Radionice za časove odjeljenske zajednice: Teškoće i nepravilnosti u prenosu poruke

Konflikti između osoba najčešće nastaju zbog određenih nepravilnosti prilikom komunikacije.
Nerazumijevanje, nepovijerenje, zabuna i haotična stanja u društvenim skupinama jesu
upravo posljedica slabe i neizgrađene komunikativnosti među subjektima. U suštini postoje
dvije vrste faktora koji otežavaju i onemogućavaju klomunikaciju a to su:

a) Šumovi ili podražaji iz okoline koji ometaju komunikaciju.

b) Određeni psihološki faktori kod subjekata koji komuniciraju.

Šumovi ili podražaji iz okoline mogu otežavati komunikaciju i u određenoj mjeri je onemogućiti
ali takve smetnje su privremenog karaktera. To možemo tvrditi zato što u ovom slučaju kod
osoba koje razmjenjuju poruke postoji motivacija za to i ukoliko ne mogu učiniti odmah, onda
će poruku prenijeti kasnije. Ti šumovi mogu biti: zvuk automobila, glasna priča ljudi u prostoriji,
muzika u diskoteci i sl.

Psihološki faktori kod subjekata koji komuniciraju u mnogo većoj mjeri utiču na komunikaciju
i mogu stvoriti istinske teškoće i nepravilnosto prilikom prenošenja poruke. Oni ovise upravo
o cjelokupnoj ličnosti sudionika u komunikaciji i direktno utiču na njen tok.
Ti faktori mogu biti:

a) Teškoće prilikom slušanja jer slušanje je vještina koju treba vježbati.

b) Halo efekat koji stvara probleme prilikom prilikom realne procjene nekog pojedinca. Učenik
će rijetko nastavniku prenijeti potpuno realno neki događaj iz školskog života ukoliko nastavnik
bude tražio informaciju. Učenici o nastavnicima često imaju predrasude da su previše strogi,
da su suviše stari da bi to shvatili i sl. Do slične situacije dolazi u razgovorima između učenika
i njihovih roditelja

c) Konfabulacija, psihički fenomen koji se u narodu popularno naziva trač. Ukazaćemo

učenicima da ljudsko pamćenje nije nepogrešivo. U njemu se javljaju određene „rupe“ usred
procesa zaboravljanj koje čovjek teži da popuni na osnovu vlastitog iskustva i postojećih
stavova. Da bismo pobliže predstavili učenicima ovu pojavu izvešćemo sljedeću vježbu. Reći
ćemo učenicima da poredaju stolice u krug a nastavnik će sjesti u sredinu. Učeniku sa svoje
lijeve strane ,tiho na uho ispričaće sljedeću priču:
Sinoć oko 19.00h na skveru je došlo do sudara. Zeleni golf 3 čiji je vozač bila djevojka u pripitom
stanju udarila je u bok metalik sivog mercedesa prilikom čega je vozač zadobio lakše ozljede.
Do sudara je došlo zbog toga što je vozač mercedesa koji je dolazio iz pravca Kojšina bio
zamišljen i nije gledao ima li vozila sa njegove desne strane. Problem je bio utoliko veći što je
došlo do lančanog sudara jer su se crna Lada Niva i Ljubičasti Wolksvagen zabili oidstraga u
Mercedesa. Cijeli događaj su gledali taksisti koji su preijavili sudar a policija je došla u roku od
45 min.
Priča ide tiho od učenika do učenika u pravcu kazaljke na satu. Posljednji učenik u krugu treba
ono što je čuo ispričati naglas. Tu verziju ćemo uporediti sa orginalnom verzijom priče nakon
 čega ćemo primjetiti da se ona u biti znatno razlikuje- određene informacije su izgubljene dok
se pojavljuju potpuno nove koje na početku nisu postojale.

d) Nedovoljan fond riječi ili slaba načitanost usljed čega može doći do slabog, nepreciznog
izlaganja koje se može krivo protumačiti. Nekada informacija drugoj osobi se čini drugačijom
nego što smo htjeli reći zbog neadekvatnih izraza.

e) Nesklad između verbalne i neverbalne komunikacije.

