4.3.

Biomasa i bioplin

Elektrotehnički fakultet Osijek 339

Postanak:

Biomasa su sve biorazgradive tvari biljnog i životinjskog
porijekla, dobivene od otpada i ostataka poljoprivredne i
šumarske industrije.

Biomasa dolazi u: čvrstom, tekućem (biodizel, biodizel,
bioetanol, biometanol) i plinovitom stanju (npr. bioplin, plin iz
rasplinjavanja biomase, deponijski plin)

Elektrotehnički fakultet Osijek 340

Vrste biomase:
1. Šumska biomasa:
Ostaci i otpad iz drvne industrije, nastali
redovitim gospodarenjem šumama,
prostorno i ogrjevno drvo.
Održivo korištenje – međunarodni koncenzus
Hrvatska 44% površine pod šumama, godišnji
prirast 9.6 milijuna m3

2. Biomasa iz drvne industrije

Ostaci i otpad pri piljenju, brušenju, blanjanju.
Gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za
proizvode, brikete... Često otpad koji opterećuje
poslovanje drvne industrije. Jeftinije i kvalitetnije
gorivo od šumske biomase.

Elektrotehnički fakultet Osijek 341

3. Poljoprivredna biomasa
Ostaci godišnjih kultura: slama, kukuruzovina,
oklasak, stabljike, ljuske, koštice...
Svojstva: heterogenost, niska ogrijevna moć,
visok udio vlage, različite primjese (npr. klor)

4. Energetski nasadi
Biljke bogate uljem ili šećerom, s velikom
količinom suhe tvari (ugljik C): vrbe, topole,
eukaliptus, nasadi brzorastućih trava, drveća
(jablan)...
Svojstva: Kratka ophodnja, veliki prinosi.
Korištenje otpadnih voda, gnojiva i taloga
(vegetacijski filtri). Izbjegavanje viškova u
poljoprivrednoj proizvodnji.

Elektrotehnički fakultet Osijek 342

5. Biomasa sa farmi životinja
Izmet životinja (anaerobna fermentacija),
spaljivanje lešina (npr. peradarske farme).
Bioplin: u postojenjima, anaerobnom
fermentacijom (60% metana, 35% CO2,
5% smjese vodika, dušika, amonijaka,
sumporovodika, CO, kisika i vodene pare).
6. Etanol i biodizel
Etanol nastaje hidrolizom molekula škroba
enzimima u šećer koji fermentira u alkohol
(šećerna trska, kukuruz,drvo).
Biodizel nastaje esterifikacijom biljnih ulja s
alkoholom (uljana repica, suncokret soja,
otpadno jestivo ulje, loj)
Svojstva slična motornim gorivima (miješanje
ili uporaba u čistom obliku)

Elektrotehnički fakultet Osijek 343

7. Gradski otpad
“Zeleni dio” recikliranog kućnog otpada,
biomasa iz parkova i vrtova, mulj iz
kolektora otpadnih voda.
Veliki investicijski troškovi, ali uz
zbrinjavanje otpada – ekološki prihvatljivo!

Elektrotehnički fakultet Osijek 344

Svojstva biomase
1. Obnovljivost

Sve vrste biomase su obnovljive (dotok se ne smanjuje za ljudsko
poimanje vremena), s tim da je za ogrjevno drvo uvjet obnovljivosti
neprekidno pošumljavanje prostora barem toliko da godišnji prinos
bude jednak godišnjem iskorištenju drvne mase.
2. Ogrjevna moć biomase

Osnovna karaktreristika: nehomogenost, kao posljedica različitih
udjela vlage i pepela
Drvo: 8,2 do 18,7 MJ/kg Biodizel: 37,2 MJ/l
Biljni ostaci: 5,8 – 16,7 MJ/kg Etanol: 26,8 MJ/l
Bioplin: 26 MJ/Nm3
Usporedbe radi: ogrjevna moć nafte oko 42 MJ/l, prirodnog plina 34-38 MJ/Nm3,
kamenog ugljena 24-37,7 MJ/kg, mrkog 12,7-23,9 MJ/kg, lignita do 12,6 MJ/kg

Elektrotehnički fakultet Osijek 345

3. Utrošak energije za pridobivanje

Izravno kod šumske biomase: npr. za sječu drvne mase, za
pošumljavanje i uzgoj šume, za transport od mjesta sječe do mjesta
korištenja te za pripremu drveta za korištenje. Moguća
neracionalnost uporabe (utrošak energije > proizvedene energije).

