Kompleksan zadatak

4 referentne smjernice – 1. Jezik/2. Strani utjecaji/3. Recepcija u ne-Indiji/4. Univerzalna referalna djela
Usporedba sufiksa u sanskrtu – svakodnevnost je apstraktnija, a ne znanstevna. Čovjek je bio viđen kao
stabol/Čovjek je bio viđen sa svojstvima stabla;Plod je mekan/Plod ide prema mekoći

Apstraktne imenice prirodnije, neindividualno

0 je Indijska invencija
Ima individualnosti, ali nije presudna.
vyakti – pojedinačno (zastrašena jedna krava)/jati – univerzalno (zastrašena forma krava)

Pridjev i imenica nisu razdjeljeni, mi bi rekli kružni, al je njima dovoljno

palita-sjed/sjeda kosa
sahari – suho/suhost

Konkretiziranje apstraktnih koncepata

nebo – ozračje, zrak – eter
spiritualizam i natprirodne sile
NAGLASAK NA UNIVERZALNOM

Naglasak na negativnom – nije kratko neg je ne-dugo kod njih

Razbijanje konvencija i predrasuda
Nama zvuči pasivnom, njima močno
700 negacija i 2 afirmacije – ima mudrost i um (Brahman)
Parmenid (omeđen bitak) vs Indijci (neomeđen)
Korištenje zagonetki

Važno pitanje semantike, pogađanje općeg ili pojedinačnog. Jabuka je i jabuka i jabukost.
Indijci – skloni općem, univerzalnom. Dranatiziranje kroz apstraknost (Čovjek ide prema starosti).
Konkretna, pojedinačna stvar je samo dio opće supstancije, opće ideje. Crna jabuka ima svojstva crnoće u
supstanciji jabuka. Njima je to opće realno ko nama da je to individualno. Svakodnevno i bjelodano ko
nama konkretni objekti. Čak ni umjetnost nema velikih remek djela sa izraženim mišićima/detaljima, već
je i kip dio tog općeg

Vrlina nije marljivost, nego ne-lijenost. Nije jasno sklonost tome. Negativnim pojmovima prikazuju
pozitivnost – nirvana npr. Znači otpuhnuće.

Grčki Bogovi – individualni ljudi

Indijski Bogovi – napola antropomorfni, nemaju ljudska svojstva, već su utjelovljenja prirodnih sila
Ovo se sve radi o induarijcima – 3000 god pr.n.e.
Funkcije koje teku kroz različite Bogove, božanskije od samih Bogova jer su Bogovi zamjenjivi.
Neodređeni apsolut. U Kršćanskoj tradiciji, Bog je ništa kao neodredivost atributa.

Nisam ja to vidio nego je to viđeno

Nisam užasnut nego me obuzeo užas
Indija razvila lingvistiku kao znanost – analiza rečenice, svrha rečenice je da bude u funkciji ostvarenja
radnje. Nama je fokus na subjektu kao prvom uzroku, a njima radnje. Nešto se događa nekom.

Do egzistencijalizma došlo jer sam ja bačen u svijet (ne-ja). „Tragedija, i biljka je bačena.“
Jezik je konstrukt koji ima moč koja nema inherentnu moč. Može promjeniti nekog, značenje ima moč.
Po konfucionizmu je čovjek skup svojih relacija – čista funkcija

Možda koriste toliko negacija jer je Brahman apsolut koji se ne može opisati, ali se može opisati što nije.
Opisi Brahmana krše pravila logike što nama automatski znači krivo. Brahman i je i nije. Šta je jestost, šta
je nije???

Za nas stvari imaju smisla samo ako ih ne analiziramo!

-sage

Advita – jedinstvo svega, apsolutno biće tj Brahman. Univerzalno jedna realnost, a sve pojave su
realizacija Brahmana. Na različite načine se zove, al je duša uvijek jednaka Brahmanu tako da im se etika
bazira na spajanje individualno ja sa Brahmanom. Ako se ovo ne ostvari u jednom, onda se realizira u
drugom.

