ARCON MOJ DOM

PRIRU NIK
IZDAVA
Digital Media d.o.o.
Šenkovec, M. Tita 39 Internet: http://www.digitalmedia.hr
HR - 40000 akovec E-mail: info@digitalmedia.hr

AUTORSKO PRAVO
Upozoravamo vas da su nazivi softvera i hardvera te imena proizvoda korištena u
priru niku zašti ena.
ArCon je zaštitni znak tvrtke Eleco Software GmbH.
Sve upute i programi navedeni u ovom priru niku obra eni su velikom pažnjom od
strane autora, odnosno reproducirani su pridržavaju i se djelotvornih kontrolnih
postupaka. Unato tome greške je nemogu e posve isklju iti.
Digital Media d.o.o. želi zbog toga upozoriti da ne može dati garanciju ni preuzeti
pravnu niti bilo kakvu drugu odgovornost. Za obavijesti o eventualnim postoje im
greškama, autori e biti zahvalni.
 SADRŽAJ

1 Uvod ........................................................................................... 11
1.1 Što je ArCon? ................................................................................11
1.2 Što je ArCon Pro?..........................................................................12
1.3 Dodatne mogućnosti u ArCon-u Pro .............................................12
1.4 Što može ArCon 2.6? ....................................................................13
1.5 Dodatne mogućnosti u Arcon-u 3.5...............................................15
1.6 Dodatne mogućnosti u ArCon Moj dom 4.5 .................................17
1.7 Instalacija ......................................................................................19
1.7.1 Dijalog - Dobrodošli ...................................................................................... 19
1.7.2 Dijalog - Licenca ........................................................................................... 19
1.7.3 Dijalog - Vrsta instalacije .............................................................................. 19
1.7.4 Dijalog - Odabir komponenti ......................................................................... 20
1.7.5 + Dijalog - Objekti, teksture i materijali ........................................................ 20
1.7.6 Dijalog - Odabir programske grupe ............................................................... 20
1.7.7 Dijalog - Početak instalacije .......................................................................... 20
1.7.8 Kopiranje ArCon-ovih datoteka..................................................................... 21
1.7.9 Dijalog - Završetak instalacije ....................................................................... 21

1.8 Pomoć u ArCon-u..........................................................................21

2 Brzi tečaj ArCon-a..................................................................... 23
2.1 Prije nego što započnete................................................................23
2.1.1 Ikone s varijantama ........................................................................................ 23
2.1.2 Označavanje objekata .................................................................................... 24

2.2 Podešavanja prije prve vježbe.......................................................24

2.3 Vježbe............................................................................................27
2.3.1 Vjezba01.acp ................................................................................................. 27
II
 2.3.2 Vjezba02.acp .................................................................................................29
2.3.3 Vjezba03.acp .................................................................................................31
2.3.4 Vjezba04.acp .................................................................................................37
2.3.5 Vjezba05.acp .................................................................................................38
2.3.6 Vjezba06.acp .................................................................................................39
2.3.7 Vjezba07.acp .................................................................................................41
2.3.8 Vjezba08.acp .................................................................................................43
2.3.9 Vjezba09.acp .................................................................................................45
2.3.10 Vjezba10.acp ...............................................................................................48

3 Osnova ....................................................................................... 51
3.1 Kratak pregled .............................................................................. 51
3.2 Radno okruženje ........................................................................... 52
3.3 Neki detalji o ikonama na trakama s alatima................................ 53
3.4 Konstrukcijski i dizajnerski prikaz ............................................... 54
3.5 Rad s katovima.............................................................................. 54
3.6 Značenje specijalnih tipaka tipkovnice......................................... 55
3.6.1 Tipka – Control (Ctrl) ....................................................................................55
3.6.2 Tipka -Shift ....................................................................................................55

3.7 Prikaz papira ................................................................................. 56

3.8 ....................................................................................................... 56
3.8 Prikazivanje samo dijela nacrta .................................................... 56
3.9 Zvuk .............................................................................................. 57
3.9.1 Opcije dijaloga Zvuk......................................................................................58

3.10 Prozor prikaza ............................................................................. 58

3.10.1 Okret ............................................................................................................59
3.10.2 Zumiranje.....................................................................................................59
3.10.3 Pomicanje ....................................................................................................59

4 Općeniti koraci rada.................................................................. 60

4.1 Kratak pregled .............................................................................. 60

III
 4.2 Vrati/ponovi...................................................................................60
4.2.1 Funkcije ikone vrati/ponovi ........................................................................... 61

4.3 Kratki pregled konstrukcijskog prikaza ........................................61

4.3.1 Pomoćne linije i ravnalo ................................................................................ 62
4.3.2 Što se može unijeti u konstrukcijskom prikazu.............................................. 62

4.4 Kratak pregled dizajnerskog prikaza.............................................63

4.4.1 Rad u dizajnerskom prikazu........................................................................... 64
4.4.2 Učitavanje objekta ......................................................................................... 64
4.4.3 Kako smjestiti objekt u nacrt ......................................................................... 65
4.4.4 Unos visine .................................................................................................... 66
4.4.5 Spuštanje predmeta unutarnjeg uređenja ....................................................... 67
4.4.6 Pomicanje već unesenih objekata .................................................................. 67
4.4.7 Označavanje objekata .................................................................................... 68
4.4.8 Načini pogleda u dizajnerskom prikazu ......................................................... 69
4.4.9 . Razgledavanje nacrta i promatranje sa svih strana.................................. 70
4.4.10 . Vožnja liftom................................................................................ 70

4.5 Podešavanje programa...................................................................71

4.5.1 Područje – 3D-veličina piksela ...................................................................... 72
4.5.2 Područje – Kapacitet boje točke 3D slike ...................................................... 73
4.5.3 Područje - Teksture........................................................................................ 74
4.5.4 Područje - Staza za objekte............................................................................ 75
4.5.5 Područje - Staza za teksture ........................................................................... 75

4.6 Općenita podešavanja programa ...................................................76

4.6.1 Područje - Ograničen broj poligona kod razgledavanja ................................. 77
4.6.2 Područje - Prikaži pokretne slike ................................................................... 77
4.6.3 Područje - Ikona za kontrolu promatranja, 3D unos ...................................... 78

4.7 Funkcije horizontalne trake s alatima I .........................................80

4.8 Funkcije horizontalne trake s alatima II........................................81
4.9 Funkcije horizontalne trake s alatima III.......................................81
4.10 Funkcije horizontalne trake s alatima IV ....................................81
4.11 Funkcije horizontalne trake s alatima V......................................82

IV
 4.12 Funkcije horizontalne trake s alatima VI.................................... 82
4.13 . Kreiranje novog projekta...................................................... 82
4.13.1 Dijalog – Opcije projekta.............................................................................84

4.14 Podaci o projektu ........................................................................ 86

4.15 . Učitavanje projekta............................................................... 87
4.15.1 Prekid učitavanja projekta............................................................................88
4.15.2 Dijalog - Pronađi objekt...............................................................................89

4.16 . Spremanje projekta ............................................................... 90

4.16.1 Dijalog - Spremanje .....................................................................................91

4.17 Zatvaranje projekta ..................................................................... 93

4.18 . Ispis....................................................................................... 93
4.18.1 Dijalog - Opcije ispisa .................................................................................94

4.19 Spremanje prikaza....................................................................... 96

4.19.1 Dijalog - Spremanje prikaza.........................................................................97

4.20 Kreiranje novih prikaza ............................................................ 101

4.20.1 Dijalog - Novi prikaz .................................................................................101

4.21 . Zumiranje............................................................................ 103

4.21.1 Dijalog - Zumiranje....................................................................................104

4.22 Rad s katovima.......................................................................... 106

4.22.1 Što pripada jednom katu ............................................................................106
4.22.2 Definicija prvog kata u novom projektu ....................................................107
4.22.3 Ovisnost između katova .............................................................................107
4.22.4 Vidljivi katovi............................................................................................108
4.22.5 Padajući izbornik - Novi kat iznad/ispod (aktualnog)................................109
4.22.6 Padajući izbornik - Obrađivanje aktualnog kata… ....................................113
4.22.7 Padajući izbornik - Brisanje aktualnog kata …..........................................114

5 Rad u konstrukcijskom prikazu.............................................. 116

5.1 Hvatanje...................................................................................... 116
5.1.1 Dijalog - Hvatanje i označavanje .................................................................117

V
 5.2 . Ishodište koordinata i rastera................................................121
5.2.1 Dijalog - Raster............................................................................................ 122

5.3 . Ravnalo .................................................................................124

5.3.1 Sadržaj ravnala............................................................................................. 124
5.3.2 Tabulatori ravnala ........................................................................................ 125
5.3.3 Opcije ravnala.............................................................................................. 125
5.3.4 Traka unosa za ravnalo ................................................................................ 127
5.3.5 Funkcijske tipke kod upotrebe ravnala ........................................................ 129

5.4 . Pomoćne linije.......................................................................129

5.4.1 . Definiranje vrste pomoćnih linija .................................................... 129
5.4.2 Kako smjestiti pomoćnu liniju ..................................................................... 130
5.4.3 Brisanje pomoćne linije ............................................................................... 134
5.4.4 Dijalog - Pomoćna linija .............................................................................. 134

5.5 . Označavanje u konstrukcijskom prikazu ..............................135

5.5.1 Višestruko označavanje u konstrukcijskom prikazu .................................... 136

5.6 . Višestruka kopija elemenata i objekata...............................136

5.7 Smjer sjevera...............................................................................141
5.7.1 Dijalog - Smjer sjevera ................................................................................ 143

5.8 Elementi u konstrukcijskom prikazu...........................................143

5.8.1 Zidovi .......................................................................................................... 144
5.8.2 . Kružni zid ........................................................................................... 153
5.8.3 . Nadvoji /Parapeti ............................................................................. 157
5.8.4 Vrata ............................................................................................................ 160
5.8.5 Prozor .......................................................................................................... 164
5.8.6 Stubišta ........................................................................................................ 176
5.8.7 . KENNGOTT-Stubište ......................................................................... 195
5.8.8 Podovi i stropovi.......................................................................................... 198
5.8.9 Stropni otvor / Otvor u zidu......................................................................... 201
5.8.10 Stropne ploče ............................................................................................. 204
5.8.11 Dimnjaci i stupovi...................................................................................... 205
5.8.12 Krovište ..................................................................................................... 209
5.8.13 Definiranje tipa krovišta ............................................................................ 211

VI
 5.8.14 Biranje načina unosa krovišta ....................................................................219
5.8.15 Brisanje krovišta ........................................................................................220
5.8.16 Dijalog - Podešavanje krovišta ..................................................................221
5.8.17 Dijalog - Editor za krovište........................................................................240
5.8.18 Unutarnje obloge krovišta..........................................................................246
5.8.19 . Krovne kućice .....................................................................................247
5.8.20 . Teren ...................................................................................263
5.8.21 Natpis.........................................................................................................278
5.8.22 Kotiranje ....................................................................................................280

6 Rad u dizajnerskom prikazu ................................................... 287

6.1 Kratak pregled ............................................................................ 287
6.2 Pogledi ........................................................................................ 287
6.2.1 . Tlocrtni pogled......................................................................................287
6.2.2 . Pogled odozgo ......................................................................................288
6.2.3 . Perspektivni pogled...............................................................................288

6.3 Pozadinska slika i boja................................................................ 289

6.3.1 Podešavanje položaja horizonta...................................................................291
6.3.2 Kut pogleda za pozadinsku sliku .................................................................292
6.3.3 Pokretna pozadinska slika............................................................................293

6.4 Slika u prednjem planu ............................................................... 294

6.4.1 Dijalog - Slika u prednjem planu .................................................................295

6.5 . Biranje načina prikaza.............................................. 296

6.5.1 Prikaz - kao žičani model.............................................................................296
6.5.2 Prikaz - obojen bez teksture.........................................................................297
6.5.3 Prikaz - obojen s teksturom (srednje / visoke kvalitete)...............................297
6.5.4 . Raytracing...........................................................................................297
6.5.5 Razgledavanje projekta ................................................................................302
6.5.6 . Kontrola kolizije pri razgledavanju....................................................304
6.5.7 . Pogled danju / Pogled noću / Pogled ovisan o vremenu.............304
6.5.8 Kat više ili niže ................................................................................312
6.5.9 Podešavanje perspektivnog pogleda ............................................................313

6.6 Objekti i grupe ............................................................................ 317

VII
 6.6.1 Kako smjestiti objekte i grupe ..................................................................... 317
6.6.2 Označavanje objekata .................................................................................. 319
6.6.3 Pomicanje objekta i grupe objekata ............................................................. 320
6.6.4 Spremanje i učitavanje objekata .................................................................. 322
6.6.5 Hvatanje u dizajnerskom prikazu................................................................. 324
6.6.6 Dijalog - Podešavanje objekta ..................................................................... 328
6.6.7 Animirani objekti......................................................................................... 333
6.6.8 Definiranje grupa ......................................................................................... 334
6.6.9 Detekcija preklapanja objekata .................................................................... 337
6.6.10 Okvir za označavanje................................................................................. 338

6.7 Rad s vertikalnom trakom s alatima dizajnerskog prikaza..........339

6.7.1 . Označi sve............................................................................................. 340
6.7.2 . Grupiranje............................................................................................. 340
6.7.3 . Rastavljanje grupa................................................................................. 340
6.7.4 . Kopiranje .............................................................................................. 341
6.7.5 . Brisanje................................................................................................. 341
6.7.6 Rotiranje ...................................................................................................... 343
6.7.7 . Zrcaljenje objekta i grupa ..................................................................... 347
6.7.8 . Izravnanje .................................... 347
6.7.9 . Kako uključiti/isključiti rasvjetu........................................................... 348
6.7.10 . Optimalna paleta boja ....................................................................... 349

7 Katalog objekata, tekstura i materijala .................................. 350

7.1 Kratak pregled.............................................................................350
7.2 Područja kataloga objekata, tekstura i materijala .......................351
7.2.1 Naslovna traka ............................................................................................. 351
7.2.2 Traka padajućih izbornika............................................................................ 351
7.2.3 Traka s alatima............................................................................................. 352
7.2.4 Područje struktura........................................................................................ 352
7.2.5 Područje sadržaja ......................................................................................... 352

7.3 . Objekti u katalogu..................................................................353

7.3.1 Učitavanje objekata...................................................................................... 353
7.3.2 Biranje objekata ........................................................................................... 354
7.3.3 Dijalog - Objekt ........................................................................................... 355

VIII
 7.4 . Teksture u katalogu................................................................ 357
7.4.1 Učitavanje tekstura.......................................................................................358
7.4.2 Označavanje tekstura ...................................................................................359
7.4.3 Kako smjestiti i izmijeniti teksture...............................................................359
7.4.4 Brisanje tekstura ..........................................................................................359
7.4.5 Obrađivanje tekstura ....................................................................................360
7.4.6 Upotreba slike kao teksture..........................................................................360

7.5 . Materijali u katalogu ............................................................. 361

7.5.1 Učitavanje materijala ...................................................................................361
7.5.2 Kako smjestiti i izabrati materijale...............................................................361
7.5.3 Obrađivanje materijala / Definiranje novog materijala ................................362

8 Pojednostavljena procjena troškova (DIN276) ...................... 370

8.1 Kratak pregled ............................................................................ 370
8.2 Dijalog – Približna procjena troškova prema DIN 276 .............. 371
8.2.1 Područje – Podaci o veličini projekta ..........................................................373
8.2.2 Područje – Tabela troškova izgradnje ..........................................................374
8.2.3 Područje – Procjena troškova ......................................................................375
8.2.4 Dodatak za tabele troškova izgradnje...........................................................376

9 Oznake tipaka tipkovnice ........................................................ 377

9.1 Vrati/Ponovi ................................................................................ 377
9.2 Funkcijske tipke.......................................................................... 377
9.3 Zumiranje i pomicanje................................................................ 378
9.4 Kursorske tipke........................................................................... 378
9.5 Specijalne tipke u konstrukcijskom prikazu ............................... 379
9.6 Specijalno značenje Ctrl i Schift tipke ....................................... 379
10 Često postavljena pitanja ...................................................... 380
10.1 ................................................................................................... 380
11 ArCon Vizualna Arhitektura ................................................ 390
11.1 Dodatne značajke verzije ArCon 4.1 Hr Pro............................ 390
IX
 11.2 Dodatne značajke verzije ArCon 5.1 Hr Pro .............................408
11.3 Dodatne značajke verzije ArCon 6.0 Hr Pro .............................412
11.4 Dodatni programi i moduli za ArCon Vizualna Arhitektura .....417
11.5 Tvrtka Digital Media i program ArCon Vizualna Arhitektura ..420
12 Index ...................................................................................... 422

X
1 UVOD

1.1 ŠTO JE ARCON?

