3 .

H I D R A U L I Č K I P R O R A Č U N I Z M J E N J I VA Č A

3.1. Pad tlaka na strani primara

Pri strujanju dimnih plinova dolazi do pada tlaka uslijed promjene presjeka strujanja
(pri ulazu i izlazu iz izmjenjivača) i u cijevima. Ukupni pad tlaka jednak je njihovom
zbroju.

3.1.1. Pad tlaka uslijed promjene presjeka strujanja

Prema Bernoulliju, pad tlaka iznosi:
2
ρ DP ⋅ w DP 0.3513 ⋅ 112
Δp pp = ξ k ⋅ = 1.5 ⋅ = 31.9 ⋅ Pa
2 2
m
w DP = 11⋅
s
kg
ρ DP = 0.3513 ⋅
m3
ξk = ξk,u + ξk,i = 0.5 + 1 = 1.5 – predložene iskustvene vrijednosti za koeficijent
otpora zbog promjene presjeka strujanja na
ulazu i izlazu dimnih plinova iz izmjenjivača
topline

3.1.2. Pad tlaka uslijed strujanja kroz cijev

Pri strujanju kroz cijev dolazi do trenja fluida koji struji i stijenke cijevi, uslijed čega
se javlja pad tlaka prema izrazu:
2
L ρ DP ⋅ w DP 4.093 0.3513 ⋅ 112
Δp c = ξ ⋅ ⋅ = 0.0461 ⋅ ⋅ = 140 .7 ⋅ Pa
du 2 0.0285 2

L = 4.093 ⋅ m – duljina cijevnog snopa

du = 0.0285 ⋅ m – unutarnji promjer cijevi

Za bešavnu čeličnu cijev apsolutna hrapavost stijenke cijevi: k = 0.03 ⋅ mm

Relativna hrapavost stijenke cijevi:
k 0.03 1 du
ε= = = 0.00105 ⇒ = = 950
du 28.5 ε k
w DP ⋅ du w DP ⋅ du ⋅ ρDP 11⋅ 0.0285 ⋅ 0.3513
Re = = = = 2886.8 > 2300
υDP ηDP 3815.04 ⋅ 10 −8
Koeficijent trenja ξ očitan iz Moddyevog dijagrama: ξ = 0.046

ili prema izrazu koji daje Filonenko (2320 < Re < 108):

ξ = (1.82 ⋅ log Re − 1.64 ) = (1.82 ⋅ log 2886 .8 − 1.64 )

−2 −2
= 0.0461

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 29

3.1.3. Ukupan pad tlaka na strani primara
Ukupni pad tlaka uslijed strujanja dimnih plinova može se izraziti kao suma pojedinih
padova tlakova.

Δp DP = Δp PP + Δp c = 31.9 + 140.7 = 172.6 ⋅ Pa

3.2. Pad tlaka na strani sekundara

Na strani ulja dolazi do pada tlaka uslijed strujanja između segmentnih pregrada u
plaštu izmjenjivača, pada tlaka u priključcima, pada tlaka zbog promjene presjeka
strujanja (samo na ulazu) i pada tlaka na prigušnici za odzračivanje.

Pad tlaka u plaštu može se podijeliti na pad tlaka u krajnjoj zoni, pad tlaka u
međuzoni i pad tlaka u uzdužnoj zoni. Njihovim sumiranjem dolazimo do ukupnog
pada tlaka na strani ulja.

3.2.1. Pad tlaka u priključcima

Za pad tlaka u priključcima općenito vrijedi:
2
ρ U ⋅ w pr 786.1⋅ 1.63 2
Δp pr = ξ pr ⋅ = 1. 5 ⋅ = 1566.4 ⋅ Pa
2 2
Iskustvene vrijednosti za koeficijente otpora na ulazu, odnosno na izlazu iz
izmjenjivača su:

ξ pr .ul = 0.5

ξ pr .iz = 1 ⇒ ξ pr = ξ pr .ul + ξ pr .iz = 0.5 + 1 = 1.5

Kako su priključci aparata ulaza i izlaza isti, za brzine strujanja u priključcima vrijedi:

wpr = 1.63 m/s

ρU = 786.1 kg/m3

3.2.2. Pad tlaka uslijed promjene presjeka strujanja

Kako je priključak za dovod ulja spojen na komoru za ulaz ulja, ulje ne ulazi direktno
u plašt izmjenjivača nego se iz komore, kroz otvor na plaštu, raspoređuje po
cijevnom snopu. Tu dolazi do pada tlaka uslijed promjene presjeka strujanja.
2
ρ U ⋅ w otv 786 .1⋅ 0.912
Δp pp = ξ k ⋅ = 0.5 ⋅ = 162.7 ⋅ Pa
2 2
ξk = 0.5 – iskustveni koeficijent otpora kod promjene presjeka strujanja

wotv = 0.91 m/s – vidi poglavlje

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 30

3.2.3. Pad tlaka u krajnjoj zoni
Pod pojmom krajnja zona podrazumijeva se dio izmjenjivača između cijevne stijene i
najbliže segmentne pregrade. To je dio izmjenjivača gdje se nalaze priključci za
ulaz, odnosno izlaz ulja. Sve cijevi aparata su u ovoj zoni poprečno nastrujane.

Za pad pritiska u krajnjoj zoni aparata vrijedi izraz:

2
ρ ⋅ w ekv
Δp k = ξ ⋅ U ⋅ fB
2
Ekvivalentna brzina wekv se računa za fiktivni presjek koji dobijemo preko izraza:
−5 / 9
⎛ 1 ⎞
A ekv = ⎜ ∑ 1.8 ⎟ - ekvivalentni presjek,
⎜ i A ⎟
⎝ i ⎠

gdje su:

ni – broj cijevi u pojedinom poprečno nastrujanom redu cijevi

Ai = (Du` - ni ⋅ dv) ⋅ Lk – slobodni presjeci strujanja za svaki poprečno

nastrujani red [Slika 1]

Du` - duljina tetive i-tog reda cijevi

Du`

Du

ni

Slika 1 – Presjek poprečno nastrujanih cijevi u krajnjoj zoni

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 31

Koeficijent otpora ξ za poprečno nastrujani snop cijevi i šahovski raspored cijevi:

