ZBORNIK

POVIJESNOG
P OVIJESNOG DRUSTVA
D PAKRAC-LIPIK
RUSTVA P AKRAC-LIPIK
 SSADRZAJ:
ADRZAJ:
Branko
Branko Krizan
Krizan
Kovnica
Kovnica je
je bila
bila uu Pakracu!
Pakracu!

Sinisa
Sinisa Njegovan
Njegovan Starek
Stdrek
Graditelji
Graditelji i glumci
glumci

Zdravko
Zdravko Palavra
Palavra
"Nase novine”
“Nase novine" -- novinski
novinski medij
medij kao
kao zrcalo
zrcalo lokalnog
lokalnog zivota
zivota

Milan
Milan Lukic
Lukic
C ar i kralj
Car kralj Franjo
Franjo Josip
Josip I. pricamaa starijih
I. uu pricam starijih ljudi
ljudi iz
iz
potplaninskih
potplaninskih sela
sela ispod
ispod Papuka
Papuka ii Psunja
Psunja

Jelena
Jelena Hihlik
Hihlik
Josip
Josip Svoboda
Svoboda

Stjepan
Stjepan Benkovic
Benkovic
Geografsko
Geografsko - povijesna
povijesna obiljezja grad a Pakraca
obiljefja grada Pakraca

Balogh
Balogh Janosne
Janosne Horvath
Horvath Terezia
Obitelj
Obitelj Jankovici D aruvarski - povijest
Daruvarski Istrazivanja u slid
povijest istraiivanja slici i rijeci
rijeci

Sinisa
Sinisa Njegovan
Njegovan Starek
Stdrek
Spravljanje
Spravljanje piva
piva

Stjepan
Stjepan Benkovic
Benkovic
Zavicajna
Zavicajna povijest
povijest

Dragutin
Dragutin Fezi, Romana
Romana Fezi
Fezi Martinic
Martinic
Pjesme
Pjesme za kola
kola i plesove,
plesove, djecje
djecje igre,
igre, rugalice
rugalice i brojalice
brojalice
gajskog
gajskog i garesnickog
garesnickog kraja
kraja

Jelena
Jelena Hihlik
Hihlik
Zapis
Zapis o0 potrazi
potrazi za starim
starim Rimljanima
Rimljanima u okolici Pakraca
Pakraca

Stjepan
Stjepan Benkovic
Benkovic
Crkva
Crkva sv. Pantelejmona
Pantelejmona kod
kod Tornja
Tornja sprem
spremnana za posjetitelje
posjetitelje

Dragutin
Dragutin Fezi
Fezi
M adari u pakrackom kraju
Madari kraju

2
 Kovnica
Kovnica jjee bila
bila u Pakracu!
Pakracu!
Branko Krizan
Branko Krizan
Uvod
Osim danas i nakratko u 20.
Osim 20. stoljecu, Hrvati su vlastiti (autonomni) novae imali samo
sarno u 13.
13. i
14. stoljecu,
14. stoljecu. Banski
Banski denar
denar bio
bio je
je znacajni
znacajni simbol
simbol ii atribut
atribut hrvatske
hrvatske politicke
politicke autonomije
autonomije uu sklopu
sklopu
monetamu i drzavnu samostalnost hrvatskog dijela
Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Dokazivao je monetamu
Kraljevstva. Drava je bila granica izmedu podrucja kolanja hrvatskog i ugarskog novca. novea. Nakon
toga sve dodo Nezavisne Drzave Hrvatske nije postojao
postojao poseban hrvatski novae i upravo je radi toga
novea vazna cinjenica za hrvatsku povijest.
postojanje srednjovjekovnog hrvatskog novca
0o banskom
banskomsese
denaru
denaru dosta zna,
dosta zna,aliali
0o kovniei
kovniciu uPakraeu
Pakracu nenezna
znasese
puno.
puno.TaTa
cinjenica
cinjenicaopravdava
opravdava
ovo istrazivanje ciji je cilj
ovo cilj dokazati da je ona bila u Pakracu Pakraeu ii obrazloziti zasto je bila ondje
ondje
smjestena. Nije nam
smjestena. nam cilj
eilj detaljno opisivati banovac
banovae jejerr to
to je uradila starija hrvatska historiografija,
Cirom Truhelkom
predvodena Cirom Truhelkom i Ivanom Rengjeom.
Rengjeom,
Na pisanje ovog
ovog rada potaknulo me me predavanje prof.
prof. Miljenka Pandzica, odrzano uu lipnju 2006.
2006.
uu Pakracu,
Pakraeu, uu sklopu
sklopu obiljezavanja 750.
750. obljetnice
obljetniee prvog spomena
spomena kovnice
kovniee banskog denara. U U
neformalnom razgovoru
neformalnom razgovoru nakon predavanja,
predavanja, prof.
prof. Pandzic napomenuo je kako kako nije siguran da
da je
kovnica banskog
kovnica banskog denara doista
doista bila
bila uu Pakracu
Pakraeu jer
jer se
se uu prilozenoj
prilozenoj ispravi ne
ne spominje doslovno
"Pakrac" vec
“Pakrac” vee termin “prekodravska
"prekodravska kovnica”
kovniea" (lat.
(lat. “...camera
"...camera dede ultra Dravam...”),
Dravam ..."), za
za koju
historiografija samo
historiografija sarno “vjeruje”
"vjeruje" da
daje prvotno bila
je prvotno bila smjestena
smjestena uu Pakracu.
Pakracu.
Kao Pakracanina
Kao Pakracanina ii povjesnicara
povjesnieara takva
takva meme izjava
izjava neugodno
neugodno iznenadila
iznenadila je jerr sam
sam smatrao
smatrao kako
kako
se radi
se radi o0 nepobitnoj
nepobitnoj povijesnoj
povijesnoj cinjenici.
cinjenici. Medutim,
Medutim, uvidom
uvidom uu ispravu
ispravu ii to
to na
na lieu
lieu mjesta,
mjesta, uvjerio
uvjerio
sam se
sam se da
da se
se uu njoj
njoj doista
doista ne
ne spominje
spominje nas
nas Pakrac.
Pakrae. Ne
Ne zeleci
zeleci vise
vise gnjaviti
gnjaviti gospodina
gospodina Pandzica
Pandzica ii
primjetivsi da
primjetivsi da mu
mu sese zuri
Zuri uu Zagreb,
Zagreb, odlucio
odlucio sam
sam sto
sto prije
prije pokusati
pokusati rijesiti
rijesiti tu
tu nebulozu.
nebulozu. Za
Za njeno
njeno
rjesenje trebalo
ijesenje trebalo jeje pronaci
pronaci povijesni
povijesni izvor
izvor uu kojem
kojem se
se doslovno
doslovno spominje
spominje kovnica
kovniea banskog
banskog denara
denara
uu Pakracu.
Pakraeu.
Navodnoje
Navodno je vec
vee znameniti
znameniti hrvatski
hrvatski povjesnicar
povjesnicar Tadija
Tadija Smiciklas
Smiciklas uu drugoj
drugoj polovici
poloviei 19.
19. stoljeca
stoljeca
pisao da
pisao daje
je kovnica
kovniea bila
bila uu Pakracu,
Pakraeu, medutim
medutim do
do njegovih
njegovih tekstova
tekstova nisam
nisam se
se trudio
trudio doci
doci vec
vee sam
sam
isao izravno
isao izravno na
na dostupne
dostupne povijesne
povijesne izvore.
izvore.
Uskoro sam
Uskoro sam uu Hrvatskom
Hrvatskom drzavnom
drzavnom arhivu
arhivu uu Zagrebu
Zagrebu pronasao
pronasao kraljevsku
kraljevsku ispravu
ispravu koju
koju mi
mije
je na
na
uviddao
uvid daoprof.
prof. Pandzic.
Pandzic, Nalazi
Nalazi se
seuuznamenitoj
znamenitoj zbirci
zbirei izvora
izvora hrvatske
hrvatske srednjovjekovne
srednjovjekovne povijesti
povijesti pod
pod
nazivom Codex
nazivom Codex diplomaticus
diplomatieus regni
regni Dalmatiae,
Dalmatiae, Croatiea
Croatiea et et Sclavoniae,
Sclavoniae, kojekoje je
je uredio
uredio Smiciklas.
Smiciklas.
Medutim,tu
Medutim, tuje
je nastao
nastao problem
problem jejerr se
se pokazalo
pokazalo dada se
se ii uu Codexu
Codexu nalazi
nalazi ista
ista ona
ona isprava
isprava uu kojoj
kojoj se
se
ne spominje
ne spominjepakracka,
pakracka, vec
vee prekodravska
prekodravska kovnica.
kovnica, Prema
Prema logici,
logiei, to
to bi
bi moglo
moglo biti
biti bilo
bilo koje
koje mjesto
mjesto
uu kontinentalnoj
kontinentalnoj Hrvatskoj.
Hrvatskoj.
Buduci da
Buduci da je
je problem
problem kompliciran,
komplieiran, valja
valja pojasniti
pojasniti neke
neke stvari.
stvari. Naime,
Nairne, svi
svi povjesnicari,
povjesnicari, aa jos
jos
vise numizmaticari,
vise numizmaticari, redovito
redovito navode
navode dada je
je prva
prva hrvatska
hrvatska kovnica
kovnica bila
bila uu Pakracu,
Pakraeu, pozivajuci
pozivajuci sese
na Smiciklasov
na Smiciklasov Codex
Codex Diplomaticus,
Diplomatieus, svezak
svezak V.V. stranica
straniea 42.
42. dokument
dokurnent 566.
566. Medutim,
Medutim, kadkad se
se taj
taj
navod provjeri,
navod provjeri, onda
onda sese vidi
vidi da
da tamo
tamo nema
nema spomena
spomena Pakracu
Pakraeu nego
nego famoznoj
famoznoj “prekodravskoj”
"prekodravskoj"
kovnici.Cinilo
kovnici. Ciniloseseda
dadoista
doista nema
nema dokaza
dokaza dadaje kovnica bila
je kovnica bila uuPakracu
Pakraeu pa
pa se
sesamo
sarnood odsebe
sebe postavilo
postavilo
pitanje zasto
pitanje zasto citava
citava hrvatska
hrvatska historiografija
historiografija pise
pise da
da jest
jest npr.:
npr.: “U"U Slavoniji
Slavoniji su su se
se kovali
kovali posebni
posebni
novci- banovci.Kovnica
novci-banovci. Kovnicaje najprije bila
j e najprije bila uuPakracu,
Pakracu, azatim
a zatim uuZagrebu.”1
Zagrebu."! Ili:
IIi: “Najstarija
"Najstarija hrvatska
hrvatska

1ITrpimir
TrpimirMACAN,
MACAN, Povijest
Povijest hrvatskog
hrvatskog naroda,
naroda, II.
II. izdanje,
izdanje, Skolska
Skolska knjiga,
knjiga, Zagreb,
Zagreb, 2002.,
2002., 100.
100.

55
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica je bila u Pakracu!
Pakracu!

kovnica novca bila je u Pakracu."?

Pakracu. ”2 Odlucio sam temeljito pregledati
pregledati literaturu kako bih utvrdio
gdje se pojavio problem. Navodim sarno
samo najvaznija djeia.
najvaznija djela.
Krenuo sam od knjige "Krhotine
“Krhotine povijesti
povijesti Pakraca”
Pakraea".. Vijoleta Herman Kauric kod tog se pitanja
poziva na Ivana Rengjea i njegovo djelo "Pocetak
“Pocetak kovanja slavonskih banovaca”
banovaea" iz davne 1939.
1939.
godine. Rengjeo je bio vrhunski numizmaticar,
numizmaticar, a rad je napisao kako bi revidirao gledista
gledista starije
banoveu, ponajprije
historiografije o0 slavonskom banovcu, ponajprije stajalista
stajalista Homana i Truhelke. Knjigu, koja je
aukeijske kuce, medutim, ii lucidni
zapravo antikvitet, kupio sam na drazbi preko aukcijske lueidni Rengjeo
Rengjeo poziva
se na istu povelju, sto je za mene predstavljalo
predstavljalo veliko razocaranje,
razocaranje.
Ipak, trag me odveo do knjige “Magyar Penztortenet” ("Povijest
"Magyar Penztortenet" (“Povijest madarskog novca"
novca” op. B.K.)
madarskog povjesnicara Homana Balinta objavljene 1916. 1916. Ovo djelo pronasao sam iznenadujuce
knjiznici, Uz veliko razocaranje ii fhistracije,
lako, u pozeskoj gradskoj knjiznici. frustraeije, ni u tom djelu nisam
nasao nista novo, osim novog traga koji je ipak budio nadu. Radilo se 0 o meni potpuno nepoznatoj
zbirci
zbirei povijesnih izvora pod imenom “Monumenta
"Monumenta ecclesiae
eeclesiae Strigoniensis” (“Zbirka ostrogonske
Strigoniensis" ("Zbirka
nadbiskupije”
nadbiskupije" op.
op. B.K.) koju je uredio i 1874.
kojuje 1874. objavio Ferdinand Knauz. Vee
Vec sam planirao pripreme
za odlazak u madarski Drzavni arhiv u Budimpestu, ali je Knauzov kodeks pronaden i u Hrvatskom
Tako sam nakon tri godine istrazivanja i frustrirajuce potrage, u lipnju
drzavnom arhivu. Tako Jipnju 2009.
2009.
konacno pronasao tu famoznu povelju u navedenom kodeksu. Radost je bila velika jer povelja
kovniea, odnosno komora, bila bas u Pakracu!
dokazuje da je kovnica, Pakraeu!
Naime,
Nairne, ispostavilo se da postoje dvije povelje. Izdane su istog dana, a razlike su minimalne. U
kovniea u Pakracu,
prvoj se spominje kovnica Pakraeu, aauu drugoj “prekodravska
"prekodravska kovnica”.
kovnica". Buduci da je Smiciklas
u svoj
svoj znameniti Codex uvrstio onu u kojoj se ne spominje Pakrac,
Pakrae, je
jerr je valjda smatrao da nema
srnisla uvrstavati obje, nesvjesno je prouzrocio pitanje postojanja
smisla postojanja kovnice
kovniee u Pakracu
Pakraeu je
jerr je povelja
koja to
to dokazuje ostala u drugom kodeksu i pala u zaborav.
zaborav.

