7.

POČETCI RIMA

APENINSKI POLUOTOK I NJEGOVI STANOVNICI

Apeninski poluotok ima središnji položaj u Sredozemnome moru. Klima je blaga,

sredozemna, ima plodne nizine.

Stanovništvo: Gali (Kelti), Grci, Etruščani i Italici

Gali (Kelti)

- Živjeli su u plodnoj dolini rijeke Po. Otkrili su lončarsko kolo.

Grci

- Živjeli su na jugu Apeninskog poluotoka i Siciliji. Među Italicima su širili svoju kulturu, jezik i
vjerovanja.

Etruščani

- Živjeli su između rijeka Tiber i Po. Utjecaj na Latine – vjera (prirodne sile, preci),
graditeljstvo, poljodjelstvo i običaji.

Italici

- Živjeli su južno od rijeke Tiber. Najbrojniji: Latini, koji su boravili u pokrajini Lacij. Utemeljili
su grad Rim. Bili su

pod kulturnim utjecajem Etruščana i Grka.

POSTANAK RIMSKE DRŽAVE

Postanak Rima:

a) Prema legendi, grad Rim su 753. g. pr. Kr.osnovala braća Romul i Rem.

b) Povijesna znanost govori da je grad osnovan 575. g. pr. Kr.

Pleme Latina živjelo je u pokrajini Lacij. Glavni grad bio im je grad Rim.

- U početku je bila kraljevina. Njome su vladali kraljevi, Senat i Narodna skupština.

- Romul je bio prvi kralj, a Tarkvinije Oholi posljednji. Ukupno je bilo 7 kraljeva – 4 Italika i 3
Etruščana.
- 509. g. pr. Kr. - pad Kraljevstva, nastanak Rimske Republike

- U Rimu su živjele patrijarhalne obitelji. Otac je bio glava obitelji.

Rimsko društvo:

a) patriciji - potomci osnivača Rima; aristokracija

b) plebejci - običan puk, potomci doseljenika, nemaju sva prava

c) robovi - neslobodni, nema ih puno

SVAKODNEVNI ŽIVOT I VJEROVANJA STARIH RIMLJANA

Svakodnevni život

- Živjeli su jednostavno, skromno i marljivo. Bavili su se poljodjelstvom, bili u vojnoj službi-

gube posjede

- Žene - majke bile us vrlo cijenjene. Vodile su brigu o obitelji.

- Rimljani su se zabavljali društvenim igrama i boravkom u termama (javnim kupalištima).

Vjerovanja starih Rimljana

- Rimljani su vjerovali u lare (duhove koji su obitelj čuvali izvan kuće) i penate (duhove
predaka).

- Njegovali su kult božice Veste. Velika čast bila je postati vestalka. U red vestalki ulazile su
djevojčice a iz njega su izlazile žene u dobi od 30 godina.

- Rimljani su vjerovali da se proricanjem može predvidjeti ishod. To su činili auguri i haruspici

- Rimljani su od Grka preuzeli mnogoboštvo. Jupiter je bio vrhovni bog. Šrovali su i njegovu
ženu, junonu i kćer, Minervu. Brežuljak Kapitolij bio je vjersko središte Rima
- Kapitolijsko trojstvo činili su Jupiter, Junona i Minerva.

8. REPUBLIKA I CARSTVO

Prošlost Rima dijelimo na:

- Rimsko Kraljevstvo

- Rimsku Republiku

- Rimsko Carstvo

Ustroj Rimske Republike

- Senat (skupština) činilo je 300 senatora (starci, bogataši). Oni su birali dva konzula. Konzuli
su imali izvršnu vlast.

- Osnutak republike zančio je potrebu da upravljanje državom bude javna stvar - "res
publica"

- Rim je bio aristokratska republika, tj. njome je upravljala aristokracija.

- Time su bili nezadovoljni plebejci. Borili su se za ravnopravnost. Njihova prava štitili su

pučki tribuni. Imali su pravo veta na odluke.