3
ξ= ,
sp
( − 1) 0.2
⋅ Re 0. 2

dv

gdje su:
sp = 43 mm – korak cijevi

dv = 33.7 mm – vanjski promjer cijevi

Re – Reynoldsov broj za ekvivalentnu brzinu strujanja wekv

Za korekcioni faktor uslijed obilaznog strujanja fB vrijedi izraz:

[
f B = exp − C B ⋅ R B ⋅ (1 − 3 ]
zB / zK ) ,

gdje su:
zB = 0 – broj brtvenih traka
B

zK = 8 – broj poprečno nastrujanih redova cijevi u krajnjoj zoni [Slika

1]

CB = 3.7 – konstanta
B

AB (Du − D c − e) ⋅ L K (500 − 470 − 9.3)

RB = = = = 0.127
AM (Du − No ⋅ d v ) ⋅ L K (500 − 10 ⋅ 33.7)

Dc – promjer kruga, koji tangira one cijevi koje su najudaljenije od centra

N0 = 10 – broj cijevi u središnjoj liniji aparata

e = 9.3 mm – razmak između cijevi

fB = 0.6251
B

Zbog različitog razmaka između stijenke cijevi i najbliže pregrade na ulazu i izlazu iz
aparata, pad tlaka nije isti za ulaznu i izlaznu krajnju zonu.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 32

Pad tlaka za ulaznu krajnju zonu:

LK,ul = 150 mm – razmak između pregrada ulazne krajnje zone

−5 / 9
⎛ 1 ⎞
A ekv = ⎜ ∑ 1 .8 ⎟ = 0.006589 ⋅ m 2 – [Tablica 1]
⎜ i A ⎟
⎝ i ⎠

Slobodni
Broj Razmak između
Red presjek za
Du` (m) cijevi u segmentnih
pojedini red Ai 1/Ai1.8
broj
redu ni pregrada Lk (m)
(m2)
1 0,4773 10 0,150 0,021045 1043,114
2 0,4944 11 0,150 0,018555 1308,490
3 0,5000 10 0,150 0,024450 796,339
4 0,4944 11 0,150 0,018555 1308,490
5 0,4773 10 0,150 0,021045 1043,114
6 0,4473 9 0,150 0,021600 995,367
7 0,4016 8 0,150 0,019800 1164,133
8 0,3337 5 0,150 0,024780 777,352

Tablica 1 – Izračunavanje ekvivalentnog presjeka kod krajnje zone ulaza, Lk =

150 mm

80
VU m
w ekv = = 3600 = 3.3728 ⋅
A ekv 0.006589 s

3 3
ξ= = = 0.3026
sp 43
( − 1) 0.2
⋅ Re 0. 2 ( − 1) 0.2 ⋅ 346892 0.2
dv 33.7

w ekv ⋅ d v ⋅ ρ U 3.3728 ⋅ 0.0337 ⋅ 786.1

Re = = = 346892
ηU 0.2576 ⋅ 10 −3

Pad tlaka u krajnjoj zoni ulaza aparata:

2
ρ U ⋅ w ekv 786 .1⋅ 3.3728 2
Δp k.ul = ξ ⋅ ⋅ fB = 0.3026 ⋅ ⋅ 0.6251 = 846 ⋅ Pa
2 2

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 33

Pad tlaka za izlaznu krajnju zonu:

Isti postupak, samo za LK,iz = 280 mm

−5 / 9
⎛ 1 ⎞
A ekv = ⎜ ∑ 1 .8 ⎟ = 0.012299 ⋅ m 2 - [Tablica 2]
⎜ i A ⎟
⎝ i ⎠

80
VU m
w ekv = = 3600 = 1.8068 ⋅
A ekv 0.012299 s

Razmak Slobodni
Broj
Red između presjek za
Du` (m) cijevi u 1/Ai1.8
broj segmentnih pojedini red Ai
redu ni
pregrada Lk (m) (m2)
1 0,4773 10 0,280 0,039284 339,166
2 0,4944 11 0,280 0,034636 425,452
3 0,5000 10 0,280 0,045640 258,927
4 0,4944 11 0,280 0,034636 425,452
5 0,4773 10 0,280 0,039284 339,166
6 0,4473 9 0,280 0,040320 323,641
7 0,4016 8 0,280 0,036960 378,514
8 0,3337 5 0,280 0,046256 252,754

Tablica 2 - Izračunavanje ekvivalentnog presjeka kod krajnje zone izlaza, Lk =

280 mm

3 3
ξ= = = 0.3429
sp 43
( − 1) 0.2
⋅ Re 0. 2
( − 1) 0.2 ⋅ 185829 0.2
dv 33.7

w ekv ⋅ d v ⋅ ρU 1.8068 ⋅ 0.0337 ⋅ 786.1

Re = = = 185829
ηU 0.2576 ⋅ 10 −3

Pad tlaka u krajnjoj zoni izlaza aparata:

2
ρ U ⋅ w ekv 786.1⋅ 1.8068 2
Δp k.iz = ξ ⋅ ⋅ fB = 0.3429 ⋅ ⋅ 0.6251 = 275 ⋅ Pa
2 2
Ukupni pad tlaka u krajnjoj zoni izmjenjivača topline:

Δp k = Δp k.ul + Δp k.iz = 846 + 275 = 1121⋅ Pa

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 34

3.2.4. Pad tlaka u međuzoni
Prostor između dvije susjedne segmentne pregrade u kojima su cijevi poprečno
nastrujane naziva se, kod proračuna pada tlaka u aparatu sa segmentnim
pregradama, međuzona. Postupak proračuna je gotovo identičan proračunu pada
tlaka u krajnjoj zoni, osim što je broj poprečno nastrujanih redova manji. Također se
izraz za pad tlaka mora pomnožiti sa faktorom lekažnog strujanja.
Za pad pritiska u međuzoni aparata vrijedi izraz:
2
ρ ⋅ w ekv
Δp m = ξ ⋅ U ⋅ fB ⋅ fL
2
Ekvivalentna brzina wekv se računa preko istih izraza kao u poglavlju 3.2.3, samo što
međuzoni ima manje nastrujanih cijevi [Slika 2]

136°
Du`

Du

ni

Slika 2– Presjek poprečno nastrujanih cijevi u međuzoni

Za korekcioni faktor za lekažno strujanje fL vrijedi izraz:

fL = exp [-1.33 ⋅ (1 + RP) ⋅ RLn]

Prstenasti presjek za lekažno strujanje između otvora u segmentnim pregradama i

cijevi iznosi:

(d B − d v ) ⋅ π (34 2 − 33.7 2 ) ⋅ π
2 2

AL,c = (N - Nu) ⋅ = (96 – 22) ⋅

4 4

AL,c = 1180.41 mm2

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 35

 N = 96 – ukupni broj cijevi

Nu = 22 – broj cijevi u odsječku pregrada

dB = 34 mm – promjer otvora u segmentnim pregradama

B

Prstenasti presjek između segmentne pregrade i plašta aparata iznosi:

( Du − D S ) ⋅ π 360 − γ (500 2 − 496 2 ) ⋅ π 360 − 136

2 2

AL,PS = ⋅ = ⋅ =1946.95 mm2

4 360 4 360

Centralni kut segmentne pregrade:

2H 2 ⋅ 155
γ = 2 ⋅ arc cos (1 - ) = 2 ⋅arc cos (1- ) = 136 °
DS 496

Ukupni prostor za lekažno strujanje iznosi:

AL = AL,c + AL,PS = 1180.41 + 1946.95 = 3127.36 mm2

RP = AL,PS / AL = 1946.95/3127.36 = 0.6225

RL = AL / A3 – pri čemu je A3 najuži presjek strujanja na simetrali aparata

Eksponent n iznosi:

n = 0.65 – 0.15 ⋅ RP = 0.65 – 0.15 ⋅ 0.6225 = 0.5566

U aparatu postoji 8 međuzona sa 3 različita razmaka segmentnih pregrada:

LM1 = 0.23 m

LM2 = 0.4 m

LM3 do LM8 = 0.5 m

Pad tlaka u međuzoni 1:

LM1 = 230 mm – razmak između pregrada prve međuzone

−5 / 9
⎛ 1 ⎞
A ekv = ⎜ ∑ 1.8 ⎟ = 0.012814 m2 – [Tablica 3]
⎜ i A ⎟
⎝ i ⎠

VU 80 / 3600
w ekv = = = 1.7342 m/s
A ekv 0.012814

RL = AL / A3 = 3127.36 / 37490 = 0.08342

fL=exp[-1.33 ⋅ (1+RP) ⋅ RLn]=exp [-1.33 ⋅ (1+0.6225) ⋅ 0.08342 0.5566] = 0.5819

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 36

 Razmak
Karakteristični
Red Broj cijevi između
Du` (m) presjek za pojedini 1/Ai1.8
broj u redu ni segmentnih
red Ai (m 2)
pregrada LM (m)
1 0,4773 10 0,230 0,032269 483,2658
2 0,4944 11 0,230 0,028451 606,2119
3 0,5000 10 0,230 0,037490 368,937
4 0,4944 11 0,230 0,028451 606,2119
5 0,4773 10 0,230 0,032269 483,2658

Tablica 3 - Izračunavanje ekvivalentnog presjeka kod prve međuzone , LM = 230 mm

3 3
ξ= = = 0.3457
sp 43
( − 1) 0.2
⋅ Re 0. 2
( − 1) 0.2 ⋅ 60964 0.2
dv 33.7

w ekv ⋅ d v ⋅ ρU 1.7342 ⋅ 0.0337 ⋅ 786 .1

Re = = = 178362
ηU 0.2576 ⋅ 10 −3

Pad tlaka u međuzoni 1 aparata:

2
ρ ⋅ w ekv 786 .1⋅ 1.7342 2
Δp m1 = ξ⋅ U ⋅ fB ⋅ fL = 0.3457 ⋅ ⋅ 0.6251 ⋅ 0.5819
2 2
Δp m1 = 148.66 ⋅ Pa

Pad tlaka u međuzoni 2:

LM2 = 400 mm – razmak između pregrada druge međuzone

Aekv = 0.022285 m2 – [Tablica 4]

Razmak
Karakteristični
Red Broj cijevi između
Du` (m) presjek za pojedini 1/Ai1.8
broj u redu ni segmentnih
red Ai (m 2)
pregrada LM (m)
1 0,4773 10 0,400 0,056120 178,4794
2 0,4944 11 0,400 0,049480 223,8858
3 0,5000 10 0,400 0,065200 136,2556
4 0,4944 11 0,400 0,049480 223,8858
5 0,4773 10 0,400 0,056120 178,4794

Tablica 4 - Izračunavanje ekvivalentnog presjeka kod druge međuzone , LM = 400 mm

VU 80 / 3600
w ekv = = = 0.9972 m/s
A ekv 0.022285

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 37

 RL = AL / A3 = 3127.36 / 65200 = 0.04797

fL=exp[-1.33 ⋅ (1+RP) ⋅ RLn]=exp [-1.33 ⋅ (1+0.6225) ⋅ 0.04797 0.5566 = 0.6717

3 3
ξ= = = 0.3861
sp 43
( − 1) 0.2
⋅ Re 0. 2
( − 1) 0.2 ⋅ 102562 0.2
dv 33.7

w ekv ⋅ d v ⋅ ρU 0.9972 ⋅ 0.0337 ⋅ 786.1

Re = = = 102562
ηU 0.2576 ⋅ 10 −3

Pad tlaka u međuzoni 2 aparata:

2
ρ ⋅ w ekv 786 .1⋅ 0.9972 2
Δp m 2 = ξ⋅ U ⋅ fB ⋅ fL = 0.3861 ⋅ ⋅ 0.6251 ⋅ 0.6717
2 2
Δp m2 = 63.37 ⋅ Pa

Pad tlaka u međuzoni 3:

LM3 do LM8 = 500 mm – razmak između pregrada ostalih međuzona

Aekv = 0.027856 m2 – [Tablica 5]

Razmak
Karakteristični
Red Broj cijevi između
Du` (m) presjek za pojedini 1/Ai1.8
broj u redu ni segmentnih
red Ai (m 2)
pregrada LM (m)
1 0,4773 10 0,500 0,070150 119,4401
2 0,4944 11 0,500 0,061850 149,8265
3 0,5000 10 0,500 0,081500 91,18351
4 0,4944 11 0,500 0,061850 149,8265
5 0,4773 10 0,500 0,070150 119,4401

Tablica 5 - Izračunavanje ekvivalentnog presjeka kod ostalih međuzona , LM = 500 mm