Kovanje
Kovanje novca
novea i/ili
iliIi robna
robna razmjena
razmjena
Kovanje novca
Kovanje novea usavrseno je vec
vee u starom vijeku. Medutim, sve do kraja srednjeg vijeka paralelno
s novcem
noveem uu pojedinim dijelovima Europe zadrzao se stari oblik placanja, najcesce u krznu ili iii
komadima
kornadima rude plemenitih kovina. Novae se uvijek kovao od plemenitih kovina i vagao se. StariStari
srebrni i zlatni novae. Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva zapadna
Rimljani kovali su bakreni, srebmi
je Europa u trgovackom pogledu znatno nazadovala, stoga u trgovini sve do 9. 9. stoljeca dominira
robna razmjena. U
robna meduvremenujeje novae Istocnog Rimskog Carstva postao standardnim iikolao
U meduvremenu kolao
je uu vecem
vecem dijelu Europe, narocito Mediteranu.
Smatralo
Smatralo se se kako
kako je toto na neki nacin zajednicki novae gotovo citave Europe, kao sto je to danas
“euro”,
"euro", sto je pogodovalo trgovini. Nakon obnove Zapadnog Rimskog Carstva, od 800. 800. godine
zapadnom Europom kolali su zlatnici Karla Velikog
zapadnom Velikog ii njegovih nasljednika. Po Hrvatskoj su od od
st. kolali i bizantski ii karolinski novci,
8.-12. st. novei, ali je
je opcenito bilo malo novca
novea u optjecaju je
jerr je
najcesce platezno
najcesce platezno sredstvo
sredstvo uu Hrvatskoj tijekom ranog srednjeg vijeka
vijeka bilo kunino krzno,
krzno, a ponekad
komad
komad plemenite kovine. Upravo je taj taj tradicionalni
tradieionalni nacin placanja, krznom kune, predodredio
kasniji
kasniji simbol
simbol nana lieu
lieu autonomnog hrvatskog novca novea kako
kako bi
bi promjena plateznog sredstva obicnom
puku
puku bila
bila razumljivija
razumljivija ii prepoznatljivija.
prepoznatljivija.
Za razliku
Za razliku od
od ranog
ranog srednjeg vijeka
vijeka gdje
gdje uu optjecaju
optjecaju dominiraju
dominiraju zlatnici,
zlatniei, uu razvijenom
razvijenom srednjem
srednjem
vijeku vise
vijeku vise se
se kovao srebmi novae
novae koji svoj
svoj vrhunac
vrhunae dostize uu 12.
12. ii 13.
13. stoljecu. U
U kasnom
srednjem vijeku
srednjem vijeku opet se
se kuje
kuje ii zlatni
zlatni novae, ali Hrvatska nikad nije kovala vlastite zlatnike. U U
srednjovjekovnom
srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu uz
kraljevstvu uz banski denar koristio se i
koristio se i dubrovacki novae.
novae.
22 Ferdo
Ferdo SISIC,
5151(;,Povijest Hrvata 6600.-1526.,
Povijest Hrvata Pregledpovijesti hrvatskog
0 0 .-1 5 2 6 Pregledpovijesti hrvatskog naroda,
naroda, Maijan
Marjan Tisak,
Tisak, Split,
Split, 2004.,
2004., 262.
262.
6
Branko
Branko Krizan
Kriian Kovnica
Kovniea je
je bila
bila uu Pakracu!
Palcraeu!

Osnutak
Osnutak autonomne
autonomne kovnice
kovnice za Hrvatsku
Hrvatsku
U
U srednjem
srednjem vijeku,
vijeku, kovanje
kovanje novca
novea (lat.
(Iat. ius
ius cudendae
eudendae monetae)
monetae) ii pravo
pravo vadenja
vadenja rude
rude (lat.
(lat. ius
ius
minerarium)
minerarium) bila
bila su
su iskljucivo
iskljuCivo kraljevska
kraljevska (regalna)
(regalna) prava.
prava. Teoretski,
Teoretski, samo
sarno je
je kralj imao
imao pravo
pravo
vaditi
vaditi rude,
rude, kovati novae
novae ii osnivati
osnivati kovnice
kovniee jer je je kovanjem
kovanjem novca
novea kralj punio drzavnu
drzavnu blagajnu.
blagajnu.
Ugarski
Ugarski kraljevi,
kraljevi, pocevsi
pocevsi od
od sv.
sv. Stjepana,
Stjepana, poceli
poceli su kovati novae jos
jos uu 11.
11. stoljecu.
stoljecu, Ugarski
Ugarski
novae
novae kolao jeje i uu istocnoj Slavoniji
Siavoniji ciji
ciji su primjerci
primjerci pronadeni
pronadeni na
na vise
vise arheolo§kih
arheoloskih lokaliteta
lokaliteta oko
Osijeka
Osijeka ii Vinkovaca.3
Vinkovaca.'
Od
Od druge
druge poloviee
poloviee 12.
12. stoljeea
stoljeca uu Hrvatskoj
Hrvatskoj ii Slavoniji
Slavoniji kolao je je novae
novae kovan
kovan uu susjednoj
susjednoj
Sloveniji, preciznije
preeiznije Stajerskoj
Stajerskoj ii Koru§koj,
Koruskoj, populamo
populamo nazivan;
nazivan; “frizatik”.4
"frizatik"." On
On je bio cijenjena
eijenjena
moneta
moneta zbog visokog
visokog postotka
postotka cistog srebra.
srebra. Povijest
Povijest frizaskog
frizaskog novca
novea jos
jos nije do
do kraja
kraja istrazena
istrazena i
prema
prema slovenskim
slovenskim numizmaticarima
numizmaticarima vjerojatno:
vjerojatno: “...nema
.....nema drugog
drugog numizmatiekog
numizmatickog podrucja,
podrueja, koje
koje bi
imalo
imalo jos danas toliko nejasnosti
nejasnosti i tajni...”.5
tajni ...".5
U “zlatnom
"zlatnom razdoblju”
razdoblju" kovanja
kovanja frizatika,
frizatika, u prvoj polovici
poloviei 13.
13. stoljeea,
stoljeca, radilo je na slovenskom
slovenskom
podrueju
podrucju cak 17 kovnica.
kovniea. Od sredine 13.
13. stoljeea
stoljeca vrijednost
vrijednost “frizatika”
"frizatika" padala
padala je pa su se nakon
200 godinapokvarili
godina pokvarili za 60%. Frizatici
Frizatici su nestali
nestali s hrvatskog
hrvatskog prostora
prostora sredinom
sredinom 13.
13. stoljeea,
stoljeca, ubrzo
nakon pocetka
pocetka kovanja
kovanja banskog
banskog denara.
Hrvatska
Hrvatska historiografija
historiografija drzi da je hereeg Andrija
daje Andrija 1196. prvi poceo
poceo kovati autonomni
autonomni novae
novae za
svoj “dukat”
"dukat" po uzoru na “frizatike”
"frizatike" salzburskog
salzburskog nadbiskupa,
nadbiskupa, ali se ne obrazlaze
obrazlaze kako i zasto je
doslo."
do toga doslo.6
Smatram
Smatram da je pravo kovanja
kovanja autonomnog
autonomnog novca
novea za Hrvatsku
Hrvatsku omoguceno
omoguceno nakon
nakon smrti kralja
Bele III., koji je bio otac Emerika
kojije Emerika i Andrije. Emerik
Emerikjeje nakratko
nakratko vladao
vladao u Hrvatskoj
Hrvatskoj kao hereeg,
herceg, ali
se 1196.
1196. vratio u Ugarsku
Ugarsku kakobi
kako bi bio uz bolesnog
bolesnog oca.
oea. Nakon
Nakon smrti Bele III.,
IlL, Emerik
Emerikjeje okrunjen
okrunjen
za ugarskog
ugarskog kralja, ali njegova
njegova vladavina
vladavina nije bila stabilna
stabilna jer
jer ju je
je ugrozavao
ugrozavao mladi
mladi brat Andrija.
Andrija.
Emerik
Emerik i Andrija
Andrija bili su sve samo
sarno ne slozna
slozna braca.
Naime,
Nairne, nakon oceve
oceve smrti, prema
prema novouvedenom
novouvedenom nacelu nacelu primogeniture,
primogeniture, koje je promovirao
promovirao
upravo Bela III., tron je naslijedio
naslijedio stariji Emerik,
Emerik, no Andrija
Andrija to nije prihvatio
prihvatio jer
jer se nacelo
nacelo
primogeniture
primogeniture tek pocelo
pocelo primjenjivati.
primjenjivati. Kako bi utazio
utazio Andrijine
Andrijine ambieije,
ambicije, Emerik
Emerik ga je 1196.
postavio
postavio za hrvatskog
hrvatskog hercega.
hercega. Andrija
Andrija se time nije zadovoljio
zadovoljio vec
vee je i dalje
dalje nastojao
nastojao bratu
bratu preoteti
preoteti
prijestolje.
prijestolje. U meduvremenu,
meduvremenu, Andrija
Andrija se u svojoj “hercegovini”
"hercegovini" ponasao
ponasao kao kralj sa svim pravima,
pravima,
pa tako i s regalnim
regalnim pravima
pravima da kuje vlastiti
vlastiti novae.
novae, On je to ucinio
Onje ucinio iz vise razloga.
razloga. Prvi i glavni
glavni bio
je da sprijeci
sprijeei nesmetano
nesmetano kolanje
kolanje salzburskih
salzburskih frizatika
frizatika po Hrvatskoj,
Hrvatskoj, zatim
zatim radi prihoda
prihoda kovnice,
kovnice, a
vjerojatno
vjerojatno je Andrija
Andrija htio naglasiti
naglasiti svoju neovisnost
neovisnost naprema
naprema Emeriku.
Emeriku.
Cini se kako
kako je Emerik Andriji to pravo
EmerikAndriji pravo morao
morao ustupiti
ustupiti vise silom
silom nego milom.
milom. Stoga
Stoga je izglednije
izglednije
da je pravo
pravo kovanja
kovanja autonomnog
autonomnog novca
novca za Hrvatsku,
Hrvatsku, zapravo
zapravo plod
plod borbe
borbe za prijestolje
prijestolje izmedu
izmedu
Emerika
Emerika i Andrije,
Andrije, nego
nego da je Bela
daje Bela III. prenio
prenio to pravo
pravo na Emerika
Emerika dok je ovaj vladao
dokje vladao u Hrvatskoj.
Hrvatskoj.
Moguee
Moguce je i da se Emerik
Emerik odrekao
odrekao prava
prava na kovanje
kovanje novca
novca u hrvatskom
hrvatskom dijelu
dijelu Kraljevstva
Kraljevstva u korist
korist
brata Andrije. U svakom
svakom slucaju,
slucaju, frizatici
frizatiei hercega
hercega Andrije
Andrije najstariji
najstariji su hrvatski
hrvatski novci.
novci,

3 Primjerci ugarskog novca

novea nadeni su u istodnoj
istocnoj Slavoniji (Bijelo Brdo, Meraja, Vinkovci,
Vinkovei, Svinjarevci)
Svinjarevei) sto bi znacilo
znaSilo
da to podruCje
podrucje (vise) nije bilo dijelom Hrvatskog Kraljevstva.Vise
Kraljevstva.ViSe u: Ivan MIRNIK, Novae iz starohrvatskih
starohrvatskih grobova,
Vjesnik arheoloskog muzeja u Zagrebu 3.sv., br. 37., Zagreb, 2004., 213.
4 Ciro TRUHELKA, Slavonski banovci (Prinos Hrvatskoj numizmatici),
numizmatici), Sarajevo, 1897., 2.
1897.,2.
5 Albin POGACNIK, Problematika
Problematika proucavanja
proucavanja slovenskih ii hrvatskih srednjovjekovnih
srednjovjekovnih “frizatika”,
"frizatika", Numizmaticke
Numizmaticke
vijesti,god. 40, Zagreb, 1998.
vijesti, 1998.
6 Balint HOMAN, Magyarpenztortenet,
Magyar penztortenet, Budapest, 1916., 332.; C.TRUHELKA, n.dj. 2.; I.RENGJEO,
1916.,332.; LRENGJEO, n.dj. 3.