Poljoprivredna, životinjska i biomasa iz drvne industrije, te otpad:
moguće izostaviti utrošak pridobivanja jer se odvija neovisno od
energetskog korištenja: npr. slama kao rezultat poljoprivredne
proizvodnje pšenice (ili će istrunuti ili energetski iskoristiti).
4. Emisije štetnih plinova pri sagorijevanju

Emisija plinova eventualno manje štetnih od konvencionalnih goriva
jer praktički nema sumpora. Ipak emisija je nešto veća nego li iz
konvencionalnih postrojenja (manji stupanj djelovanja, manje jedinice).

Emisija kod korištenja otpadaka može biti i opasna ako se prethodno
iz otpadaka (smeća) ne izdvoje štetni sastojci.

Elektrotehnički fakultet Osijek 346

5. Kumulativna CO2
neutralnost

Kumulativna neutralnost:
u ukupnom lancu – od
pridobivanja energije,
izrade i montaže pog.
uređaja, do korištenja i
zbrinjavanja.

Ipak, misli se na
neutralnost prilikom
pretvorbe u iskoristljiviji
oblik (tada je ispunjeno!).

Za biomasu: ispunjeno samo ukoliko je godišnje iskorištavanje mase

jednako ili manje od godišnjeg prirasta nove mase. Tada će emisija
CO2 pri korištenju te biomase biti jednaka imisiji CO2 prilikom
fotosinteze te biomase.

Elektrotehnički fakultet Osijek 347

6. Površinska raspodjela i energetska gustoća

Relativno ravnomjerno raspodijeljena, no vrlo male (energetske)
površinske gustoće: npr. na 1 km2 slama ima energetski sadržaj oko
2 kWh/god.

Usporedba: na 1 km2 oko 1.000 kWh/god Sunčeva zračenja (geog.
Širina HR) ili naftna bušotina s godišnjim iscrpkom od npr. 100 tisuća
tona čiji je energetski sadržaj otprilike 1 milijarda kWh/god, a zauzima
površinu od par stotina m2!
7. Mogućnost transportiranja i skladištenja

Biomasa se da transportirati na razumno veliku udaljenost (jer bi
pretjerana udaljenost tražila više energije za transport od energetskog
sadržaja tvari koja se prevozi) te se da uskladištiti i koristiti prema
potrebi.

Bitna prednost npr. pred energijom Sunčeva zračenja ili vjetra.

Elektrotehnički fakultet Osijek 348

Tehnologije prerade biomase

Osnovni problem je mala energetska
vrijednost po jedinici mase: prerada u
pogodniji oblik za transport, skladištenje i
uporabu

Tehnologije prerade biomase :
1. Zgušnjavanje (briketiranje i peletiranje):
smanjivanje volumena (radi transporta,
automatizacije loženja)
Faze: usitnjavanje materijala, sušenje,
presanje (peletiranje i briketiranje) i hlađenje
Godišnje potrošnja peleta u porastu,
npr. u srednjoj Europi: 2001. 120.000 t,
2002. 200.000 t, 2010. očekivano 1.000.000 t

Elektrotehnički fakultet Osijek 349

2. Biokemijske pretvorbe:
2.1. Anaerobno truljenje

Za vlažne sirovine (izmet) –
dobivanje bioplina. Svojstva bioplina i
trajanje vrenja ovise o temp., tlaku i
svojstvima materijala u digestoru

Elektrotehnički fakultet Osijek 350


Količina bioplina i energije
dobivena iz životinjskog otpada
ovisi o vrsti životinje.