VU 80 / 3600
w ekv = = = 0.7978 m/s
A ekv 0.027856

RL = AL / A3 = 3127.36 / 81500 = 0.03837

fL=exp[-1.33 ⋅ (1+RP) ⋅ RLn]=exp [-1.33 ⋅ (1+0.6225) ⋅ 0.03837 0.5566 = 0.7037

3 3
ξ= = = 0.4038
sp 43
( − 1) 0.2
⋅ Re 0. 2
( − 1) 0.2 ⋅ 28044 0.2
dv 33.7

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 38

 w ekv ⋅ d v ⋅ ρU 0.7978 ⋅ 0.0337 ⋅ 786.1
Re = = = 82054
ηU 0.2576 ⋅ 10 −3

Pad tlaka u 3-8 međuzoni aparata:

2
ρ U ⋅ w ekv 786 .1⋅ 0.7978 2
Δp m 3 = ξ⋅ ⋅ fB ⋅ fL = 0.4038 ⋅ ⋅ 0.6251 ⋅ 0.7037
2 2
Δp m3 = 44.44 ⋅ Pa

Ukupni pad tlaka u međuzoni izmjenjivača:

Δpm = Δpm1 + Δpm2 + 6 ⋅ Δpm3 = 148.66 + 63.37 + 6 ⋅ 44.44 = 478.67 Pa

3.2.5. Pad tlaka u uzdužnoj zoni

Uzdužnom zonom se naziva dio aparata u kojem su cijevi uzdužno nastrujane. Na

slici [Slika 3] se vide u presjeku cijevi, u kružnom odsječku između donjeg ruba
segmentne pregrade i plašta izmjenjivača, koje su uzdužno nastrujane.
136°

Du

Nu

Slika 3 – Presjek uzdužno nastrujanih cijevi – uzdužna zona

Za pad pritiska u uzdužnoj nastrujanoj zoni vrijedi prema Donohueu izraz:

2
ρ ⋅ wU
Δp u = ξ u ⋅ z s ⋅ U
2
pri čemu je:
zs = 9 – broj segmentnih pregrada

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 39

 Brzina strujanja wu koja se odnosi na slobodan presjek strujanja u uzdužnoj zoni
iznosi:

VU 80 / 3600
wu = = = 0.6766 m/s
Au 0.03285

2 2
Du ⎛ γ ⋅ π ⎞ d ⋅π
Au = ⋅⎜ − sin γ ⎟ − Nu ⋅ v
8 ⎝ 180 ⎠ 4

0.5 2 ⎛ 136 ⋅ π ⎞ 0.0337 2 ⋅ π

AU = ⋅⎜ − sin136 ⎟ − 22 ⋅ = 0.03285 m2
8 ⎝ 180 ⎠ 4

Koeficijent otpora ξu dobivamo iz izraza:

286
ξ u = 2.2 + 0.845
Re u

Reynoldsov broj računamo sa četverostrukim hidrauličkim promjerom dh i uzdužnom

brzinom strujanja wu
w u ⋅ ( 4 ⋅ dh ) ⋅ ρ U
Re u = = 328458
μU

4 ⋅ Au
dh = = 0.0388 ⋅ m
D ⋅π⋅γ γ
Nu ⋅ d v ⋅ π + u + D u ⋅ sin
360 2

286
ξ u = 2 .2 + = 2.2062
328458 0.845

Pad tlaka u uzdužno nastrujanoj zoni iznosi:

2
ρU ⋅ w U 786 .1⋅ 0.6766 2
Δp u = ξ u ⋅ z s ⋅ = 2.2062 ⋅ 9 ⋅ = 3573 .06 ⋅ Pa
2 2

3.2.6. Pad tlaka na prigušnici

Pad tlaka na prigušnici iznosi:
2
VU ⋅ ρ U 0.022222 2 ⋅ 786.1
Δp prig = = = 8662 ⋅ Pa
2 ⋅ α2 ⋅ A2 2 ⋅ 0.695 2 ⋅ (6.8113 ⋅ 10 −3 ) 2

gdje je:

⎡⎛ d ⎞ 2 ⎤
α = f ⎢⎜ ⎟ ⎥ = f (0.5) = 0.695 – koeficijent protjecanja – očitan iz Krauta
⎣⎢⎝ D ⎠ ⎦⎥

d – promjer otvora protjecanja prigušnice

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 40

 D = 0.1317 m – unutarnji promjer cijevnog nastavka priključka za izlaz ulja

A = d2⋅π/4 = 0.5 ⋅ D2π/4 = 6.8113 ⋅ 10-3 m2– površina najužeg otvora prigušnice

d = 0.09313 m

3.2.7. Ukupni pad tlaka sekundara

Ukupni pad tlaka na strani ulja jednak je zbroju gore izračunatih padova tlaka.

ΔpU = Δppr + Δppp + Δpk + Δpm + Δpu + Δpprig

ΔpU = 1566.4 + 162.7 + 1121 + 478.67 + 3573.06 + 8662 = 15563.83 Pa

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 41

4 . P R O R A Č U N Č V R S TO Ć E

4.1. Vrsta i klasa posude pod tlakom

Posudom pod tlakom smatra se posuda koja zadovoljava bar jedan od slijedećih
uvjeta:
− tlak p ≥ 1 [bara pretlaka]
− akumulirana energija p ⋅ Vg >0.3 [bar m3]
Volumen posude pod tlakom, V (m3), je ukupan unutarnji volumen posude.

Volumen plina, Vg (m3), je volumen plina ili plina i tekućine u posudi ili pojedinom
njezinom dijelu u kojem vlada tlak, i koji pri kritičnom otkazu posude trenutno
prelazi u plinovito stanje, koje se računa za tlak 1 bar i temperaturu 15°C.

Tlak, p (bar), je najveći pretlak u posudi ili nekom njezinom dijelu u kojem vlada
tlak.

Temperatura, t (°C), je najviša temperatura radne tvari koja se može javiti u

posudi.
Masa posude, M ( t ), je masa prazne posude s oblogom bez armature i izolacije.

Kritični otkaz posude je lom jednog dijela posude pod tlakom ili popuštanje vijaka
za zatvaranje glavnih dijelova posude pri čemu dolazi do brzog izlaženja veće
količine radne tvari iz posude.