Budizam je druga velika koncepcija koja odbija te koncepcije jedinstva, ali zato imaju jedinstvo u etici. U
Mahajana budizmu. Mokša – oslobođenje karme (akcije). Kleše (uklještenje) se nalaze zbog naših sranja i
treba ih se rješiti putem meditacije.

On pokazuje kako se ovo odražava u jeziku.

Idom sarva (sve ovo) gdje je sarva u jednini, a Grci su Omnia imali u množini. To prikazuje to jedinstvo u
filozofiji. Imaju relativizam morala sa apsolutnim dobri ili zlom što ne postoji. Po toj je filozofiji da je sve
konstantno jer je Brahman apsolutan. U Grčkoj imamo panta rei, sve teče, a ovdje sarva anityam tj sve je
nestalo. Infinitiv se nikad ne javlja i umjesto tog koriste imenice jer nisu obračali tolko pažnje na
promjenjive aspekte postojanja. Nemaju lijep, lijepo već jednu formu i ne postoji glagol postati nego
samo postojanje jer je nastajanje samo jedan aspekt postojanja. Filozofija statičnošću može ponuditi mir
društvu. U sanskritu također nema glagolskih vremena za razliku od protoindoeuropski jezik. Nije bitno
dal se nešto dogodilo prije nečeg jer je sve imanentno. Kal znači i jučer i sutra, a parson znači i prekjučer i
preksutra. Život pojedinca nije tolko važan jer je samo jedan od rađanja. Ne izražavaju uzrok posljedica,
već posljedica uzrok. Ne ono o čemu ovisi nego ovisi o nečem.

Grčka filozofija spekulativna i ide putem razmišljanje itd. Indijska je kontemplativna i ide putem yoge.
Važnost djeljenja u etici te se neaktivnošću, ataraksijom nadilazimo karmu, iako su svijesni da je to
nemoguće. Moguće da je ta statičnost proizašla iz klime pa jer im je vruće su malaksavi.

U jeziku je predikat na prvom mjestu, dok je kod na subjekt te se ne postavljaju u poziciju objektivnog
promatrača. Ja mislim da bi ja trebala biti ona koja je nestala umjesto ja sam nestala. Atman šta bi
trebalo biti ja je povratna zamjenica. Atman je istinsko jastvo, a u Budizmu ima koncepcija razlika između
neatmana (osječaji za moje tipa tijelo) i istinskog atmana gdje spoznamo da ništa nije naše i prolazno pa
se nemremo vezat za to jer patnja.
_______________________________________________

Ultramonistička koncepcija se javlja u panišadama sa još dost koncepcija, i tek se poslje uzima monizam
kao najdraži, tek na kraju u Vedanti, Shankara (fraer). Vrlo radikalno i ne filozofsko u klasičnom smislu.
Brahman se ne može spoznati umom. Budistički redovnici jako pridaju pažnju logici i debati prije intuicije
jer dubina prije razvijanje racionalnog izaziva ludilo.
Cikličko viđenje povijesti.
Daršana im se zove cijeli filozofski sustav gdje ih najviše zanimaju teorijske spoznaje kao ontologija,
epistemologija, metafizika... Oni nemaju ikakvog osvrta na promjenu ili društvo ili politiku.
Machiavellizam je ovdje najvažnija koncepcija - stabilnost, mir. Voltaire i prosvjetitelji su zapravo otkrili
konfucijonizam gdje što ih je oduševilo jer je to gledalo na realnu ljudsku prirodu u smislu vladanja.

100 Indijaca kamen po kamen poštopali rupu na Himalajama. Neki Njemac se dero na njih zbog
neefikasnosti, a oni nisu niš skužili. Njemac ima subjekt jastva i izvora događanja, a Indijcima svejedno.

U doba Veda čovjek pri smrti ide putem predaka ili putem Bogova je bila prva koncepcija. Onaj svijet se
matrao sastavnim dijelom ovog svijeta i to su sve arhaične kulture. U Panišadama se tek pojavljuje
reinkarnacija, što se smatra da su preuzeli od domorodaca ko i religija, kultura i vjv yoga.