Vrsta Količina Suho Bioplin po Energija po

Životinja
otpada (kg/dan) (kg/dan) životinji (m3/dan) životinji (kWh/god)

Goveda Tekući 51 5,4 1,6 3400

Goveda Suhi 32 5,6 1,6 3400
Svinje Tekući 16,7 1,3 0,46 970
Svinje Suhi 9,9 2,9 0,46 970
Perad Suhi 0,66 0,047 0,017 36

Elektrotehnički fakultet Osijek 351

2.2. Fermentacija

Proizvodnja bioetanola –zamjena za
benzin (do 20% udjela u mješavini bez
preinaka motora)

Sirovine: šećer (šećerna trska), škrob
(kukuruz), celuloza (drvo, poljoprivredni
ostaci)

Elektrotehnički fakultet Osijek 352

2.3. Esterifikacija

Proizvodnja biodizela – sličan
mineralnom dizelu (moguća uporaba
u svakom dizel motoru)

Sirovine: biljna ulja, životinjske masti,
otpadna jestiva ulja, najčešče uljana
repica

Svojstva: visoka viskoznost - postiže
se esterifikacijom metanolom, bolja
mazivost - odstranjivanje sumpora i
aromata (za razliku od mineralnog
dizela), bioragradivost

Prilagodbe automobila: cijevi za
gorivo, povrat goriva iz pumpe, brtve
koje dolaze u dodir s gorivom

Elektrotehnički fakultet Osijek 353

3. Termokemijske pretvorbe:
3.1. Sagorijevanje
1. Zagrijavanje i sušenje,
2. destilacija (isparavanje) hlapljivih sastojaka – piroliza,
3. izgaranje hlapljivih sastojaka,
4. izgaranje čvrstog ugljika

Drvna biomasa: velik i promjenjiv udio vlage (50-55 % za svježe drvo),
velik udio hlapljivih sastojaka (do 80 %), potrebne posebne vrste peći
(u odnosu na one za ugljen)

Poljoprivredna biomasa: briketi, peleti - mala energetska gustoća,
slama – veći udio Na, Cl, K (korozija), manja temeratura taljenja pepala
(taloženje)

Gradski otpad: veliki investicijski troškovi (4000 US$/kW), negativna
percepcija javnosti, primarni cilj nije proizvodnja energije već
zbrinjavanje otpada.

Elektrotehnički fakultet Osijek 354

3.2. Rasplinjavanje

Termokemijska pretvorba na visokoj temperaturi (i do 1400˚C) uz
ograničen dotok kisika. Povećava se efikasnost proizvodnje električne
energije (plinske turbine h = 35-45%, parne turbine na drva h oko 20%).

Sastav plina: CO, CH4, H2,
ovisno o dizajnu uređaja za
rasplinjavanje (protustrujno
- odozgo,istostrujno - odozdo
, u sloju), temp.,vlažnosti i
sastavu biomase, sredstvu
rasplinjavanja (zrak/kisik)

Problem: nečistoće u plinu
(osjetljive plinske turbine),
skupo pročišćavanje

Elektrotehnički fakultet Osijek 355

Elektrotehnički fakultet Osijek 356
3.3. Piroliza

Termokemijski proces s ograničenim dotokom kisika (dio procesa
sagorijevanja), pri čemu dolazi do isparavanja hlapljivih sastojaka i
proizvodnje tekućeg goriva (bioulja), pogodnije za transport i
skladištenje

Znatan potencijal (npr. piroliza otpada), potrebna daljnja ulaganja u
istraživanja i razvoj, za sada malo primjene.

Elektrotehnički fakultet Osijek 357

Uporaba biomase

Za proizvodnju električne energije – isto kao kod fosilnih goriva, u
termoelektranama; najprije pretvaranje u toplinsku energiju nosilaca
(vodena para kod parnih turbina, plin kod plinskih turbina), pretvaranje
u mehaničku, a potom u električnu energiju.

Zbog troškova transporta za biomasu pogodna postrojenja manje
snage, ali imaju niži stupanj djelovanja (npr. za TE na biomasu
snage 5 MW η = 15 do 20%), za plinske turbine veći stupanj djelovanja
(η = 45 do 50%).