4.1.1. Vrsta posude pod tlakom

Posude pod tlakom dijele se prema obliku, izvedbi i namjeni.
− prema obliku
− prema izvedbi
− prema namjeni

4.1.2. Klasa posude pod tlakom

Klasa posude pod tlakom predstavlja nivo pouzdanosti rada posude u
predviđenim uvjetima i vijeku trajanja. Razlikuju se projektna, izvedbena i trenutna
klasa posude. Projektna klasa posude predstavlja traženi nivo pouzdanosti
posude. Određuje se na osnovi rizika za okolinu u slučaju kritičnog otkaza
posude. Rizik za okolinu definiran je utjecajnim faktorima koji se dijele na opće i
lokacijske. Općim faktorima pridružuju se bodovi navedeni u podacima za fizikalno
– geometrijske karakteristike posude pod tlakom i karakteristike radne tvari, a
njihova suma predstavlja ukupan rizik za okolinu. Lokacijskim faktorima nije
moguće jednoznačno odrediti parametre jer se oni razlikuju od slučaja do slučaja.
Njihov utjecaj na ukupan rizik za okolinu uzima se u obzir svrstavanjem posude u
rizičniju klasu od one dobivene na osnovi sume bodova preko općih faktora.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 38

 VRSTA I KLASA POSUDE POD TLAKOM
Prema M.E2.150 i M.E2.151

Karakteristika posude i
Karakteristika Iznos Broj bodova
radne tvari
Volumen mali 0.79718 m3 0
OPĆI FAKTORI
Debljina stijenke srednja 8 mm
Masa srednja 1980 kg
Tlak srednji 10 bara 1
Temperatura vrlo visoka 1000 °C 2
Akumulirana energija
Fizikalno kemijske
zapaljiva 3
karakteristike
Ukupan broj bodova: 6
Namjena posude: izmjenjivač (zagrijavanje ulja)
Oblik: cilindričan
LOKACIJSKI FAKTORI

stabilna, vertikalna, zatvorena, višedjelna, s

Izvedba:
jednostrukom stijenkom, zaštićena
Materijal i tehnologija čelik, zavarena
izrade:
Rizik:
za ljude srednji
ekonomski srednji
ekološki visok
Klasa posude pod tlakom (bez lokacijskih faktora)
Projektna: III klasa

Tablica 6 –Vrsta i klasa posude pod tlakom

4.2. Proračun cilindričnog plašta

Radna podloga za proračun cilindričnih i kuglastih plašteva izvrgnutih djelovanju

unutrašnjeg tlaka HRN M.E2.253

Parametri za proračun:

− vanjski promjer D v = 516 ⋅ mm

− unutarnji promjer D u = 500 ⋅ mm

− debljina stijenke (odabrana) s A = 8 ⋅ mm

− radni tlak p = 10 ⋅ bara
− materijal ČRV 250
− čvrstoća K = 160 N/mm2
K = naprezanje tečenja pri temperaturi 265°C

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 39

 − stupanj sigurnosti S = 1.5
− koeficijent zavara ν = 0.85
− dodatak za dozvoljeno odstupanje mjera materijala c 1 = 0.5 ⋅ mm
− dodatak zbog smanjenja lima korozijom c 2 = 1⋅ mm

D v 516
Uvjeti primjene : = = 1.032 < 1.2 (zadovoljava)
D u 500

Proračun potrebne debljine stijenke :

DV ⋅ p 516 ⋅ 10
s= + c1 + c 2 = + 0.5 + 1 = 4.33 ⋅ mm
K 160
20 ⋅ ⋅ ν + p 20 ⋅ ⋅ 0.85 + 10
S 1 .5

s = 4.33 ⋅ mm < s A = 8 ⋅ mm
(odabrana debljina stijenke zadovoljava)

Proračun izreza u cilindru plašta – prema HRN M.E2.256

Uvjet primjene je :

sA − c1 − c 2
0.002 ≤ ≤ 0.1
Dv

Dakle:

s A − c 1 − c 2 8 − 0.5 − 1
= = 0.0126 (uvjet zadovoljen)
Dv 516
Ojačanje se izvodi povećanjem cjelokupne debljine stijenke plašta:
ss = 4 mm (debljina stijenke cijevnog priključka za izlaz ulja)
ss − c1 − c 2
=0 (a)
sA − c1 − c 2
du 131.7
= = 2.3 (b)
(Du +s A − c 1 − c 2 ) ⋅ (s A − c 1 − c 2 ) (500 + 8 − 0.5 − 1) ⋅ (8 − 0.5 − 1)
Pomoću (a) i (b) dobije se iz dijagrama koeficijent oslabljenja vA =0.46 koji se
uvrštava u izraz :
Dv ⋅ p 516 ⋅ 10
s= + c1 + c 2 = + 0.5 + 1 = 6.705 ⋅ mm
K 160
20 ⋅ ⋅ ν A + p 20 ⋅ 0.46 + 10
S 1 .5
Budući je sA > s , 8 mm > 6.705 mm, ojačanje nije potrebno.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 40

4.3. Proračun cijevne stijenke

Prema HRN M.E2.259

Parametri za proračun:
− radni tlak p = 10 ⋅ bar
− promjer najvećeg kruga upisanog u dio sa cijevima d2 = 470 mm
− materijal cijevne stijenke Č 7400
− debljina cijevne stijenke sA = 50 mm
− proračunska čvrstoća cijevne stijenke K = 40 N/mm2
K = Vremenska trajna čvrstoća za 100000 h pri 480 °C
− sigurnost S = 1.5
− modul elastičnosti čelika E = 1.9·1011 N/m2
− slobodna duljina izvijanja lk =0.5·L= 2.075 m
− vanjski promjer cijevi d v = 33.7 ⋅ mm
− unutrašnji promjer cijevi d u = 28.5 ⋅ mm

Debljina cijevne stijenke:

p⋅S 10 ⋅ 1.5
s = 0.4 ⋅ d2 ⋅ = 0.4 ⋅ 470 ⋅ = 36.4 mm
10 ⋅ K 10 ⋅ 40

Usvajamo pretpostavljenu debljinu s A = 50 ⋅ mm

Minimalna širina zavara:

FR ⋅ S 709 .31⋅ 1.5
q = 0.4 ⋅ = 0 .4 ⋅ = 0.316 ⋅ mm
dv ⋅ K 33.7 ⋅ 40

FR = A R ⋅ p = 0.70931 ⋅ 10 −3 ⋅ 10 ⋅ 10 5 = 709.31⋅ N
2
⎛ 2⋅h ⎞
2
⎜⎜ ⎟⎟ 2 2
a 2
dv ⋅ π ⎝ 3⎠ d ⋅ π t2 d ⋅π
AR = 6 ⋅ ⋅ 3− = 3⋅ ⋅ 3− v = ⋅ 3− v
4 4 2 4 2 4