Neki su smatrali da je ja ili niže od univerzalne osobe ili više. Indijci su Humeovski mislili da je čovjek
nakupina percepcija, ali bez žarišta. Budisti su vjerovali vrlo kauzalno i znanstveno u um i osobu. Također
postoji tok bivanja u kojem se događaju kauzalni odnosi. Tu vidimo više instrumentalnu etiku: nešto ne
treba činiti ne jer je inherentno zlo nego jer je nepovoljno za mentalno stanje. Činjenje loših stvari loše
utječe na tvoje mentalno stanje. Ipak suosječanje im je ogromna vrlina, jednaka kao mudrost. Ne možeš
suosjećati bez mudrosti.

Ja sam konceptualni konstrukt (iluzija) koji je sačinjen od pravih stvari. Budizam ovdje zapravo čisti
empirizam i shvatili su bez znanosti da mi stvaramo slike, da nam percepcija kaska za realnošću itd.
Također vjeruju da svijet postoji i izvan nas, al to što vidimo je naša percepcija.

Kina

Metafore uvijek povezane s povijesnoscu.

Individualizam se nije razvio osim u razdobljima proljeća i jeseni i ratnog razdoblja.
Ljubav prema knjigama iznimna – 5 klasika o obrascu ponašanja*.Sve istine su bile u tih 5 knjiga i sve
dinastije su to prihvatile.
Stav poštivanja klasika, npr ime jedne od knjiga je preneseno u riječ.
Statično mišljenje, sve do komunizma kad su diktatori zamjenili te knjige Marksističkim.
Učitelj nadmočniji od učenika, za razliku u Indiji gdje su svi ispod univerz zakona. Katkad učitelji stavljeni
ispred učenja.
Logika nerazvijena upravo zbog tog konzervatizma.
Konfucionizam postao standard za dinastije Han pa niš nije moglo postojati u oprecu s konfucionizmom.
Fokus na partikularno smanjilo imaginaciju, nisu se npr epovi razvili, al zato jesu drame. Nešto unutar
zakona, prostora, vremena. Kineze zanima stil više od biti. Nisu brinuli ni o logičkim ni etičkim pravilama.

Budizam – religija za književne ljude

-važnost dokumenata
-nakon prvog progona spaljeno gro dokumenata pa je sve uklesano u kamen
-iz 7 Indijskih škola su se razvile 7 analognih Kineskih. Sve uključili u jedan sistem. Tolko su izjednačavali
to sve i usklađivali da je to postalo nerazumno i beskorisno.
-nije prihvaćao praznovjerje ko i ostatak Kine
-Božanska moć je u svakodnevnoj aktivnosti, ne u meditacijom i tim brijama

Antropocentrično sve, nema ideje egzistencije. Subjekt je uvijek čovjek, a objekt je izrečen u predikatu.
Korično, praktično, zdravorazumsko. Logika nije razvijena jer nije bila korisna.
Povijest razvijena kao primjer današnjem ponašanju.
Postoji ideja neba kao Boga, al je i to racionalizirano.
Metafizika se nije razvila – u 2.tis.pr.n.e. Nebo tj. Tien je bila ta koncepcija
-jedan od razloga što ne postoji kopula
Kod Kineza postoji Apsolut (stvarnost), ali i pojavnost (fenomeni). Svi fenomeni se prožimaju, a apsolut
nije važan subjekt jer su svi fenomeni u međuodnosu. Pojavnost tako nije važna. Postoji samo
pojedinačno naspram drugog pojedinačnog.