7
Branka Krizan
Branko Krizan Kovnica je
Kovnica je bila
bila u Pakracu!
Pakracu!

Hrvatski
Hrvatski frizatik
frizatik
Prije pocetka
pocetka kovanja
kovanja banskog denara, hrvatski
hrvatski hercezi?
hercezi7 i banovi, pocevsi dakle od hereega
hercega
Andrije (1196.-1204.),
(1196.-1204.), do hercega
hereega Kolomana
Kolomana (1226.-1241.),
(1226.-1241.), kovali su novae po uzoru na novae
salzburskih
salzburskih nadbiskupa,
nadbiskupa. Taj srebrnjak
srebmjak u historiografiji
historiografiji poznatiji
poznatiji je po nazivu "frizatik"
“frizatik” (njem.
Freisaeher,
Freisacher, lat. frisatieus),
frisaticus), a naziv je dobio po lokaeiji
lokaciji kovniee
kovnice u mjestu Freisach
Freisaeh (slov.
(slov, Breze) u
Koruskoj.
Koruskoj. Nairne,
Naime, salzburski
salzburski nadbiskupi
nadbiskupi kovali su ga od 1130-ih sve do sredine 14. 14. stoljeca
stoljeca u vise
kovniea
kovnica na podrucju
podrucju danasnje Slovenije i Austrije. Najuglednija
Najuglednija i najpoznatija
najpoznatija kovniea
kovnica bila je u
Freisaehu
Freisachu u vrijeme
vrijeme nadbiskupa
nadbiskupa Eberharda
Eberharda II. (1200.-1246.),
(1200.-1246.), koji je u tame
tamo imao rezidenciju,
rezidenciju.
Zbog odlicne kakvoce
kakvoce srebra frizatik je postao trazena moneta
moneta u Ugarskoj i Hrvatskoj jos od
vremena
vremena kralja Bele II. (1131.-1141.),
kraljaBele kojije
(1131.-1141.), koji je zbog loseg ugarskog
ugarskog novca odobrio kolanje frizatika
frizatika
po citavom Kraljevstvu."
Kraljevstvu.8 Kasniji
Kasniji ugarski kraljevi nastojali su postici visok stupanj kakvoce
kakvoce
kraljevskog
kraljevskog novca ugledajuci
ugledajuci se upravo na frizatike,
frizatike.
Numizmaticar
Numizmaticar Ivan Rengjeo smatra da je hrvatski hrvatski frizatik neko vrijeme kovan u CazmiCazmi jer
je tamo prijestolnicu,
prijestolnicu, a kasnije i grobnicu, imao herceg Koloman.9
Koloman.? Hrvatski
Hrvatski frizatiei
frizatici ipak se po
kvaliteti
kvaliteti nisu mogli mjeriti s pravim frizatieima,
frizaticima, iako su njima
njima nalikovali.
nalikovali. Natpis na frizatieima
frizaticima
hereega
hercega Andrije
Andrije glasio je: "ANDREAS
“ANDREAS D(ux) Clitoatiael'?",
CR(oatiae)w \ ("Andrija
(“Andrija vojvoda Hrvatske''s";
Hrvatske”)", ana a na
aversu je najcesce bio stari hrvatski grb (polumjesee
(polumjesec sa zvijezdom). Prema tome, prvi odnosno
najstariji
najstariji hrvatski novae bio je "hrvatski
“hrvatski frizatik".
frizatik”.
Nakon
Nakon smrti kralja Emerika, hereeg Andrija uklonio je njegovog
Emerika, herceg njegovog maloljetnog
maloljetnog sina s prijestolja
prijestolja
i konacno
konacno zavladao kao Andrija
Andrija II. (1205.-1235.).
(1205.-1235.). Hrvatske frizatike nastavili
nastavili su kovati
kovati sljedeci
banovi i hereezi,
hercezi, np!.
npr. Bertold
Bertold Meranski
Meranski koji je bio Andrijin
Andrijin tast i od 1218. akvilejski
akvilejski patrijarh.
Kasnije
Kasnije su hereezi
hercezi Bela, buduci kralj Bela IV. Dalmatie et Croatie gubernator, 1220.-1226.)
IV. (Bela Dalmatie
i Koloman
Koloman (Colomanus, Dalmatie et Croatie dux, 1226.-1241.)
(Colomanus, Dalmatie 1226.-1241.) takoder kontinuirano
kontinuirano kovali
hrvatske
hrvatske frizatike. Vladavina hereega Kolomana,
Vladavina hercega Kolomana, brata Bele IV., prijelazno je razdoblje
razdoblje kada se
prestaje s kovanjem
kovanjem hrvatskih frizatika iipocinje
hrvatskih frizatika pocinje s kovanjem banskog denara, populamo
populamo nazivanog
nazivanog
"slavonski
“slavonski banovac".'?
banovac”.12 S tom se cinjenicom slam svi povjesnicari
cinjenicom slazu povjesnicari koji se bave ovom tematikom.
tematikom.
Koje se tocno godine to dogodilo, hrvatska
hrvatska historiografija nije usuglasena,
usuglasena, ali rijec je 0
o vremenskoj
razliei
razlici od najvise dvadeset
dvadeset godina.
Dakle, kovanje banskog denara sarno
samo je nastavak
nastavak kovanja
kovanja hrvatskog
hrvatskog novca, a glavna razlika
razlika je u
tome sto je ban ski denar bio mnogostruko
banski mnogostruko kvalitetniji
kvalitetniji i ugledniji od "hrvatskog
“hrvatskog frizatika".
frizatika” .

Banski
Banski denar, kakvoca, izgled,
izgled, ugled
ugled
Banski denar je srebrni
srebmi novae sto su ga, ugledajuci
ugledajuci se na novae salzburskih
salzburskih nadbiskupa,
nadbiskupa, od 13.
stoljeca
stoljeca do 1384. godine kovali hereezi
hercezi i banovi. Zbog svoje kakvoce potiskivao
potiskivao je iz optjeeaja
optjecaja i
novae susjednih zemalja, medu njima cak i frizatike salzburskih
salzburskih nadbiskupa.

7 Herceg
Herceg iIi vojvoda bio je
ili vojvoda kraljev zamjenik
je kraljev zamjenik u Hrvatskoj
Hrvatskoj odnosno
odnosno upravitelj
upravitelj nekog pogranicnog podrucja.
nekog pogranicnog podrucja. Naziv
Naziv her-
her­
ceg
ceg dolazi
dolazi iz njemackog
njemackog jezika
jezika (njern.
(njem. Herzog)
Herzog) sto znaci vojskovoda. Po hijerarhiji
znaci vojskovoda. hijerarhiji bio
bio je
je herceg
herceg (lat. dux) u Hrvatsko-
(lat. dux) Hrvatsko-
ugarskom
ugarskom kraljevstvu
kraljevstvu odmah
odmah izaiza kralja.
kralja. Ponegdje
Ponegdje hercega
hercega tituliraju
tituliraju "vicerex".
“vicerex” . Cast
Cast hrvatskog
hrvatskog hercega
hercega obnasao
obnasao jeje clan
kraljevske
kraljevske dinastije Arpadovica (kraljev
dinastije Arpadovica brat iIi
(kraljev brat ili najstariji
najstariji kraljev
kraljev sin; prijestolonasljednik) koji
sin; prijestolonasljednik) koji je
je u ime
ime kralja
kralja vladao
vladao
u Hrvatskoj,
Hrvatskoj, sto je znacilo njegovu nadleznost
znacilo njegovu nadleznost od Drave
Drave (i Dunava)
Dunava) sve do Jadrana.
Jadrana.
8 Ivan RENGJEO, Pocetak kovanja
Ivan RENGJEO, kovanjaslavonskih banovaca,Nova
slavonskih banovaca, Nova tiskara,
tiskara, Vreek
Vrcek i dr., Sarajevo
Sarajevo 1939.,5.
1939., 5.
9 ISla, 17.
/s/o,17.
B.HOMAN, ndj.,332.,
10 B.HOMAN, LTRUHELKA, n.dj.,
n.dj.,332., I.TRUHELKA, n.dj., 51.
51.
11 Pod
Pod Hrvatskom
Hrvatskom se podrazumijeva
podrazumijeva citavcitav prostor
prostor od Drave
Drave do Jadrana,
Jadrana.
12 LRENGJEO,
I.RENGJEO, ndj.,13.
n.dj., 13.

8
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica je hila
bila u Pakracu!
Pakracu!

nadrnasio ucitelja.
Dakle, ucenik je nadmasio ucitelja, Banski denar bio je drugi hrvatski autonomni
autonomni novae, mnogo
rnnogo
ljepsi i kvalitetniji nasljednik “hrvatskog
"hrvatskog frizatika”.
frizatika". Kakvocom se mogao
rnogao mjeriti
rnjeriti s bilo kojirn
kojim
europskim srebmjakom. Bio je najljepsi i najpreeiznije
najpreciznije izradivan novae medu Slavenima u
Slavenima
vijeku, Istice se kao sasvim individualna
srednjem vijeku. individualna tvorevina bez oponasanja
oponasanja uzora.1
uzora."3
tradieionalni naziv slavonski banovac
Najispravnije ime za tradicionalni banovae bio bi “banski
"ban ski denar”
denar".. Banovac
Banovae nije
dobar naziv za novae jer je ta rijec oznacavala osobu koja je zamjenjivala
zamjenjivala bana. U povijesnim
povijesnirn
"moneta usualis”,
izvorima imamo sljedece nazive za banski denar: “moneta usualis", “denarius
"denarius banalis”,
banalis", “denarius
"denarius
Zagrabiensis"."4
Zagrabiensis”.1
zastupniei ugarskog
Dakle, kada su banovi kovali banski denar oni su to radili kao zakoniti zastupnici
kraJja uu Slavoniji,
kralja Slavoniji, a ne kao privatne osobe. Zato je na kovanici
kovaniei utisnut natpis “Moneta
"Moneta Bele regis
Sclavoniam" (“Novae
per Sclavoniam” ("Novae kralja Bele za Slavoniju”).
Slavoniju"). Kada je herceg
hereeg kovao novae onda je na
njemu ugravirano: “Moneta
njemu "Moneta ducis
dueis per Sclavoniam”
Sclavoniam" (“Vojvodin
("Vojvodin novae
novae za Slavoniju”).
Slavoniju"),
Kovanje novca
Kovanje novea nadzirao je herceg ili
iii ban koji
kojije vladao, a kovao se
je vladao, se uu herceskoj odnosno banskoj
komori (camera
komori (camera banalis) koja je bila najvise financijsko
financijsko tijelo uu Kraljevini. Na celu te te komore bio
bio
je komomi grof (comes camerae), a uz njega ii komomi sluzbenici (officiales
je (offieiales camerae).
camerae). Komomi
Komomi
grof imao
grof imao je pravo pretresati
pretresati kuce ako
ako je smatrao da da se
se uu njima
njirna krije
krije falsificirani
falsifieirani ili
iii stari novae.1
novae. IS5
Tehnicki upravitelj kovnice
Tehnicki kovniee zvao
zvao sese monetar
monetar (monetarius), aa bio je odgovoran samo
sarno banu
banu ili
iii
vojvodi. On
vojvodi. On je
je jamcio za
za propisanu
propisanu tezinu
tezinu ii finocu
finocu srebra kovanog novca.
novea. U
U kovnici
kovniei su
su se
se cuvali
cuvali
celicni kalemi ii nekovano
celieni nekovano srebro
srebro uu posebnim
posebnim skrinjama
skrinjama ciji
ciji su
su posebni
posebni kljuc
kljuc imali
imali samo
sarno ban ii
komorni grof.
komomi grof. Skrinje
Skrinje su
su se
se otvarale
otvarale samo
sarno uz
uz nazocnost
nazocnost bana ili
iii njegovog ovlastenog poslanika.
poslanika,
U slavonskoj
U slavonskoj kovnici
kovniei novae
novae se
se kovao od
od Martinja
Martinja do
do kraja godine,
godine, sto
sto je tada
tada bio
bio Uskrs
Uskrs (Pascha).

S la vo n ski b a n ovac

Pocetak kovanja
Pocetak kovanja banskog
banskog denara
denara
Premaprivilegiju
Prema privilegiju kralja
kraljaAndrije
Andrije II.
II.zagrebackoj
zagrebackoj biskupiji,
biskupiji, vec
vee 1217.
1217.godine
godine ucvrstilo
ucvrstilo se seuvjerenje
uvjerenje
dakrajevi
da krajevijuzno
juzno od
od Drave
Drave imaju
imaju pravo
pravo nene koristiti
koristiti ugarski
ugarski kraljevski
kraljevski novae.1
novae. 16 Toje
6 To je ii logicno
logicnojer
jer je
je
valutakoja
valuta kojaje
je tada
tada bila
bila uu optjecaju
optjeeaju juzno
juzno od
od Drave
Drave (u
(u to
to se
se vrijeme
vrijeme koristilo
koristilo izraz
izraz “preko
"preko Drave”
Drave"
op.B.K)
op. B.K)bila
bila hrvatski
hrvatski frizatik.
frizatik.

13Ivan
13 Ivan MIRNIK,
MIRNIK, Skupni
Skupni nalazi
nalazi slavonskih
slavonskih banovaca
banovaca uunumizmatickoj
numizmatickoj zbirci
zbirci arheoloskog
arheoloskog muzeja
muzeja uuZagrebu,
Zagrebu, Vjesnik
Vjesnik
Arheoloskog muzeja
Arheoloskog muzeja uuZagrebu,
Zagrebu, br.
br.XXIV-XXV,
XXIV-XXV, 1991.-1992.,184.
1991.-1992.,184.
14
14C.TRUHELKA,
C.TRUHELKA, n.dj.,6.
n.dj.,6.
15Isto
15 ,\\.
Islo.ll.
16IsISlo,4.
16 to, A.

99
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica je bila u Pakracu!
Pakracu!