Učenicima postaviti sljedeća pitanja:

- Koji faktori više utiču na stvaranje teškoća i nepravilnosti u komunikaciji, šumovi ili psihološki
faktori)
- Da li se kod vas ikada pojavio halo efekat prilikom nrazgovora sa roditeljem ili nastavnikom?
Jeste li imali povjerenja u njih? Ako ne zašto?
- Koje su negativne posljedice trača?
- Šta znači biti dobar slušaoc i koje on mora imati karakteristike?
Kako bi generalno u životu mogli prevazići konflikte izazvane nepravilnostima i
teškoćama prilikom prenošenja poruke.
 Radionice za časove odjeljenske zajednice: Poštovanje tuđeg mišljenja i demokratsko
komuniciranje

Savremene kulture izgradile su poredak u kojem veliku važnost igra tolerancija, poštovanje
drugih i prihvatanje razlika .Moramo biti svjesni da živimo u dobu u kojem postoji veliki broj
različitih, ekstravagantnih i neobičnih stilova življenja. Ako želimo da drugi prihvate nas, nužno
moramo i mi prihvatiti njih i uzajamni odnos zasnovati na kompromisu ukoliko želimo da
izbjegnemo konfliktnu situaciju. Danas, nameću se brojne teme koje su jako „škakljive“
, kontroverzne i uobičajene a kod nas se označavaju kao tabu – ili zabranjene. Debatom u vezi
takvih tema mi se možemo dosta dobro uvježbati kako da u životu prevaziđemo neke dosta
manje nesuglasice koje se inače javljaju u okviru djelovanja određena grupe – u ovom slučaju
razreda.
Debata je organiziran način izmjene mišljenja. U svakoj debati nastupaju obje strane, koje
imaju jednake mogućnosti predstaviti svoje argumente. U debati može nastupiti različit broj
članova, ali tako da ih na svakoj strani bude isti broj. Vrijeme za svaku repliku je ograničeno.U
natjecateljskoj debati sudjeluje i sudac koji na kraju debate odlučuje tko je pobjednik, a dužan
je i dati obrazloženje zašto je jedna strana pobijedila.
Odjeljenje će se podijeliti u 4 grupe a svaka grupa u 2 strane od kojih će jedna stran braniti
određeni stav a druga će ga negirati i kritikovati. U grupi mora biti neparan broj članova kako
bi grupe izglasale sudiju.
Raspravljat će se o sljedećim temama:
1. Legalizacija lakših opojnih sredstava ( marihuana i njeni derivati ).
2. Usvajanje djece od strane homoseksualnih brakova.
3. Uticaj religijskih ustanova na javni život građana.
4. Uvođenje smrtne kazne za ljude koji su počinili teška krivična djela ( pedofilija, serijska
ubistva ).
Pravila su jasna: jedna strana sluša, druga argumentira. Učenici moraju poštovati druge dok
govore i ne ubacivati se u izlaganje. Sudije će p'red razredom iznijeti rezultate debate.
Najpoznatija metoda demokratskog odlučivanja kojom se dolazi do najefikasnijeg rješenja
problema, pri čemu se uvažava mišljenje svih članova grupe jeste Brainstorming ( Oluja mozga
). Učenici sjedaju u veliki kruga oko zapisničara i na određeni problem nude po jedno rješenje.
Rješenja se daju u pravcu kazaljke na satu. Pravilo jeste da svaki učenik mora ponuditi rješenje
koliko god ono bilo čudno i neobično ostalim članovima grupe. Nakon što u dva kruga iscrpe
rješenja, pedagog će svako od njih istaći na tabli nakon čega cijelo odjeljenje pristupa njegovoj
analizi tj realnoj mogućnosti realizacije.
Problem glasi: Učionica u prizemlju škole je poplavljena, tako ad je u njoj nemoguće boraviti.
Druge učionice su sve zauzete a fond časova mora biti ispunjen kako bi učenici mogli biti
adekvatno obrazovani i nakon toga vrednovani.
Najaktivniji i najkreativniji učesnici u Brainstormingu bit če pohvaljen usmeno a potrebno je
prokomentarisati i efikasnost rada cijele grupe i ukiazati na nedostatke.
 Radionice za časove odjeljenske zajednice: Kritički odnos prema medijima

Napomena: radionica se izvodi dva školska časa u intervalu od dva dana tj časovi ne smiju
biti implementirani isti dan radi uspješne izvodljivosti.