______________________________________________________

Dao – put svijeta

-zbilja kako biva

U Kini i Japanu se ne traga za nekim principima iza svijeta, šta je zapravo zaš se filozofija i religija opće
razvila, ne?
Ne postoji razrađeno svećenstvo, nema straha od smrti jer je glupo pričat o tom. Smrt je transformacija,
ne raskid.
Ideal je potpuno odsustvno mentalnog u radu, nikakvo mišljenje samo spontanost. Učitelj nakon kaj je
učenik 12 godina čistio dvorište mu reko evo sad si primio poduku.
Deduktivno mišljenje gdje je poanta sam predmet promatrat bez da je dovodimo u relaciju s nečim jer
onda već promatramo relaciju.Retorika>Logika, Estetika>Sadržaj

U grubo postoji arhajsko doba – 3000god.pr.n.e. Šan dinastija. Konfucije to konstantno referira.
Onda se događaju ratovi i dolazi do raspada. Ovdje je Konfucije koji se baš zato vraća na staro jer je to
izgubljeno. Prvo carstvo nakon tog raskola je Chin dinastija, 4.st. i spaljuju sve osim legalističke škole. Tj.
kazna-nagrada sistem. Polazi od ideje, kao i većina Kineskih filozofa, da je ljudska priroda odvratna,
pohlepna, zla... Oni su se brzo raspali pa dolazi Han – Konfucije službeno. Vrlo napredna administracija
tada (kaj se u Europi tek u 20.st. dogodilo). Postojali su prijemni ispiti jednaki za sve. Predmet
filozofijskog mišljenja je bila ta funkcija.

Politika je težila prema idealnoj državi. Njihovo je mišljenje analogno

Kult knjige gdje su sutre iz Indije obožavali i štovali sam papir. Držanje knjige i ponavljanje riječi sutra je
dovoljno za prosvjetljenje.
Inzistirali na tom da postoji samo socijalno ja, ne subjektivno. Zapadnjaci su suprotni. Ljudi u Kini su u
službi harmonije.

Kina

Visok altruizam, slaba koncepcija drzavnosti

Ne postoji glavna religijska orgaizacija

Lao Tzu – edukacija vrlina pojedincu što su Buddhisti kritizirali

-slijeđenje istine, zadovoljavanje čovjekove fizičke potrebe. Ponašanje u skladu s najosnovnijim fizičkim
potrebama
Konfucionizam – pravila državništva. Okrenuti vladajućoj klasi
-prvo svjetovno orjentiran se poslje združio s vladajućima
Buddhisti - lječništvo i socijalna pomoć, građa, sadnja biljaka, rađenje bunara
-vjera da se pojedinac mogao poistovjetiti s drugima putem skupnog rada
-transcendentan – odvojen od društva. „Sagraditi hram je isto što i otvoriti planinu“
-Dogenu je učitelj reko da širi dobro, da boravi u dubokim planinama, da ne razbija načela sekte, da se ne
druži s kraljevima etc.
-u Indiji meditacija izvan vanjskog utjecaja dok u Kini uz ovosvjetovni utjecaj
-Ako je um čist čist je i svijet oko tebe
-važno držanje do pravila
Daoistička učenja – povratak korjenu egzistencije – utihnutost
-mirnoća i praznina – što je utjecalo na Kineski Buddhizam, bit mudrosti
-vrlina je napuštanje uma i predmeta gdje dolazimo do apsoluta – Buddha ispred čovjeka
-Dao slična riječi yogi – univerzalna istina nepromjenjiva vremenom

Poštovanje hijerarhije
Etika>Znanost.
Prirodna moć i moć ideja 2 aspekta iste stvari
Sex=Tabboo, izbacivanje seksualnih tema iz sutra
Brak je služenje supruge suprugu. Pričevi nisu dostojni nižih klasa u paraboli o prostitutki
Kinezi također nisu prihvatili ezoteriju, ali jesu učenja.
Fizičko tijelo je ružno i prljavo, a odjeća je ovdje da ga pokri.