Oko godine pocetka

pocetka kovanja
kovanja banskog
banskog denara hrvatska historiografija
historiografija ima podijeljena
podijeljena stajalista,
stajalista.
povjesnicara, predvoden
Dio povjesnicara, predvoden Cirom Truhelkom, smatra da godinu pocetka kovanja
kovanja banskog
banskog denara
treba traziti za vladanja
vladanja bana Stjepana Gut-Keleda,
Gut-Keleda, ranije ne. On smatra da se hrvatski
hrvatski frizatik
banovanja Stjepana (1248.-1260.).
kovao sve do banovanja (1248.-1260.).
Prema Truhelki, pocetak
Prema pocetak kovanja
kovanja banskog
banskog denara valja smjestiti izmedu 1248. i 1256. godine,
kada se prvi put spominje prekodravska
prekodravska kovnica. Stjepan od roda Gut-Keled
Gut-Keled bio je jedan
jedan od
najmocnijih
najmocnijih plemica
plemica u eitavom kraljevstvu ii uzivao je veliko kraljevo povjerenje.
citavom kraljevstvu povjerenje. Bio je povezan
i sa Stajerskom, granicnim podrucjem
podrucjem gdje su kolaIi
kolali frizatici jer
jer je bio stajerski kapetan, a bio je
i dvorski sudac. 0
O moci roda Gut-Keled
Gut-Keled dovoljno govori i cinjenica
cinjenica da se na banskoj stolici u 13.
stoljecu izredalo cak 5 plemica iz ovog mocnog roda, inace njemackog
njemackog podrijetla.'?
podrijetla.17
Numizmaticar Ivan Mirnik
Numizmatiear Mimik takoder
takoder smatra da pocetak
pocetak kovanja
kovanja slavonskih banovaca
banovaca valja datirati
oko 1250-ih za vladanja
vladanja bana Stjepana."
Stjepana.18
Prema dokumentu
dokumentu kojeg spominje poznati
poznati britanski
britanski nurnizmaticar
numizmaticar Michael
Michael Metcalf, cini se da
pocetak kovanja
kovanja banskcg
banskog denara pada u 1255.
1255. godinu. Nairne,
Naime, prema
prema Metcalfu,
Metcalfu, te je godine kralj
Bela IV. opunomocio
opunomocio bana
bana Stjepana da otvori rudnik
rudnik i pocne u Pakracu
Pakracu kovati
kovati banski
banski denar,'?
denar.19
Neovisno o0 Metcalfu,
Metcalfu, vee
vec je i Ciro Truhelka 1897. godine datirao pocetak
pocetak kovanja
kovanja banskog
banskog denara
1256. godinom, dakle, bio je vrlo blizu.
Medutim, problem je sto se bana Stjepana iIiili njegov rod ne moze povezati s Pakracom, odnosno ne
znamo zasto bi on bas u Pakracu poceo s kovanjem banskog denara. Upravo su zato i nastajale sumnje
da se novae kovao u Pakraeu.
Pakracu. Znamo da su Pakrae
Pakrac posjedovali ivanovci od 1238. 2°, ali nije pronaden
1238.20,
niti jedan dokument koji bi govorio da je u Pakracu svoj posjed imao i Stjepan Gut-Keled. Zna se daje
da je
imao posjede u susjednoj krizevackoj zupaniji, oko Moslavacke gore i Garesnice."
Garesnice.21
Ivan Rengjeo smatra da je Pakrae
Pakrac vee
vec tada bio dijelom krizevacke
krizevacke zupanije
zupanije i da je zbog toga
Stjepan Gut-Keled
Gut-Keled kovao novae u Pakracu, medutim prije ce biti da je Stjepan sarno
samo naslijedio
naslijedio
kovnicu u Pakracu koja je od ranije tame
kovnieu tamo djelovala.
Drzim da nije bitno je Ii li ban Stjepan imao posjed
posjed u Pakracu iiiili oko njega jer
je r ban nije kovao
denar kao privatna
privatna osoba, veevec kao javna
javna i to u kraljevo ime. Zato kovniea
kovnica nije morala
morala (a mozda
niti smjela!) biti na privatnom
privatnom posjedu,
posjedu, vee
vec na nekom dobro utvrdenom
utvrdenom drzavnom (kraljevskom)
(kraljevskom)
Buduci da takvih posjeda
posjedu. Buduci posjeda u Slavoniji u 13. stoljecu zapravo vise i nema onda je posjed
crkvenih redova
redova bio najblizi pojmu "drzavni
“drzavni posjed".
posjed” . Pakrac su od 1238. drzali ivanovei
ivanovci pa je on
kao "drzavni posjed” ii snazna
“drzavni posjed" snazna utvrda bio primjerena
primjerena lokaeija
lokacija za smjestaj slavonske
slavonske kovnice,
kovnice.
Drugi dio historiografije,
historiografije, predvoden Rengjeom, smatra da pocetak
predvoden Ivanom Rengjeom, pocetak kovanja
kovanja banskog
banskog
denara treba smjestiti u 1230-e; sto je 20-ak godina ranije od pretpostavke
pretpostavke Truhelke i Homana,
Homana.
Rengjeo smatra da se denar poceo kovati
Rengjeo kovati u vrijeme
vrijeme vladavine
vladavine hereega
hercega Kolomana
Kolomana (1226.-1241.),
(1226.-1241.),
ali tek nakon sto je umro njegov otae
otac Andrija
Andrija II. i zavladao stariji brat Bela IV., a to je bilo 1235.

17
17 Marija
M arija KARBIC,
KARBIC, JoakimJoakim Pektar,
Pektar, slavonski
slavonski ban iz plemickog
plemickog roda Gut-Keled,
Gut-Keled, Godisnjak
Godisnjak njemacke
njemacke narodnosne
narodnosne
zajednice,
zajednice, VDG
VDG Jarbuch, Osijek,Osijek, 2000. BiJi
Bili su to kronoloskirn
kronoloskim redom
redom banovi "citave
“citave Slavonije":
Slavonije” : ban Apaj (Opoj)
(Opoj)
1237.~1239.,zatim
1237.-1239., zatim njegov brat ban Nikola 1240.,zatim
1240., zatim njihov
njihov necak ban Stjepan
Stjepan 1248.~1260.,zatim
1248.-1260., zatim njegov sin ban
Joakim
Joakim Pektar 1270.~1272,te
1270.-1272, te njegov ban Nikola 1275.
njegov brat ban 1275.
18I.MIRNIK,n.<ij.,183.
18 I.MIRNIK, n.dj., 183.
19 David Michael METCALF,
METCALF, Monetarna
M onetarna interpretacijabanskog
interpretaciia banskog denara iz 13. 13. st. Numizmatika,
Numizmatika, Spomen
Spomen izdanje,
izdanie,
Zagreb, 1978.
Zagreb, 1978.
20 Posjed Pakrac 1238.
1238.postaje
postaje centar ivanovackoga
ivanovackoga preceptorata.
preceptorata. On je od tada bio izdvojeu
izdvojen iz Pozeske
Pozeske zupanije.
zupanije.
Josip
Josip Buturac
Buturac tvrdi
tvrdi daje
d a je u povelji iz 1238.
1238.zagonetnitoponim
zagonetni toponim "...Petriz..."
“...Petriz...” Pakrac i da se radi 0o pisarevoj
pisarevoj greski kojije
koji je
umjestoslova
umjesto slova "c"
“c” u imenu
imenu za Pakrac
Pakrac zapisao “t” i tako stvorio
zapisao "t" stvorio problempovjesnicarima.Vidi
problem povjesnicarima. Vidi u Josip Buturac,
Buturac, Pozega
Pozega
i okolica
okolica u srednjem
srednjem vijeku,
vijeku, Zlatna dolina, vol. I.,1., Pozega 1995.,32.
1995., 32.
21 Vijoleta
21 VijoletaHERMANKAURlC,
HERMAN KAUR1C, Krhotine Pakraca, Hrvatskiinstitutza
povijesti Pakraca,
Krhotine povijesti Hrvatski institut za povijest,
povijest, SlavonskiBrad,
Slavonski Brod, 2004.,
2004., 57.;
57.;
LRengjeo,I1.<ij.,18.
I.Rengjeo, n.dj., 18.

10
Branko
Branko Krizan
Krizan Kovnicaje
Kovnica je bila
bila u Pakracu!
Pakracu!

godine. Nairne,
Naime, kralj Bela IV.
IV. odmah
odmahje
je nakon stupanja na prijestolje zajedno s brat
naprijestolje om Kolomanom
bratom Kolomanom
krenuo u monetamu
monetamu reformu kako bi poboljsao
poboljsao vrijednost
vrijednost novea
novca i opcenito kako bi popravio
neuredno stanje u Kraljevstvu
Kraljevstvu koje je ostavio njihov otae
otac Andrija
Andrija Ip2
II.22
Rengjeo dolazi do tog zakljucka
zakljucka detaljno matematicki
matematicki i komparativno
komparativno analizirajuci
analizirajuci suvremene
kraljevske isprave i novae. Naime,
Nairne, kazne su se u srednjem vijeku placale
placale novcem. U Slavoniji su
te novcane kazne uvijek, bez obizira na iznos, bile
obizirana u odnosu 5:
bileuodnosu 1. Tako je bbilo
5:1. ilo vee
vec 1242. kao i 1272.
sto ne bi bilo moguce da se radi 0o nekom drugom noveu
novcu jer: "...se
“...se vee
vec uupocetku
pocetku petog
petog decenija
13. vijeka u Slavoniji placalo
13. placalo i racunalo isto onaka,
onako, kao i u drugoj
drugoj polovici
polovici tog stoljeca ...'>21 sto
stoljeca...”23
dokazuje da je banski denar postojao 1242. godine. Medutim, Rengjeo ide dalje.
dokazuje
Taj izvrsni poznavatelj hrvatskog
Taj hrvatskog srednjovjekovnog novcarstva otkriva kako je glavna prornjena
srednjovjekovnog novcarstva promjena
u novcarstvu Slavonije u 13. stoljecu bila zajednicka
zajednicka odluka kralja Bele IV. IV. i hereega
hercega Kolornana
Kolomana da
se novae vise ne mijenja
mijenja svake godine i da mu se zbog toga osigura
osigura trajna kvaliteta
kvaliteta i neprornjenjiva
nepromjenjiva
vrijednost. Kako ban ili hereeg
herceg ne bi tom reformom
reformorn izgubili prihod, uvodi se u Slavoniji novi
porez zvan “porez
"perez od 7 denara”
denara" (lat. collecta septem denariorum)
denariorum) u ime prihoda
prihoda kovniee.
kovnice. Taj
porez placala je svaka obiteljska
obiteljska kuca u Slavoniji kao: "...odstetu
“...odstetu za ukinuto mijenjanje
mijenjanje novca, ali
je zato narod odahnuo...",
odahnuo...”, a trgovina: ". .seje
“...se j e mogla sspom
pomocuocu dobrog i solidnog
solidnog novca slobodno
slobodno
da razvija. Pocelo se dizati i blagostanje, je
jerr se sada mogao da stvara
stvara i trajno sigurni
sigurni kapital
kapital u
kovanom novcu.'?'
novcu.”24 Buduci da je u susjednoj Stajerskoj 1237. godine provedenaprovedena slicna reforma,
Rengjeo dolazi do zakljucka
zakljucka da se upravo oko 1237. godine godine pocelo s kovanjem
kovanjem slavonskog
slavonskog
banskog denara!"
denara!25
Kada ovorne
ovome dodamo cinjenicu
cinj enicu da su 1237.upravo
1237. upravo oko Pakraea
Pakraca sredene merle
mede feudalnih
feudalnih posjeda",
posj eda26,
a 1238.
1238. u Pakrae
Pakrac dovedeni ivanovei;
ivanovci; koji su kao i templari
templari bili "kraljevski
“kraljevski bankari",
bankari”, onda je lako
moguce da se banovac
banovae 1238. po ceo kovati upravo u Pakraeu
poceo Pakracu jer
jer od 1239. u Slavoniji
Slavoniji vise nema
spomena frizaticima. Sve se poklapa.
poklapa. Ivanovei
Ivanovci su mogli sarno
samo pomoci
pomoci kovanju
kovanju banovea
banovca svojim
iskustvorn
iskustvom i vezama, a nikako odmoci. Mozda su upravo zato i dovedeni
dovedeni u Pakrac.
ivanovaca u Pakrac ikovniee
Cvrsta veza izmedu dolaska ivanovaea i kovnice banskog
banskog denara
denara mora postojati.
postojati. Jedan
od tragova te veze vrlo je vjerojatno Ijiljan
ljiljan Ciji
ciji simbol nalazirno
nalazimo na nekim ernisijarna
emisijama banskog
denara.
denara. Templari i ivanovei
ivanovci uglavnorn
uglavnom su bili franeuski
francuski vitezovi,
vitezovi, a ljiljan je bio francuski
francuski kraljevski
kraljevski
simbol. Sama
simbol. Sarna irnena
imena mestara
mestara i preceptora
preceptora cesto su franeuska;
francuska; npr. 1278. brat Hugo preceptor
preceptor de
Pukruc, a 1349., brat Baldonus comes Dubicensis
Dubicensis et castellanus
castellanus castri sancti
sancti Johannis
Johannis et preceptor
etpreceptor
de Rasosa?'
Rasosa.11 Osim toga, oni su utvrde gradili na prornetnim
prometnim cvoristima
cvoristima zbog prirode
prirode svog posla.
Dvorili su putnike, hodocasnike
hodocasnike i krizare te brinuli za bolesnike i ranjenike.
LeIja
Lelja Dobronic
Dobronic smatra
smatra kako je Pakrac
Pakrac ivanovcima
ivanovcim a dodijeljen
dodijeljen jos
jo s ranije,
ranije, u vrijeme
vrijeme vladavine
vladavine
kralja Emerika iii Andrije
Emerika ili A ndrije II., dakle
dakle u rasponu
rasponu od 1196. do 1235. godine. godine. Iako se stirn s tim
zakljuckom
zakljuckom ne slaze
slaze vee ina ostalih
vecina ostalih povjesnicara,
povjesnicara, ona do njega
njega logicno
logicno dolazi
dolazi jer
je r Bela
Bela IV. u
darovnici
darovnici ivanovcima
ivanovcim a iz 1238. kaze da im "<.vraca.:"
“ ...vraca...” i narnjerava
nam jerava dodjeljivati
dodjeljivati dodatne
dodatne nove
posjede."
posjede.28 Tako cak postoji
postoji mogucnost
mogucnost su ivanovci
ivanovci u Pakraeu
Pakracu bili
bili vee
vec pocetkorn
pocetkom 13. stoljeca,
stoljeca,
ali im je grad privremeno
privrem eno oduzet,
oduzet, pa 1238. vracen.
vracen. Ovakav
Ovakav je seenarij
scenarij vrlo
vrlo izgledan
izgledan jerje r je
Bela IV.
IV. odrnah
odmah nakon
nakon dolaska
dolaska na vlast
vlast oduzeo
oduzeo mnoge
mnoge posjede
posjede njihovim
njihovim vlasnieirna,
vlasnicim a, ponistio
ponistio
darovniee
darovnice i vratio
vratio ih kruni,
kruni, buduci
buduci da je njegov
njegov otae
otac posjede
posjede dijelio
dijelio "sakorn
“sakom i kapom
kapom ". ” . Postoji
Postoji