Prvi čas:

Na početku časa učenicima ćemo prikazati dio filma ( po slobodnom izboru nastavnika ) u
kojem se javljaju razni oblici nasilja, konzumacija droge, sadržaji sa erotskom konotacijom. Nije
potrebno da učenici gledaju film duže vrijeme nego da scena sadrži upravo ona ponašanja koja
su društveno neprihvatljiva. Scena treba trajati maksimalno 10 min. Sada ćemo im reći da
ukratko na komadu papira na svoj način interpretiraju ono što su vidjeli. Dva do tri dobrovoljca
pročitat će pred razredom svoj rad nakon čega ćemo započeti diskusiju u koju je bitno uključiti
što veći broj učenika. Pitanja trebamo usmjeriti u sljedećem pravcu.

- Da li je ono što ste vidjeli u filmu prihvatljivo za vas, da li opravdavate slične oblike
ponašanja?.
- Da li se u vašoj okolini dešavaju iste ili barem slične stvari i u kojoj mjeri?
- Da li vaša okolina odobrava takve vrste ponašanja?
- Da li ste prisustvovali činu tj bili svjedoci da su takvi oblici ponašanja bili nagrađeni i podržani
u velikoj mjeri od strane ljudi iz okoline?
- Kakve vrste osjećaja je u vama pobudila scena koju ste vidjeli?
- Mislite li da je to dobro činiti u svakodnevnom životu i kakve posljedice tog čina mogu biti?
- Da li bi postupili isto kao neko od likova koje ste zapazili?

U drugom dijelu sata prikazat ćemo film tj jednu odabranu scenu u kojoj je neki od likova
pokazao pozitivno ponašanje i učinio neku društveno korisnu stvar. 10 min. neka bude
maksimalno vrijeme prikazivanja kako bismo mogli izvesti i diskusiju na ovu scenu. Diskusiju
pokušajmo usmjeriti u sljedećem pravcu:

- Šta ste vidjeli u ovoj sceni?

- Kako možemo opisati ovog čovjeka/ženu?
- Da li je ono što je uradio društveno prihvatljivo?
- Da li on ima neku korist od toga što je učinio ili se uludo žrtvovao?
- Da li biste vi postupili isto u sličnoj situaciji?
- Milslite li da je lakše živjeti na način koji smo vidjeli u prvoj ili na ovakav kao u drugoj sceni?.

Učenicima ćemo zadati za domaći rad da pogledaju film koji smo mi prije toga pažljivo odabrali
a koji ima sljedeći sadržaj: Javljaju se u velikoj mjeri eksplicitne scene ali se jasno kroz njih vidi
da ekstremni oblici življenja na kraju dovode do propasti, poniženja, bolesti ili smrti. Takođe
poželjni su i filmovi u čijem sadržaju glavni likovi prolaze kroz iskušenja, poroke ali na kraju
one osobine koje su društveno poželjne budu istaknute i priznate od strane društva.
Učenici treba na osnovu onoga što su gledali da pismeno izdvoje najupečatljivije scene i da
pojasne zbog čega su one na njih ostavile dojam. Također, treba da izdvoje osobine glavnih
likova i da ih okarakterišu kao pozitivne ili negativne na osnovu vlastitog promišljanja.
Drugi čas:

Dva ili tri učenika za koje smatramo da su posebno podložni negativnim uticajima sredine,
zamolićemo da nam pročitaju svoje radove. Zajedno sa ostatkom razreda, analiziraćemo
pomenute likove iz filma kako bismo provjerili na koji način učenici tumače njih i njihove
postupke.
Sugestijom ćemo ih navoditi na pouku same radnje kako bi istakli omo što je dobro u svemu a
sa druge strane istaknućemo učeničke kritike negativnih ponašanja. Tako možemo kod
učenika barem djelimično razviti osjećaj za kritiku eksplicitnih sadržaja.