Li – Konfucije dao sustavu politike i društva

-moralno ponašanje u svakodnevnici
-npr poštovanje prema roditeljima, starijima etc
-neki lik u Kini umro jer nije uzeo 3 ponuđena lijeka jer su prva 2 bila protiv pravila, a zadnji su istraživali,
al nedovoljno brzo očito
-etika – etika vladajuće klase
-jednakost svih ljudi u Buddhistima pa je tu postojao spor između Buddhista i Konfucijanista. Ipak se
poslje zbog toga uvela i u Kineski Buddhizam hijerarhija i diskriminacija (Buddha može samo biti rođen u
bogatoj obitelji)

Kao rezultat 2 revolucije ovaj klasni poredak je uništen, al je zato nova hijerarhija partija -> narod
Poštovanje starijih i predaka je očitovano u odvijanju rituala na dan smrti svake godine
Moć cara iznad Boga – njegova dužnost je napravit društvo
-savršeno ljudsko biće
-nije živi Bog jer se pokoravao nebeskim zakonima, univerzalnom moralnom kodu
-Buddhizam se čak podredio caru na kraju i uveden je u državnu strukturu jer ih je vlada naprosto morala
imat u svojoj moći. Zbog toga mnogi redovnici ulazili za izbjegavanje poreza i vojne službe pa je bilo
inspekcija znanja.

Diskriminacija stranih zemalja – nadmoćna Kina, druge zemlje su čak vjerovali da im pripadaju
-pisanje lažnih sutra – vjerovanje da su Kinezi smislili Buddhizam
-prihvatili astronomiju iz Europe jer je Kina to prvo smislila

Cjenjenje prirode
Nebo stvorilo čovjeka
Cjelina prirode se može nać u bilo kojem članu
Priroda najlijepša i najviša egzistencija – jedinstvo u prirodi
Svijet je dobro mjesto, savršena egzistencija
Tipičan junak siromašan učenik
Kralj ako dobro upravlja čovjekom jer je sve prirodne katastrofe poslalo nebo da prekori kralja
Ne postoji apsolutno zlo* - svatko ima mogućnost da se spasi
Ne nijeka si ni jedna egzistencija – ipak postoji savršena
Konsenzus je da su taoizam, konfucijonizam i buddhizam 3 religije koje naučavaju o istoj istini.

Zbog integracije svih religija u jednu je rijetko bilo nekih religijskih ratova. Razlozi ratovanja manje više
uvijek vođeni zbog politike.
Sekularizam data stvar, ne ko u Europi.

Multiperspetkivna logika jako česta, osobito kod Jianista u Indiji – ako stavimo ili/ili dogmatski sud njima
se to ne sviđa jer etika nalaže prihvaćanje više perspektiva.
Kinezi su više spajali stvari nego imali logiku. Harmonija i samo da ne strši nešto
Kinezi uvijek skupa rade nešto, nikad solo.
Gimnastika važna, filozofija sporta. Poslje ušlo u Kung Fu npr. Borilačke vještine su se npr razvile iz
Daoizma. Chi, sveprožimajući dah, također ta filozofija.
Daoizam kao takav se razgranao u religijski (produženje života) i filozofski (ispražnjenje uma). Zbog tog su
konfucionisti smatrali daoiste egoističnima, ak se posvečuješ tjelu se ne posvečuješ obavezama.
Interakcija uvijek kroz relaciju, nema suosjećanja. Iskustvo ljudi s ljudima se sastoji samo u rađenju
kontekstualne stvari ovisno o ljudima, mjestu itd što je na koncu i Voltaire prihvatio.

Dao nije metafizički univerzalni princip već je naprosto ono kako stvari jesu. Nezahvatljiv jer je preblizu
tu. Lao Tzu i cijela daoistička tradicija naravno ne određuju Dao. Slično Brahmanu, logosu itd
Skepticizam vrlo lako moguče došao iz Indije usput. Čak je i Buddhina skeptički prigovor vrlo sličan
Kantovom. U Indiji postoje 4 sutre, Dharma (socijalno-materijalna) se tiče svih. Ostale su na izboru,
ugode (kama) ili ove moralno-religiozne.

Nema ni psovki u Kini.