ArCon je moderan programski paket za projektiranje, koji vaše kreativne ideje za

izvedbu objekta brzo i jednostavno realizira, te istovremeno daje fotorealističan prikaz.
Za projektiranje vam ne treba osobito poznavanje CAD-a. Sami smještate vaš objekt,
odnosno zidove, vrata, prozore i krov u nacrt. S jednim pritiskom na miš vidite objekt u
trodimenzionalnom prostoru. To vam omogućava trodimenzionalnu kontrolu kako
ukupne gradnje tako i svih konstruktivnih detalja. U tom prostornom prikazu također
provjeravate i dizajn i optimalnu osvijetljenost prostorija, s obzirom na realne uvjete
osvjetljenja. Pri tome je potpuno svejedno da li projektirate obiteljsku kuću, veliki
poslovni kompleks ili interijer.
Korisnik ne raspolažu samo s izvanrednim programskim paketom za projektiranje nego i
s alatom za prezentaciju. Prostorno promatranje i virtualna šetnja kroz objekt pomažu pri
izbjegavanju grešaka u projektiranju.
Kako ArCon raspolaže grafičkom i za korištenje jednostavnom radnom okolinom s njime
se je moguće služiti intuitivno te vam nije potreban poseban tečaj za rad na računalu.
Crtate uobičajeno, samo umjesto papira koristite ekran, a umjesto olovke i gumice kursor
miša. ArCon vam nudi i dodatnu Online-pomoć. Online-pomoć olakšava rad korisnika
pružajući mu direktno objašnjenje za aktualnu naredbu. Pritiskom miša na ekranu
pojavljuje se informacija za potrebnu naredbu. U konstrukcijskom prikazu kreirate tlocrt
zgrade. Kao pomoć kod konstruiranja služi vam "elektroničko ravnalo", pomoćne linije i
raster, a kod ArCon Pro također i numerički unosi i HPGL-/DXF konverzija folija.
Pomoću učinkovitih funkcija postavljate prozore, vrata i stepenice. Sve te unose možete
provjeriti preko 3D prikaza još prilikom unošenja. I krovna konstrukcija radi s 3D
prikazom i podržava sve važne vrste krovišta. Klikom miša prelazite u dizajnerski prikaz
koji vam prikazuje zgradu u fotorealističnom 3D prikazu. U dizajnerskom prikazu
planirate unutrašnje uređenje i okoliš zgrade. Za to vam ArCon nudi katalog s preko
1000 predmeta za uređenje i opširnu bazu površinskih struktura. Pomoću jednostavne

11
 metode "vuci i ispusti" postavljate tapete na zidove i namještaj u prostorije.
Smještavanjem svjetiljki i podešavanjem položaja sunca i mjeseca dobili ste svjetlo u
nacrtu. Integrirani sjenčan prikaz generira fotorealistične prikaze sa svjetlom, sjenama i
odrazom svjetla.
Sada možete krenuti s upoznavanjem ArCon-a: izrazite svoje kreativne ideje i uživajte u
projektiranju, konstruiranju i istovremenoj vizualizaciji uz pomoć virtualne arhitekture.

1.2 ŠTO JE ARCON PRO?

Verzija „Pro“ sadrži sve funkcije koje i Arcon, no uz to je proširen s dodatnim

dijelovima programa za praktičnu upotrebu. Nadopune su uglavnom koncentrirane na
profesionalna područja te daju korisniku idealan alat za kreiranje detaljnijih i zahtjevnijih
nacrta.
Proširenja se odnose na konstrukcijske elemente, dijaloge za prozore, vrata i krovne
konstrukcije, te na mogućnosti namještenja različitih načina ispisa nacrta. Svi elementi
nacrta mogu biti prikazani prikazom koji je primjeren arhitektima. ArCon Pro podržava
numeričke unose podataka i mogućnost naknadnog unosa natpisa, kota odnosno
korektura nacrta. Također se mogu kreirati vertikalni i horizontalni presjeci i prikazi koji
mogu biti definirani kao zaseban list ili kao slika u aktualnom nacrtu.
Osim toga, možete saznati površinu i volumen prostorije prema DIN 277 ili procjenu
troškova prema DIN 276. Svi podaci, na kraju su kreirani kao tekstualni dokument u
Word for Windows, koji se tada mogu obrađivati i ispisati.
Uz pomoć funkcija za eksportiranje i importiranje ArCon-ove projekte možete
eksportirati kao DXF formate, HPGL, VRML, ProCad ili Enhanced Windows Metafiles
ili ih za vaše projekte učitavati kao pozadinske folije.
Jedna od prednosti ArCon Pro je opsežna programska funkcija za optimalizaciju
vizualizacije. U ArCon-u Pro, razgledavanje stana možete snimiti na video. U tu svrhu
ArCon Pro koristi Windows uobičajene video formate (AVI).

1.3 DODATNE MOGUĆNOSTI U ARCON-U PRO

U ovom odlomku u kratkim je crtama objašnjeno što je dodatno moguće u verziji ArCon
Pro naspram ArCon-a.

12
• Numerički unos: U konstrukcijskom prikazu svi elementi mogu biti točno unijeti i
pomoću tipkovnice. Ovaj numerički unos je kao dodatak unosima koje izvodimo
pomoću miša. Osim toga, u ArCon-u Pro u svakom polju unosa, u koje se unose
brojčane vrijednosti, možete računati. Tako da su u polju unosa mogući unosi npr. na
način 50.0 + 20.0.
• Poboljšan prikaz mjera i nadomjesni prikaz za prozore i vrata: ArCon Pro vam
nudi mogućnost prikaza primjerenog arhitektima i nadomjesni prikaz za prozore i
vrata.
• Importiranje i eksportiranje konstrukcijskih podataka: Pomoću funkcija za
importiranje i eksportiranje, možete ArCon-ove projekte kao DXF datoteke ili kao
HPGL datoteke eksportirati ili navedene formate datoteke importirati kao pozadinske
folije.
• Zgrada: U ArCon-u Pro se mogu koristiti više nacrta u jednom projektu. Za svaki
nacrt može se definirati različit nulti nivo, tako da npr. možete konstruirati duplu
kuću na obronku.
• Krovni prozor: U ArCon Pro, krovni prozor konstruira se automatski.
• Info prostorije: S ArCon-om Pro možete kreirati detaljnije informacije prostorije
vašeg cjelokupnog nacrta. Pri tome možete koristiti dostupne predloške ili ih možete
definirati sami. Rezultati su formatirane tekstualne datoteke, koje možete obrađivati
npr. u Microsoft Wordu.
• Kreiranje videa: U ArCon-u Pro, razgledavanje stana možete snimiti na video.
ArCon Pro koristi Windows uobičajene video formate (AVI).

1.4 ŠTO MOŽE ARCON 2.6?

U ovom odlomku pronaći ćete značajna proširenja funkcija ArCon 2.6 u odnosu na
funkcije verzije 2.0.
U konstrukcijskom prikazu dodani su neki novi konstrukcijski elementi kao što su
varijante prozora koji se mogu konstruirati prema želji, teren, a isto tako i neki dodatni
objekti i teksture. U dizajnerskom prikazu prošireni su načini pogleda. Na temelju točnog
položaja sunca može se realnije prikazati osvijetlenost prostorije.
Pregled proširenja za ArCon:

13
 • Kutni raster: Kod vaših nacrta pomaže vam kutni raster, koji možete podesiti
ortogonalno ili proizvoljno. Zidovi ili neki drugi konstruktivni elementi mogu se
pomoću kutnog rastera smjestiti brzo i jednostavno.
• Novi prozori koji se mogu proizvoljno konstruirati: Ovom varijantom prozora,
koja se sastoji od dijelova osnovnog elementa, nadsvjetla i ogradnog elementa,
konstrukciju prozora možete kreirati prema vlastitoj želji. Nadsvjetlo i donji element
se u slučaju da su vam nepotrebni mogu isključiti.
• Novi kat iznad aktualnog: Dodatni katovi sada se mogu ugrađivati između odnosno
iznad već postojećih etaža. Pri tome se za novi kat mogu preuzeti podešavanja
prethodnog kata.
• Poprečni presjeci drvenih građa krovnih konstrukcija: Za svaku drvenu građu
koju sadrži krovna konstrukcija sada možete odrediti širinu i debljinu. Na taj način
može se prikazati realna slika krovne prostorije s vidljivom drvenom konstrukcijom.
• Asistent za kreiranje pregiba krova: Radi lakšeg definiranja visine strehe i visine
pregiba krova sada možete, u odvojenom dijalogu, koristiti asistent.
• Teren: Ovom funkcijom nudi vam se mogućnost realnog prikazivanja neposredne
okoline vaše zgrade. Zemljište i područje terena možete omeđiti i pomoću visinskih
točaka odrediti visinu terena.
• Krajolik: Površina krajolika koja je određena od ArCon-a može se kasnije uključiti
ili isključiti. Mogu se unijeti i podaci o veličini.
• Uzimanje u obzir položaja sunca: Položajem sunca, koji je određen podatkom
geografske širine i dužine, te određenim godišnjem dobu i trenutnim vremenu možete
simulirati realan odnos osvjetljenja u i izvan prostorija.
• Rotiranje oko proizvoljne osi: U novoj verziji ArCon-a, objekti kao i grupa
objekata mogu se rotirati oko svih triju osi. Ova funkcija pomaže vam da prilikom
uređenja vašeg stana objekte postavite na točno željeno mjesto.
• Stajalište promatrača: Stajalište promatrača sada možete spremiti pod nekim
imenom, koje će se nalaziti u adekvatnom polju popisa. Prema tome stajalište
promatrača, npr. za neku prezentaciju, možete pozvati ponovno.
• Smjer sjevera: U konstrukcijskom prikazu možete odrediti smjer sjevera. On
uostalom određuje smjer kretanja sunca i mjeseca.
• Sjena zgrade / objekta: Prije vanjski zidovi nisu bacali sjenu. Odsada možete
definirati da li da kuća baca sjenu ili ne (sjena zgrade je npr. korisna kada snimamo
zgradu izvana, da bi smo mogli odrediti gdje da kreiramo terasu). Isto tako određuje

14
 se i za objekte da li da oni bacaju sjenu ili ne. Ova funkcija je proširenje za već
postojeću funkciju Svjetiljka kreira sjenu.
• Otvor u zidu: Sada možete kreirati i otvor u zidu. Osim toga otvori u zidu mogu se
modelirati pomoću proširenih prozorskih konstrukcija.
• Slika u prednjem planu: U dizajnerskom prikazu, željeno mjesto u projektu, može
se prekriti bitmap-om kao slika u prednjem planu. (npr. logo firme itd.). Ova slika u
prednjem planu pojavljuje se i na kreiranoj slici i video zapisu.
• Razdjeljivanje krovišta od prostorija: Prije su se zidovi potkrovlja automatski
izvlačili sve do ispod krovišta. Sada se kompletne prostorije ispod krovišta mogu
razdijeliti. To znači, da sada u potkrovlju možete odvojiti prostoriju jednu od druge i
svakoj prostoriji dodijeliti oblaganje karakteristično za krov.

1.5 DODATNE MOGUĆNOSTI U ARCON-U 3.5

Sadržaj funkcija u ArCon-u 3.5 je znatno proširen u usporedbi s ArCon verzijom 2.6 U
slijedećim natuknicama, dodaci su navedeni u kratkim crtama. Uz svaki dodatak
navedene su stranice priručnika, na kojima će ovi dodaci biti detaljnije objašnjeni.

• VRATI/PONOVI (UNDO/REDO) :Ova funkcija je vrlo značajna

novina u ArCon-u 3.5. Sve unose koje ste unijeli možete vratiti za jedan ili više
koraka ili ih ponovno ponoviti, na isti način kako vam je to poznato iz Windows
programa. U toku rada neke funkcije jednostavno možete isprobavati i u slučaju „da
vam se ishod ne sviđa“ jednostavno kliknite na ikonu VRATI.

• Pomoću specijalne ikone opcija za označavanje (klik desne tipke miša na

možete odrediti elemente koji u konstrukcijskom prikazu mogu biti označeni.

• Trake s alatima se unutar prozora ArCon-a mogu pomicati, ako je radna površina
ArCon-a premala za prikaz. To je posebno interesantno kod upotrebe laptopa.

• Kod primjene laptopa, upotreba tipkovnice je nešto pojednostavljena; npr. laptop ne

raspolaže posebnim tipkama za numerički unos. Za uvećavanje odnosno umanjivanje
slike osim tipaka za numerički unos +/– možete koristiti tipke Ctrl+ odnosno Ctrl–.

• Zadržava li se miš na višenamjenskoj ikoni, ona se nakon određenog vremena sama

otvori tako da i neiskusni korisnici vide da postoje različite alternative ikone.

15
 Osim ovih noviteta, koji se pretežito odnose na korisničko sučelje ArCon-a, dodani
odnosno prošireni su i neki konstrukcijski elementi.

• Rampe: Uz pomoć specijalnog „tipa stubišta“ možete u vaš nacrt unijeti rampe, npr.
za oblikovanje prilaza stanovima.

• Stup/Dimnjak: Ovi konstrukcijski elementi mogu se okretati i uz pomoć numeričkog

unosa.

• Izmjena zidova: Ukoliko se mijenja debljina zida, može se odrediti s koje strane zida
nastaje promjena odnosno da li će os zida ostati nepromijenjena.

• Pomicanje konstrukcijskih elemenata: Jednako kao kod zidova se kod pomicanja

proizvoljnih poligona npr. stropni otvori, područja terena itd., može pomoću tipaka
Ctrl+Q,W,E (sve tri zasebno) izabrati vrh poligona iz kojeg želite pomaknuti
odgovarajući element.

• Pri unosu konstrukcijskih elemenata koji imaju formu linije (zid, pomoćne linije)
možete pomoću desne tipke na mišu nakon prvog klika točno odrediti kut unosa i
tako npr. jednostavno konstruirati zid čiji produžetak se izravna na jednoj točki.

• Uz pomoć novog izbornika Datoteka/Novi s predloškom, normalni ArCon-ovi

projekti mogu se koristiti kao „predložak“. Upotreba ovog predloška u principu
odgovara učitavanju jednog već postojećeg projekta, samo što nakon učitavanja
pomoću Novi s predloškom spremanje projekta nije moguće direktno – već se treba
definirati novo ime projekta. Uostalom ArCon sadrži odvojene direktorije za projekte
i projekte s predloškom.

• Raytracing podržava PC-e do 4 procesora. Povećanje brzine ovisi o broju

procesora; odnosno, koristite li dva procesora, raytracer će biti dvostruko brže gotov
u odnosu na jedan procesor.

• Kao formati datoteka za teksture, osim Windows-BMP-datoteke podržane su i

JPEG-, TIFF-, PCX-, GIF- i PNG-datoteke.

• Animirani objekti: ArCon u verziji 3.5 sadrži animirane objekte. Kod animiranih
objekata mogu se npr. otvoriti vrata ormara. Naravno to vrijedi samo za novo
modelirane objekte koji pripadaju u isporuku s paketom ArCon 3.5. U ArCon-u 2.6
postojeći objekti nisu imali takvu mogućnost.

16
• Proširenje preglednika: Preglednik objekata, tekstura i materijala ArCon-a proširen
je samo u nekim točkama. Dodatne informacije mogu se pozvati samo za osnovne
objekte, teksture i materijale (ako su oni definirani); osim toga moguće je definirati
vlastite materijale. Za to postoji odgovarajući dijalog.

