvuk dolazi s bliže lokacije zbog toga što dolazi prvi do ušiju; zvuk s dalje lokacije
mijenja kvalitetu prvog zvuka (cjelovitost, opsežna kvaliteta tj pozitivan utjecaj)
ARHITEKTONSKA AKUSTIKA
Proučavanje kvalitete zvuka unutar prostorije
Glavni čimbenik - koliko zvuka upijaju zidovi, strop i pod -> ako se upije većina dolazi do malo
neizravnih zvukova i obratno
Djeluje i veličina i oblik (određuje sudar zvuka s površinom i smjer odbijanja)
L.Beranek: Doživljaj glazbe povezan s fizikalnim mjerama
vrijeme bliskosti

proporcija basova – proprocija niskih i srednjih frekv koje se odbijaju

čimbenik prostornosti – udio neizravnog zvuka u ukupnom zvuku koji dopire do slušatelja

ZA RAZMATRANJE
 Preklapanje između mjesta s kojeg mislismo da dolazi zvuk i mjesta kojeg vidimo
 Npr kinodvorana -> efekt vidnog zahvaćanja ili efekt trbuhozborstva (mislimo da zvuk
dolazi s platna ispred nas no zapravo dolazi iz zvičnika iza/pored nas)
 vidno zahvaćanje – ako gledamo vizualni podražaj kako ide D-> l zvuk koji je išao L-> D
percipiramo ISTO D->L
Zvuk D->L

D -> L
L -> D