CILJEVI RADIONICE

1. Osposobiti učenike u određenoj mjeri za kritiku sadržaja koje prenose mediji.

2. Registrovati učenike koji su značajno podložni uticaju medija i nakon toga ih usmjeriti
na sadržaje koji propagiraju željene oblike ponašanja i univerzalne vrijednosti.
3. Ustanoviti koji tipovi ličnosti predstavljaju uzore za učenike u odnosu na njihovu
životnu dob.

Radionice za časove odjeljenske zajednice: Prava i obaveze učenika

Radionicu na ovu temu nužno je uraditi na početku školske godine i to iz dva razloga:
1. Da bismo upoznali učenika sa njegovim pravima u prostorijama škole u cilju spriječavanja
manipulacije, zlostavljanja i nepoštovanja učenika od strane drugih subjekata ( drugih učenika,
nastavnika, stranih lica i sl. ).
2. Da bismo upoznali učenika da pored prava imaju i obaveze koje se usljed pretjerane
demokratizacije odnosa nastavnik – učenik često zapostavljaju.

Dva hamer papira zalijepićemo na zid učionice. Na jedan ćemo napisati PRAVA UČENIKA a na
drugi OBAVEZE UČENIKA. Učenici ustaju sa mjesta i upisuju markerom jedno pravo ili obavezu
koji su po njihovom mišljenju bitni za učenika. Da bi imali približno jednak broj i prava i
obaveza reći ćemo da oni učenici koji su parni brojevi u dnevniku pišu prava a neparni obaveze.
Sada ćemo vršiti analizu panoa kroz grupnu diskusiju. Važno je da učenici pokušaju odgovoriti
nastavniku na sljedeća pitanja. Poželjno je da ispitivanje preraste u dikusiju kako bismo otkrili
i bolje protumačili različita stajališta učenika

PRAVA UČENIKA

Zašto je važno da se u školi poštuju učenička prava?

Kako se može odraziti nepoštivanje učeničkih prava na razvoj ličnosti učenika i na njegov
uspjeh u školi?
Koja je razlika između demokratije i anarhije u odnosima nastavnik-učenik?
Da li se jednako trebaju poštovati i prava nastavnika?
Koja prava treba da imaju nastavnici u odnosu na učenike?

Uputićemo učenike kome treba da se obrate ukoliko su njihova prava ugrožena tj koje
institucije se bave tim problemom. Učenici takođe trebaju da znaju da direktor,razrednik i
pedagog moraju da zaštite njihova prava ukoliko dođe do kršenja istih.

OBAVEZE UČENIKA

Koji je osnovni cilj boravka u školi?

Na koji način se jedino može ostvariti taj cilj, uz čiju saradnju?
Zbog čega su bitni disciplina i poštovanje pravila prilikom obavljanja radnih zadataka?
Da li se odgovornost može razvijati i vježbati.

Panoe će učenici uraditi ponovo, kod kuće, na osnovu onoga što su uradili na času. Nakon
toga potrebno ih je umnožiti i okačiti na vidno mjesto tj. školskim izlozima ili unutar učionica
kako bi nastavnik uvijek po potrebi mogao učenike podsjećati na njihova prava i obaveze.

Radionice za časove odjeljenske zajednice: Demokratsko komuniciranje

 Osnovni problem koji dovodi do konflikta između dvije osobe jeste upravo loša komunikacija
tj pogrešan prijenos poruke između subjekata. Da bismo naučili osnovna pravila demokratskog
komuniciranja moramo najprije naučiti pažljivo slušati svog sagovornika. Nedovoljno pažljivo
slušanje može dovesti do pogrešnog shvaćanja poruke i samim tim neadekvatne reakcije na
nju.

Navesti primjer:

Pedagog prenosi učeniku sljedeću poruku: Mislim da bezobzirno ponašanje koje sam prijetio
kod većeg broja učenika negativno utiče i na samo ponašanje nastavnika prema njima. Čovjek
na nekulturu često odgovara samom nekulturom. Frustracija koju učenik ispoljava prema
nastavniku može dovesti do njegove ljutnje i povrijeđenog ponosa što direktno utiče i na
objektivnost samog ocjenjivanja. I nastavnik kao i svi drugi ljudi pa izmeđi i svega ostalog i vaši
nroditelji traži pažnju i poštovanje nje.Mislim da bi učenici uopšteno morali poraditi na
svojem ponašanju.