• Pored podatka za stazu materijala u dijalogu – Podešavanje programa, možete

utjecati na materijale prikazane u pregledniku.
• Editor za krovišta: Za svaku stranu krovne plohe može se definirati da li se ona
odnosi na jednostavnu, zabatnu, dvostrešnu s lastavicama, sa i bez zračnika,
mansardnu krovnu stranu ili na jednostrešnu krovnu stranu. Uvijek nakon odabira
potreban parametar će biti ispitan i na vaš zahtjev objašnjen pomoću skice. Krovna
stolica konstruira se i usklađuje automatski. Pomoću integriranih funkcija
vrati/ponovi možete neke unose vratiti na početak ili ih ponovno obnoviti. Kod
prikaza vrhova podrožnica nude vam se različiti oblici za odabir vrhova.
• Asistent za pregib krova: Opsežan asistent za pregib krova omogućava preuzimanje
već postojećih horizontalnih bridova krovišta (streha, sljemena i podgleda).
• Predefinirane krovne konstrukcije: Kod pravokutnih oblika krovišta nailazite na
već definirane konstrukcije jednostrešnih, dvostrešnih, višestrešnih, mansardnih i
bačvastih krovišta. Svakom pojedinom obliku krovišta dodijeljen je specijalan
dijalog.
• Kenngott-stubišta: ArCon 3.5 sadrži preko 45 konstrukcija stubišta različitih
tlocrtnih oblika, proizvođača stubišta Kenngott, koje se pomoću specijalnog dijaloga
mogu modificirati.

Izuzevši novitete u konstrukcijskom i dizajnerskom prikazu, ArCon je proširen i

slijedećim:

• ArCon-ov katalog materijala sadrži nešto više od 1000 različitih materijala.

1.6 DODATNE MOGUĆNOSTI U ARCON MOJ DOM 4.5

U slijedećem odlomku ćete naći kratak pregled novosti i promjena koje su na

raspolaganju od verzije Moj dom 4.5
• Višestruko označavanje u konstrukcijskom prikazu za brisanje elemenata
Elemente koje označavate birate jednostavnom selekcijom (grupiranje pomoću

17
1.7 INSTALACIJA
Pokrenite ArCon Setup, tako da dva puta kliknete na SETUP.EXE u pregledniku ArCon
CD-a. Pojavi će se dijalog u kojem se potvrđuje pokretanje postupka instaliranja.
Kod normalnog instaliranja, instalaciju ArCon-a sedam puta potvrdite pritiskom na tipku
ENTER. U svakom narednom dijalogu, klikom na adekvatnu ikonu, proces instaliranja
možete obustaviti ili nastaviti.

1.7.1 Dijalog - Dobrodošli

Ovaj dijalog sadrži općenite napomene koje trebate uzeti u obzir prilikom instaliranja
ArCon-a.

1.7.2 Dijalog - Licenca

Kupnjom ArCon-a s proizvođačem sklapate ugovor o licenci koji će biti još detaljnije
objašnjen unutar dijaloga. Pritiskom na tipku Da vi prihvaćate sve navedeno u licenci,
zato vas molimo da je prije toga pročitate.

1.7.3 Dijalog - Vrsta instalacije

ArCon se može instalirati na različite načine i u različitim komponentama. Ovi navedeni

tipovi ovise o raspoloživoj memoriji na tvrdom disku vašeg računala. Tip instalacije
Standardna odgovara odabiru svih navedenih komponenata ArCon-a. Kod instalacije
Minimalna neće biti instalirane datoteke objekata, tekstura, videa i demo datoteke.
Ukoliko birate instalaciju Proizvoljna, pojavit će se dijalog za odabir komponenata.
Pomoću ikone Pretraživanje... možete izmijeniti prije definirani direktorij.

19
 1.7.4 Dijalog - Odabir komponenti

U ovom dijalogu možete odabrati sve ili samo neke od komponenata koje ćete instalirati
odnosno deinstalirati. Da li ćete vidjeti ovaj dijalog ovisi o vašem odabiru iz prethodnog
dijaloga. Za svaku odabranu komponentu uvijek će biti prikazan koliki je zahtjev za
memorijom. Datoteke programa koje se mogu odabrati su datoteke objekata, tekstura i
materijala, datoteke s već kreiranim projektima, video ili demo datoteke.
U ovom dijalogu drektorij može biti još jednom izmijenjen.

1.7.5 + Dijalog - Objekti, teksture i materijali

Budući da je za datoteke objekata, tekstura i materijala zahtjev za memorijom na vašem

računalu relativno velik, postoje različite mogućnosti instaliranja ovih datoteka. Kod
Instalirati kopirate ih direktno na vaše računalo, s Učitatavati s CD-a, prema potrebi
učitavate ih s CD-a. To znači da ArCon-ov CD tijekom rada s ArCon-om mora uvijek
biti umetnut u vaš CD-čitač.
Kao posljednja mogućnost je da tijekom rada s ArCon-om budete pomoću mreže
povezani s drugim računalom (Učitavanje sa Server-a). ArCon, tada imena tih staza
unosi u INI-datoteke.

1.7.6 Dijalog - Odabir programske grupe

Pomoću ovog dijaloga podešavate pod kojom će programskom grupom biti ArCon
upisan. Već dodijeljena oznaka je „ArCon Moj dom“, ali vi možete dodijeliti drugu ili
eventualno odabrati već postojeću programsku grupu.

1.7.7 Dijalog - Početak instalacije

Prije nego što će biti pokrenuta instalacija, svi parametri koje su bili prije podešeni biti
će prikazani još jednom. Ukoliko se ne slažete sa svim podešavanjima, s ikonom Natrag
omogućeno vam je da te parametre izmijenite. S Instaliraj… definitivno potvrđujete
postupak instaliranja.

20
1.7.8 Kopiranje ArCon-ovih datoteka

Tijekom kopiranja biti će prikazani različiti statusi kopiranja. Vertikalni statusi kopiranja
na lijevoj strani imaju slijedeća značenja:
• Status kopiranja, koji se odnosi na aktualnu kopiranu datoteku.
• Status kopiranja, odnosi se na sve datoteke za kopiranje.
• Raspoloživi memorijski prostor na tvrdom disku.
Postupak kopiranja traje ovisno o brzini vašeg računala 2 do 5 minuta. Za potpunu
instalaciju svih datoteka potrebno je oko 300 MByte slobodnog prostora memorije na
disku.

1.7.9 Dijalog - Završetak instalacije

Nakon instaliranja ArCon-a pojavljuje se posljednji dijalog. U ovom posljednjem

dijalogu birajte Završetak, kako bi ste izašli iz ArCon-ove instalacije i kako bi se
eventualno automatski pokrenuo instalirani ArCon.
Kada je završen postupak instaliranja pojavljuju se slijedeće oznake programa:
• ArCon koristi za pokretanje ArCon – Moj dom.
• ArCon Pomoć koristi za pozivanje ArCon-ove datoteke za pomoć.

1.8 POMOĆ U ARCON-U

ArCon raspolaže s detaljnom Online-pomoći, koja vam služi kada ne znate što znači
određeni izraz ili čemu koristi određena ikona. Pomoć u ArCon-u možete dobiti na više
načina: prvi je pritisak na funkcijsku tipku F1. Pomoć pritiskom na funkcijsku tipku F1
moguća je u svakom momentu. Dobit ćete pregled sadržaja iz kojeg tada izvlačite
potrebne informacije. Pritisak funkcijske tipke F1 ima isto značenje kao i pozivanje
naredbe Sadržaj iz padajućeg izbornika Pomoć.
Drugi način pozivanja ArCon-ove pomoći je pomoću naredbe Traži u padajućem
izborniku Pomoć. Tada specijalnim izrazom možete odrediti što da se traži u datoteci za
pomoć. Ovakvo funkcionalnost sigurno poznajete iz ostalih Windows programa.
Treća mogućnost je upotreba ikone . Kliknite li na tu ikonu kursor miša iz normalnog
oblika mijenja oblik u kursor s upitnikom. Modificiranim mišem kliknite na element za

21
 koji želite dobiti informaciju. Nakon klika ArCon automatski u datoteci za pomoć traži
informaciju za adekvatni element.
Tijekom rada u ArCon-u, u donjem desnom kutu ArCon-ovog prozora, uvijek će biti
ispisana informacija o odabranom elementu ili odabranom načinu unosa. Ovu kratku
tekstualnu informaciju možete i isključiti, ako u padajućem izborniku Pomoć deaktivirate
opciju Brzi - info.
Posljednja opcija padajućeg izbornika Pomoć je opcija Info. Kliknite li na tu opciju
dobit ćete općenitu informaciju o ArCon-u.
U datoteci za pomoć, stranice sadržaja od početka do kraja možete prelistavati pomoću
klika na ikonu , datoteku za pomoć možete koristiti kao „priručnik“.

22
2 BRZI TEČAJ ARCON-A
U ovom poglavlju priručnika ponuđene su vježbe pomoću kojih na osnovu već kreiranih
projekata možete učiti zajedno s ArCon-om. Ovaj brzi tečaj nije potpuni nadomjestak za
preostali dio priručnika, zato ukoliko su vam neke točke vježbi nejasne, neodustajte,
proučite poglavlja gdje je ta točka detaljnije objašnjena.

2.1 PRIJE NEGO ŠTO ZAPOČNETE

Pojedine vježbe pronaći ćete u instalaciji ArCon-a u direktoriju projekti\vjezbe. U
navedenom direktoriju nalazite datoteke od vjezba01.acp do vjezba10.acp. Za početak
za svaku vježbu najprije trebate učitati adekvatni projekt u ArCon.
Napomena: Projekti u ArCon-u imaju ekstenziju .acp.
Za učitavanje projekta slijedite slijedeće upute:
• Pokrenite ArCon iz Windows 95\98
• Kliknite na ikonu
• Birajte iz pojavljenog dijaloga željeni projekt i potvrdite ga s OK. Možete početi s
vježbom.

2.1.1 Ikone s varijantama

U slijedećim vježbama susretat ćete se s pojmom ikona s varijantama ArCon-a. Ikone s

varijantama prepoznat ćete po malom crnom trokutu koji se nalazi u donjem desnom
kutu ikone. Jedna takva ikona može prisvojiti različite oblike, tj. učitat će se drugačiji
oblik od trenutno prikazanog oblika, ako lijevom tipkom miša kliknete na ikonu i miš
kod pritisnute tipke miša pomaknute desno izvan ikone, te nakon toga pomaknite miš na
željenu alternativu i na njoj pustite lijevu tipku miša.

23
 2.1.2 Označavanje objekata

Neophodno kod označavanja u konstrukcijskom prikazu je da na lijevoj vertikalnoj traci

s alatima kliknete na ikonu . Nakon klika na navedenu ikonu možete označiti
elemente u vašem tlocrtu, te tada označene elemente brisati, premjestiti ili izmijeniti
njegove karakteristike. Kliknite na ikonu i zatim na element koji želite označiti.
Nakon klika na element, on će biti prikazan crvenom bojom. Kada se na istom mjestu
nalazi više izabranih elemenata, prvo će biti označen samo jedan od elemenata. Kliknite
još jedanput označit će se drugi npr. biti će označena linija zidova, prozora, vrata, teksta,
podova stropova (sve unutar prostora) stropnih ploča dimnjaka, stepeništa i krovova.
Kada npr. kliknete na prostor iznad kojeg je položen krov, prvo će biti označen pod i
strop, kliknete li ponovo, označit će se krov.
Napomena: Imajte u obziru da prilikom prelaska iz dizajnerskog u konstrukcijski prikaz
automatski dobijete pritisnutu ikonu .

2.2 PODEŠAVANJA PRIJE PRVE VJEŽBE

ArCon vam omogućava da se njegov rad prilagodi s obzirom na konfiguraciju vašeg
računala. Iako u principu ArCon radi i na „slabijim“ PC-ima, mi vam savjetujemo da
koristite Pentium-PC s 32 ili još bolje 64 MByte memorije. Da bi ArCon bio prilagođen
vašem računalu postupite kako slijedi:
1) Pokrenite ArCon

24
2) Iz padajućeg izbornika Opcije - Program birajte opciju Podešavanje programa.
Pojavit će se dijalog u koji vas molimo da unesete slijedeće unose, ovisno o vašoj
konfiguraciji računala.

Za računala s manjom memorijom od 16 MByte:

3D-veličina piksela 2 x 2 piksela
Kapacitet boje 3D-piksela High Color
Generiranje mjere (Mipmaps) nije označeno
Veličina međumemorije za teksture 256 KByte
Staza za objekte, alternativna staza objekata nepromijenjeno
Staza za teksture, alternativna staza tekstura nepromijenjeno
Staza za materijale nepromijenjeno

Za računala s memorijom od 16 MByte:

3D-veličina piksela Jedan piksel
Kapacitet boje 3D-piksela High Color
Generiranje mjere (Mipmaps) označeno
Veličina međumemorije za teksture 256 KByte
Staza za objekte, alternativna staza objekata nepromijenjeno
Staza za teksture, alternativna staza tekstura nepromijenjeno
Staza za materijale nepromijenjeno

Alternativne staze za objekte, odnosno teksture, možete unijeti u pripadajućem polju

unosa tako da su odvojene s ';'. ArCon pretražuje alternativne staze ako ne nađe objekte
(teksture) u predefiniranim stazama.
3) Potvrdite aktivni dijalog s OK.
4) Birajte u padajućem izborniku Opcije – Program - Općenito. Prikazat će se slijedeći
dijalog:

25
 5) U području Ograničen broj poligona kod razgledavanja birajte Prikaži sve, ukoliko
posjedujete brži Pentium procesor. Inače birajte Ograniči na i unesite broj između 1.000
i 2.000 – ovisno o brzini vašeg računala. U području Prikaži pokretne slike birajte
ovisno o brzini vašeg računala Kao žičani model, Obojeno bez teksture, Teksturirano,
srednje kvalitete ili Kao sadržaj slike bez kretnje, pri čemu je prva varijanta najbrža, a
posljednja najsporija s obzirom na brzinu kod razgledavanja. Deaktivirajte kontrolno
polje Aktualizirati rasvjetu prema kretnji svjetiljke.
6) U području Ikona za kontrolu promatranja, 3D unos trebate deaktivirati kontrolno
polje Promijeni lijevo i desno i kod Kretnja kod pritisnute desne tipke miša označite
opciju „u“ ekran. Na kraju ovaj dijalog potvrdite s OK.
26
Iz ArCon-a izlazite birajući Izlaz u padajućem izborniku Datoteka.
Napomena: Podešavanje koje ste podesili u prvom dijalogu, (stalni parametri programa),
koriste se samo kod pokretanja ArCon-a. Dakle, da bi se aktivirale željene promjene,
morate izvršiti podešavanja, izaći iz ArCon-a i tada ponovno pokrenuti ArCon.
Prema opisanim podacima, podešavanja su za ArCon kompletna.
Budući da navedeni postupci ovise o kapacitetu vašeg računala, vi djelomično sami
možete odlučiti da li radije želite raditi sporije, ali zato imati bolju kvalitetu prikaza ili
raditi brže, a da vam pri tome kvaliteta prikaza bude manja.

2.3 VJEŽBE

2.3.1 Vjezba01.acp

Zadatak: Smještavanje elemenata unutarnjeg uređenja u dizajnerskom prikazu.

1. Učitajte VJEZBA01.ACP. Pojavljuje se slijedeća slika:

27
 Zadatak je da monitor koji se nalazi na radnom stolu premjestite slijeva nadesno.
2. Mišem krenete prema prikazu monitora i kliknite na njega. On je time označen.