43 2 33.7 2 ⋅ π
AR = ⋅ 3− = 709.31⋅ mm 2 = 0.70931 ⋅ 10 −3 ⋅ m 2
2 4
gdje je:
FR -sila cijevi, N

AR -površina opterećenja koja dolazi na jednu cijev, m2

Kako je najmanja potrebna širina šava zavara 0.316 mm, usvojena je širina
zavara q=2 mm.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 41

 Provjera cijevi na izvijanje:
Sila zbog toplinskih naprezanja u cijevi je (vidi poglavlje 2.5.3)
Ft = 9.61 kN
2 2
d v − du 0.0337 2 − 0.0285 2
A= ⋅π = ⋅ π = 2.5403 ⋅ 10 − 4 ⋅ m 2
4 4
Dozvoljena sila izvijanja prema Euleru :

π 2 ⋅ E ⋅ Ι min π 2 ⋅ 1.9 ⋅ 1011 ⋅ 30927.1 ⋅ 10 −12

Fk = = = 13469.65 ⋅ N
(l / 2) 2 (2.075 ) 2

Ι min =
π
64
(4 4
⋅ d v − du =
π
64
) ( )
⋅ 33.7 4 − 28.5 4 = 30927.1 mm4=30927.1⋅10-12 m4

Stupanj vitkosti je:

4 ⋅ lk 4 ⋅ 2.075
λ= = = 188.06
2
d v + du
2
0.0337 2 + 0.0285 2

Dozvoljena sila izvijanja vrijedi ako je:

E 1.9 ⋅ 10 5
λ> λ0 = π ⋅ = π⋅ = 68.92
K 40
Taj uvjet je ispunjen jer je 188.06 > 68.92
Budući je Fk > Ft tj 13469.65 N > 9610 N - ne postoji opasnost od izvijanja.
U aparatu postoji i devet segmentnih pregrada koje također služe kao oslonci
cijevima u plaštu (manja slobodna duljina izvijanja), a nisu ušli u proračun
izvijanja, tako da ne postoji opasnost od izvijanja.

4.4. Proračun vijaka

Parametri za proračun – prema HRN M.E2.257:

− korisna širina brtve bd = 120 mm
− srednji promjer brtve dd = 772 mm
− unutarnji promjer prirubnice du = 470 mm
− radni tlak p=10 bar
− materijal vijka 5.6
− proračunska čvrstoća vijka K20=300 N/mm2
− broj vijaka n = 20

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 42

 Proračun sila u vijku:
2
p ⋅ π ⋅ du 10 ⋅ π ⋅ 470 2
FRB = = = 173494 ⋅ N
40 40

FFB =
(
p ⋅ π ⋅ d2d − du2
=
) (
10 ⋅ π ⋅ 772 2 − 470 2 )
= 294590 ⋅ N
40 40

p 10
FDB = ⋅ π ⋅ dd ⋅ SD ⋅ k 1 = ⋅ π ⋅ 772 ⋅ 1.2 ⋅ 130 = 378348 ⋅ N
10 10
SD = 1.2 (odabrano)
k1 - očitano iz tablice 1, odnosno iz crteža za klingeritnu brtvu i iznosi za radno
stanje k1 = 130 mm.
Za radno stanje najmanja sila u vijku iznosi:
FSB = FRB + FFB + FDB = 173494 + 294590 + 378348 = 846432 N
Za ugradbeno stanje najmanja sila u vijku iznosi:

FDV = π · dd · k0 · KD = π · 772 · 1500 = 3637964 N

Faktor k0·KD se očita iz tablice 1 u standardu :
k0·KD = 15·bd = 1500 N/mm.

Budući je FDV>FSB slijedi da je :

FDV = 0.2 ⋅ FDV + 0.8 ⋅ FSB ⋅ FDV =

= 0.2 ⋅ 3637964 + 0.8 ⋅ 846432 ⋅ 3637964 = 2131425 ⋅ N

Proračun promjera vijaka:

Za radno stanje:

FSB 846432
ds = Z ⋅ + c 5 = 1.38 ⋅ + 3 = 19.4 mm
K ⋅n 300 ⋅ 20
Z se iz tablice bira i iznosi za ϕ = 1 i za elastične vijke:
Z = 1.38

FSB 846432
Z⋅ = 1.38 ⋅ = 16.39 mm
K ⋅n 300 ⋅ 20
Kako je 16.39 < 20 mm slijedi
c5 = 3 mm

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 43

 Za ispitno stanje:

FSB 846432
ds = Z ⋅ = 1.18 ⋅ = 14.015 mm
K 20 ⋅ n 300 ⋅ 20

Z se bira iz tablice 3 i iznosi za ϕ =1 i elastične vijke:

Z = 1.18 .

Za ugradbeno stanje:

FDV 2131425
ds = Z ⋅ = 1.18 ⋅ = 22.2 ⋅ mm
K ⋅n 300 ⋅ 20
Odgovaraju odabrani vijci M30, materijala 5.6 (čelik za vijke).

4.5. Proračun slobodne prirubnice

Parametri za proračun – prema HRN M.E2.258:

− vanjski promjer prirubnice ds = 1025 mm
− unutrašnji promjer osnovnog dijela du = 470 mm
− srednji promjer brtve dD = 772 mm
− promjer kruga sa vijcima dt = 925 mm
− promjer rupa za vijke dl = 33 mm
− vanjski promjer osnovnog dijela d4 = 520 mm
− debljina stijenke osnovnog dijela s1 = 10 mm
− visina oboda prirubnice hF = 130 mm
− materijal prirubnice Č 7400
− čvrstoća K = 40 N/mm2
− radni tlak p = 10 bara
Korisna dvostruka širina prirubnice iznosi:
b = ds - du - 2·dl` = 1025 - 470 – 2 · 17.16 = 520.68 mm

dl` = v ⋅ dl = 0.52 ⋅ 33 = 17.16 mm

v = f (du) = 0.52
Pomoćna vrijednost:
Z = ( du+s1 ) · s12 = (470 + 10) · 100 = 48000
Krak djelovanja sile za pogonsko i ugradno stanje:

d t − d 4 925 − 520
a= = = 202.5 ⋅ mm
2 2
Potrebna visina oboda prirubnice iznosi:

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 44

 1.27 ⋅ W 1.27 ⋅ 6427593
hf = = = 125 .21 ⋅ mm
b 520 .68
Za pogonsko stanje vrijedi:

FSB ⋅ S 846432 ⋅ 1.5

W= ⋅a = ⋅ 202.5 = 6427593 ⋅ mm 3
K 40
Visina oboda hF = 130 mm zadovoljava opterećenje.