Povećanje stupnja djelovanja: kogeneracija (CHP) – istovremena
proizvodnja toplinske i električne energije. Potreban potrošač topline
(npr. šumarska industrija).

Trigeneracija: grijanje, hlađenje, električna energija (npr. prehrambena
industrija).

Motori s unutarnjim izgaranjem (bioetanol, biodizel).

Elektrotehnički fakultet Osijek 358

Elektrane na biomasu Anderson,
California, SAD

Na niskom naponu (0,4 kV) SN, 50 MW
– male kogeneracijske
( ~ deseci do stotine kW)

Na srednjem naponu
(10, 20 i 35 kV) – elektrane
na biomasu i deponijski plin
( ~ MW do desetine MW) -
najčešće

Na visokom naponu
(110, 220 i 400 kV) –
industrijske i velike
kogeneracijske elektrane
( ~ desetine do stotine MW) Finska

U otočnom pogonu kogeneracija
VN, 49 (167) MW

Elektrotehnički fakultet Osijek 359

Uporaba biomase

Uvjeti održivosti uporabe:
Količina koja se koristi mora biti manja ili jednaka prirastu (osobito
za šumsku biomasu - planiranje sadnje i sječe).
Vraćanje organske tvari i minerala u tlo (pepeo)

Procjena trenutnog zadovoljavanja svjetske potrošnje primarnih
oblika energije je samo 6 - 12%

Npr. 2001. svjetska potrošnja primarnih oblika energije bila je oko 440
EJ (440 ·1018 J), a udio biomase između 25 - 50 EJ (7-14 ·1012 kWh).

Neto godišnja proizvodnja organskih tvari ima energetsku vrijednost 10
puta veću godišnje svjetske potrošnje (samo šume 3 puta više).

Potencijalne mogućnosti uporabe (uvjetno - rezerve) biomase
postojećih šuma je na istoj razini kao svjetske rezerve nafte i
plina.

Elektrotehnički fakultet Osijek 360

Biomasa u svijetu – trenutna površinska (energetska) gustoća

Elektrotehnički fakultet Osijek 361

 Udio energije biomase u ukupnoj potrošnji
primarne energije u svijetu 2000.

Elektrotehnički fakultet Osijek 362

Uporaba energije biomase u svijetu - razdioba po zemljama

Elektrotehnički fakultet Osijek 363

 Udio energije biomase u ukupnoj proizvodnji
električne energije u svijetu 2000.

Elektrotehnički fakultet Osijek 364

Struktura proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije u EU 2000. – bez HE

Elektrotehnički fakultet Osijek 365

Cijena biomase

Samo gorivo (sirovina) vrlo jeftino - niska ili zanemariva
otkupna cijena

No, znatan utjecaj na ukupnu cijenu imaju troškovi dobivanja
(izvlačenja), preradem, transporta, uz dodatni problem znatno
manjeg stupnja djelovanja procesa (ili potrebe za
rasplinjavanjem) kod proizvodnje električne energije

Cijena biomase za grijanje i proizvodnju električne energije
konkurentna cijeni fosilnih goriva, osim bioetanola (na granici
konkurentnosti), biodizela (dvostruko skuplja cijena)

Najefikasniji način kako biomasu učiniti isplativim i potaknuti
veću primjenu: kroz smanjenje ili ukidanje poreza/trošarina ili
putem poticaja

Elektrotehnički fakultet Osijek 366


Struktura troškova toplane na biomasu snage 5-50 MWt:
Kotao (s pratećom opremom) 25 %
Strojarska oprema kotlovnice 30 %
Oprema za mjerenje, regulaciju, instalacije 15 %
Zgrada kotlovnice 15 %
Infrastruktura i građevinski radovi 15 %

Investicijski troškovi elektrane na biomasu:

Tehnologija Stupanj djelovanja Troškovi investicije

(%) (USD/kWe)
Motor s unutarnji izgar. 25 - 30 800 - 1200
Parna turbina 15 - 35 1700 - 4200
Plinski motor 10 - 25 700 - 2000
Stirling motor 20 - 30 1000 - 4800
Mikro turbina 20 - 30 1000 - 1300