3. Kliknite još jedanput na monitor i cijelo vrijeme držite pritisnutu lijevu tipku miša.
4. Kada kasnije pomičete miš, pomiče se i monitor. Pomičite miš prema gore ili prema
dolje, monitor će se pomicati paralelno, iznad odnosno ispod radnog stola. Pomičite
miš lijevo ili desno, monitor će se pomicati prema istom smjeru, međutim dobit ćete
neprirodan položaj monitora. Istovremeno držite pritisnutu lijevu i desnu tipku miša,
te pomičite miš, monitor će se po vašem ekranu pomicati gore i dolje.
5. Nadalje, smjestite monitor pravilno na podlogu radnog stola, budući da njegov stalak
mora biti izravnan s površinom radnog stola. Položite monitor tako da njegova sjena
prodire u površinu radnog stola. Pustite lijevu tipku miša. Monitor će biti pravilno
položen na radnom stolu.
6. Kliknite u drugi prikaz (pogled odozgo) i vratite monitor na mjesto na kojem se
nalazio na početku. Kliknite na monitor lijevom tipkom miša i držite je, kada dobite
adekvatan položaj pustite lijevu tipku miša. Gledat ćete u aktualiziranu sliku na kojoj
će se nalaziti obojen prikaz monitora položenog na radnom stolu.

28
2.3.2 Vjezba02.acp

Zadatak: Formiranje grupa, kopiranje i pomicanje

1. Učitajte VJEZBA02.ACP.
2. Označite monitor isto kao i u vježbi 1. Pritisnite na tipkovnici tipku Shift, te označite
radni stol i stolicu. Sva tri objekta biti će označena u svojim okvirima.

3. Pozovite naredbu tj. kliknite na ikonu (vidi stranu 340). S ovom naredbom
definirate jednu grupu. Radi kasnije identifikacije te grupe, ArCon vas u prikazanom
dijalogu pita za ime grupe. Potvrdite s OK, budući da vam promjena imena u ovoj
vježbi neće trebati.

29
 4. Tri označena objekta biti će istovremeno prikazana u jednom okviru.

5. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu (vidi stranu 341). U pojavljenom dijalogu
izaberite na desno.

6. Potvrdite s OK.
I. Kliknite ponovo lijevom tipkom miša na ikonu . Radni stol sa stolicom i
monitorom biti će kopiran i vi ćete imati dva radna stola sa svojim stolicama i svojim
monitorom.

30
2.3.3 Vjezba03.acp

Zadatak: Smještavanje, te uključivanje odnosno isključivanje svjetiljke, dnevnog

odnosno noćnog osvjetljenja.
1. Učitajte VJEZBA03.ACP. Pojavit će se slijedeća slika:

31
 2. Kliknite na ikonu (vidi stranu 304). Time ste uključili noćno osvjetljenje. Vidite,
da je u prostoru upaljena rasvjeta.
3. Označite svjetiljku i kopirajte je, kliknite na ikonu (vidi stranu 341) te smjestite
drugu svjetiljku iznad radnog stola.

32
 Pazite, jer svjetiljka, nakon puštanja tipke, pada prema gore za razliku od monitora iz
prve vježbe koji pada prema dolje.
4. Kliknite dva puta na drugu svjetiljku (onu iznad radnog stola) pojavit će se slijedeći
dijalog:

33
 5. U području Izvor svjetla, birajte u područje za boju Definirati… i u prikazanom
dijalogu kliknite na crveno polje.

34
6. Potvrdite to u okviru dijaloga s OK, isto tako i u prvom okviru dijaloga s OK. Sada
možete vidjeti da svjetiljka iznad radnog stola daje crveno svjetlo.
7. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu i odaberite opciju Raytracing, tu možete
aktivirati sve opcije. Potvrdite također s OK.

35
 8. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu (vidi strana 297) i pričekajte ishod.
Vidite, kako se slika postepeno popravlja. Završna slika je:

36
Iskrene čestitke, pomoću ArCon-a kreirana je vaša prva raytracing-slika!

2.3.4 Vjezba04.acp

Zadatak: Izmjena objekata u njihovoj veličini

1. Učitajte VJEZBA04.ACP.
2. Označite radni stol.
3. Kliknite duplo na njega.
4. Označite u području Dimenzije kontrolno polje Skalirati iskrivljeno i podesite
veličinu radnog stola na 180 cm. Potvrdite u dijalogu s OK. Primjećujete da je radni
stol postao veći.
5. Pomaknite miš u perspektivan pogled na crvenu oznaku u kutu radnog stola. Kliknite
s lijevom tipkom miša i držite je.
6. Pomaknite miš i vidjet ćete kako se radni stol postupno povećava.

37
 Pustite tipku.
7. Prebacite se u tlocrtni pogled, kliknite crnu oznaku u kutu kraj crveno označenog
okvira i držite lijevu tipku miša pritisnutu. Pomičite miš; vidite da se radni stol
mijenja.

2.3.5 Vjezba05.acp

Zadatak: Razgledavanje stana

1. Učitajte projekt VJEZBA05.ACP.
2. Kliknite na ikonu (vidi stranu 302).
3. Postavite miš u sredinu prozora. Kursor miša promijenio se u:

1. Pomičite miš po monitoru, pri čemu ne trebate lijevu tipku miša držati pritisnutu.
Vidite kako kursor mijenja svoj oblik. Odgovarajuća oznaka označava smjer kuda bi
se kretali ako bi držali pritisnutu lijevu tipku miša.
stojite na mjestu
kretanje prema naprijed
38
 kretanje prema natrag
kretanje u desno
kretanje ulijevo
kretanje gore lijevo
kretanje gore desno
okret na lijevo
okret na desno
2. Postavite miš u sredinu prozora, pritisnite lijevu tipku miša i lagano pomičite miš
prema gore. Vidite kako se krećete po prostoru.
3. Vježbajte razgledavanje i pokušajte istraživati učitane projekte.

Napomena: U slučaju da vaše računalo ima instaliran Joystick ili Spacemouse, možete se
koristiti njima prilikom razgledavanja.

2.3.6 Vjezba06.acp

Zadatak: Rad s katalogom objekata, tekstura i materijala

1. Otvorite datoteku VJEZBA06.ACP.
Vidite ArCon u dizajnerskom prikazu (vidi stranu 81) bez da je ijedan objekat učitan.
Istovremeno se pojavljuje ArCon-ov katalog objekta tekstura i materijala. Ukoliko se
to nije desilo kliknite na ikonu , koja se nalazi u gornjem desnom kutu ArCon -
ove trake s alatima i pojavit će se ArCon-ov katalog objekata, tekstura i materijala.

39
 2. Kliknite dva puta u katalogu na sliku koja prikazuje Vanjski objekti, nakon toga
kliknite dva puta na izabranu sliku koja označava Balkon. Kliknite nakon toga na
jedan od ponuđenih balkona i držite pritisnutu lijevu tipku miša. Držeći tipku miša
izvadite izabrani balkon i smjestite ga u vaš projekt, te pustite tipku miša.
Odgovarajući balkon biti će smješten.
3. Kliknite u katalog objekata, tekstura i materijala na ikonu . Pojavit će se katalog
simbola s raznolikim teksturama ArCon-a.
4. Kliknite dva puta na sliku Podovi, nakon toga na oznaku koja označuje Drvo.
5. Birajte bilo koju vrstu drva, kliknite na nju i držite pritisnutu tipku miša. Pomaknite
je pomoću miša u vaš projekt na položaj koji želite obložiti teksturom.
Napomena: U ArCon-u ne mogu svi objekti biti teksturirani. Kursor miša kod izvlačenja
teksture kod objekata koji mogu biti teksturirani mijenja oblik u
;
u drugom slučaju mijenja oblik u

Opisanom metodom možete teksturirati npr. zidove, podove i stropove.

Napomena: Kada teksturirate zid, ArCon automatski tapecira kompletni prostor. Želite li
tapecirati samo jedan zid, a ne cijeli prostor, možete u konstrukcijskom prikazu (vidi
strana 60) duplim klikom miša izabrati odgovarajuću stranu zida i u pojavljenom
dijalogu izabrati teksturu.

40
S katalogom objekata, tekstura i materijala mogu se realizirati i naknadne modifikacije.
Za detaljnije objašnjenje molimo vas da pogledajte u odgovarajuće poglavlje (vidi strana
350).

2.3.7 Vjezba07.acp

Zadatak: Konstruiranje jednostavne prostorije u konstrukcijskom prikazu

1. Otvorite VJEZBA7.ACP. Pojavljuje se prazna radna podloga.
2. Birajte na lijevoj traci s alatima ikonu .
3. Kliknite zatim na radnoj podlozi lijevo dolje, desno dolje, desno gore, lijevo gore i
na kraju u točku gdje ste počeli. Pazite pri tome da pomoću crvenog križića koji se
prikazuje za vrijeme unosa hvatate na prikazani raster, te da se krećete po malim
točkicama. Time ste postavili okomite i paralelne zidove.
4. Kada ste završili s unosom i vratili se na početnu točku, pritisnite na tastaturi tipku
Esc. Trebate dobiti slijedeću sliku:

41
 5. Slijedeći zadatak je podijeliti prostoriju središnjim zidom. Kliknite na ikonu (vidi
strana 145) desno od vertikalne trake s alatima.
6. Kliknite u unutarnji lijevi kut, te zatim u unutarnji desni kut prostorije. Nakon
drugog klika i pomaka miša vidite kako se po sredini prostora zid pomiče s mišem.
Pomaknite miš i označite mjesto završetka zida.

42
2.3.8 Vjezba08.acp

Zadatak: Ugrađivanje prozora i vrata

1. Otvorite VJEZBA08.ACP. To je rezultat prethodne vježbe.
2. Kliknite na ikonu za vrata i izaberite alternativu . Kako ima više mogućnosti
odabira, vi za ovu vježbu odaberite navedenu.
3. Smjestite miš u sredinu središnjeg zida; pojavljuju se adekvatna, označena vrata.

43
 4. Kliknite jedanput i vrata će biti vidljivo smještena.
5. Kliknite na ikonu i izaberite alternativu . Kasnije kao način unosa, u desnoj
vertikalnoj traci s alatima izaberite ikonu (vidi strana 166).
6. Kliknite jednom u lijevi, gornji kut prostorije i zatim u desni, gornji kut prostorije,
desne prostorije. Izabrani prozor biti će smješten u središtu gornjeg zida prostorije.

44
Ugradite prozora i vrata koliko i kamo želite.
Savjet: Kada kliknete na ikonu prebacujete se iz konstrukcijskog prikaza u
dizajnerski prikaz, u kojem možete aktualne unose promatrati sa svih strana.

2.3.9 Vjezba09.acp

Zadatak: Ugrađivanje stubišta

1. Učitajte projekt VJEZBA09.ACP. To je rezultat prethodne vježbe.
2. Kliknite na ikonu i izaberite „žutu“ alternativu (drvene stepenice).
3. Pomaknite miš na radnu površinu; vidite slijedeći simbol:

4. Kliknite kako je prikazano na donjoj slici i smjestite stepenice na željeno mjesto.

45
 5. Nakon trećeg pritiska na tipku miša pojavljuje se dijalog s prikazom stepenica, te ako
nemate nikakve promjene potvrdite s OK.
6. Izmjenom odnosno pritiskom na (vidi strana 81) u dizajnerskom prikazu
promatrate konstruirane stepenice.

46
7. Kliknite na ikonu Prikaži sve , kasnije kliknite na ikonu Promatrati i to na
donji vrh strelice, gledat ćete kompletni prikaz odozdo. Prmjetit ćete da ArCon
automatski generira stropni otvor vašeg kata u području stubišta.
8. Kliknite na ikonu i vratite se natrag u konstrukcijski prikaz. Plava boja
okvira stepenica označava taj stropni otvor.
9. Kliknite na ikonu (vidi stranu 135), i kasnije kliknite na plavo obojeno mjesto.
Plave linije zamijenit će crvene, a vrhovi su označeni posebnim točkama.
10. Zatim kliknite na prikazane točke i pomaknite ih.

47
 Držite pritisnutu lijevu tipku miša sve dok ne smjestite točku u položaj u kojem je
želite imati.

11. Vratite se u dizajnerski prikaz promatrajte vašu prostoriju odozdo. Stropni otvor
izmijenio je svoj oblik.

2.3.10 Vjezba10.acp

Zadatak: Rad s katovima

1. Učitajte VJEZBA10.ACP. Dobit ćete jedan kompletno obrađen kat.
2. Birajte u padajućem izborniku Katovi – Novi kat iznad
3. U prikazanom dijalogu izmijenite unose:

48
 Vaše unose potvrdite s OK.
Napomena: Koristite li ArCon (bez „Pro“), dijalog neće sadržavati kontrolno polje
Virtualnim zidovima i registar DIN 277.
4. Pratite, kako će na ekranu bez vaših dodatnih unosa nastajati novi kat. Pazite, jer će
sva vrata i prozori, ali bez predmeta unutarnjeg uređenja, biti u novi kat preuzeti.
Aktiviranjem adekvatnih kontrolnih polja u gore navedenom dijalogu mogli ste
podesiti da i predmeti unutarnjeg uređenja budu također preuzeti.
5. Birajte u padajućem izborniku Kat opciju Vidljivi katovi… i u pojavljenom dijalogu
birajte alternativu Prikaz Aktualni kat. Potvrdite vaše unose s OK.
6. Kliknite na popis katova

49
 i birajte prizemlje. Promatrajte kako gornji kat nestaje i pojavljuje se prikaz
prizemlja.
7. Birajte iz padajućeg izbornika Kat – Obrađivanje aktualnog kata i u prikazanom
dijalogu unesite visinu kata 3,50 m. Potvrdite s OK. U slijedećem dijalogu Nova
visina kata možete prethodno podešavanje Pomaknuti sve gornje katove potvrditi s
OK. Promatrajte kako se tada visina kata automatski izmjenjuje. Pazite, jer će se i
visina stubišta automatski uskladiti.

50
3 OSNOVA

3.1 KRATAK PREGLED

Korištenjem ArCon-a spoznali ste povezanost ArCon-a s drugim Windows 95/98

odnosno Windows NT programima. Dakako da su programske funkcije jedinstvene,
raznolike i primjerene za specijalne zadatke u izradi tlocrta i nacrta. Radi lakšeg praćenja
i razumijevanja opisanih poglavlja ovog priručnika trebali bi poznavati rad s Windows
radnom okolinom, a isto tako trebali bi biti upoznati i baratati s Windows trakama s
alatima, znati kako se poziva određeni padajući izbornik, kako se pokreće određeni
program ili npr. kako smanjiti ili povećati neki prozor. Ako su vam neka od ovih tema
nepoznata proučite odgovarajući Windows Windows priručnika.

51
 3.2 RADNO OKRUŽENJE

Kao što i ostali Windows programi tako i ArCon sadrži traku padajućih izbornika i jednu
ili dvije trake s alatima koje se nalaze ispod padajućih izbornika. Na lijevoj strani ArCon-
ova prozora nalaze se jedna ili dvije trake s alatima. Broj i sadržaj izbornika ovisi o
području rada. Nakon pokretanja programa pojavljuju se dva izbornika Datoteka i
Opcije. Kada vaš nacrt otvorite u konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 60) pojavit će se
odgovarajući izbornici, pomoću kojih kreirate vaš tlocrt. Treća varijanta izbornika
pojavljuje se u dizajnerskom prikazu (vidi stranu 81). Način korištenja određenih
funkcija izbornika u dizajnerskom i konstrukcijskom prikazu je u potpunosti jednak.
Međutim u nekim dijelovima se znatno razlikuju, budući da su njihove funkcije
namijenjene za izrađivanje različitih zahtjeva
Osim trake izbornika ponuđene su nam i prije spomenute trake s alatima. U trakama s
alatima pripremljene su određene ikone za raznolike mogućnosti prikaza. U gornjim
horizontalnim trakama s alatima nalaze se ikone koje vrijede za cjelokupan projekt.

52
Drugu horizontalnu traku s alatima pronalazite jedino kad je vaš projekt otvoren u
dizajnerskom prikazu. Njih upotrebljavate za podešavanje aktualnog prozora.
Pokraj horizontalne trake s alatima nalazi se ArCon-ova vertikalna traka s alatima koja je
uvijek uz lijevi rub. U konstrukcijskom prikazu iz navedene trake s alatima birate
elemente koje ćete unijeti u tlocrt. U dizajnerskom prikazu ikonama navedene trake s
alatima obrađujete predmete unutarnjeg uređenja. Obje horizontalne i vertikalne trake s
alatima ostaju jednake, ako radite unutar istog prikaza. Isto tako i ikone ostaju jednake u
dizajnerskom i konstrukcijskom prikazu. Razlika je jedino, što je već naglašeno, da se
druga horizontalna traka s alatima pojavljuje jedino u dizajnerskom prikazu. Sami
određujete prikaz vašeg rada. Imate li otvoreno više prikaza vašeg projekta, drugu
horizontalnu traku s alatima možete koristiti samo u aktualnom prikazu. Vertikalna traka
s alatima pojavljuje se samo u konstrukcijskom prikazu. Za razliku od prve vertikalne
trake kojom definirate što unosite („što-traka“) drugom vertikalnom trakom definirate
način na koji unosite adekvatne elemente za izgrađivanje („kako-traka“).