- rimski zakonik imao je dvanaest ploča

- državne službe - dostupne plebejcima

Rimska vojska

- Najvažnija vojna postrojba bila je legija. Brojila je 1000 do 3000 legionara.

- Legionari su boravili u vojnim taborima.

- U bitkama su koristili ratne sprave (ovnove, katapulte, opsadne kule) i strategiju. Legionari
su bili vrlo uvježbani. U vojsci je postojao sistem nagrada i kazni.
- Zapovjednik vojske koja je pobijedila imao je pravo na trijumf – proslavu u paradi. Za
vrijeme trijumfa zvali su ga imperator.

GOSPODARI APENINSKOG POLUOTOKA

- Rimljani su osvojili Apeninski poluotok. U tijeku rata s Galima, Gali su se došuljali do Rima s
vojskim, a guske su svojim gakanjem upozorile Rimljane na napadače i tako spasile Rim.

- Kada su zaratili s Grcima, morali su se boriti i protiv epirskog kralja Pira. Kralj Pir je iz Grčke
doveo moćnu vojsku i u bitci pobijedio Rimljane, ali pritom je izgubio svu vojsku. Zato se
pobjeda uz velike žrtve naziva „Pirova pobjeda“.

- Sredinom 3. st. pr. Kr. Rimljani su zagospodarili Apeninskim poluotokom. To je omogućilo

ujedinjuje poluotoka - jezično, kulturno i politički. Došlo je do romanizacije - širenja latinskog
jezika i kulture među pokorenim narodima.

USPOSTAVA RIMSKE VLASTI NA SREDOZEMLJU

- Punskim ratovima nazivamo sukob Rima i Kartage (s prekidima od 264. do 146. g. pr. Kr.)

1. punski rat - Rimljani su osvojili Korziku, Sardiniju i dio Sicilije

2. punski rat – sukobili su se vojskovođe - Hanibal i Kornelije Scipion Stariji - Rimljani

dobili Hispaniju

3. punski rat - Kartaga uništena 146. g. pr. Kr. Rimljani osnivaju provinciju Afriku.
Provincija je zemlja koju Rimljani osvajaju izvan Italije.

- sukob s Ilirima, Makedonijom, Grčkom

- 146. g. pr. Kr. Rim zagospodario zapadnim i istočnim Sredozemljem

PROMJENE U RIMU NAKON OSVAJANJA

- promjene u životu i običajima

- produbljivanje imovinskih razlika

- tunika - vunena košulja

- toga - vuneni ogrtač

- raskošne kuće (atrij, peristil, skupocjenosti)

- rimski puk - život u višekatnicama

- forum - glavni trg u gradu

- provincijama upravljaju namjesnici

- veliki porezi - česte pobune

- povezivanje provincija cestama

- „Svi putovi vode u Rim“

DRUŠTVENE SUPROTNOSTI

- osvajački ratovi

- promjena odnosa u državi

- velike imovinske razlike: sloj bogatih i sloj osiromašenih

- propadanje seljaka

- robovi – glavna radna snaga; gladijatori

- Tiberije i Gaj Grakho – pokušaj reformi; zaustaviti propadanje seljaka

GRAĐANSKI RAT

- U 1. st. pr. Kr. izbio je prvi građanski rat. Sukobljene strane činili su optimati i populari.
Predvodili su ih Marije (populari) i Sula (optimati)

- Pobijedili su optimati i Sula je uveo diktaturu. Progonio je političke protivnike. Godine 73.
pr. Kr. Došlo je do pobune robove koju je predvodio Spartak.