Japan

Japanski odgovor se odnosi na mišljenje i namjeru (da nejdem dok je na eng ne nejdem)
To su pravila prikladnosti isto ko razrađeni Japanski pozdravi – izgledaš umorno je pozdrav za rad il
uspjeh
prikladnost se odnosi na konfucionizam koji se povezao za budhizam. Ta sekta također nalaze pravila
pranja, jedenja itd
Odnos među pojedincima iznad samog pojedinca
-složene zamjenice – ima ih i za nadređenost i podređenost te jednakost. Ja je watashi, neformalno.
Watakushi je vrlo formalna. Ore je neformalna u statusu odnosno na drugoga. Boku zamjenica za
dječake.
-radnja se također nije pripisivala nekom pojedinca
Štovanje mjesnih Božanstva i zaštitičnih Bogova jer se porodice i lokalnost jako poštuje
Čovjek je uvijek posljedica društvene veze, tako se i dobro i zlo nalazi u društvenoj sferi. Dobro je ono što
je u koristi društvene skupine*
Prvo car, familija, pa onda tek ti, zato se i Kršćanstvo nije proširilo jer nisu mogli izbacit svjetovnost.
Buddhistički redovnici su tako obnavljali dužnost prema familiji i caru.
Održavanje porodičnih morala je put (šintoizam). To je proizašlo iz klanova, al je preostalo.
Poštivanje porodičnog imena je vrlo važno, smrtna kazna za falsifikaciju imena
Samurai prije borbe bi prvo izgovorili ime svoje loze i dali činjenice o svojoj lozi.
Poštivanje roditelja – tolko važno da je gotovo religiozno. Izrazito patrijarhalan sustav za razliku od
zajedništva u Kini. Porodično vlasništvo je vlasništvo glavara porodice. Apsolutna podčinjenost žene i
djece se podrazumjevala, nije bilo razloga za tiraniju.
Princ Sutoku uveo Buddhizam iz razloga suosjećanja u Japan. Sutre su se prevele na svakodnevni jezik i
tako se proširio.
Odnos gospodar sluga je važan, još i u mitovima se naglašava hijerarhija. U Finskim mitovima se pojavi
heroj koji je običan čovjek, dok su u Japanu carevi i plemenite dinastije. Tu se uvijek naglašavalo tko je
bio taj hero
Odanost caru i porodica je uvijek bila strana Indijskom Buddhizmu. Poštivanje autoriteta je otišlo tolko
daleko da se nekim slavnijim Buddhistima pripisivalo plemenetio podrjetlo dok su zapravo iz puka
Japanci su se protivili individualizmu te su se tako sporo razvijali, čak i kad ti neko mado dođe je postojala
hijerarhija i tradicija.
________________________________________________________

Sutra Japanska govori da nitko ne može biti Bodhisatva

Dobrohotnost je najvažnije u Zenu Japana. Kršenje samih učenja zbog dobrohotnosti
Blagonaklone riječi dovoljno močne da zapale rijeku
Ovo se prelilo i na šintoizam i među puk/samuraje
Čak i u ozbiljnijim raspravama – pametniji popušta
Korištenje robova minimalno, preferiranje harmonija
Bogovi su za razliku od naših zavisnih i ljubomornih puni ljubavi. Pili su skupa i igrali igre 7 dana.
Kažnjavanje nakon smrti nijepostojalo, čak i ak si ubojica.
300 godina nije bilo smrtne kazne za vrijeme Hejana (srednji vijek)
Sekta Hoso – Buddhistički idealizam – 5 dispozicija. Neprihvaćena u Japanu jer svatko može postat
Buddha*
Kad umrešsi na miru, sve je oprošteno
Jako puno sekti, al je uvijek prisutan duh pomirenja i tolerancije
Postoji i dalje puno tradicionalnih sekti jer se nisu svađali i jer su si kombinirali učenja, čak se i nije smjelo
prigovarati drugim sektama.
Sintetizirali cara, Buddhu i hinduističke Bogove (hinduistički Bogovi su bili Buddhe koji su dali povoljne
znakove da bude car).
Buddhisti su istovremeno štovali i šintoističke Bogove, isto kao konfucionizmi.
Svi putevi vode do prosvjetljenja
Cijela se Japanska kultura nije mogla dobro proširiti jer je imala nacionalizam pomješana sa svim drugim.
Buddha je zagovarao zakon, Japan se veličao pa posljedično i tome zakon.
Sve je jedno te ista priča, a opet uzimaju Japan kao svetu zemlju po kojoj se sve treba ravnat.
Zanemarivanje općeg ljudskog zakona.
Zbog tog centrizma se nije proširila filozofija izuzev razvoja zena.