3.3 NEKI DETALJI O IKONAMA NA TRAKAMA S ALATIMA

Pojedine ikone horizontalne trake s alatima imaju jednake funkcije kao i ikone u
Windows 95/NT. Klikom miša na određenu ikonu, pozivate adekvatnu naredbu. Isto tako
klikom desne tipke miša na neku od ikona pozivate adekvatni dijalog za dodatne
promjene. Dakako da postoji razlika u sadržaju i značenju naredbi s obzirom na
Windows 95/NT program, jer ArCon sadrži raznovrsne naredbe koje su prilagođene za
rad. Kod spomenutih ikona s varijantama, u donjem desnom kutu ikone, pronađite mali
crni trokut. Kliknite na određenu izabranu ikonu i miša povucite desno od ikone. Dobili
ste dodatne varijante naredbe. Dodatne varijante pojavit će se i ako miš držite neko
vrijeme na ikoni varijanata. Izabranu naredbu pozivate klikom miša na ikonu. Pomakom
miša na ikonu pojavit će se tekst koji opisuje funkciju ikone. Kada npr. aktivirate
naredbu vidite, da ta ikona varijanata sadrži sedam alternativa. Za
razliku od navedene ikone, na vertikalnoj traci s alatima, pronaći ćete i jednostavnu
ikonu kao npr. .
U većini slučajeva, ako na ikone kliknete desnom tipkom miša možete pozvati dijalog u
kojem podešavate određene karakteristike adekvatnog elementa.

53
 3.4 KONSTRUKCIJSKI I DIZAJNERSKI PRIKAZ
Sastavna koncepcija ArCon-a je rad u dva različita prikaza, rad u konstrukcijskom
prikazu i rad u dizajnerskom prikazu.
U konstrukcijskom prikazu postavljate „statičke“ elemente vašeg stana ili vaše kuće.
Pripadajuće zidove, prozore, vrata, kao i dimnjake i krovove, dakle sve sastavne
elemente vašeg stana ili kuće. U dizajnerskom prikazu vaš stan namještavate izabranim
namještajem iz pomoćnog programa ili ga oslikavate npr. postavljanjem i izmjenjivanjem
zidnih tapeta.
U konstrukcijskom prikazu radite uvijek gledajući tlocrtno. U dizajnerskom prikazu
možete koristiti različite perspektive pogleda: pogled sličan onome u konstrukcijskom
prikazu, tlocrtni pogled u boji te proizvoljan perspektivni pogled. Detaljnije objašnjenje
o konstrukcijskom prikazu i dizajnerskom prikazu pronađite na strani 60 i 81.

3.5 RAD S KATOVIMA

U ArCon-u možete kuću projektirati i vizualizirati s brojem katova po želji. Na to koliko

ćete katova moći upotrijebiti utječe samo količina raspoložive memorije u vašem
računalu.
Da nebi izgubili pregled, određeni zadatak u konstrukcijskom prikazu uvijek možete
izvesti samo u aktualnom katu. Kasnije možete u svakom trenutku promjeniti aktualni kat
i u njemu tada vršiti promjene. U dizajnerskom prikazu možete istodobno prikazati sve
katove, npr. za cijelokupni prikaz kuće. Možete prikazati pojedinačne katove ili samo
katove koje vi odaberete.

Detaljnije o katovima pogledajte na strani 107.

54
3.6 ZNAČENJE SPECIJALNIH TIPAKA TIPKOVNICE
Gotovo sve unose koje izvodite u ArCon-u unosite pomoću miša. Iznimni su unosi
brojčanih vrijednosti i unosi određenih natpisa. Na kraju ovog priručnika pronaći ćete
popis svih znakova tipkovnice, njihov položaj i značenje. Osobito značenje kod ArCon-a
imaju Control tipka (Ctrl) i tipka Shift. Obje ove tipke u ArCon-u koriste se za
modificiranje ili poništavanje određenih naredbi.

3.6.1 Tipka – Control (Ctrl)

Tipka Ctrl se koristi ukoliko želimo opozvati dijalog koji se, u normalnim slučajevima,
pojavljuje nakon klika na određenu ikonu. Ako kliknete na ikonu i istovremeno pritisnete
tipku Ctrl adekvatan dijalog se neće pojaviti, u normalnim okolnostima on bi se pojavio.
Kada se ne pojavljuje dijalog, u većini slučajeva, određene karakteristike ostaju podešene
onako kako ste ih podesili prošli put odnosno imate standardne vrijednosti koje želite
zadržati i koje time automatski potvrđujete. U principu, podešavanje je jednako kada
istovremeno kliknete na ikonu i tipku Ctrl ili samo na ikonu bez Ctrl-tipke, samo što se
u tom slučaju pojavljuje dijalog kod kojeg tada određena podešavanja morate potvrditi s
OK. Dakle podešavanje pomoću tipke Ctrl je brže.

3.6.2 Tipka -Shift

Za razliku od tipke Ctrl, tipku Shift koristimo kada smo nešto preskočili. Pritiskom na
tipku Shift kod određenih unosa u konstrukcijskom prikazu funkcionalnost određenog
unosa je proširena. Tipku Shift možete koristiti da bi ste brže obavili neke od napornih
konstrukcijskih zadataka. Detaljnije o tome pronađite u odlomku koji opisuje načine
unosa u konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 116).
Posebno značenje tipke Ctrl i Shift imaju kod razgledavanja (vidi stranu 302). Pritisnite
kod razgledavanja tipku Ctrl ili Shift, ubrzali ste djelovanje 4 puta; pritisnete li ih
istovremeno time ste ubrzali djelovanje 16 puta. Ove funkcije možete upotrebljavati kada
želite ubrzati kretanje unutar vaše kuće.

55
 3.7 PRIKAZ PAPIRA
Kao što i sama izreka navodi, „What You see is what you get“, vaš nacrt možete ne samo
prikazati trodimenzionalno nego ga možete prikazati i na listu papira, kako ga vidite,
tako ga kasnije ispisujete. Za ovaj cilj u ArCon-u, u konstrukcijskom prikazu (vidi
stranu 60), postoje dva različita načina prikaza. Kod Normalnog prikaza na vašoj radnoj
površini papir je „beskonačan“, a kod prikaza S podlogom ono što vidite na radnoj
površini vidjet ćete i u okviru papira. Kada u prikazu – S podlogom, birate padajući
izbornik Prikaz – Cijeli list, možete vidjeti prikaz kakav ćete dobiti kod ispisa. S
podlogom i Normalni prikaz mijenjajte pomoću padajućeg izbornika Prikaz – Normalni
odnosno Prikaz–S podlogom.
Izbornik Prikaz – Cijeli list je aktivan u prikazu - S podlogom, dok u Normalnom
prikazu nije aktivan. Obje mogućnosti prikazivanja nalaze se i u 2D pogledu
dizajnerskog prikaza. Prikaz S podlogom je posebno interesantan u slučaju kada
namjeravate pomaknuti list unutar nacrta (vidi stranu 56).

3.8 PRIKAZIVANJE SAMO DIJELA NACRTA

U 2D pogledu konstrukcijskog i dizajnerskog prikaza, možete bilo koji označeni detalj

nacrta umanjivati ili uvećavati. Za to koristite ikone i ili iz padajućeg izbornika
Prikaz, birate naredbe Povećanje, Smanjenje i Prikaži sve. Pronađite S podlogom (vidi
stranu 56), i odabirom padajućeg izbornika Prikaz – Cijeli list podešavate prikazivanje
cjelokupnog lista papira. Ako u tom načinu prikaza trebate odrediti, da samo dio toga što
imate konstruirano u normalnom prikazu (vidi stranu 56) bude prikazano na listu i
sukladno tome da kod ispisa bude prikazan samo taj dio, vašu konstrukciju možete
pomaknuti u „ispravan“ položaj na više načina.
1. Izmijenite mjerilo i postavite otprilike tako da vaša
konstrukcija bude manja od lista
2. Promijenite format papira.
3. Pomaknite list „unutar vaše konstrukcije“.
Postupak je slijedeći: Izmijenite u S podlogom i
zumirajte (vidi stranu 103) tako da dio slike bude tako malen, da imate
dovoljno prostora i okolo vašeg lista.

56
Kasnije, list možete pomicati pomoću miša. Kliknete na rub lista i držite lijevu tipku
miša pritisnutu. Kod pomaka vaš kompletni nacrt ostaje na starom mjestu, dok se list
„odvaja“ od njega. List možete smjestiti onako kako ste zamislili.

3.9 ZVUK
Određene radnje u ArCon-u mogu biti ozvučene. Nakon adekvatnog podešavanja možete
čuti npr. zvuk kod otvaranja i zatvaranja vrata, nadgledanja, „pokretanja“ i sl. Naravno
takvo ozvučenje možete čuti samo ako je u vašem PC-u instalirana zvučna kartica.
Isključite zvuk ako:
• nemate instaliranu zvučnu karticu. Isključite zvuk jer je on u tom trenutku
„nepotreban“,
• potrebno vam je malo mira,
• želite ubrzati uobičajeni postupak nadgledanja. Tada isključite zvuk, budući da ne
želite dodatno opterećivati vaš PC.

57
 3.9.1 Opcije dijaloga Zvuk

Uključivanje i isključivanje zvuka i odabir radnji za koje želite ozvučenje podešavate u

slijedećem dijalogu.

Dijalog se pojavljuje nakon poziva naredbe Zvuk... koja se nalazi u padajućem izborniku
Opcije – Program.

3.10 PROZOR PRIKAZA

U svakom dijalogu u kojem se podešavaju karakteristike objekata biti će prikazan prozor

prikaza. On prikazuje objekt koji je obrađen prema podešenim standardnim
vrijednostima. Svaku izmjenu koju ste izveli unutar dijaloga možete odmah vidjeti u
prozoru prikaza. Da bi ste vidjeli ishod promjene, jednostavno kliknite na ikonu Prikaz,
koja se nalazi u desnom dijelu dijaloga. Većina objekta u prozoru prikaza aktualizirana je
automatski na temelju jedne izmijene unosa. Korisnik objekt može promatrati u svim
položajima.
Slijedeća slika prikazuje jedan primjer prozora prikaza:

58
Kada je vaš kursor smješten u prozoru prikaza, on mijenja oblik u

3.10.1 Okret

Kliknite lijevom tipkom miša na prozor prikaza i tipku držite pritisnutu. Pomicanjem
kursora u prozoru prikaza možete vidjeti kako se slika može okretati u svim smjerovima.

3.10.2 Zumiranje

Dolje desno u kutu prozoru prikaza vidite oznake „+“ i „-“. Ako lijevom tipkom miša
kliknite na „+“, vidite kako se objekt povećava, ako kliknete na „-“ on se smanjuje.
Tako u prozoru prikaza možete automatski zumirati. Idite kursorom unutar prozora i
pritisnite desnu tipku miša, te je i dalje držite pritisnutu. Kada pomičete miš prema dolje
vaš objekt se uvećava, ako miš pomičete prema gore vaš objekt se umanjuje.

3.10.3 Pomicanje

Na donjoj desnoj strani prozora prikaza pronalazite klizač. Kliknite na njega i gurajte ga
prema gore ili prema dolje, u istim smjerovima pomiče se i slika. Kliknite na „a“ i
ponovno će se u prozoru prikazat kompletan objekt.

59
 4 OPĆENITI KORACI RADA

4.1 KRATAK PREGLED

Neovisno o ArCon-ovom prikazu u kojem radite ikone koje se nalaze na gornjoj

horizontalnoj traci s alatima ostaju nepromijenjene. S ikonama na toj traci s alatima
podešavate parametre za rad u konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 60) i u dizajnerskom
prikazu (vidi strana 81). Tu pripadaju slijedeće naredbe: otvaranje nove datoteke za
izradu jednog projekta, otvaranje i spremanje jednog projekta, ispis ili pregled slike prije
ispisa, umanjivanje i povećavanje prikaza, kao i uključivanje i isključivanje različitih
detalja vašeg projekta. Dakle, možete definirati da li će kote, ravnalo, ili krovna
konstrukcija biti prikazane ili ne.
Na gornjoj horizontalnoj traci s alatima nalaze se i ikone pomoću kojih se određuje način
prikaza vašeg projekta unutar prozora. Imate li otvoreno više prozora, možete u jednom
postaviti tlocrtni pogled, a u drugom pogled odozgo. Određeni prikazi mogući su samo
unutar određenih naredbi. Ove naredbe nisu u funkciji, ako su adekvatne ikone
nedostupne, odnosno ako su poprimile sivu boju. Kod većine ikona možete odrediti
postavu raznih funkcija. Kliknite s desnom tipkom miša na jednu od ikona i naći ćete
koje od traka s alatima još možete izbaciti na radnu površinu.

4.2 VRATI/PONOVI

Ikone Vrati/Ponovi u ArCon-u ( ) poznate su vam iz drugih Windows-

programa. O ovim ikonama ne treba puno govoriti.
Upotreba ikone vrati/ponovi u ArCon-u ograničena je samo veličinom radne memorije
rezervirane za ovu funkciju.

60
4.2.1 Funkcije ikone vrati/ponovi

Želite li povući natrag jedan napravljen korak, kliknite na . Želite li istodobno povući
više koraka, birajte dolje desno . U padajućoj listi obilježite koliko i koje korake
želite povući.
Nemate li više što povući u ArCon-u navedena ikona postat će nedostupna odnosno siva
.
Ikona Ponovi i ima funkcionira suprotno. Ona je nedostupna, ako još niste
povukli nijedan korak, te ne možete ispraviti napravljenu grešku.
Napomena: ArCon, kod upotrebe ikona vrati/ponovi vraća u prikaz u kojem su unosi
unijeti (konstrukcijskom odnosno dizajnerskom prikazu). Ako ste npr. u konstrukcijskom
prikazu unijeli zid, te izmijenite prikaz u dizajnerski i u tom prikazu kliknete na ikonu
Vrati, ArCon se automatski vraća u konstrukcijski prikaz.
Pritisnete li istodobno tipke Ctrl-Y ili tipku Backspace dobit ćete isti učinak kao da ste
kliknuli na .
Ikonu ponovi, zamjenjuje tipke Ctrl-Z ili tipke Alt + Backspace.

4.3 KRATKI PREGLED KONSTRUKCIJSKOG PRIKAZA

Konstrukcijski prikaz je uz dizajnerski prikaz jedan od ArCon-ovih radnih područja u
kojem zadajete arhitektonske elemente vašeg projekta. Sve fiksne sadržaje vašeg stana ili
kuće, koji su u većini slučajeva nepokretni, konstruirate u konstrukcijskom prikazu. Dok
u dizajnerskom prikazu određujete za vaš stan namještaj, te elemente unutarnjeg
uređenja. Prelazak iz konstrukcijskog u dizajnerski, ili obrnuto, uvijek možete postići
klikom na ikonu (vidi stranu 81). Kada počinjete raditi na vašem projektu vi se
prvo nalazite u konstrukcijskom prikazu.
U konstrukcijskom prikazu vaš aktualni tlocrt možete namjestiti u jedan ili nekoliko
prikaza. Nakon uvećavanja (vidi stranu 103) gledate samo jedan dio ili cjelokupan
tlocrt. Osim naredbe za namještanje prikaza vašeg tlocrta dostupna vam je traka
padajućih izbornika, horizontalna i dvije vertikalne trake s alatima. Ikone lijeve trake s
alatima sadrže naredbe pomoću kojih određujete što smještavate u konstrukcijskom
prikazu, to su tzv. „Što -trake“. Preko njih odabirete prozore, vrata, zidove, stepenice i sl.