DOBA TRIJUMVIRATA

- Katilinina zavjera – htio je srušiti Senat i uvesti diktaturu. Razotkrio ga je Marko Tulije
Ciceron – govornik. Sumnjičio je i Cezara i Krasa.
- trijumvirat - savez trojice

Prvi trijumvirat

- U prvom trijumvirati bili su Pompej, Kras i Cezar (vojskovođa)

- Cezar se nakon pobjede nad Galima s vojskom vraća u Rim. Prelazeći rijeku Rubikon rekao
je: „Kocka je bačena.“

- 46. g. pr.Kr. Cezar je proglašen doživotnim vladarem Rima

Nakon smrti Julije, Cezarove kćeri, započela su neprijateljstva između Pompeja i Cezara.
Nakon smrti Krasa izbio je građanski rat Cezarovih i Pompejevih pristaša, u kojem je
pobijedio Cezar.

- Cezar je ubijen 44. g. pr. Kr. („Zar i ti, sine Brute!“)

Drugi trijumvirat

- Progon Cezarovih ubojica

- Drugi trijumvirat činili su Antonije, Lepid i Oktavijan. Oni su dijeli vlast.

- novi sukob između Gaja Julija Cezara Oktavijana i Marka Antonija

- 31. g. pr. Kr. - bitka kod Akcija

- pobjeda Oktavijana - dobiva titulu Augustus (uzvišeni)

AUGUSTOVO DOBA (31. g. pr. Kr. - 14. g.)

- August - titule: konzul, vrhovni svećenik,

pučki tribun, imperator;

principes  principat

- 31. g. pr. Kr. - pad Rimske Republike  Rimsko Carstvo

- carska tjelesna straža - pretorijanci

- za cara Augusta - rimski mir

- limes - utvrđena rimska granica

- procvat umjetnosti i kulture

- književnost: pjesnici - Vergilije, Horacije, Ovidije

- povjesničar - Tit Livije

- Panteon - hram svih bogova na forumu

RIMSKO CARSTVO TIJEKOM PRVA DVA STOLJEĆA

Augustovi nasljednici

- julijevsko-klaudijevska dinastija

- utjecaj pretorijanskih zapovjednika

Flavijevska dinastija

- Flavije Vespazijan,Tit, Domicijan

- rat protiv Židova

- osvajanja u Britaniji i Germaniji

- gradnja amfiteatra – Kolosej

- erupcija Vezuva 79. g. - Herkulanej i Pompeji

Trajan

- posljednji veliki osvajač

- najveće širenje Rimskog Carstva

 Hadrijan

- brani granice i razvija provincije

- veliki graditelj

- Hadrijanov zid

Marko Aurelije

- vodi obrambene ratove

- provale Germana

Komod

- sin i nasljednik Marka Aurelija

- sklopio privremeni mir s barbarima

KASNO DOBA RIMSKOG CARSTVA

Kriza trećeg stoljeća

- dinastija Severa; od Septimija do Aleksandra

- oslonac carevima je vojska

- kolon – seljak bez zemlje koji je zakupio zemlju

- kolonatski sustav
Dioklecijanovo doba

- Dikolecijan

- dominat – dominus = gospodar

- ustroj države – tetrarhija, vladavina četvorice

- reforme

- progoni kršćana

- careva palača nedaleko Salone – današnja jezgra Splita

Konstantin Veliki

- barbari – dio rimske vojske

- kršćanstvo – ravnopravna vjera u Rimskom Carstvu

- Konstantinopol – nova prijestolnica

KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT RIMSKOG CARSTVA

- miješaju se grčki i latinski utjecaji

- Kornelije Tacit - povjesničar

- Lucije Anej Seneka i car Marko Aurelije - filozofi

- razvija se pravna znanost

- u graditeljstvu - utjecaji Grka, Etruščana i Sirijaca

- slike - freske i mozaici

- razvoj gradova

- zabava u: kazalištima, amfiteatrima, termama

 PODJELA CARSTVA

- kriza Carstva - provale barbara

- car Teodozije 380. g. proglasio kršćanstvo jedinom dopuštenom vjerom

- 395. g. podijelio Carstvo na Istočno i Zapadno