Šta ste čuli u ovom iskazu ? Pokušajte da ga reprodukujte što tačnije.

Kako smo se obratili učeniku ? Da li je učenik oslovljavan imenom ? Da li je bilo direktne

prijetnje od strane pedagoga za učinjeni prekršaj ? Da li su u pedagogovom izlaganju navedene
neke ljudske potrebe? Da li svi imamo te potrebe?

Učenici se dijele na parove, nakon čega će između sbe stvoriti izmišljenu sitaciju u kojoj jedni
duguju novac drugima i ne žele da ga vrate, što se jako odužilo. Pedagog proizvoljno ispitujue
određene parove da provjeri na koji se način komunikacija odvijala između „dugovaoca“ i
„dužnika“.

Uopšteno u međuljudskim odnosima postoje dvije vrste komunikacije:

a) JA komunikacija ili demokratska, humana komunikacija.

b) TI komunikacija ili autoritarna osuđujuća komunikacija.

TI komunikacija zvuči otprilike ovako: Vi profesore uopšte nemate osjećaja za naše potrebe!
Vama je mjesto u penziji! Hoću to da radim i baš me briga ! ili u obrnutom slučaju: Ti si ovo
uradio!.. Nemaš pojma o životu1 Kako si se ti uopšte upisao ovdje!... Za tebe je samo Kosta
Popov škola i sl...

JA komunikacija je dosta zahtjevnija i teža ali je i dosta djelotvornija prilikom tvorbe pozitivnih
odnosa među ljudima. Na navedenom primjeru ( povrat novca ) pokušat ćemo izgraditi jednu
demokratsku rečenicu ili ja poruku u 5 koraka.

1. Krenut ćemo od sebe i naglasiti: Ja sam....

2. Navest ćemo svoja ojećanja : povrijeđen, uplašen, zbunjen,tužan i sl.
3. Navesti činjenice koje smo čuli pažljivim slušanjem...kada sam čuo da me osuđuješ zbog
nevraćenog posuđenog novca i sl.
4. Iskazat ćemo svoju potrebu: Želim da mi veruješ, treba mi još malo vremena, treba mi mala
pomoć prilikom toga i sl.
5. I na kraju iskreno obećati da ćemo ispraviti našu grešku: naći ću ti novac čim prije..ako nije
problem da ti vratim na dva- tri puta i sl.

Kako bi ste vi odgovorili na ovu JA izjavu? A kako ste odgovarali na TI izjave, kakve primjer ste
navodili među sobom?

JA komunikacija zahtijeva vježbu, strpljenje, dozu zrelosti i staloženost u emocijama.

Svaki od vas će pokušati samostalno da izgradi jednu JA izjavu u zamišljenoj situaciji u kojoj ga
je nastavnik prekorio zbog nekog disciplinskog prekršaja.

Za zadatak u vezi da današnjom lekcijom trebate obavijestiti pedagoga ili razrednika kakva je
bila reakcija vašeg sagovornika nakon što ste u vašem dijalogu upotrebljavali JA poruke.

Idući put na radionici ćemo obrađivati razvoj poštovanja tuđeg mišljenja i tehnike
demokratskog odlučivanja ( Brainstorming ).

Radionice za časove odjeljenske zajednice: Ovisnost o cigaretama i mogući načini

odvikavanja
 Na početku časa odgajatelj će sa učenicima kroz dijalog provjeriti osnovno znanje o ovisnosti
o cigaretama:

Većina vas nejvjerovatnije zna koji alkaloid se nalazi u cigaretama i prouzrokuje ovisnost o
njima. To je nikotin, psihoaktivna supstanca koja stvara osjećaj prividne opuštenosti. Svaki
alkaloid djeluje opuštajuće ili u suprotnom vidu razgaljujuće, ali to je ipak više sugestivno.
Znamo da neki ljudi mogu naprimjer popiti kafu ( u kojoj se nalazi kofein ) i nakon toga bez
problema spavati. Zašto se nikotin ako uistinu djeluje opuštajuće ne prodaje i u apotekama
kao sredstvo za smirenje. Svaka tvar prije nego što će nam neki stručnjak reći da je možemo
koristiti u pozitivne svrhe, ispituje se i razmatra opšti omjer njenih dobrih i loših indikacija. Ako
cigareta uistinu i djeluje smirujuće da li ona ima više nuspojava nego nekih pozitivnih dejstava
( u ovom slučaju opuštajućih ). Ako ima koje su to nuspojave? Koji sastojak se još nalazi u
cigaretama osim nikotina? To je tar ili katran. Kako on djeluje na organizam?

Da li ljudi konzumiraju cigarete jedino iz razloga da bi se opustili ili pronalaze i neke druge
razloge? Koji su to razlozi? Zbog kojih razloga mladi ljudi vašeg uzrasta se odlučuju na taj korak
( početak pušenja )?

Odjeljenje ćemo podijeliti na tri grupe. Svaka grupa treba da iscrpi što više mogućih posljedica
po osobu koja je ovisnosik o cigaretama. Nakon toga će izdvojiti sve ono što misle da je „
eventualno“ dobro a da je vezano za konzumaciju cigareta. Grupa će imati zapisničara koji će
u dvije rubrike razvrstavati dobre i loše osobine pušenja.

Na tabli ćemo napraviti tri rubrike i u prve dvije unijeti dobre i loše posljedice pušenja koje su
izdvojili članovi grupa. Nakon tega ćemo napraviti komparaciju rubrika pred razredom. Kojih
posljedica ima više.U treću rubriku ćemo unositi preventivne mjere i moguće načine
odvikavanja od pušenja pri čemu ćemo pohvalom vrednovati najoorginalnija rješenja.

Savjetovaćemo učenike koji puše da isprobaju neka od ovih rješenja kako bi ostavili se
oslobodili ovisnosti. Ukoliko oni budu pružali eventualni otpor prilikom toga trebamo biti
uporni i staviti naglasak na mentalnu snagu i karakter učenika tj kako imamo povjerenja u te
njegove segmente ličnosti. Učenik će cijeniti ukoliko mu nastavnik ukaže povjerenje da on to
može uničiti o postoji istinska mogućnost da će to i pokušati .

Formirat ćemo prema vlastitom nahođenju tri grupe koje će raditi panoe na sljedeće teme:

1. Štetne posljedice pušenja

2. Prevencija pušenja
3. Mogući načini odvikavanja od pušenja.

Na Dan borbe protiv pušenja učenici će prezentirati svoje radove pred učeničkim vijećem a
poželjno bi bilo pozvati i liječnika opšte prakse da vijeću održi radionicu na pomenutu temu.

Radionica za časove odjeljenske zajednice: Ovisnost o psihoaktivnim supstancama -

Prevencija, uzroci, posljedice
 U prvom dijelu radionice samo ćemo ukratko sa djecom ponoviti: koje vrste droga postoje,
koje droge spadaju u lakše a koje u teže kategorije i koje izazivaju više psihičko odnosno više
fizičku ovisnost. Sa ovim informacijama trebamo biti što sažetiji zbog toga što su to djeci
većinom poznati podaci bilo sa interneta, televizije ili drugih informatora.

Tražićemo od nekoliko učenika proizvoljno da nam ispričaju neka iskustva vezana za