61
 Neke od ikona lijeve trake s alatima su ikone s varijantama, što znači da se nakon klika
na crnu strelicu, koja se nalazi u donjem desnom kutu ikone, pojavljuje prozor s
alternativama za odabir. Druga vertikalna traka s alatima pojavljuje se nakon odabira
ikone „što“, i preko njih definirate „kako“. „Kako“ se odnosi na način, na koji želite
unijeti konstrukcijske elemente u vaš tlocrt.
Na primjer: Želite li u ArCon-u unijeti zid, možete ga unijeti na nekoliko načina.
Biranjem ikone , zid unosite definirajući dvije točke. Ukoliko želite unijeti nekoliko
povezanih zidova, birat ćete ikonu .
Pomoću raznih mogućnosti odabira željenih elemenata možete vrlo efikasno konstruirati.

4.3.1 Pomoćne linije i ravnalo

Jedna od vrlo važnih pomoći prilikom konstruiranja u ArCon-u su pomoćne linije.

Pomoćne linije možete koristiti kod kreiranja određenih konstrukcijskih zadataka u
vašem nacrtu. Pomoćne linije koristite zajedno s hvatanjem (vidi stranu 121), za točno
preuzimanje položaja od ostalih dijelova vašeg nacrta ili za definiranje novog položaja na
presjeku nekoliko pomoćnih linija. Upotrebom pomoćnih linija konstruiranje je u
ArCon-u znatno jednostavnije. Više o pomoćnim linijama pronađite na strani 129.
U konstrukcijskom prikazu, uz pomoćne linije kao dodatna pomoć za unose ponuđeno je
ravnalo. Navedeno ravnalo podsjeća na normalno ravnalo kakvo vjerojatno imate na
radnom stolu. Upotreba ravnala je sasvim jednaka. Točna objašnjenja o ravnalu
pronađite na strani 124.

4.3.2 Što se može unijeti u konstrukcijskom prikazu

ArCon vam u konstrukcijskom prikazu nudi mogućnost unosa, odnosno kreiranja zidova,
prozora, vrata, stupova, stubišta, krovišta, krovnih prozora, krovnih kućica i stropnih
otvora. Osim toga, otvore u zidove i stropove možete naknadno ugrađivati, a isto tako
karakteristike već konstruiranih zidova, stropova i podova možete mijenjati.
Pojedini konstrukcijski elementi ne odnose se samo na zgradu, nego i na njenu
neposrednu okolinu. Tako možete okolno zemljište ograditi, pri tome definirajući visinu
terena, te ostvariti bilo koji, najbliži realnom, prikaz kuće i njene okoline.

62
Kod ArCon-a Pro imate dodatne mogućnosti, definiranja bilo kojih horizontalnih,
vertikalnih i dijagonalnih presjeka i prikaza, te kreiranja različitih presjeka zgrade, koji
će biti potrebni kao prilog dokumentacije za dobivanje građevinske dozvole.
Osim već prije navedenih pomoćnih linija mogući su unosi teksta i kota. ArCon
posjeduje visoku mjeru inteligencije i optimalno vas podržava kod korištenja
konstrukcijskih elemenata.
Zidove vašeg tlocrta kreirate sami, budući da se svaki pojedini tlocrt razlikuje. Ako je
prostorija okružena zidovima ArCon će to samostalno prepoznati i automatski izvući
strop i pod za adekvatnu prostoriju. Dakako da sve elemente koje ste unijeli u tlocrt
možete modelirati prema želji. To ide tako daleko, da vi npr. kod stubišta možete odrediti
ne samo ukupan broj stuba, nego možete za svaku stubu odrediti i njenu visinu i širinu.

4.4 KRATAK PREGLED DIZAJNERSKOG PRIKAZA

Dizajnerski prikaz je uz konstrukcijski prikaz, jedan od ArCon-ovih područja rada u
kojem oblikujete vaš stan ili kuću, odnosno popunjavate ih s namještajem i ostalim
predmetima unutarnjeg uređenja. U dizajnerskom prikazu, također je moguće
modeliranje vanjske fasade kao i okolnog područja kuće.
U dizajnerskom prikazu, osim gornje horizontalne trake s alatima koja je potpuno
identična traci s alatima u konstrukcijskom prikazu – nalazi se još jedna horizontalna
traka s alatima, pomoću koje podešavate različite mogućnosti prikaza u aktualnom
prozoru. U toj drugoj traci s alatima nalaze se ikone, pomoću kojih određujete način
prikaza i položaj promatrača. Nadalje postoji još jedna vertikalna traka s alatima. Ikone
na toj traci s alatima koriste se kada želite objekte, npr. predmete unutarnjeg uređenja
organizirati, grupirati, brisati, okretati, zrcaliti ili ispraviti. Osim toga za svaku rasvjetu
(izvor svjetlosti) možete specificirati da li da ona bude uključena ili ne.
Izmijenite li iz konstrukcijskog u dizajnerski prikaz, vidjet ćete dodatni specijalni prozor,
koji je vidljiv isključivo u dizajnerskom prikazu, odnosno pojavit će se katalog –
objekata, tekstura i materijala. Ovaj prozor ima centralno značenje u dizajnerskom
prikazu. Iz navedenog kataloga, metodom „vuci i ispusti“, pomoću miša u vaš stan
„izvlačite“ predmete unutarnjeg uređenja i teksture. Detaljnije objašnjenje za katalog
objekata, tekstura i materijala pronaći ćete u posebnom poglavlju (vidi stranu 350).

63
 4.4.1 Rad u dizajnerskom prikazu

U dizajnerskom prikazu možete vršiti četiri bitne funkcije, a to su

• učitavanje objekata
• brisanje objekata
• polaganje objekata i
• promijene veličine i izgleda objekta.
Dodatno još ovim funkcija je to, da možete tapecirati vaše prostorije, obložiti podove i
stropove s željenim materijalima, kao i ožbukati vanjsku fasadu.
Određivanjem geografske duljine i širine, godišnjeg doba, vremena moće se automatski
odrediti položaj sunca. Pomoću toga možete realno simulirati omjer osvjetljenja unutar i
izvan zgrade.
U dizajnerskom prikazu imate i mogućnost promatranja vašeg stana ili kuće iz različitih
odabranih položaja, kao i mogućnost razgledavanja. Uz to u ArCon-u Pro vam je
omogućeno, da razgledavanje snimate i kasnije ga prikazujete na ekranu ili ga spremite
kao video datoteku. Uz to se razgledavanju može dodati prolazno vrijeme, promijenu
položaja sunca i prema tome svjetlost koje stvara sunce.
Na kraju, naravno, aktualni prikaz možete spremiti ili ispisati.

4.4.2 Učitavanje objekta

Nakon unosa prozora, vrata i ostalih konstrukcijskih elementa u konstrukcijskom prikazu

(vidi stranu 60), možete početi s izgrađivanjem vašeg stana. Da bi ste vaš stan namjestili
predmetima unutarnjeg uređenja trebate ih najprije učitati. Za učitavanje objekata (vidi
stranu 322) ili učitavanje grupe objekata (vidi stranu 334) postoje dvije mogućnosti:
• Učitavanje iz kataloga objekata, tekstura i materijala pomoću metode vuci i ispusti.
• Učitavanje uz pomoć padajućeg izbornika Objekti – Učitaj objekt ili Objekti –
Učitaj grupu.
Nakon što ste objekt, odnosno grupu učitali potrebno ih je pravilno smjestiti. Pravilan
postupak smještavanja objekata pronađite u poglavlju načini pogleda (vidi stranu 287).

64
4.4.3 Kako smjestiti objekt u nacrt

ArCon prepoznaje tri različita načina pogleda u dizajnerskom prikazu: tlocrtni pogled,
pogled odozgo i perspektivni pogled.
Kako je prikaz visine u sva tri pogleda različit, tako se i unos visine objekata kod
smještavanja u ta tri pogleda razlikuje.
Kod tlocrtnog pogleda visinu ne možete definirati direktno. Ako, dakle smještavate
objekt u taj pogled, dajete isključivo horizontalni i vertikalni položaj objekta; a ArCon
definira visinu za vas.
Kod pogleda odozgo i perspektivnog pogleda visinu možete unijeti sami. Za razliku od
tlocrtnog pogleda u kojem vidite, prilikom vanjskog smještavanja vašeg objekta, kursor
miša kao križ, u pogledu odozgo i perspektivnom pogledu kod smještavanja pojavljuje se
„3D-miš“.
U pogledu odozgo gledate 3D-miš odozgo

kod perspektivnog pogleda perspektivno.

65
 Križ u tlocrtnom pogledu, kao i 3D miš u pogledu odozgo i perspektivnom pogledu su
polagači učitanog objekta. Na kraju radnje vuci i ispusti, prvo što vidite nakon što ste
pustili lijevu tipku miša je stvaran objekt.

4.4.4 Unos visine

Kada izvlačite objekt pomoću metode vuci i ispusti u aktualni prikaz, postupak unosa u
tlocrtnom pogledu je relativno jednostavan. Pustite lijevu tipku miša, „prizemljite“ objekt
na mjestu gdje je križ ravan. Visinu u pogledu odozgo i perspektivnom pogledu
definirate pomoću desne tipke miša, s time da istovremeno držite pritisnutu i lijevu tipku
miša. U pogledu odozgo držeći pritisnutu desnu tipku miša, te pomakom miša prema
gore ili prema dolje prouzročen je isti pomak objekta u visinu, dakle u smjeru stropa ili
poda. U perspektivnom pogledu možete samostalno odrediti, što se događa, ako vi desnu
tipku miša držite pritisnutu dok je metoda vuci i ispusti aktivna, da li je miš u smjeru “na
svom putu”, dakle on će na monitoru biti razvučen, da li će on biti kod nepromijenjene
visine razvučen prema dolje ili da li će kod jednake dubine biti razvučen prema gore i
prema dolje. Ova podešavanja izvršite u dijalogu kojeg pozivate preko padajućeg
izbornika Opcije – Program – Općenito... (vidi stranu 76).

66
Umjesto nekih pomoćnih dodatnih objašnjenja, koja bi vas mogla zbuniti, najbolje je da
sami usporedite to direktno na monitoru.

4.4.5 Spuštanje predmeta unutarnjeg uređenja

Nakon što ste, kao što je u prije opisanim odlomcima, elemente unutarnjih uređenja
smjestili u vašu scenu pomoću metode vuci i ispusti pustite lijevu tipku miša. Što se dalje
događa najbolje možete vidjeti u perspektivnom pogledu: Uvijek nakon učitavanja
objekta on pada prema dolje, visi prema gore ili ostaje na tom položaju u kojem ste ga
spustili. Objekti kao što su stolovi, stolice i šalice padaju prema dolje; svjetiljke se u
pravilu montiraju ispod stropa, te automatski „padaju“ prema gore i objekti koji se prema
dogovoru montiraju na zid kao npr. slike, vješalice, ostaju u položaju u kojem su bili
spušteni nakon učitavanja. Ova radnja je identična u sva tri načina prikaza, bez obzira što
to u tlocrtnom pogledu ne možete vidjeti, a u pogledu odozgo to možete vidjeti samo
djelomično.
Budući da vi u tlocrtnom prikazu visinu ne možete definirati, ArCon je definira za vas
prema slijedećem pravilu:
• Objekti koji padaju prema dolje biti će tako i učitani da budu sasvim ispod stropa
aktualnog kata nakon što pustite tipku miša. Oni dakle padaju na to što vi i vidite u
vašem tlocrtnom pogledu. Ako vi npr. učitate šalicu i položite je iznad stola, tada će
šalica i u tlocrtnom pogledu biti smještena na stol.
• Objekti, koji „padaju“ prema gore biti će smješteni sasvim iznad poda aktualnog kata
i položeni ispod objekta koji se nalazi iznad njih. Ako vi stropnu svjetiljku želite
postaviti iznad stola, te je pustite na mjestu gdje se nalazi stol u tlocrtnom prikazu,
ona će biti „prilijepljena“ ispod stola.
• Objekti, koji „lebde“, biti će smješteni na pola visine aktualnog kata.

4.4.6 Pomicanje već unesenih objekata

Pomicanje već unesenih objekata je potpuno jednako pomicanju objekata koje ste učitali
pomoću metode vuci i ispusti. Kada želite pomaknuti objekt, kliknite na njega i držite
pritisnutu lijevu tipku miša.

67
 Jedina razlika je u tome, što vi kasnije prilikom micanja objekata nemate križ ili 3D miš
kao polagač, nego je objekt sam. Ostali postupci rada koji su objašnjeni u prethodnom
odlomku su identični.

4.4.7 Označavanje objekata

Kada dva puta lijevom tipkom miša kliknete na objekt on je označen. Označeni objekti u
tlocrtnom pogledu biti će označen pravokutnikom, dok u pogledu odozgo i u
perspektivnom pogledu biti će označen trodimenzijalnim okvirom. U pogledu odozgo
vidite samo gornji brid okvira.

Više objekata možete označiti istovremeno, ako prilikom klikanja na slijedeće objekte
istovremeno držite pritisnutu tipku Shift na tipkovnici.
Kada imate označeno jedan ili nekoliko objekata možete s označenim objektima
izvršavati definirane radnje:
Objekt možete rotirati oko bilo koje osi (vidi stranu 343). Ovdje su vam ponuđene na
odabir ikone , ,
odnosno . Klikom na (vidi stranu 341) ili pritiskom na tipku Delete, objekti se
mogu brisati.
Kada imate označeno više objekata, označene objekte možete pomoću ikona
(vidi stranu 347) namjestiti jedan prema
drugome ili ih pomoću ikone (vidi stranu 340) spojiti u jednu grupu.

68
Ako je barem jedan od označenih objekata svjetiljka, možete je uz pomoć ikone (vidi
stranu 348) uključiti i isključiti.
Uostalom moguće je pomicati više objekata odjednom, tada sve objekte označavate kao
cjelinu i kod označavanja posljednjeg objekta tipku miša još uvijek držite pritisnutu.
Pomaknite li miš, istodobno će se pomicati svi označeni objekti. Pustite zatim lijevu
tipku miša objekti će padati po redu prema gore, odnosno dolje.

4.4.8 Načini pogleda u dizajnerskom prikazu

Svaki pojedini prozor vašeg nacrta može biti prikazan u dizajnerskom prikazu kao
tlocrtni pogled, pogled odozgo ili kao perspektivni pogled. Za to koristimo tri ikone ,
i (vidi stranu 287), koje nalazimo sasvim lijevo na drugoj horizontalnoj traci s
alatima.
Kod pogleda odozdo i perspektivnog pogleda možete dodatno definirati kvalitetu prikaza
kakvu želite. Za to koristimo slijedeće varijante prikazane ikonama
(vidi stranu 296). (Posljednje dvije od šest varijanti su isključivo vidljive kod ArCon-a
Pro.)
Načini prikaza nemaju samo utjecaj na kvalitetu prikaza, nego i na brzinu. Varijanta
je u ArCon-u najapstraknija, ali i najbrža; varijanta je najbolja, ali i najsporija.