22 1.RENGJEO, ndj.,13.
2 2 LRENGJEO, n.dj., 13.
23 Isto,
lsto, 11.
11.
Isto.G.
24 Isto, 6.
25 Isto,8.
Isto,%.
26 CD III, p. 40,
40, doc.
doc. 27.
27 CD VI, p. 261,
261, doc.
doc. 224.
224. i CD
CD XI,
XI, p. 551,
551, doc.
doc. 103.
28 LeIja
Lelja DOBRONIC,
DOBRONIC, Viteski redovi templari ii ivanovci
redovi templari ivanovci u Hrvatskoj,
Hrvatskoj, Krscanska
Krscanska sadasnjost,
sadasnjost, Zagreb,
Zagreb, 1984.,103.
1984.,103.

11
Branko
Branko Krizan
Krizan Kovnica
Kovnica je bila u Pakracu!
je bila Pakracu!

mogucnost da
i mogucnost dajeje Pakrae isprva darovan
Pakrac isprva darovan templarima
tem plarim a koneem
koncem 12. 12. stoljeca,
stoljeca, alije
ali je njima Pakrae
njim a Pakrac
oduzeo
oduzeo Bela
Bela jer
je r nije trpio tem plare29 ii potom
trpio ternplare" potom dao Pakrae
Pakrac ivanoveima.
ivanovcim a. Templari
Templari su mozda
mozda
podignuli
podignuli prvu branic
brani£ kulu, tzv. donjon,
donjon, a ivanovei
ivanovci kasnije
kasnije dovrsili
dovrsili gradnju
gradnju tvrdave
tvrdave i opasali
opasali
ju bedemom.
bedemom. To bi bilo i logicno,
logicno, jer
je r da su 1238. dosli na nekakvu pustopoljinu mislim
nekakvu pustopoljinu m islim da ne
bi mogJi
m ogli za sarno
samo 15-ak godina
godina podignuti
podignuti tako snaznu utvrdu da bi u njoj vee
snaznu utvrdu vec 1250-ih radila
radila
kovniea banskog
kovnica denara. Zato treba
banskog denara. treba uzeti
uzeti u obzir
obzir i stajaliste Lelje
Lelje Dobronic.
Sve u svemu, rijec je 0o ispravnoj interpretaciji
interpretaeiji povijesnog
povijesnog izvora i sarno
samo je pitanje
pitanje vremena
kada ce otkriti da su se povijesni dogadaji tako odvijali."
povijesni dogadaji odvijali.30 Kljucnu ulogu u tome trebaju odigrati
arheoloska iskapanja.
arheoloska
Ijos
I jos nesto. Sluzeci se komparativnim
komparativnim materijalima
materijalima i slikama starog grada, Zofia
ZofiaMavar
M avar zakljucuje
zakljucuje
da pakracka
pakracka utvrda nalikuje na one iz 12. stoljeca31,
stoljeca", sto takoder
takoder ide u prilog misljenju Lelje
misljenju
Dobronic,
Dobronic. Reprezentativni
Reprezentativni primjer
primjer takvih utvrda
utvrda je Krak des Chevalliers,
Chevalliers, koju su u 12. stoljecu
stoljecu
podigli krizari (ivanovei)
(ivanovci) u Siriji.