narkomaniju iz svoje šire i uže okoline. Da bismo dobili što objektivniji prikaz situacija i da
bikod učenika stvorili volju za diskusijom ovog tipa ni u kojem slučaju nećemo tražiti da nam
izlažu svoja vlastita iskustva. Sva djeca koja smatraju da im treba pomoć ili savjet među drugim
pričama vjerovatno će izložiti i svoja lična iskustva ali će pričati da se to desilo drugima . To
nam pruža idealan temelj da na njih pedagoški djelujemo i uputimo im koristan savjet vezan
za tretman vlastite ovisnosti bilo da je taj savjet lično naš ili njihovih vršnjaka koji će često imati
i boljih ideja.
Sa učenicima ćemo zajedno pokušati razotkriti sve uzroke koji su u svakom pojedinačnom
slučaju doveli do ovisnosti. Vrlo je važno da naglasimo socijalne faktore koji su doveli do toga
da djete postane korisnik psihoaktivnih supstanci. Ako su razoreni brak roditelja, ovisnost
jednog od njih, slaba materijalna situacija, pritisak vršnjaka ili sl. uzroci samog ulaska u
ovisnost i ako raspravljamo o tome pred djecom koja su nesvjesna svog problema ta ih
diskusija u svakom slučaju može potaknuti na razmišljanje.Potrebno je osloniti se na
terapeutska iskustva koja ukazuju da moramo biti svjesni sopstvenog problema da bismo ga
krenuli razrješavati. Takva bi djeca ako ne odmah onda sigurno nakon negog vremena uvažila
pojedine argumente diskusije i odlučila se za razgovor sa razrednikom ili stručnom osobom.

U razredu ćemo provesti vrstu ankete u trajanju od 15 min kojom ćemo tražiti od učenika da
daju opširniji odgovor na pitanje:

1. Šta ovisnik želi tj šta ga je navelo da počne konzumirati drogu? Navesti njegove moguće osob
ine ličnosti?

Rezultate ove ankete razrednik će upotrijebiti da kao stručnjak iz eseja registruje postoje li
ovisnici i u njegovom razredu.

Jedan od glavnih problema koji narkomana sprečava da se prema sebi počne odnositi kao
prema osobi kojoj je potrebna pomoć jeste pogrešna slika o ovisnosti kao bolesti. Bitno je
predočiti djeci da i naizgled bezazleno ponavljenje korištenja droga iz zabave u samom početku
već predxtavlja put u ovisnost. Tek kasnije ta ovisnost se manifestuje kao fenomen koji oni
zamišljaju tj kao teška psihička i fizička kriza. Mi ćemo se u ovoj radionici većinom bazirati na
prvu vrstu ovisnosti – konzumacijom iz zabave koja je više karakteristična za ovaj uzrast
učenika.

Pitaćemo učenike: Po vašem mišljenju ili dosadašnjim činjenicama koje ste saznali o ovoj
pojavi, kako se nanifestuje osjećaj ovisnosti u svijesti ovisnika.

Prioritet nam je razbiti stereotipe koje djeca imaju prema samoj bolesti ovisnosti o
psihoaktivnim supstancama.Ako djeca znaju da se ovisnost dijeli na fizičku i psihičku a da se
psihička ovisnost u početku može javiti kao blaga želja za ponovnim uzimanjem droge u krugu
prijatelja onda će mnogo većoj mjeri biti svjesniji opasnosti po zdravlje i život.
 Bitno je navesti i terapije koje se koriste prilikom liječenja bolesti ovisnosti:

Učenici koji su čuli za neku vrstu terapije za liječenje bolesti ovisnosti navešće je a zatim ćemo
letimično ispitati učenike koliko znaju o tim terapijama:

Mi ćemo im navesti:

Psihoterapiju – kod liječenja blažih oblika ovisnosti.

Radnu

Raligijsku terapiju – kod liječenja težih oblika ovisnosti.

Medikalnu

Također ćemo ih uputiti u informacije o centrima za zbrinjavanje ovisnika kao i nevladinim

organizacijama koje pružaju stručnu pomoć ovoj kategoriji stanovništa.

CILJEVI RADIONICE

1. Učenicima predstaviti precizne i tačne informacije o karakteru bolesti ovisnosti kako bi bili
u većoj mjeri svjesni opasnosti koju ta bolest donosi.
2. Djelimično osvijestiti učenike koji su zapali mu krize i samu bolest kako da se nose sa ovi
problemom i o njegovoj ozbiljnosti.
3. Utvrditi da li u odjeljenju ima djece koja su ovisna i početi prema njima sprovoditi
odgovarajući tretman i pokloniti veću pažnju istim.
4. Upoznati učenike sa načinima liječenja bolesnosti ovisnosti i ustanovama koje se bave
zbrinjavanjem ovisnika.