Elektrotehnički fakultet Osijek 367


Proizvodna cijena električne energije (eurocent/kWh)
Prosječna cijena 1998.
(eurocent/kWh)
Foton. ćelije: 30,00
Biomasa Vjetar Hidroenergija: 8,25
Geotermalna: 7,00
Energ. vjetra: 5,33
Hidro Biomasa: 5,30
Ugljen: 3,70
Prirodni plin: 4,00
Geotermalna

Prirodni plin

Ugljen

Elektrotehnički fakultet Osijek 368

Stanje uporabe biomase u Hrvatskoj

HR ima veliki šumski potencijal s gotovo 45% teritorija prekriven
je šumom, s razvijenom drvnom industrijom te značajnim
udjelom poljoprivrede u ukupnom gospodarstv

Izvrsne osnove za proizvodnju energije iz biomase!!!

No, trenutno se koristi oko 16 PJ energije iz biomase (podatak iz
1998. god., 354 PJ ukupna potrošnja energije 1998. – dakle
samo oko 4.5 %) i to većinom na nedjelotvoran način - za
grijanje kućanstava.

Tehnički potencijal biomase za period do 2030. godine predviđa
se na razini od 50 do 80 PJ.

Elektrotehnički fakultet Osijek 369

Energetski potencijal biomase i otpada po regijama 370
 Korištenje bioenergije u HR 1965-1997

Ostalo
Drvni otpaci
Ogjevno drvo

Udio u ukupnoj potrošnji energije

371
Strategija proizvodnje bioenergije za grijanje u HR 2000-2030

Industrija - kogeneracija
Industrija – toplane
Kućanstva – kogeneracija
Kućanstva – male peći
Kućanstva – gradsko grijanje

372
Strategija proizvodnje el. energije iz biomase u HR 2000-2030

Elektrane
Industrija – kogeneracija
Kućanstva - kogeneracija

373
Strategija uporabe goriva iz biomase u HR 2000-2030

Građevinarstvo
Poljoprivreda
Promet

374
Biomasa i ekologija:

Kumulativna CO2
neutralnost – fotosinteza

Udio minerala u 10 tona
šumske biomase po
hektaru ukupno 202 kg:
113 kg kalcija,
61 kg dušika,
14 kg fosfora
14 kg kalija

Nužno vraćanje minerala
u tlo (“čisti” pepeo)

Elektrotehnički fakultet Osijek 375


Emisija ugljika u atmosferu
Tehnologija Ugljika g/kWh
Biomasa 5-10
Ugljen 190-220
Prirodni plin 90-120
Vjetar 10-15
Fotonap. ćelije 150-170

Kyoto protokol o biomasi:

Iskoristiti 10 % godišnje
količine ugljika iz njegova
kruženja u biomasi za
energiju ili povećati “živu”
biomasu za 1% godišnje
kroz pošumljavanje

376

Biomasa – mjera za smanjenje emisije CO2

Potencijal smanjenja emisije stakleničkih plinova

iz kućanstava u Hrvatskoj

Elektrotehnički fakultet Osijek 377


Smanjenje emisija
štetnih tvari

Elektrotehnički fakultet Osijek 378


Energetski nasadi:
1. Prirodni biološki filtri (zaštita voda!)
2. Biorazgradivost (95 % u 28 dana)
3. Bioraznolikost (staništa ptica i sisavaca, izbjegavanje
monokulturne poljoprivredne proizvodnje, smanjena uporaba
pesticida i umjetnih gnojiva, sprečavanje erozije)

Biomasa i ljudsko zdravlje:

Ozljede pri sakupljanju biomase (zemlje u razvoju)

Sagorijevanje: emisija čestica, CO, ...

Biogoriva u prometu: benzen, toulen, emisija SO2, teške kovine
(olovo, kadmij, ne-metanski hlapivi organski spojevi)

Elektrotehnički fakultet Osijek 379