Kovnica u Pakracu
Kovnica Pakracu
Kovniea
Kovnicajeje bila sastavni i najvazniji dio autonomne slavonske
komore. Komora (camera) bila je vrhovna finaneijska
financijska uprava
na odredenom podrucju, koja se osim kovanjem novca novea
bavila i prikupljanjem poreza koji se ticao kovnice, ali i
mijenjanjem starog za novi novae. Vrhovni gospodar komore
bio je herceg iii
ili ban. Dakle, komora je zapravo bila malo

~~~t~rc::::=~~~~,
~
ministarstvo financija koje je, prema Truhelki, mijenjalo
svoje sjediste prateci sjediste bana iii
ili hercega."
hercega.32 Buduci da je
glavni posao komore bio kovanje novca, s vremenom je ime
glavni posao komore bio kovanje novca, s vremenom je ime
komora postalo sinonim za kovnieu.
komomi grof
grof iii
kovnicu. Upravitelj komore bio je
ili komomik. Osoba zaduzena za kovanje kao i
za kakvocu izrade zvala se monetar. Onje
On je jamcio
jamcio za zakonitu
tezinu i vrijednost novea.
novca. U kovniei
kovnici (lat. eusa)
cusa) cuvali su se
celicni
eelieni kalemi i nekovano srebro u posebnim skrinjama ciji
„ , , ~ sarno ban i komomik. Komora je
je kljuc imao samo je imala oko 25
Grb
O rb grada
g ra d a Ostrogona
O strogona
sluzbenika.
Kovnica banskog denara u Pakracu najstarija
Kovnica najstarija je dokumentirana hrvatska kovniea
dokumentirana hrvatska kovnica novca.
Dokumentje
Dokument je datiran 1256. godinom i izdan u gradu Ostrogonu
Ostrogonu (danas Esztergom u Madarskoj)
Madarskoj) jer
je tamo
tamobilo
bilo sjediste ugarskog primasa ii sve do Bele IV.
ugarskog primasa prijestolnica Kraljevstva.
IV. prijestolnica
M imiku ii Metcalfu, srebro za pakracku
Prema Mimiku pakracku kovnieu
kovnicu dolazilo je iz rudnika u Srebreniku
u Bosni33,
Bosni", dok Mimica"
Mimica34 drzi da se ruda vadila iz obliznjeg rudnika. Tu pretpostavku
pretpostavku donekle
potkrjepljuje
potkrjepljuje i darovnica
darovnica ivanoveima
ivanovcima iz 1238.jer
1238. je r se tamo
tame govori 0o zastiti regalnih prava rudarenja
rudarenja
ako se nade zlato iii srebro."5
ili srebro.3

29 Julije JANCULA, Predturskapovijest Nasica,

Julije JANCULA, Nasica, Zavicajni muzej Nasica,
Zavicajni muzej Nasica, Nasice,
Nasice, 1996, 35.
1996,35.
30 CD III, p. 48.,
48., doc.
doc. 44.,
44., Za prijevod
prijevod i analizu
analizu povelje
povelje vidi
vidi u Krizan
Krizan Branko,
Branko, "Najranija
“Najranija povijest
povijest Pakraca
Pakraca i okolice
okolice u
kontekstu
kontekstu tri vladarske isprave", Zbornik
vladarske isprave”, povijesnog drustva
Z bornikpovijesnog drustva Pakrac-Lipik,
Pakrac-Lipik, br. 3, 2006., 28.-52.
2006., 28.-52.
31 Zofia MAVAR, PakracPakrac - konzervatorske
konzervatorske omove
osnove programa
programa obnove, Povijesno urbanisticka studija, Zagreb,
Povijesno urbanisticka Zagreb, 1996., 12.
32 C.TRUHELKA,
C.TRUHELKA, ndj.,S. n.dj.,8.
LMIRNIK, n.dj.,
33 I.MIRNIK, O.M.METCALF, n.dj.
n.dj., 184., D.M.METCALF, n.dj,
34 Boze
Boze MTMICA,
MIMICA, Numizmatika
Numizmatika na povijesnom
povijesnom tlu Hrvatske,
Hrvatske, Rijeka,
Rijeka, 1992.,367.
1992., 367.
35 CD, III., p. 48.,
CD, Ill" 48., doc.
doc. 44,
44.

12
12
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica bila uuPakracu!
je bila Pakracu!

Zastoje
Zasto je kovnica
kovnica smjestena
smjestena uu Pakrac?
Pakrac?
U srednjem
U srednjem vijeku
vijeku Pakrac
Pakrac je,je, cini
cini se,
se, postao
postao raskrizjem
raskrizjern tada
tada vaznih
vaznih prometnica:
prometnica: poprecnog
poprecnog
puta sjever-jug i uzduznog smjera istok-zapad. Spomenuti pravci mozda
puta sjever-jug i uzduznog smjera istok-zapad. Spomenuti pravci mozda su nasljede prometnog su nasljede prometnog
sustava starih
sustava starih Rimljana.
Rimljana. OkoOko iiu samom Pakracu
u samom Pakracu nadena
nadena susuukupno
ukupno tri
tri rimska
rimska spomenika.
spomenika. Dva
Dva su
su
nadgrobna, ajedanje posvecen Herkulu. Unatoc tome, zasad nema dokaza
nadgrobna, ajedan je posvecen Herkulu. Unatoc tome, zasad nema dokaza o bilo kakvom naselju 0 bilo kakvom naselju
iziz tog
tog doba,
doba, vec
vee sese radi
radi samo
sarno o0 pokapanju
pokapanju uz uz vicinalnu
vicinalnu cestu.36
cestu." Naime,
Nairne, pokapanje
pokapanje uzuz cestu
cestu bilo
bilo
je prastari obicaj i praksa." Pravac istok-zapad mozda" se nadovezivao
je prastari obicaj i praksa.37 Pravac istok-zapad mozda38 se nadovezivao na rimski dijagonalni na rimski dijagonalni
pravac Siscia-Mursa
pravac Siscia-Mursa koji koji je,
je, prema
prema Gracaninu,
Gracaninu, iziz Daruvara
Daruvara (Aquae
(Aquae Balissae)
Balissae) vodio
vodio preko
preko Bijele
Bijele
na Dragovic i otuda dolinom Pakre do Inceruma (Velika iii
na Dragovic i otuda dolinom Pakre do Inceruma (Velika ili Trestanovci).39 Trestanovci)."
Pravac sjever-jug
Pravac sjever-jug poprecno
poprecno jeje vezivao
vezivao rimsku,
rimsku, dravsku
dravsku ii savsku
savsku magistralu.
magistralu. AkoAko bibi nastavili
nastavili
pravcemsjever-jugondabisteukonacnicipovezalimetropoluSalonu
pravcem sjever-jug onda biste u konacnici povezali metropolu Salonu (Solin) (Solin)iiAquincum (Budim)."
Aquincum (Budim).40
U blizini
U blizinije
je bila
bila ii cesta
cesta “Ducauta”
"Ducauta" zaza koju
koju Stanko
Stanko Andric
Andric drzi
drzi da
da je
je omedivala
omedivala posjed Lijesnicu ii
posjed Lijesnicu
Rasasku."1 Ona
Rasasku.4 Ona sese tada
tada nazivala
nazivala “vojvodina
"vojvodina cesta”.42
cesta"." Moguce
Moguce jeje da
dajeje ova
ova cesta
cesta altemativni
altemativni pravac
pravac
kojije
koji je spajao
spajao Pakrac
Pakrac ss Pozegom
Pozegom preko
preko poznatog
poznatog benediktinskog
benediktinskog samostana
samostana Rudina
Rudina nana Psunju,
Psunju, no
no
Andricse
Andric se ne
ne izjasnjava
izjasnjava o0pravcu
pravcu papa on
on nije
nije precizno
precizno utvrden.
utvrden. Sigumo
Sigurno je je jedino
jedino da
daje
je prolazila
prolazila kroz
kroz
planinu Psunj.
planinuPsunj.
Iako je
Iako je Schejbal
Schejbal utvrdio
utvrdio kako
kako se
se danasnji
danasnji grad
grad Pakrac
Pakrac naiazi
nalazi na
na mjestu
mjestu nekadasnje
nekadasnje rimske
rimske
postaje Menneiana,? hrvatska historiografija nije sklona tu postaju smjestiti u Pakrac vee
postaje Menneiana,43 hrvatska historiografija nije sklona tu postaju smjestiti u Pakrac vec pored pored
Nove Gradiske." Pitanje Menneiane jos uvijek je otvoreno. Sve u svemu, Pakrac
Nove Gradiske.44 Pitanje Menneiane jos uvijek je otvoreno. Sve u svemu, Pakrac u srednjem u srednjem
vijeku svakako
vijeku svakako nije
nije bio
bio uu prometno
prometno izoliranom
izoliranom podrucju,
podrucju, sto
sto je
je bilo
bilo vazno
vazno za
za smjestaj
smjestaj kovnice
kovnice ii
distribuciju novca.
distribuciju novca.
Osim toga,
Osim toga, Pakrac
Pakrac se
se naiazi
nalazi uu geografskom
geografskom sredistu
sredistu dravsko-savskog
dravsko-savskog medurjecja.
medurjecja. UU 13.
13. stoljecu
stoljecu
bio je
bio je na
na samoj
samoj granici
granici pozeske
pozeske ii krizevacke
krizevacke zupanije45,
zupanije", ali
ali ii zagrebacke
zagrebacke ii pecuske
pecuske biskupije,
odnosno na
odnosno na svojevrsnoj
svojevrsnoj granici hrvatskog
hrvatskog ii ugarskog dijela Kraljevstva.46
Kraljevstva."
Moze biti
Moze biti da je
je uu prvim
prvim godinama kovanja banskog
banskog denara
denara kralj
kralj iz
iz opreza ili
iii nekog drugog
drugog
slicnog razloga
razloga htio
htio da
da kovnica
kovnica bude
bude blizu
blizu granice
granice hrvatskog ii ugarskog
ugarskog dijela kraljevstva.
kraljevstva.
razlog mogao
Najvazniji razlog mogao je biti
biti ii taj
taj sto
8tOje tvrdi grad Pakrac
je tvrdi Pakrac uu to
to vrijeme bio jedan od
od najvecih
najvecih ii
najbolje utvrdenih gradova izmedu
najbolje izmedu Save Save ii Drave.
Drave. Npr.
Npr. odluka o0 utvrdivanju
utvrdivanju zagrebackog Gradeca
donesena je
donesena je tek uu povelji iziz 1242.
1242. godine, aa Gradec je utvrden tek oko 1260. 1260. O0 snazi pakracke
utvrde dovoljno govori pismo bana
utvrde bana Nikole Sigetskog kralju Ferdinandu Habsburskom 1543. 1543. gdje
tvrdi da
tvrdi da je grad
grad toliko cvrst ii velik da ga se ne moze srusiti47,
srusiti", a dokazano je da je pakracka utvrda
iz 13.
iz 13. stoljeca,
stoljeca, ako ne ii 12.48
ako ne 12.48

36 Berislav
Berislav SCHEJBAL,
SCHEJBAL, Daruvar-Aquae
Daruvar-Aquae Ballissae
Ballissae i Pakrac-M
Pakrac-Mannieana, Zbornik povijesnog
annieana, Zbornik povijesnog drustva
drustva Pakrac-Lipik,
Pakrac-Lipik,
53.-67., Sinisa Njegovan
br. 3, 2006, 53.-67., Njegovan STAREK,
STAREK, RimskiRimski kameni
kameni nadgrobni
nadgrobni spomenik
spomenik iz Kusonja,
Kusonja, Zbornik
Zbornik povijesnog
povijesnog
drustva Pakrac-Lipik,
drustva Pakrac-Lipik, br. 6, 2009.,120-133.
2009.,120.-133.
37 Nada
Nada KLAIC,
KLAIC, Povijest
Povijest Zagreba,
Zagreba, SNL, Zagreb,
Zagreb, 1982.,12.
1982.,12.
!lirem pakrackom
38 U sirem pakrackom podrucju
podrucju nije naden
naden nijedan
nijedan rimski
rimski miljokaz,
miljokaz, dok u Daruvaru
Daruvaru jest.
jest.
39 Hrvoje GRACANIN, Rimske prometnice prometnice i komunikacije Scrinia Slavonica,\0,2010.,
komunikacije u Panoniji, Scrinia Slavonica,10,2010., Slavonski Brod, 34.
loS o0 prometnim pravcima vidi u: Berislav SCHEJBAL, Zbornik
40 Jos Zbomik povijesnog
povijesnog drustva Pakrac
Pokrac - Lipik, br.
br. 3., 2006,53.-67.
2006, 53.-67.
ANORJC, Benediktinski samostan sv.
41 Stanko ANDRIC, sv. Mihovla
Mihovla Arkandela
Arkandela na Rudini, Zlatna dolina, vol.
voL 4., Pozega, 1998., 35.
ANDRJC, Podrucje
42 Stanko ANDRIC, Podrucje pozeske
pozeske zupanije
zupanije u srednjem
srednjem vijeku,
vijeku, Raukarov
Raukarov zbornik,
zbornik, 229.
B.SCHEJBAL, n.dj,56.
43 B.SCHEJBAL, n.dj,56.
44 H.GRACANIN,
H.GRACANIN, Rimske Rimske prometnice
prometnice i komunikacije
komunikacije u Panoniji,
Panoniji, Scrinia
Scrinia Slavonica,
Slavonica, br. 10,2010,
10,2010, str.
sIT.33.-35.
33.-35.
" ...granica izmedu
45 “...granica izmedu zagrebacke
zagrebacke i pecuske
pecuske biskupije
biskupije nalazila
nalazila se, vee
vec od Ladislavova
Ladislavova vremena,
vremena, na Psunju, Ravnoj gori
Psunju, Ravnoj
Papuku" Stanko
i Papuku” Stanko ANDRIC, Podrucje pozeske
ANDRIC, Podrucje pozeske zupanije
fupanije u srednjem
srednjem vijeku,
vijeku, Raukarov zbornik, 128.
Raukarov zbornik,
46 S. ANDRIC,
ANDRJC, Benediktinski
Benediktinski samostan
samostan sv. Mihovila
Mihovila Arkandela
Arkandela na Rudini, Ziatna dolina,
Rudini, Zlatna dolina, voL
vol. 4., Pozega,1998.,
Pozega,1998., 32,
iii
ili isti u Podrucje
Podrucje pozeske
poieske zupanije
zupanije u srednjem vijeku, 227.
srednjem vijeku,
47 V.HERMAN
V.HERMAN K KAURIC,n.dj.,72.
A U R I C , 72.
48
48 Z.MAVAR,n.dj.12.
Z.MAVAR,«.Jy.l2.

13
13
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnica je bila
Kovnica bila u Pakracu!
Pakracu!

Gdje se kovao hrvatski frizatik, ne zna se pouzdano. Rengjeo napominje

napominje da je kovnica
kovnica mozda
bila u Cazmi jer
jer je tamo prijestolnieu
prijestolnicu imao herceg
hereeg Koloman. Kada se oko 1237. godine prestalo
kovati hrvatske frizatike i pocelo kovati banski
banski denar, kovnica je vjerojatno
vjerojatno ostala na istom mjestu.
Medutim, 1241. Tatari u svojoj potjeri
potjeri za Belom IV.
IV. opustose Slavoniju, gotovo sve gradove spale,
a Zagreb i Cazmu sravne sa zemljom. Tada se pokazalo
pokazalo kobnim sto je bilo izgradeno malo utvrda
ciji bi bedemi mogli stititi od napadaca. Moguce je ddaa je u tatarskoj provali
provali Pakrac bio zaobiden
jer
jer nije bio na glavnom pravcu tatarskog
tatarskog udara i tako je ostao sacuvan, pa je kovnica
kovnica iza 1241.
privremeno
privremeno premjestena
premjestena u Pakrac i u njemu je radila gotovo 20 godina - sve do 1260.!
1260.!
Iako nema sumnje da se kovnica
kovnica nalazila
nalazila u Pakracu od 1256.
1256. do 1260., ona nije proradila
proradila tek
tada kako to misli Truhelka",
Truhelka49, nego je ona u Pakracu veevec radila neko vrijeme, kako to dokazuje
Rengjeo upravo preko pamice
pamice iz 1256. U njoj kralj tvrdi da ostrogonski nadbiskup
nadbiskup uzima i uvijek
je
j e uzimao desetinu prekodravske kovnice:
desetinuprekodravske kovnice: "...quam
“...quam decimationem
decimationem ipsius archiepiscopi
archiepiscopi et ecclesiae
Strigoniensis
Strigoniensis in camera prefata
prefata de ultra Dravam residens, plene et pacifice eorum nomine percepit
percepit
et semper percipit...".
percipit...” . Ta formulacija
formulacija znaci da kovnica nije osnovana