Radionica za časove odjeljenske zajednice: Kako brže i efikasnije učiti

 Učenje koje je organizovano daleko je efikasnije od besciljnog mehaničkog učenja koje nam
donosi kratkotrajno i neoperativno znanje.Da bismo neki nastavni sadržaj usvojili što
potpunije i sa razumijevanjem,moramo izgraditi vlastiti kognitivni stil.
Kognitivni stil je mentalna shema pomoću koje se usvajaju činjenice i generalizacije i razvijaju
različite mentalne sposobnosti.
Prije nego napravimo skicu jedne kognitivne sheme,moramo pomenuti i uslove u kojima je
učenje najdjelotvornije.
- Optimalna klima u prostoriji kojoj učimo:
Soba treba biti prozračna,bez jakih mirisa sa dosta svjetla i umjerenom temperaturom.
- . U prostoriji kojoj učimo treba biti tišina
Ukoliko volimo slušati muziku dok učimo,ona treba biti ambijentalna(bez teksta i nenaporna).
- Uvijek treba učiti u istoj prostoriji i u istom položaju.
Narušavanje navika negativno utiče na učenje.
- Ne jesti,ne pušiti i ne žvakati žvake dok učimo.
Pravila su koja vam mogu bitno održati koncentraciju.
- Učiti u terminima kada nemamo drugih ozbiljnijih obaveza.
Ako učimo onda kada znamo da i naši prijatelji nisu napolju onda ćemo učiti mirnije i
koncentriranije.
- Učiti ujutru jer je organizam tada najodmorniji i najviše prijemčiv za informacije.

Prijedlog jedne strategije učenja:

Proces razumijevanja materije počinje još na času.Iako imamo udžbenik u kojem se nalazi
kompletno gradivo,treba hvatati zabilješke iz nastavnikovog predavanja.
Kada vidimo da je neki pojam nepoznat ne treba čekati, nego odmah pitati nastavnika da nam
ga pojasni.
Kod kuće pronaćićemo lekciju u udžbeniku.Ako je lekcija kratka naučićemo je cijelu za isti dan
a ako je duga podijelićemo je na smislene cijeline(najbolje po podnaslovima)pa je rasporediti
na više dana.
Olovkom podvući rečenice za koje prema nastavnikovom predavanju možemo zaključiti da su
najvažnije.(znamo koje su to rečenice jer smo na času hvatali bilješke)
Te rečenice ćemo prepisati u svesku a zatim svaku pojedinačno na novi list formirati u obliku
teze.
Teze predstavljaju glavnu misao rečenice,kratko i pregledno napisanu.
Novi korak jeste podvlačenje svih pojmova koji su nam nepoznati.prepisati ih ponovo jedan
ispod drugog na čist list i u produžetku napisati njihovo značenje koje smo prije toga pronašli
u rječniku.
Svaku podjelu i klasifikaciju traba pokušati predstaviti tabelarno i grafički.
Sada treba pokušati prepričati lekciju u cijelini i to tako da se pokušamo sjetiti što većeg broja
detalja.
Nakon dosadašnjih koraka,već bismo trebali dobro razumijeti tekst koji učimo.Da bismo još
bolje razumijeli materiju teze treba formirati nu obliku pitanja i odgovarati na njih bez pomoći
udžbenika.Treba formirati tri vrste pitanja.

1) Ćelija je_________________________________?

2) Najmanja stranica svakog živog organizma naziva se__________?

3) Organizam se satoji od veoma malih jedinaca.svaku od njih sačinjava jezgro,citoplazma i
opna.Koje su to jedinice?

Kod prve grupe pitanja razvija se mehaničko znanje, a kod druge prepoznavanja.Kod treće
grupe pitanja da bi smo znali odgovor moramo poznavati relacije među pojmovima tj. ako
možemo i njih riješiti možemo reći da je naše znanje na visokom stupnju.
Koristeći ove strategije možemo biti sigurni da ćemo usvojiti barem minimum znanja za razliku
od klasičnog,mehaničkog učenja koje nam oduzima dosta vremena i stvara veliki napor.