Površinski tlak između privarenog prirubnog ojačanja i slobodne prirubnice

provjerava se pomoću formule:

FSB 846432
p F = 1.27 = 1.27 = 21.716 N/mm2 < K = 40N/mm2
2
d 4 − du
2
520 − 470
2 2

Prirubnica zadovoljava na tlak.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 45

4.6. Proračun komore za ulaz ulja

Radna podloga za proračun cilindričnih i kuglastih plašteva izvrgnutih djelovanju

unutrašnjeg tlaka – prema HRN M. E2. 253
Parametri za proračun:
− vanjski promjer Dv = 262 mm
− unutarnji promjer Du = 250 mm
− debljina stijenke (odabrana) s A = 6 ⋅ mm
− radni tlak p = 10 bara
− materijal ČRV 250
− čvrstoća Κ = 160 N/mm2
K = granica plastičnosti pri temperaturi 265°C
− stupanj sigurnosti S = 1.5
− koeficijent zavara v = 0.85
− dodatak za dozvoljeno odstupanje mjera materijala c 1 = 0.5 ⋅ mm
− dodatak zbog smanjenja lima korozijom c 2 = 1⋅ mm

D v 262
Uvjeti primjene : = = 1.048 < 1.2 (zadovoljava)
D u 250

Proračun potrebne debljine stijenke:

DV ⋅ p 262 ⋅ 10
s= + c1 + c 2 = + 0.5 + 1 = 2.937 ⋅ mm =
K 160
20 ⋅ ⋅ ν + p 20 ⋅ ⋅ 0.85 + 10
S 1 .5

s = 2.937 ⋅ mm < s A = 6 ⋅ mm

(odabrana debljina stijenke zadovoljava)

Proračun izreza prema HRN M.E2.256:

Uvjet primjene je :

sA − c1 − c 2
0.002 ≤ ≤ 0.1
DV

Dakle:

s A − c 1 − c 2 6 − 0.5 − 1
= = 0.0171 (uvjet zadovoljen)
DV 262

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 46

 Ojačanje se izvodi povećanjem cjelokupne debljine stijenke:
ss = 4 mm (debljina stijenke cijevnog priključka za izlaz ulja)

ss − c1 − c 2
== 0 (a)
sA − c1 − c 2

du 131.7
= = 3.891 (b)
(Du +s A − c 1 − c 2 ) ⋅ (s A − c 1 − c 2 ) (250 + 6 − 0.5 − 1) ⋅ (6 − 0.5 − 1)
Pomoću (a) i (b) dobije se iz dijagrama koeficijent oslabljenja vA =0.34 koji se
uvrštava u izraz :
Dv ⋅ p 262 ⋅ 10
s= + c1 + c 2 = + 0.5 + 1 = 5.063 ⋅ mm
K 160
20 ⋅ ⋅ v A + p 20 ⋅ 0.34 + 10
S 1 .5
Budući je sA > s , 6 mm > 5.063 mm, ojačanje nije potrebno.

4.7. Proračun ravne podnice komore za ulaz ulja

Radna podloga za proračun neukrućenih ravnih podnica i okruglih, pravokutnih ili

eliptičnih ploča bez dodatnog rubnog momenta – prema HRN M.E2.259
Parametri za proračun:
− radni tlak p=10 bar
− proračunski promjer D1 = 250 mm
− materijal ČRV 250
− proračunska čvrstoća K = 160 N/mm2
− sigurnost S=1.5
Proračun potrebne debljine stijenke:

p⋅S 10 ⋅ 1.5
s = C ⋅ D1 ⋅ = 0.4 ⋅ 250 ⋅ = 9.68 mm
10 ⋅ K 10 ⋅ 160

s = 9.68 mm < 12 mm - odabrana debljina stijenke zadovoljava.

4.8. Proračun kompenzatora

Valoviti kompenzatori – prema HRN M.E2.262
Parametri za proračun:
− radni tlak p=10 bar
− srednji unutarnji promjer kompenzatora d = 509 mm
− razlika polumjera vanjskog i unutarnjeg vala h = 75 mm
− radijus oboda kompenzatora r = 12.5 mm
− debljina stijenke kompenzatora s = 3 mm

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 47

 − duljina vala u razvučenom stanju l = 74 mm
− materijal Č 4574
− proračunska čvrstoća K = 260 N/mm2
− koeficijent zavara v = 0.85
− koeficijent sigurnosti S = 1.5
− stupnjeviti parametri:
r/h = 0.16667

d/h = 6.7867

s/h = 0.04

Naprezanje uslijed unutarnjeg tlaka:

σv(p) = p ⋅ R(p) = 10 ⋅ 21.5481 = 215.481 N/mm2

R(p) = 21.5481 – očitano iz tablica 2 do 25 standarda za stupnjevite

parametre

Proračun prema statičkom naprezanju:

Najveće aksijalno naprezanje uslijed unutarnjeg pritiska:

n
σv(p) ≤ ⋅K
S vp
n – osnovna brojka
n = n 0,2 = 1.55 – 2.8 ⋅ 10 -4 ⋅ K = 1.55 – 2.8 ⋅ 10 -4 ⋅ 260 = 1.4772

Svp = 1.2 – koeficijent sigurnosti za aksijalno naprezanje

1.4772
215.481 ≤ ⋅ 260 = 320.06 – zadovoljava
1.2

Za srednje obodno naprezanje uslijed unutarnjeg tlaka vrijedi:

2.5 ⋅ 10 −2 (d + h) ⋅ l ⋅ p K 260
σum = ≤ = = 173.33 N/mm2
S ⋅ (1.14 ⋅ r + h) ⋅ v S um 1 .5
Sum = 1.5 – koeficijent sigurnosti za obodno naprezanje

2.5 ⋅ 10 −2 (509 + 75) ⋅ 74 ⋅ 10

σum = = 94.94 N/mm2
1.5 ⋅ (1.14 ⋅ 12.5 + 75) ⋅ 0.85

94.94 N/mm2 ≤ 173.33 N/mm2 – U redu!

Odabrani kompenzator zadovoljava.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 48

5 . T E H N I Č K I O P I S I Z M J E N J I VA Č A – N A Č I N I Z R A D E
– I S P R AV E

5.1. Namjena izmjenjivača

Izmjenjivač je namijenjen za dodatno zagrijavanje ulja pomoću dimnih plinova koji

se, nakon što zagriju ulje, bacaju u atmosferu.