osnovana 1256., nego jos ranije.
ranije.

Spor zagrebackog
Spor zagrebackog biskupa
biskupa s ostrogonskim
ostrogonskim nadbiskupom
nadbiskupom
Spor je izbio zbog sakupljanja
sakupljanja poreza kovnice. Porez
slobodnog
slobodnog covjeka iznosio je u Kraljevini Siavoniji
Slavoniji 12 denara
marturine,
marturine, 7 denara
denara u ime lukruma kovnice,
kovnice, te 2 denara
ubiracu
ubiracu poreza, ukupno 21 banski denar."
denar.50 Kralj iii herceg
ili hereeg
mogao je pojedinim
pojedinim osobama
osobama iiiili institucijama
institucijama dodijeliti
priviliegij
priviliegij da ne moraju placati
placati porez kovnice iii
ili marturinu,
kao sto je taj privilegij dodijelio templarima
templarima kada su dobili
posjedu 1240. godine.
posjedu Dubicu 1240.
Svake godine, nakon sto je ban skupio porez u kraljevini,
moran
morao je desetinu
desetinu od prihoda banske kovnice dati
ostrogonskom
ostrogonskom nadbiskupu.
nadbiskupu. On je kao primas Ugarske od
davnine (tj. II.
11. stoljeca
stoljeea op. B.K.) imao pravo ubirati desetinu
od Iucruma
lucruma camerae svih kovnica
kovnica u kraljevstvu. Ostrogonski
nadbiskup
nadbiskup je, osim toga, imao pravo imenovati i povjerenika
koji je nadgledao rad pojedine kovnice te odredivao kolicinu Grb ostrogonskog nadbiskupa Ivana
nadbiskupova
nadbiskupova prihoda
prihoda od svake pojedine kovnice. Simora 1867.-1891.
Simora 1867.-1891.
Zagrebacki biskup bio je kao iisvi
Zagrebacki svi biskupi Kraljevstva sufragan ostrogonskog
biskupi Kraljevstva ostrogonskog nadbiskupa,
nadbiskupa, koji je
bio primas. Zagrebacki
Zagrebacki biskup imao je godisnji prihod od 1500 maraka, a hercegov
hercegov puno veci jer
jer
je godisnje kralju isplacivao
isplacivao porez od 10
10000
000 maraka."
maraka.51 Spor je izbio kadje
kad je ban Stjepan Gut-Keled
Gut-Keled
koji je upravljao kovnicom,
kovnicom, u Pakrac poslao kanonika
kanonika i arhidakona
arhidakona Gorickog magistra
magistra Benedikta
Benedikta
da nadzire njen rad kao monetar
monetar kovnice. Saznavsi to, ostrogonski
ostrogonski se nadbiskup zabrinuo dad a je
mozda magister istovremeno bio ii kanonik5
magister Benedikt, koji je istovremeno kanonik"2 zagrebackog
zagrebackog kaptoIa,
kaptola, dosao uzeti
desetinu od lukra kovnice u korist zagrebackog
zagrebackog biskupa-'.
biskupa53. Nadbiskup
Nadbiskup je stoga odmah trazio da
kralj pisano potvrdi njegov privilegij.

49 C.TRUHELKA,
C.TRUHELKA, n.dj. n.dj. 25. ii 58.
C.TRUHELKA, n.dj.,14.
50 C.TRUHELKA, n.dj.,\4.
N.KLAIC, ndj.,12.
51 N.KLAIC, n.dj.,\2.
52 Kaptolski
Kaptolski kanonici
kanonici svake biskupije ubirali
svake biskupije ubirali su crkvenu desetinu i ostale
crkvenu desetinu ostale poreze
poreze za biskupa.
biskupa.
53 Iako
Iako je 1235. Andrija
Andrija II. posebnom poveljom razgranicio
posebnom poveljom razgranicio zagrebacku pecusku biskupiju
zagrebacku i pecusku biskupiju cini
cini se da meda
meda na
na pa-
pa-
krackom podrucju nije
krackorn podrucju nije bila
bila precizna
precizna pa
pa se do 15. st. ne moze
moze sa sigurnoscu
sigumoscu reci
reci kojoj biskupiji Pakrac
kojoj su biskupiji Pakrac i okolica
okolica

14
14
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica bila uu Pakracu!
je bila Pakracu!

KraljBela
Kralj IV.je
Bela IV. je 16. prosinca1256.
16.prosinca sporrijesiopotvrdivsiprivilegijostrogonskognadbiskupa.
1256. sporrijesiopotvrdivsiprivilegij ostrogonskog nadbiskupa.
U povelji
U povelji je
je lijepo
lijepo objasnjeno
objasnjeno da da magister
magister Benedikt
Benedikt nije
nije dosao
dosao uu Pakrac
Pakrac kao
kao zastupnik
zastupnik
zagrebackogbiskupauzeti
zagrebackog desetinuod
biskupa uzeti desetinu od lukra
lukrakovnice,
kovnice,vec
vee da
da ga
gaje
je uu Pakrac
Pakracposlao
poslaoban
ban Stjepan
Stjepan
kao svog
kao svogsluzbenog
sluzbenogizaslanika("... sed tanquam
izaslanika (“...sed tanquam homo bani
bani Stephani, pper banum aad
er ipsum banum d hoc
specialiter deputatus..”).5
specialiter deputatus ...").54*
Takoje
Tako je tompoveljom
tompoveljomostrogonski nadbiskupbezproblemasacuvaosvojepravodaubiredesetinu
ostrogonski nadbiskup bez problema sacuvao svoje pravo da ubire desetinu
ii od
od prihoda
prihoda"prekodravskekovnice",ami smomu
“prekodravske kovnice”, a mi smo zahvalnina
mu zahvalni tomejer
na tome taj privilegij
jer je taj privilegijdokazda
dokaz da
je kovnica
je kovnicatada bilauu Pakracu
tada bila Pakracu(".. .in Camera de
(“...in de Pucruch
Pucruch ...").
Daje
Da opreznostostrogonskognadbiskupabila
je opreznost opravdana,pokazalose
ostrogonskog nadbiskupa bila opravdana, kadaje
1272. kada
pokazalo se 1272. ban Roland
je ban Roland
doistapokusao
doista uskratiti ostrogonskom
pokusao uskratiti ostrogonskomnadbiskupudesetinu od kovnice.
nadbiskupu desetinu od kovnice. Medutim,
Medutim, pokusaj
pokusajje
je
bio uzaludan
bio uzaludanjer je kralj
jer je kralj Stjepan
StjepanV. na temelju
V. na temeljupovlasticesvog oca iz
povlastice svog oca iz 1256.
1256. ii jos
jos nekih
nekih papinih
papinih
povlasticaopetpresudiou
povlastica koristprimasaKraljevstva.
opet presudio u korist primasa Kraljevstva.
Dakle, 16.
Dakle, prosinca 1256.
16. prosinca Bela IV.
1256. Bela IV.potvrduje
potvrdujeostrogonskom
ostrogonskomnadbiskupudesetinu od prihoda
nadbiskupu desetinu od prihoda
kovniceu
kovnice Pakracu.
u Pakracu.

Predstavljamo povelju
Predstavljamo povelju koja spominje
spominje kovnicu
kovnicu u Pakracu
Pakracu

"NosB.(ela)dei
“Nos B.(ela) dei ggracia Rex H
ra tia Rex Hungarie
u n g arie eett D
Dux
ux SStirie, tenore
tirie, te n o re ppresencium
rese n ciu m oomnibus
m n ib u s vvolumus
o lu m u s
fieri m
fieri manifestum,
anifestum , qquod
uod MMagister
agister B Benedictus,
enedictus, canonicus Z Zagrabiensis Archidiaconus
ag rab ien sis et A rch id iaco n u s
de G
de Guercha, in C
uercha, in Camera
am era de de PPucruch
ucruch nnon resseedit
o n re d it uutt hhomo
o m o Episcopi
E piscopi Z Zagrabiensis,
ag rab ien sis, sedsed
tanquam
tan homo
qu am hom o bbani
a n i SStephani,
tep h an i, pper ipsum
e r ip su m bbanum
a n u m aad d hhoc specialiter
o c sp ecialiter ddeputatus;
e p u ta tu s; nne
e vvero
ero
ex eo,
ex eo, quod
quod dictus
dictus M Magister Benedictus
agister B in dicta ca
enedictus in camera
m e ra ppermansit,
e rm a n sit, SStrigon ecclesie
trig o n ecclesie
eett venerabili
venerabili ppatri B. archiepiscopo eiu
a tri B. eiusdem
sd em ppreiudicium aliquod
reiu d iciu m aliq u o d ggeneretur, vel
e n e re tu r, vel
Zagrabiensis
Z Episcopus
agrabiensis E piscopus inin ddicta camera
icta ca ius aliq
m e ra ius aliquod in pposterum
u o d in sibi vvaleat
o ste ru m sibi aleat vvendicare;
en d icare;
eidem vvenerabili
eidem enerabili ppatri B. archiepiscopo SStrigon.
a tri B. trigon. PPresentes
re sen te s ddedimus litteras,
ed im u s litte ra s , ddupplicis
u p p licis
sigilinostri
sigili munimine
n o stri m roboratas.
u n im in e ro b o ra tas.
Datumper
D atum p e r m manus
a n u s dilecti eett fidelis
fidelis nnostri,
o stri, MMagistri
agistri SSmaragdi Albensis
m aragdi A ecclesiae pprepositi,
lbensis ecclesiae rep o siti,
Aule nnostre
Aule vicecancellarij. A
o stre vicecancellarij. Anno
nno ddomini MCCL sexto
o m in i MCCL sexto XVII
XVII K Kalendas Januarij.
alendas Ja Regni
n u a rij. Regni
autem nnostri
autem Anno
o stri A vicesimo
nno vicesim secundo."55
o se cu n d o .”55

Isprava koja ne spominje

Isprava spominje kovnicu
kovnicu u Pakracu,
Pakracu, a odnosi
odnosi se na nju
nju

,,NosBela
„Nos Bela dei gracia rex rex HHungariae (etc. et SStephanus
u n g ariae (etc. tep h a n u s bbanus totius
a n u s to Sclavonae
tiu s S clavonae et) duduxx
Stiriaetenore
Stiriae ten o re ppresentiumomnibus
re se n tiu m o m n ib u s vvolumus fieri m
olum us fieri manifestum,
a n ifestu m , qquod
uod m magister Benedictus
a g iste r B enedictus
canonicus ZZagrabiensis
canonicus agrabiensis eett arc
archidiaconud de G
h id iac o n u d de Guercha
uercha inin ca
camera
m e ra dde
e uultra
ltra D Dravam,
rav am . sed
tamquam
tam quam hhomo
o m o bbani Stephani,
ani S tep h an i, pper ipsum
e r ip su m bbanum
a n u m ad
a d hhoc specialiter
o c sp ecialiter ddeputatus,
e p u ta tu s, qquod
uod

pripadali.U
pripadali. 13. st.
U 13. st. vjerojatno
vjerojatno nisu
nisu bili uu sastavu
sastavu zagrebacke
zagrebacke biskupije.
biskupije. Tome
Tome ide
ide uu prilog
prilog i isprava
isprava iz iz 1347.
1347. uu kojoj
kojoj
pecuskibiskup
pecuski trazi od
biskup trazi od pakrackih
pakrackih ivanovaca desetinu,osim
ivanovaca desetinu, osim ako povelja nije krivotvorina.
ako povelja krivotvorina. VidiVidi uu Leija
Lelja Dobronic, Po-
Dobronic, Po-
sjediivanovacai
sjedi templara uu Hrvatskoj,
ivanovaca i templara Hrvatskoj,JAZU, Zagreb, 1984.
JAZU, Zagreb, Dodatnupomutnju
1984. Dodatnu unosi i cinjenica
pomutnju unosi Cinjenica dada su biskupi
biskupi mogli
mogli
oprastatipojedinim
oprastati samostanima ili
pojedinim samostanima iIi preseptoratima
preseptoratima placanje
placanje desetine. Vidi uu Jancula,
desetine. Vidi Jancula, Predturska
Predturska povijest Nasica.
Nasica,
Najvjerovatnijese
Najvjerovatnije se radiradi 0o tome
tome da
dajeje Pakrac
Pakrac odod 1238.
1238.do 15.st.
do 15. bio svojevrsni
st. bio svojevrsni"corpus
“corpus separatum" izdvojeniz
separatum” izdvojen iz pozeske
poze§ke
zupanije,a time i iz pecuSke
zupanije, a time pecuske biskupije,
biskupije, ali nije
nije potpadao
potpadao nini pod zagrebackog biskupa niti neku
zagrebackog biskupa neku drugu
drugu zupaniju
zupaniju sve
sve
do 15.st.
do 15. st. kadaje
kada je uu sastavu
sastavu krizevacke zuparuje. Josip
krizevacke zupanije. Buturac smatra
Josip Buturac smatra da se crkvena zupa: "“ ...u srednjovjekovnom
crkvena zupa: srednjovjekovnom
Pakracune spominjeuu dokumentima
Pakracu ne spominje dokumentimajer jer je Pakrac
Pakrac bio centar
centar i vlastelinstvo
vlastelinstvo vranskog
vranskog priorata,
priorata, u vlasti viteskog reda
vlasti viteskog
ivanovacaii zato
ivanovaca zato izuzet od vlasti
vlasti zagrebackog
zagrebackogbiskupa." Buturac, Josip,
biskupa.” Buturac, Josip, Popis zupa
iupa iz 1501, 59.
iz 1334. i 1501, 59.
54 CD
54 v., pA2., doc.
CD V., p.42., doc. 566.
566.
55 KnauzFERDINANDUS,
55 Knauz FERDINANDUS, M onumenta ecclesiae
Monumenta Strigoniensis, TomusPrimus,
ecclesiae Strigoniensis, Tomus Primus, Strigonii,1874.,pA38.,
Strigonii, 1874., p.438., doc.572.
doc.572.

15
15
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica je bila u Pakracu!
Pakracul

et idem
et idem episcopus
episcopus coram nobis praesentialiter
coram nobis praesentialiter recognovit.
recognovit. Ne Ne ergo
ergo ex eo,
eo, quod
quod dictus
dictus
magister Benedictus
magister Benedictus in in dicta
dicta camera permansit, Strigoniensi
camera permansit, Strigoniensi ecclesiae
ecclesiae et venerabili
venerabili
patri B(enidicto)
patri B(enidicto) archiepiscopo eiusdem ad quem
archiepiscopo eiusdem quern et
et eius
eius ecclesiam
ecclesiam supradictae
supradictae camerae
camerae
decimatio, sicut
decimatio, et aliarum,
sicut et aliarum, inin quacunque
quacunque provincia
provincia camerae
camerae constituantur,
constituantur, vel moneta
vel moneta
cudatur, pertinet
cudatur, pertinet etet pertinuit
pertinuit et et quam decimationem ipsius
quam decimationem archiepiscopi et
ipsius archiepiscopi et ecclesiae
ecclesiae
Strigoniensis in
Strigoniensis in camera prefata de
camera prefata de ultra
ultra Dravam
Dravam residens,
residens, plene
plene etet pacifice
pacifice eorum
eorum
nomine percepit
nomine percepit etet semper
semper percipit,
percipit, preiudicium
preiudicium aliquod generetur, vel Zagrabiensis
aliquod generetur, Zagrabiensis
episcopus aut
episcopus aut quivis
quivis alius
alius in dicta
dicta camera
camera ultra
ultra Dravam
Dravam ius ius aliquod
aliquod in posterum
posterum sibi
sibi
valeat vendicare,
valeat vendicare, eidem
eidem venerabili
venerabili patri
patri B(enedicto)
B(enedicto) archiepiscopo Strigoniensi ac eius
archiepiscopo Strigoniensi eius
ecclesiae presentes
ecclesiae presentes dedimus
dedimus litteras dupplicis sigilli
litteras dupplicis sigilli nostri
nostri munimine roboratas. Datum
munimine roboratas. Datum
anno domini
anna domini MCCLVI.,
MCCLVL, decimo septimo kalendas
decimo septimo kalendas ianuarii, regni autem
ianuarii, regni autem nostri
nostri anno
anna
XXII."5
X X IL ‘ 56
6