Žičani model Obojen

Obojen s teksturom (srednje kvalitete) Obojen s teksturom (visoke kvalitete)

69
 4.4.9 . Razgledavanje nacrta i promatranje sa svih strana

Ako se nalazite u perspektivnom prikazu u drugoj horizontalnoj traci s alatima pojavit će

se ikona (vidi stranu 302). Kada kliknete na nju možete razgledavati vaš stan. Za to
smjestite miš u prikaz, držite pritisnutu lijevu tipku miša i vodite ga kroz vaš stan – pri
tome je pravac razgledavanja ovisno o položaju miša u prikazu.
Kod tlocrtnog pogleda i pogleda odozgo razgledavanje na taj način nije izvedivo. Kod
oba ova pogleda, kao i u perspektivnom pogleda, imate mogućnost izmjenjivanja
položaja vašeg promatranja pomoću ikone Za razliku od svih ostalih ikona kod
ArCon-a, kod ove ikone nije svejedno na kojem mjestu vi kliknete na nju. Kliknite npr.
na lijevu strelicu, u tlocrtnom pogleda i pogleda odozgo, pomičete prikaz lijevo. U
perspektivnom prikazu okrećete vaš prikaz naokolo, slijeva na desno. Isto vrijedi kada
kliknete na desnu strelicu ikone . Kliknite na gornju odnosno donju strelicu navedene
ikone, u tlocrtnom pogledu i pogledu odozgo, pomičete prikaz prema gore, odnosno
dolje. U perspektivnom pogledu postignut je pomak promatrača odozgo ili odozdo.
NAPOMENA: s ikonom definirate položaj promatrača, ali ne i položaj nacrta. Ako
se mičete npr. s obzirom na objekt nalijevo, vidite da se taj objekt okreće na desno. Ova
je izmjena nalijevo i nadesno za pojedinog korisnika izrazito teška. Zbog toga
podešavanje možete promijeniti u dijalogu Opcije – Program – Podešavanje
programa....
Želite li određeno postavljeno stajalište promatrača, ponovno koristiti i u kasnijim
momentima, možete to stajalište spremiti.To postižete pomoću ikone Kliknite na
ikonu , pojavljuje se dijalog u kojem imenujete stajalište promatrača. Kasnije
posjedujete listu imenovanih stajališta promatrača. Izaberite mu položaj i promatrač će
biti postavljen na adekvatno stajalište.

4.4.10 . Vožnja liftom

Imate li za aktualni prikaz odabran pogled odozgo ili perspektivni pogled na drugoj traci
s alatima pojavljuju se ikone i . One vam daju mogućnost kretanja iz jedne etaže u

70
drugu i dodatnu mogućnost animiranog prikaza vaše kretnje. Za animiranu kretnju držite
pri klikanju na ikone i pritisnutu i tipku Ctrl.

4.5 PODEŠAVANJE PROGRAMA

Pomoću dijalog Podešavanje programa definiraju se osnovni parametri programa koji

se uzimaju u obzir samo kod pokretanja ArCon-a. Ovaj dijalog dobit ćete odabirom

71
 padajućeg izbornika Opcije – Podešavanje programa..., prije nego što će projekt biti
učitan ili viđen, odnosno odabirom padajućeg izbornika Opcije – Program–
Podešavanje programa..., kada je projekt u toku obrađivanja. Budući da promjene u
tom dijalogu djeluju tek nakon ponovnog starta programa, postoji dodatna mogućnost
pritiskom na Ctrl tipku prilikom pozivanja programa, a prije starta ArCon-a, podesiti
odgovarajuće parametre.
Za proračun 3D prikaza rezervirat će se za svaku točku slike (piksel) određena količina
radne memorije. Ova količina ovisna je od rezolucije monitora, koju imate postavljenu u
Control Panel-u i od kapaciteta boje jedne točke slike.
Rezervirano mjesto memorije ne smije prekoračiti radnu memoriju instaliranu u vašem
računalu, Windows će – ukoliko baratate s virtualnom radnom memorijom - to prelomiti
na tvrdi disk. Kako je ovakav rad u 3D prikazu jako usporen, u ArCon-u podešavanja
možete prilagoditi tako da rezervirana količina radne memorije bude svedena na
minimalno.

4.5.1 Područje – 3D-veličina piksela

Tu možete mijenjati veličinu točaka 3D-slike, kako bi se smanjio zahtjev za veličinu

memorije i omogućio rad s manje radne memorije.

4.5.1.1 Opcija jedan piksl

Imate li izabranu ovu opciju, jedna točka 3D-slike u memoriji odgovara jednom pikslu na
ekranu. Prema tome postižete optimalan prikaz, ali isto tako imate relativno velik zahtjev
za memoriju.
Opcija jedan piksl je već prije podešena i treba biti izmijenjena samo kod problema s
performansama.

4.5.1.2 Opcija 2 x 2 piksla

Nakon odabira ove opcije jedna točka 3D-slike u memoriji odgovara četiri piksla na
ekranu. Rad s 2 x 2 piksla može imati jednu drugu prednost: Pošto je sad za proračun

72
jedne scene potrebno odrediti samo jednu četvrtinu svih piksela sam proračun scene je
brži, a time povezano i njezin prikaz.
Time 3D prikaz postaje, ovisno o rezoluciji ekrana, nešto grublji; ali pri tome se reducira
zahtjev za memorijom za faktor 4.

4.5.1.3 Opcija 4 x 4 piksla

Imate li aktiviranu ovu opciju, jedna 3D točka slike iz memorije odgovara čak 16, kao
blok prikazanim, piksela na ekranu. 3D prikaz postaje s time još grublji. No, time se,
analogno prijašnjem primjeru, reducira i zahtjev za memorijom za faktora 16.

4.5.2 Područje – Kapacitet boje točke 3D slike

Podešavanje kapaciteta boje točaka 3D slike ima jednako kao i podešavanje veličine
znatan utjecaj na potrebnu radnu memoriju kod perspektivnog pogleda. Za to postoje
slijedeće dvije opcije.

4.5.2.1 Opcija High Color (=8 Byte po točci)

Kod ove opcije stoje vam na raspolaganju oko 32000 boja u 3D prikazu. To je naravno
samo u slučaju, ako u Control Panel-u imate odabranu paletu boja High Color ili True
Color.
Imate li računalo s MMX- podrškom, High Color 3D prikaza će se proračunat uz pomoć
MMX-naredbi, dakle biti će ubrzan.

4.5.2.2 Opcija True Color (=12 Byte po točci)

Kod opcije True Color na raspolaganju su vam oko 16 milijuna različitih boja u 3D
prikazu, ukoliko ste analogno prijašnjoj opciji u Control Panel-u odabrali paletu boja
True Color. U slučaju da opcija nije odabrana, ArCon doduše prihvaća vaš odabir, ali
rezolucija boje neće biti prikazana najbolje.

73
 Unatoč tome odabir opcije True Color može – pod jednom iznimkom – biti korisno u
slučaju da želite kreirati sliku visoke kvalitete, koja treba takvom kvalitetom biti ispisana
ili prebačena u drugo računalo. ArCon kod spremanja slike i kod ispisa slike koristi
podešavanja, koja su podešena u ovom području dijaloga. Tipične „bridovite“ boje High
Color prikaza npr. na vašem pisaču možete izbjeći uključivanjem True Color prikaza.
Nakon posebnih ispisa uključite opet High Color prikaz jer će vam to povečati brzinu
rada.
Sa rezolucijom monitora, koju ste odredili u Control Panel-u i izabrano dubinom boje,
možete sami lako odrediti zahtjev memorije. Pri tome je još potrebno uzeti u obzir, da
20% monitora prekrivaju padajući izbornici i trake s alatima. Približan zahtjev memorije
kod rezolucije od 1024x768 u True Color prikazu bio bi 7.4 MB, dok bi u High Color
prikazu bilo potrebno 5 MB.

4.5.3 Područje - Teksture

U ovom području dijaloga podešavate generiranje mjera tekstura i određujete veličinu

međumemorije za teksture. Oba podatka koja će biti opisana u slijedećim odlomcima
trebali bi biti usklađeni vašem hardveru.

4.5.3.1 Opcija – Generiranje mjere (Mipmaps)

Ukoliko ste aktivirali ovo kontrolno polje teksture će se prilikom učitavanja spremiti u
memoriju u više rezolucija. Kod 3D prikaza koristi se zatim najbolje prikladna
rezolucija. Posljedica ove opcije je da će kod učitavanja tekstura biti potrebno više
vremena i da će potrebno mjesto memorije tekstura oko 33% biti veće nego bez upotrebe
Mipmaps.

4.5.3.2 Podatak za veličinu međumemorije za teksture

Sve teksture koje učitate dospiju u međumemoriju, bez obzira da li će se one koristiti
trenutno ili ne. Izbrisat će se samo tada, kada je međumemorija u potpunosti iskorištena,
a učitavaju se nove teksture. Prednost toga je što možete brže doći do tekstura koje

74
koristite češće. Vrijednost, koja je unijeta u navedeno polje unosa izražena je u KByte i
definira veličinu međumemorije teksture. Ovu vrijednost trebate podesiti adekvatno vašoj
radnoj memoriji.
Maksimalan zahtjev memorije za teksture je otprilike 60 KB po teksturi bez i 90 KB po
teksturi s upotrebom Mipmap-a.
Baš sve korištene teksture, kao i teksture koje se još nalaze u međumemoriji, možete
potražiti u katalogu (vidi stranu 350) ako kliknete na ikonu .

4.5.4 Područje - Staza za objekte

Ova staza podatka određuje direktorij, iz kojeg ArCon učitava sve objekte, odnosno sve
predmete unutarnjeg uređenja. Ovaj podatak određen je automatski kod instaliranja
ArCon-a i vi ga, u normalnim okolnostima, ne morate mijenjati. Ako želite učitati neku
drugu stazu, u adekvatno polje unosa možete upisati naziv staze ili brže, učitati je
pomoću ikone Pretraži....
Dodatno uz već definiranu stazu objekata, u donjem polju unosa Alternativne staze
objekata, odvojiti ';' možete odrediti alternativnu stazu, u kojoj će ArCon tražiti objekte
ako ih on ne može pronaći u normalnim stazama.
Ukoliko raspolažete s vrlo malo slobodne memorije, sve objekte kopirajte na
komprimiranu jedinicu.

4.5.5 Područje - Staza za teksture

Teksture koje se koriste u programu, na vaš zahtjev, ArCon traži u unijetim podacima o
stazi. Ovi podaci staze određeni su automatski kod instaliranja ArCon-a. Ako želite
učitati neku drugu stazu, u adekvatno polje unosa možete upisati naziv staze ili brže,
učitati je pomoću ikone Pretraži.....
Analogno objektima i kod tekstura, u donjem polju unosa Alternativne staze za
teksture, odvojiti ';' možete odrediti alternativne staze.

75
 4.6 OPĆENITA PODEŠAVANJA PROGRAMA
Dijalog pozivate pomoću padajućeg izbornika Opcije – Program – Općenito...
Podešavanja koja ste podesili u ovom dijalogu koriste se za optimiranje brzine i načina
razgledavanja ArCon-ovog 3D prikaza.

76
4.6.1 Područje - Ograničen broj poligona kod razgledavanja

Ukoliko vam vaše računalo kod razgledavanja ne daje prihvatljivu brzinu, možete broj
prikazanih poligona reducirati manualno. Broj poligona, ovisno o projektu, može biti viši
od stotinu tisuća. Da bi ste broj poligona mogli reducirati, birajte opciju Ograniči na i
unesite vašem hardveru primjerenu vrijednost, na taj način možete vaš projekt
razgledavati brže. Kao vrijednost unesite npr. 3000.

4.6.2 Područje - Prikaži pokretne slike

Razgledavanje objekta u 3D prikazu s ikonom Promatranje, kao i unos objekata, može

u nekim prilikama biti usporeno. Adekvatnim podešavanjem opcija, odnosno odabirom
jednostavnijeg načina prikaza, razgledavanje i unos objekata možete ubrzati.

4.6.2.1 Opcija –Kao žičani model

3D prikaz mijenja se, tijekom razgledavanja ili tijekom pomicanja uz pomoć ikone
Promatranje, u prikaz kao žičani model (vidi i , strana 296).

4.6.2.2 Opcija - Obojeno, bez teksture

Vaš projekt će za vrijeme razgledavanja biti prikazan s popunjenom površinom, ali na

njegovoj površini nisu vidljive teksture, nego samo boje (vidi i ,
strana 296).

4.6.2.3 Opcija - Teksturirano, srednje kvalitete

Kod ove opcije vaš projekt tijekom razgledavanja prikazan je sa svim teksturama i
bojama koje su dodijeljene objektima. Pri tome je prikaz teksturiranih zidova bez
dodatnog preljevanja boja.

77
 Ovo podešavanje je za računala bez MMX-tehnologije optimalni kompromis između
kvalitete i brzine prikaza (vidi i , strana 296).

4.6.2.4 Opcija – Kao sadržaj slike bez kretnje

Imate li izabranu ovu opciju, način prikaza za vrijeme pomaka uopće se ne mijenja, bez
obzira na način prikaza koji ste izabrali za vaš 3D prikaz.

4.6.2.5 Opcija - Aktualizirati rasvjetu prema kretnji svjetiljke

Neovisno od gore opisanih opcija postoji mogućnost deaktiviranja svjetlosti uključene

svjetiljke u vrijeme pomicanja. Za razliku od „normalnih“ objekata, kod pomicanja
svjetiljke mora biti ponovno prikazan ne samo objekt, nego i cijela scena. Dakle,
svjetiljka neće biti isključena, već vaš prikaz za moment razgledavanja neće odgovarati
potpunom realnom prikazu. Ako se pomicanje prekida, rasvjeta se automatski nanovo
proračunava i prema tome prikazuje.

4.6.3 Područje - Ikona za kontrolu promatranja, 3D unos

U ovom području dijaloga, funkciju ikone za promatranje i desne tipke miša u 3D

prikazu, možete pomoću opcija koje će biti opisane u slijedećim odlomcima, prilagoditi
vašim potrebama.

4.6.3.1 Podpodručje - Ikona za kontrolu promatranja

Pomoću ikone Promatranje ili se promatrač okreće oko zgrade ili se okreće samo
zgrada. Izaberite jednu od mogućnosti. Aktiviranjem opcije izmijeni lijevo i desno
mijenjate funkciju ikone. To znači: Kliknete li kod ikone promatranje na strelicu koja
pokazuje na lijevo, promatrač se okreće na desno.

78
U ovom području dijaloga također možete odrediti korak pomaka promatranja 3D
prikaza vaše kuće odnosno kut za koji se vaš pogled treba pomaknuti nakon klika na
ikonu .

4.6.3.2 Podpodručje - Kretnja kod pritisnute desne tipke miša

Opcije ovog područja dijaloga koristimo za regulaciju pomaka kod pritisnute desne tipke
miša.

4.6.3.2.1 Opcija - „u“ ekran

Ukoliko ste izabrali ovu opciju, kod pritisnute desne tipke miša, objekt razgledavate
prema vašem upravljanju i on će na monitoru uvijek biti vidljiv. Ova opcija je neovisna
od perspektive, tj. da li vašu kuću promatrate odozgo ili vaš projekt gledate sprijeda.

4.6.3.2.2 Opcija - Prema „iza“ (nepromijenjene visine)

Ova opcija također nije ovisna o perspektivi i označeni objekt, kod pritisnute desne tipke
miša, promatra se na jednoj konstantnoj visini iznad poda vaše zgrade.
Ako vašu kuću u 3D prikazu promatrate npr. odozgo, a objekt razgledavate pomoću
pritisnute desne tipke miša, ovakvo podešavanje možda neće zadovoljiti vašu ideju. U
tom slučaju preporuča se opcija Automatsko prebacivanje između „Iza“ i „Dolje“.

4.6.3.2.3 Opcija - Prema „dolje“

Opisana opcija Prema „iza“ (nepromijenjene visine) daje poseban efekt kada u 3D
prikazu na scenu gledate okomito odozgo. Ako tada miš pomaknete prema gore, objekt
neće slijediti vaš pomak miša, već će se pomaknuti u pravcu poda. Da bi se objekt na
monitoru pomicao prema gore trebate pritisnuti i držati desnu tipku miša.
Ukoliko ste aktivirali opciju Prema „dolje“, radnja će biti obrnuta, tj. ako miš
pomaknete prema gore, a da pri tome ne držite pritisnutu desnu tipku miša, objekt će se
na monitoru pomicati prema gore. To vrijedi samo kada gledate odozgo i okomito na
scenu. Kada miš pomičete prema gore, a desnu tipku miša držite pritisnutu, objekt će se
na monitoru pomicati natrag.
Ove opcije je moguće praktično koristiti samo kod gledanja kod određenog kuta. Zbog
toga postoji slijedeća opcija:
79
 4.6.3.2.4 Opcija - Automatsko prebacivanje između „Iza“ i „Dolje“

Ovim podešavanjem možete kombinirati opcije Prema „iza“ i Prema “dolje” i odrediti
kut pod kojem će se aktualizirati promjena između tih dviju opcija. Pri tome možete
izbjeći efekt koji je opisan u gornjem odlomku za opciju Prema „iza“.