5.2. Opis konstrukcije

Izmjenjivač je tipa Shell & Tube, zavarene izvedbe, postavljen vertikalno u

prostoru. U cijevima izmjenjivača kao primar prostrujavaju dimni plinovi hladeći se
pri tome sa 1000 °C na temperaturu od približno 350 °C. Ulje kao sekundar struji
oko cijevi izmjenjivača zagrijavajući se sa polazne temperature od 260 °C na
temperaturu od 264.8 °C. Učin izmjenjivača je Q = 200 kW
Konstrukcija izmjenjivača sadrži:
− dvije cijevne stijenke – debljina cijevnih stijenki je 50 mm
− plašt izmjenjivača koji se sastoji od dva djela (plašt na ulazu ulja i plašt na
izlazu ulja) i kompenzatora koji se međusobno zavaruju.
− ulazna komora
− cijevni priključak s odgovarajućom prirubnicom za ulaz ulja
− segmentne pregrade – 9 komada
− cijevni priključak s odgovarajućom prirubnicom za izlaz ulja
− cijevi za prolaz dimnih plinova vanjskog promjera 33.7 mm, debljine stijenke
2.6 mm – 96 komada
− 6 šipki koje drže segmentne pregrade, promjera 10 mm
− 36 cijevi koje drže razmak između segmentnih pregrada, promjera 16 mm i
debljine stijenke 2 mm raznih duljina:
4 komada Æ L = 147.5 mm 2 komada Æ L = 395 mm
2 komada Æ L = 377.5 mm 2 komada Æ L = 895 mm
2 komada Æ L = 225 mm 12 komada Æ L = 495 mm
2 komada Æ L = 625 mm 10 komada Æ L = 995 mm
− dijelovi koji omogućuju odvod zraka iz izmjenjivača:
cjevčica za odvod zraka,
držač cjevčice za odvod zraka za koji se zavari cjevčica,
prigušnica koja je zavarena u izlaznom cijevnom priključku, a stvara
pad tlaka uslijed kojeg dolazi do prostrujavanja zraka kroz cjevčicu iz
područja većeg tlaka u područje manjeg tlaka.

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 49

 − 96 turbulatora napravljenih od limene trake 10 mm x 2 mm namotane oko
cijevi promjera 25 mm s korakom 80 mm. Turbulatori se objese na izlaznoj
cijevnoj stijenci i slobodno vise u cijevima. Na gornjem kraju limene trake
zavaruje se šipkica na kojoj turbulator visi, a na donjem kraju šipkica koja drži
odstojanje turbulatora od cijevne stijene.
− 3 rebra koji se zavaruju na ulazni dio plašta, međusobno pod kutom od
120°, kako bi omogućili stabilnost cijelog izmjenjivača s obzirom da je položaj
izmjenjivača vertikalan.
− izmjenjivač je izvana izoliran mineralnom vunom i zaštitnom oplatom.

5.3. Podaci o izmjenjivaču

5.3.1. Osnovne veličine

Prema nacrtu 100-98-00
− unutarnji promjer plašta 500 mm
− debljina stijenke plašta 8 mm
− dužina od ulazne do izlazne cijevne stijenke 4150 mm
− broj cijevi 96
− dimenzije cijevi φ33.7 x 2.6 mm
− veličina ulazne prirubnice DN125PN16
− veličina izlazne prirubnice DN125PN16
− volumen u prostoru plašta 0.4495 m3
− volumen u cijevnom prostoru 0.2486 m3
− težina praznog izmjenjivača 1980 kg
− proračunski tlak 10 bar
− ispitni tlak 13 bar

5.3.2. Materijali
Odabrani su čelici za povišene temperature
− plašt ČRV 250
− cijevne stijene Č 7400
− cijevi Č 7400
− pregrade ČRV 250
− ulazna komora ČRV 250

5.4. Montaža
− zavariti donju cijevnu stijenku za ulazni dio plašta
− montirati šipke i segmentne pregrade

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 50

 − zavariti gornju cijevnu stijenku za izlazni dio plašta
− zavariti donji i gornji dio plašta
− očistiti i odmastiti otvore
− uvući cijevi i uvaljati ih
− zavariti ih, zavare obraditi fazonskim glodalom
− zavariti ulaznu komoru
− zavariti priključke

5.5. Žarenje
− lokalno žariti ulaznu stranu izmjenjivača brzinom zagrijavanja od 150 °C/h
− temperatura obrade 680-720 °C
− vrijeme obrade 60 min
− hlađenje u mirnome zraku

5.6. Tlačna proba

− sve priključke zatvoriti
− napuniti izmjenjivač vodom i tlačiti na 13 bara
− tlak mjeriti manometrima

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 51

 Tablica 7 – Isprava posude-opći podaci

Firma, odnosno naziv korisnika

Firma, odnosno naziv proizvođača
Firma, odnosno naziv isporučioca
Industrijski broj/godina izrade
Naziv i oznaka posude
Vrsta i oznaka posude
Vrsta i klasa posude Izmjenjivač, III klasa
2
Nazivna veličina (m ) 41.6 m2
Oblik i konstruktivne mjere prema crtežu broj 100-98-00

Tablica 8 –Tehnički podaci

PRIMAR SEKUNDAR
Naziv radnog prostora
dimni plinovi ulje
Najveći dozvoljeni radni tlak (bar) 1 10
Proračunski tlak elementa posude prema
- 10
HRN M.E2.250 (bar)
Ispitni tlak (bar) 13
Ispitna tvar voda
Temperatura ispitne tvari (°C) 20 °C
Najveća i najmanja radna temperatura
350 °C 350 °C
stijenke
Radni medij dimni plinovi Dowtherm Q
Karakteristike radnog medija (otrovnost,
- ×
zapaljivost, eksplozivnost)
Volumen (m3) 0.2486 m2 0.4495 m2
Masa prazne posude (kg) 1980 kg
Najveća masa punjenja (kg) 353.4 kg

Izmjenjivač ULJE – DIMNI PLINOVI 52