Premjestanje kovnice
Premjestanje kovnice u Zagreb
Zagreb i prestanak
prestanak kovanja banskog denara
kovanja banskog denara
Kovniea
K ov n ica banskog
b an sk o g denara
d enara pprebacena
rebacena je iz Pakraea
P akraca u ZZagreb 1260. godine. Te se godine u ispravi
agreb 1260.
prvi put
p u t spominje "denarius Z
spom inje “denarius Zagrabiensis",
agrabiensis”, stoga svi povjesnicari
povjesnicari i num
numizmaticari zakljucuju da
izm aticari zakljucuju
se radi 0o banskom
ban sk o m dendenaru."
aru .57 Moguci
M oguci razlozi za taj cin su mnogostruki.
m nogostruki. ZZagreb
agreb je vee tad
j e vec tadaa nnaa neki
nacin bbio
io "glavni"
“ glavni” grad Slavonije, odnosno regionalni
regionalni trgovacki centar. Bio
B io je biskupsko
biskupsko sjediste,
sjediste,
sto je za srednji vvijekijek bila v elika stvar. U
b ila velika U njemuje
njem u je bio kaptol, brojni sam
samostani,
ostani, obrtniei
obrtnici i trgovci.
trgovei.
Osim
O sim toga, Zagreb
Z agreb je imao
im ao svoje nadaleko poznate
poznate sajmove
sajm ove (sv,
(sv. Marko),
M arko), koji su trajali tjednim
tjednima. a.
Trgovina
T rgovina je bbila ila vrlo ziva, granica
graniea sa NNjemackim
jem ack im Carstvom
C arstvom blizu, a najvjerojatnije
najvjerojatnije je tame
tam o vveeec i
ban
b an imao
im ao jednu
je d n u od rezidencija.
rezideneija.
Medutim,
M edutim , kovnica je prem
premjestena
jestena najvjerojatnije zato sto Pakrac, iako sa snaznom utvrdom,
utvrdom , kao
malo
m alo trgoviste nije mogao
m ogao podnositi teret kovniee
kovnice i kom
komomog
om og grofa. O tome a
teretn svjedoci 100-tinjak
tom e teretu 100-tinjak
godina mladi
m ladi dogadaj. Kralj Ludovik I. (1342.-1382.)
L udovik I. (1342.-1382.) htio je u jednjednom
om ugarskom gradu osnovati
kovnieu kako bi povecao prihod svoje riznice
kovnicu rim ice jer, sto je bilo vise kovnica prihod kralju bio je veci,veci.
Gradani se opet pobunise protiv takve odluke. N Nairne,
aim e, jednom imje
im je i Ljudevitov otae:
otac: "...kralj Karlo
na silu dao komomog
k o m o m o g grofa, ali njegova nasilja i tlacenja tako razgnjevise gragjane, da se pobunise
i poubijase
poub ija se komomog
ko m o m o g grofa sa njegovih 25 cincinovnika... »ss Spor je zavrsio tako sto su gradani radije
o vn ika ..”5S
placali kralju 100 maraka
m araka godisnje, nego pristali da kovnica bude u njihovom gradu. Moguce M oguce je iito
to
da su gradani zagrebackog Gradeea
G radeca do 1260.
1260.podigli
podigli bedeme
bedem e na
n a koje ih je obvezao Bela
B ela IV.u
IV. u Zlatnoj
buli iz 1242.
1242. ppaa je prekodravska kovniea
kovnica mmogla
ogla biti na sigum
sigumom
om i zato premjestena
prem jestena u Zagreb koji je,
iako podijeljen nnaa Gradee
G radec i Kaptol, zapravo funkcionirao
funkeionirao kao cjelina.
ejelina.
Kovnica
K ovnica banskog denara radila je u Zagrebu vise oko 120 120 godina, do 1384.
1384. godine kada je denar
zauvijek povucen iz optjecaja.
optjecaja. Tadaje kraljiea Marija,
Tada je hrvatsko-ugarska kraljica udovika I.Anzuvinca,
Ludovika
M arija, kcerka L I. Anzuvinca,
zbog centralizacije
centralizaeije kraljevstva i nam
nametanja
etanja ugarskog kraljevskog novca odlucila Hrvatskoj ukinuti
povlastieu kovanja autonomne
povlasticu autonom ne valute. N Nee treba ni reci kako
kakoje
je Hrvatska
H rvatska tada ostala bez bitnog obiljezja
drzavnosti, a vjerojatno
vjerojatnoje taj dekret bio jedan od uzroka krvavog protndvorskog
je taj protudvorskog pokreta ciji su nositelji
i vode
vade bili upravo hrvatsko-slavonski velikasi, poput Ivana Palizne koji je kasnije zarobio kraljicu.
kraljieu. O
Onn
je bio vranski prior i kao takav vrhovni upravitelj svih ivanovackih posjeda, ukljucujuci i Pakrac, Pakrae, koji
izm edu protudvorske (hrvatske) iidvorske
se nasao u centru sukoba izmedu dvorske (madarske)
(m adarske) stranke. Protudvorski
P rotudvorski

v., p.42.,
56 CD V., pA2., doc.566.
doc.566.
57 CD V. p.183, doc. 193.
193.
58 C. TRUHELKA, n.dj.,23.
n.dj., 23.

16
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje
Kovnica je bila u Pakracu!
Pakracu!

pokret konacno je skrsen 1409. s katastrofalnim poljedieama

poljedicama za Dalmaeiju
Dalmaciju i Hrvatsku. Za kaznu,
Siavonija
Slavonija vise nikad nije dobila pravo kovanja vlastitog novea.
novca.

Zaldjucak
Zakljucak
Hrvatsko-ugarski kraljevi izdali su 1217. ispravu kojom dodijeljuju
dodijeljuju pravo zagrebackom
zagrebackom biskupu
da na 40 dana zatvori svakog trgovea
trgovca koji bi u na podrucju zagrebacke
zagrebacke biskupije
biskupije placao ugarskim
noveem.
novcem. Dakle, po zakonu na podrucju
podrucju juzno
juzno od Drave nije smio kolati ugarski
ugarski novae, vee sarno
vec samo
domaci banski denar. Kraljevski (tj. ugarski) novae do 1384.
1384. nikad nije kovan u Slavoniji, sto je
takoder dokaz autonomije prekodravskog
prekodravskog dijela Hrvatsko-ugarskog
Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.
Autonornni
Autonomni slavonski banski denar bio je po kakvoci
kakvoci bolji od kraljevskog
kraljevskog novea.
novca. Cini se da su
najbolje serije kovane bas u Pakracu.
Pakraeu. On ima dvije faze u svom optjeeaju
optjecaju koji je trajao od 1196.
1196.
do 1384.
1384. godine. Dakle, punih 188 godina
godina autonomnog hrvatskog novca.
autonomnog hrvatskog novea. Prvu fazu cini hrvatski
frizatik kovan od 1196.
1196. do 1237., a drugu banski denar kovan od 1237. do 1384. godine. Faza
hrvatskog frizatika trajalaje
trajala je oko 40, a banskog denara oko 145
145 godina. Banski denar je dokazano
kovan u Pakraeu 1255. do 1260.
Pakracu od 1255. 1260. godine. Vrlo je vjerojatno
vjerojatno da je kovniea
kovnica banskog
banskog denara u
Pakraeu
Pakracu proradila vee
vec 1237. godine.
Na
Nakraju Pakrac nije ni vazno je Iise
kraju krajeva, za Pakrae li se denar poceo kovati 1237. iIi
ili 1255. godine. Za grad
je vrlo znacajno sto mu je pripala cast da ima ne sarno
samo kovnieu,
kovnicu, vee
vec i komoru. To znaci da je bas u
Pakracu zabiljezena najstarija prekodravska
prekodravska kovniea,
kovnica, ali i njeno monetamo srediste. Smatram da je
kovnica,
kovnica, odnosno komora, bila usko povezana s pakrackim ivanovackim preeeptoratom.
preceptoratom. Te dvije
srednjovjekovne institueije cine jezgru
srednjovjekovne institucije jezgru povijesnog identiteta grada Pakraca.
Pakraea.
Cini
Cini se kako su i nekadasnji
nekadasnji gradski oei
oci prilikom biranja
biranja gradskog grba ispravno prepoznali
prepoznali
vazniju
vazniju institueiju.
instituciju. Tako i gradski grb zapravo reftektira svjesnost 0o povezanosti
refiektira svjesnost povezanosti komore s
najslavnijim vremenima
vremenima grada.

17
Branko Krizan
Branko Krizan Kovnicaje bila u Pakracu\
Kovnica je bila Pakracu!

Literatura
Literatura i izvori
Literatura
Literatura

I. Andric, Stanko, Benediktinski

1. samostan sv.
Benediktinski samostan Mihovila Arkandela
jv Mthovila Arkandela na Rudini, Zlatna dolma, dolina, vol. 4., br. 1., Pozega, 1998.
1998.
2. Andric Stanko, Podrucje
Andric Stanko, poieske zupanije
Podrucje pozeske zupanije u srednjem
srednjem vijeku,
vijeku, Raukaiov
Raukarov zbomik:
zbornik: Zbomik
Zbornik u Castcast Tomislava
Tomislava
Raukara, ur. Neven
Raukara, Budak, Filozofski
Neven Budak, fakultet, Odsjek
Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Zagreb, 2005.
povijest, Zagreb, 2005.
Buturac, Josip,
3. Buturac, Josip, Popis iupo zagrebacke
Popis zupa zagrebacke biskupije,
biskupije, Starine
Starine 59, JAZU,
JAZU, Zagreb,
Zagreb, 1984.
4. Buturac,
Buturac, Josip, Poiega ii okolica
Josip, Pozega okolica u srednjem
srednjem vijeku,
vijeku, Zlatna
Zlatna dolina,
dolina, vol.
voL 1., br. 1, Pozega,
Pozega, 1995.
Dobronic, Lelja,
5. Dobronic, Leija, Viteski redovi templari iiivanovci
redovi templari Hrvatskoj, Krscanska
ivanovci u Hrvatskoj, Krscanska sadaSnjost,
sadasnjost, Zagreb,1984.
Zagreb, 1984.
Engel, Pal, Posjedi
6. Engel, Posjedi ivanovaca
ivanovaca u Ugarskojpotkraj
Ugarskoj potkraj srednjeg
srednjeg vijeka,
vijeka, Scirinia
Scirinia Slavonica,
Siavonica, br. 2, Institut
Institut za povijest,
povijest,
Slavonski
Slavonski Brod,
Brod, 2002.
2002.
Herman Kauric,
7. Herman Kauric, Vijoleta,
Vijoleta, Krhotinepovijesti
Krhotine povijesti Pakraca,
Pakraca, Hrvatski
Hrvatski Institut
Institut za povijest,
povijest, Slavonski
Siavonski Brod,
Brod, 2004.
2004.
Homan, Balint,
8. Homan, Balint, Magyar
Magyar Penztortenet
Penztdrtenet 1000.-325., Magyar Magyar Tudomanyos
Tudomanyos Akademia, Budapest, 1916.
Akademia, Budapest,
Jancula, Julije,
9. Jancula, Julije, Predturska
Predturska povijest
povijest Nasica,
Nasica, Zavicajni
Zavicajni muzej Nasice, Nasice,
muzej Nasice, Nasice,1996.
1996.
10. Karbic, Marija, Joakim
Karbic, Marija, Joakim Pektar, slavonski iz plemickog roda
slavonski ban izplemickog roda Gut-Keled,
Gut-Keled, VDG VDG Jarbuch,
larbuch, Godisnjak
Godisnjak
njemacke narodnosne
njemacke narodnosne zajednice,
zajednice, Osijek,
Osijek, 2000.
2000.
II. Klaic,
11. Klaic, Nada,
Nada, Povijest
Povijest Zagreba,
Zagreba, SveuciliSna
Sveucilisna naklada
naklada Liber, Zagreb,1982.
Zagreb,1982.
Krizan, Branko,
12. Krizan, Branko, Najranija
Najranija povijest
povijest Pakraca
Pakraca u kontekstu
kontekstu triIri vladarske
vladarske isprave,
isprave, Zbomik
Zbornik povijesnog
povijesnog drustva
drustva
Pakrac-Lipik,
Pakrac-Lipik, br. 3, Daruvar,
Daruvar, 2006.
Macan, Trpimir,
13. Macan, Trpimir, Povijest
Povijest hrvatskog
hrvatskog naroda,
naroda, II. izdanje,
izdanje, Skolska
Skolska knjiga,
knjiga, Zagreb,
Zagreb, 1992.
14. Mavar,
Mavar, Zofia, Pakrac
Pakrac - konzervatorske
konzervatorske osnoveprograma
osnove programa obnove,obnove, Povijesno-urbanisticka
Povijesno-urbanisticka studija,,
studija, Zagreb,
Zagreb, 1996.
IS. Metcalf,
15. Metcalf, David
David Michael,
Michael, Monetarna
Monetarna interpretacija
interpretacija banskog
banskog denara
denara iz 13 13.. stoljeca,
stoljeca, Numizmatika,
Numizmatika, SpomenSpomen
izdanje, Zagreb,
izdanje, Zagreb, 1978.
Mimica, Boze, Numizmatika
16. Mimica, Numizmatika napovijesnom
na povijesnom tlu Hrvatske,
Hrvatske, Rijeka,
Rijeka, 1992.
Mirko Markovic,
17. Mirko Markovic, Slavonija,
Slavonija, Golden
Golden Marketing,
Marketing, Zagreb,
Zagreb, 2002.
Mirnik, Ivan,
18. Mimik, Ivan, Skupni
Skupni nalazi
nalazi slavonskih
slavonskin banovaca
banovaca u numizmatickoj
numizmatickoj zbirci zbirci arheoloskog
arheoloskog muzeja
muzeja u Zagrebu,
Zagrebu,
Vjesnik Arheoloskog
Vjesnik Arheoloskog muzeja
muzeja u Zagrebu,
Zagrebu, br. XXIV-XXV,
XXIV-XXV, 1991.-1992.
1991.-1992.
Mirnik, Ivan,
19. Mimik, Ivan, Novae
Novae iz starohrvatskih
starohrvatskin grobova,
grobova, Vjesnik
Vjesnik arheoloskog
arheoloskog muzeja
muzeja u Zagrebu,
Zagrebu, br. 37,2004.
37,2004.
Pogacnik, Albin,
20. Pogacnik, Albin, Problematika
Problematika proucavanja slovenskih ii hrvatskih
proucavanja slovenskih hrvatskih srednjovjekovnih
srednjovjekovnih frizatika,
frizatika, Numizmaticke
Numizmaticke
vijesti, god. 40., Ljubljana,
vijesti, Ljubljana, 1998.
Rengjeo, Ivan, Pocetak
21. Rengjeo, Pocetak kovanja
kovanja slavonskih
slavonskih banovaca,
banovaca, Nova Nova tiskaia, Vrcek ii dr., 1939., Sarajevo.
tiskara, Vrcek Sarajevo.
Schejbal,Berislav,
22. Schqbal, Daruvar=Aquoe Balissae
Berislav, Daruvar-Aquae Balissoe iPakrac
i Pakroc MMannieana,ZbomikpovijesnogciruStva Pakrnc-Lipik, Daruvar, 2006.
amieam, Zbomik povijesnog dru&va Pakrac-Lipik, 2006.
Duro, Prilozi zapovijesnu
23. Szabo, Buro, za povijesnu topografijupozeske
topogrcfiju poieske zupanije,
iupanije, Vjesnik hrvatskog arheoloskog drustva, Zagreb, 1910. 1910.
~Mic,Ferdo, Povijest
24. Sisic, Povijest Hrvata
Hrvata 600.-1526.
600.-1526. Pregled
Pregled povijesti hrvatskog
hrvatskog naroda, Maijan Marjan Tisak, Split, 2004.
Truhelka, Ciro, Slavonski
25. Truhelka, Slavonski banovci
banovci (Prinos
(Prinos hrvatskoj
hrvatskoj numismatici),
numismatici), Glasink
Glasink zemaljskog
zemaljskog muzeja
muzeja u Bosni i
Hercegovini, Sarajevo,
Hercegovini, Sarajevo, 1897.
Izvori
Izvori

1. Knauz,
1. Knauz, Ferdinandus,
Ferdinandus, Monumenta
Monumenta Ecclesiae
Ecclesiae Strigoniensis,
Strigoniensis, Tomus Pimus,
Pimus, Strigonii,
Strigonii, 1874.
1874.
Smiciklas, Tadija, Codex
2. Smiiiklas, Codex diplomaticus
diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae
Daimatiae et
et Sclavoniae,
Sclavoniae, sv. v., Zagreb,
SV. V., Zagreb, 1907.

18