Japanci se vode razumom, prepuštanje logici samih stvari

Daoizam– pustinjački život u kontemplaciji

Konfucionizam – prihvaćen u Japanu
Buddhizam – razaranje obiteljskih vrijednosti. Prihvatio se mahajanski Buddhizam (veliko vozlo) –
apsolutna istina UNUTAR svjetovnog života, a čak su i u trandscendentalne ideje ugrađivali svjetovne
stvari. Altruistične ideje i aktivnost.
-sekta čiste zemlje – ovaj svijet je ispod drugog svijeta, a taj svijet se očituje u našem svijetu.
-sekta Zen – usredotočenje na meditaciju, postizanje mentalne uvježbanosti
-puno sekta koji pokušavaju asimilirati Buddhizam
-Hoke sutra najvažnija jer veliča fizički rad
Čovjek je po prirodi zao, ali se čak i griješni ponovo rađaju. Po nekima ako kršiš sutru lotosa onda ne
(hoke)
Nije postojala jasna koncepcija Boga (Kami), al pojam znači iznad, nadmočni. Bog je bio rasprostranjen u
svemu, ne samo iznad. Japanci tako nisu preobraceni na Buddhizam, već su Buddhizam preobratili na
svoje plemsko društvo, a danas se pomalo i ismijava Buddhizam.
Nakamura misli da je geografija to prozvela zbog teških uvjeta gdje se trebalo ovisiti jedno o drugome.

Mahajanski Buddhizam je vjerovao da postoji probuđenost u kozmosu gdje su ljudi samo utjelovljenja te
probuđenosti (Bodhisatva) i treba se samo predati njima za pročišćenje. To je onaj dio koji se proširio.
Bura Kumine – kaste u Japanu slično ko u Indiji
Kolko izgubljeno u globalizaciji?*
Intuitivna i emotivna tendencija. Zanemarivanje logike te njen spor razvoj u Japanu.
Odanost porodici, klanu i naciji.
Problemi u napredku znanosti jer vjeruju da se putem intiuicije misli i djeluje.
Emocionalni iznad kognitivnih činjenica, npr imenice nemaju razlikovanje u rodovima, nema oblikovanja
lica i broja, nema apstraktnih imenica, nema lika i broja. Sve otežava znanstvena dostignuća.
Izostavljanje subjekta u izražavanju. Razvijena intuicija tako da ne trebaju opće govorit o subjektu.
Japanski jezik iskazuje intuitivne i emocionalne elemente (tu su prijevodi sjebani jer rečenice poput „ja
vidim bijeli cvijet“ pobuđuju nama skroz druge stvari u glavi nego njima). Tako je bilo teško prevest
Buddhizam pa su rađe usvojili te termine s drukčijim razgovorom
Jak naglasak na uzrok i posljedicu (Ak zapuše vjetar ubijaju se mačke prek prašine i birtija i svirača i
pucanja žica)
Linearno mišljenje. Pisci pišu što jednostavnije i direktnije.
Bez razglabanja, raspravljanja, govorenja.
Sporo širenje logike te se podučavala samo u svrhu prijenosa učenja.
Gotovo svi pjesnici, popularan haiku – proizlazi dosta iz nelogičnosti tako da vidimo da ima i pozitivne
funkcije.
U Haiku je emocionalno raspoloženje povećano jer je tolko reducirana.
Njegovanje svih vrsta umjetnosti. Osjetljivost za lijepotu se također povezuje s Buddhizmom.
Čistoća važna vrlina, važnija osjetilna i estetska nego duhovna.
Nedostatak svijesti o općem.