4.7 FUNKCIJE HORIZONTALNE TRAKE S ALATIMA I

U ovom odlomku biti će objašnjene ikone horizontalne trake s alatima i njihove funkcije.
Neke od ikona koje se nalaze na horizontalnoj traci s alatima, ovisno o prikazu u kojem
baš radite, neće biti dostupne. U tom slučaju postaju sive.
Lijeva grupa od šest ikona (vidi stranu 82), (vidi stranu 87), (vidi stranu 90),
(vidi stranu 93), (vidi stranu 96) i (vidi stranu 101) koristi se za upravljanje
projektom i rad s prikazima.
Klikom lijeve tipke miša kliknite na kreirate novi projekt. Kliknite li na tu ikonu s
desnom tipkom miša pojavit će se dijalog s opcijama projekta.
Kliknite li na otvara se standardni dijalog iz kojeg možete učitati već spremljeni
projekt.
Kliknite li lijevom tipkom miša na , aktualni projekt možete spremiti. Nemate li za
projekt još dano ime, pojavljuje se standardni dijalog u kojem projekt možete imenovati.
Kliknite li na tu ikonu desnom tipkom miša otvara se dijalog za podešavanje spremanja.
Kasnije ovu ikone nailazite u odlomcima Učitavanje projekta (vidi stranu 87) i
Spremanje projekta (vidi stranu 90).
Kada lijevom tipkom miša kliknete na , aktualni prikaz odnosno plan biti će ispisan,
nakon podešavanja opcija ispisa, koje podešavamo u dijalogu koji se pojavljuje nakon
klika desne tipke miša na navedenu ikonu. Više objašnjenja o ovim funkcijama nalazite u
poglavlju Ispis (vidi stranu 93).
Klikom na ikonu aktualni prikaz možete spremiti kao bitmapu ili Windows-Metafile.
Ako na navedenu ikonu kliknete desnom tipkom miša, pojavit će se dijalog s adekvatnim
opcijama. Detaljnije objašnjenje za navedene opcije pronađite u poglavlju Spremi
prikaze (vidi stranu 96).
Kliknite li lijevom tipkom miša na , kreirat ćete dodatni prozor s novim prikazom.
Klikom desne tipke miša na navedenu ikonu pojavljuje se dijalog u kojem podešavate
opcije prikaza. Više objašnjenja pronađite u odlomku Kreiranje novog prikaza (vidi
stranu 101).
80
4.8 FUNKCIJE HORIZONTALNE TRAKE S ALATIMA II
Slijedeća odvojena ikona odnosno (vidi stranu 60, 81) ima u ArCon-u
centralno značenje, budući da se klikom na navedenu ikonu prelazi iz konstrukcijskog
prikaza (vidi stranu 60) u dizajnerski prikaz i obrnuto (vidi stranu 81). Više objašnjenja o
funkcijama ovih ikona, molimo vas, pronađite u adekvatnom poglavlju.

4.9 FUNKCIJE HORIZONTALNE TRAKE S ALATIMA III

Slijedeće dvije grupe, koje se satstoje iz (vidi stranu 103) i (vidi stranu 103),
djeluju na prikaz aktualnog prikaza. Prema tome ikona (vidi stranu 103) odgovara
padajućem izborniku Prikaži - Prikaži sve, a ikona (vidi stranu 103) padajućem
izborniku Prikaži - Uvećati odnosno Prikaži - Umanjiti. Dijalog s pripadajućim
opcijama dobijete nakon klika desne tipke miša na posljednju ikonu. Više objašnjenja o
ovim opcijama i funkcijama zumiranja pronađite u odlomku Zumiranje(vidi stranu 103).

4.10 FUNKCIJE HORIZONTALNE TRAKE S ALATIMA IV

Slijedeća grupa četvorke sadržava ikone (vidi stranu 121), (vidi stranu 124),
(vidi stranu 121) i (vidi stranu 129) daje vam pomoćne funkcije kod konstruiranja.
Tako da pomoću ikone (vidi stranu 121) postavljate npr. ishodište, raster ili raster i
ishodište zajedno. Više objašnjenja za ove funkcije, molimo vas, pročitajte u poglavlju
Postavljanje ishodišta koordinatnog sustava i rastera (vidi stranu 121).
Ravnalo uključujete ili isključujete pritiskom lijeve tipke miša na . Pritisnite na tu
ikonu s desnom tipkom miša, pojavljuje se dijalog s pripadajućim opcijama. Objašnjenje
za ravnalo pronađite u odlomku Ravnalo (vidi stranu 124).
Ovim dvjema ikonama i uključuje se odnosno isključuje raster odnosno pomoćne
linije koje su položene u tlocrtu.

81
 4.11 FUNKCIJE HORIZONTALNE TRAKE S ALATIMA V
Posljednja traka s alatima od sedam ikona (vidi stranu 268), (vidi stranu 144),
, (vidi stranu 209), (vidi stranu 210), (vidi stranu 278) i (vidi stranu 280)
služe kao prekidači za uključivanje ili isključivanje, odnosno izmjenjivanje, aktualnih
prikaza u načinu prikaza koji želimo imati. S ikonom (vidi stranu 268) uključujemo,
tj. isključujemo terene, pritiskom desne tipke miša možemo otvoriti dijalog i uključiti
odnosno isključiti krajolik. Ikona uključuje, odnosno isključuje šrafure zidova, za
uključivanje, odnosno isključivanje predmeta unutarnjih uređenja, za uključivanje,
odnosno isključivanje krovišta, (vidi stranu 210) za uključivanje, odnosno
isključivanje konstrukcija drvenih građa krovišta, za uključivanje, odnosno
isključivanje natpisa i za uključivanje, odnosno isključivanje mjera, tj. kota. Ova
ikona djeluje na sve dostupne prikaze.
Slijedeći element trake s alatima je polje popisa u kojem možete birati aktualni kat.
Pritiskom na strelicu s lijevom tipkom miša dobijete popis svih dostupnih katova. Iz tog
popisa možete izabrati aktualni kat.

4.12 FUNKCIJE HORIZONTALNE TRAKE S ALATIMA VI

Sasvim desno na horizontalnoj traci s alatima pronalazite jednu ili dvije ikone; ikonu
Pomoć (vidi stranu 21) i ikonu za uključivanje, odnosno isključivanje Kataloga
(vidi stranu 350) prikazanu samo u dizajnerskom prikazu. Kada lijevom tipkom miša
kliknete na ikonu Pomoć, kursor miša se izmijenio. Dakle, nakon klik na vidljive
elemente na ekranu dobiti ćete pomoć, tj. sadržajno objašnjenje za to.
Klikom na ikonu za Katalog , u dizajnerskom prikazu katalog možete uključiti,
odnosno isključiti.

4.13 . KREIRANJE NOVOG PROJEKTA

Za kreiranja novog projekta izaberite padajući izbornik Datoteka – Nova ili kliknite na
ikonu . Za taj novi projekt koristit će se aktualne opcije projekta. U normalnom
slučaju, kod kreiranja novog projekta, pojavit će se dijalog u kojem tada morate najprije
unijeti podatke kata.

82
Želite li raditi s opcijama projekta koje su podešene za prijašnji projekt prikazivanje
dijaloga možete preskočiti, ako istovremeno s klikom na ikonu pritisnete tipku Ctrl.
Svi unosi koje možete izvesti u registru Općenito objašnjeni su u odlomku Rad s
katovima (na strani 109).

83
 4.13.1 Dijalog – Opcije projekta

Dijalog Opcije projekta dobijete ako desnom tipkom miša kliknete na ikonu ili ako
iz padajućeg izbornika Datoteka birate naredbu Opcije projekta.
Podešavanja koje ste podesili u ovom dijalog ArCon će koristiti kod kreiranja novog
projekta. Dakle, konačne zahtjeve ne morate postaviti na početku, nego vaši zahtjevi
mogu biti regulirani i za vrijeme obrađivanja. Pri tome bi se trebali držati napomena iz
teksta koji slijedi.

84
4.13.1.1 Opcije projekta: Područje – Format lista

U ovom području dijaloga možete izabrati format lista koji će se koristiti za ispis vašeg
nacrta. Ponuđeni formati su A4 Uspravljen, A4 Položen, A3 Uspravljen, A3 Položen,
Preuzeti od pisaća i također jedan Proizvoljni format kojeg definirate sami. Format
lista dan od strane pisača o tipi pisača kojeg koristite. Tip možete izmijeniti pritiskom na
ikonu Podešavanje pisača.
Ispod opcija kojima birate format papira, nalazi se jedna opcija, pomoću koje birate
Proizvoljni format lista, te dva polja unosa u koje unosite maksimalne dimenzije vašeg
nacrta. Stoga već prije kreiranja projekta trebate format lista i izabrano mjerilo
prilagoditi prema vašem projektu. Naknadno možete, npr. nakon smanjivanja formata
lista s A3 na A4, promjenom mjerila i pomicanjem lista, ponovno potpuno prikazati na
listu vaš nacrt u prikazu s podlogom.
Pri tome pazite na maksimalnu veličinu lista koja je podržana od vašeg pisača, jer će kod
veće veličine vaš ispis biti podijeljen na više strana. Detaljnije o navedenom pronađite u
odlomku Ispis (vidi stranu 93).

4.13.1.2 Ikona - Pozadina...

Nakon klika na navedenu ikonu pojavljuje se dijalog za podešavanje pozadine.

4.13.1.3 Područje - Mjerilo

Ovdje izabrano mjerilo koristit će se na pisaču kod ispisa vašeg projekta. Mjerilo ima
značajan utjecaj na dimenzije vašeg nacrta.
U ovom području dijaloga ponuđene su tri opcije mjerila, koja se odnose na standardna
mjerila projekta i biraju se jednostavnim klikom te jedna opcija kojom određujemo
proizvoljno mjerilo, koje upisujemo u donje polje unosa. U navedeno polje unosa
unosimo mjerila između 1:1 i 1:250.

85
 4.13.1.4 Opcije projekta: Mjerne jedinice

Svi mjereni podaci koje ste za vaš projekt unijeli u ArCon, izraženi su u mjernim
jedinicama koje ste odabrali u ovom dijalogu. Za odabir ponuđene su slijedeće jedinice:
milimetar (mm), centimetar (cm), metar (m), Inch(´´), Yard (yd) ili Stopa (Feet, ft).
Ukoliko ste u dijalogu izvršili neke promijene, dijalog potvrdite s OK. Pomoću ikone
kao Standard aktualna podešavanja dijaloga koristit će se kao standardna podešavanja
za daljnje projekte.

4.14 PODACI O PROJEKTU

Osim geometrijskih informacija koje prilikom rada s ArCon-om dodajete vašem projektu,
također možete odrediti još neke dodatne informacije. Dijalog u kojem unosimo
navedene informacije pojavit će se nakon biranja padajućeg izbornika Datoteka, naredba
Podaci o projektu…. Nakon biranja ovog izbornika pojaviti će se slijedeći dijalog:

86
On se sastoji iz tri registra Projekt, Investitor i Projektant. Svaki registar ima polje
unosa za imena, adresu i dodatak, kao i polje unosa za proizvoljne bilješke. Sve što ste
unijeli u polja unosa ostaje u njima registrirano.
Kod oba registra Investitor i Projektant možete još dodatno kod imena u polju unosa
Oslovljavanje izabrati određeno oslovljavanje ili unos definirati bez oslovljavanja.

4.15 . UČITAVANJE PROJEKTA

Učitavanje objekta iz ArCon-a vrši se uz pomoć standardnog Windows dijaloga. Dijalog

se pojavljuje nakon klika lijeve tipke miša na ikonu ili nakon biranja padajućeg

87
 izbornika Datoteka – Otvori.... Postoji još jedna alternativa, korištenjem tipke Ctrl + O.
Ekstenzija kod ArCon-ovih projekata je ∗.acp, a za Backup-datoteke ∗.bak. Kod unosa
oznaka projekta ArCon podržava dugačko ime datoteke, odnosno za ime može biti
korišteno do 256 znakova. Pozovete li standardni Windows dijalog za otvaranje ili
spremanje ArCon-ovog projekta ponovno, u dijalogu će biti prikazana posljednja staza
učitavanja.
Tijekom postupka učitavanja pojavit će se prikaz postotnog napretka. Ove informacije
imaju veliko značenje kod opsežnijih projekata, budući da je postupak učitavanja kod
ponovnog proračuna tekstura produljen i s tipkom Esc može biti prekinut. Postupak
učitavanja će biti prekinut i pojavit će se dijalog, koji će biti opisan u slijedećem
poglavlju.
Otvaranje Projekta pomoću padajućeg izbornika Datoteka - Nova s predloškom... isto je
kao i otvaranje projekta pomoću Datoteka – Otvori.... Razlika je u tom što u prvom
slučaju projekt možete spremiti pod novim imenom. ArCon sačuva predložene staze za
otvaranje projekta i odvoji ih od staza za otvaranje predloška.

4.15.1 Prekid učitavanja projekta

88
Ako ste postupak učitavanja prekinuli pritiskom na tipku Esc, pojavit će se dijalog u
kojem možete, za informacije koje su bile učitane prije prekida postupka učitavanja,
odrediti što će se s njima dalje događati.

4.15.1.1 Ikona - Izbaciti sve što slijedi

Učitavavanje se brzo prekida i prikazuju se samo učitane informacije.

4.15.1.2 Ikona - Ovaj dio ne učitati

Dio projekta, koji je učitan prije trenutka prekida postupka učitavanja biti će preskočen, a
postupak učitavanja će se nastaviti.

4.15.1.3 Ikona - Dodatno učitati

Prekinuti postupak učitavanja se nastavlja i učitava se cjelokupni projekt.

4.15.1.4 Ikona - Izbaciti sve

Učitavanje se prekida i svi već učitani podaci biti će odbačeni, odnosno postupak
učitavanja će se vratiti u prijašnje stanje.

4.15.2 Dijalog - Pronađi objekt

ArCon sačuva projekt sa svim vezama prema učitanim objektima. Kada objekt kod
ponovnog učitavanja jednog projekta ne može biti pronađen, jer su podaci staze
izmijenjeni ili je objekt spremljen u jednom drugom direktoriju, učitavanje će biti
prekinuto i pojavit će se dijalog Pronađi objekt.

89
 Ako objekt nije pronađen, u ovom dijalogu traženje potvrdite s Da. Otvora se standardni
Windows dijalog.
Sa Ne otvara se projekt, ali objekt neće biti učitan.
Kliknete li na opciju Nikada nemoj tražiti, kod daljnjih učitavanja projekta objekt, koji
potencijalno nije mogao biti pronađen se neće tražiti.
Birate li Od sada pretraži sve staze, datoteke koji nisu na svojim originalnim mjestima
tražit će se u svim stazama objekta u svim poddirektorijima. Staza objekta je staza koja
će se za sve objekte automatski kreirati kod instaliranja. Ako ste u dijalogu Stalni
parametri programa unijeli alternativne staze objekata, ArCon će također pretražiti i
njih.
Ako je objekt pronađen u jednoj drugoj stazi, kod ponovnog spremanja projekta objekt
će biti spremljen u novu stazu. To znači da će kod ponovnog učitavanja projekta, ArCon
taj objekt pronaći direktno u toj stazi.

4.16 . SPREMANJE PROJEKTA

Postupak spremanja projekta u ArCon-u jednak je postupku učitavanja. Standardni

Windows dijalog dobit ćete nakon klika na ili nakon odabira padajućeg izbornika
Datoteka – Spremi kao.... Ako ste vašem projektu već dali ime, ovaj dijalog pojavljuje
se još samo onda kada ovu naredbu izaberete ponovo. Klikom na ikonu potvrđujete
naredbu. Projekt možete spremiti i biranjem padajućeg izbornika. Datoteka – Spremi.
Datoteka – Spremi može isto biti aktivirana i ako istodobno pritisnete tipke Ctrl+S.
90
Ekstenzija ArCon-ovih projekata je ∗.acp, a za adekvatne Backup datoteke ∗.bak. Kod
unosa oznake projekta, ArCon podržava dugačka imena datoteka, odnosno za ime
možete unijeti 256 znakova. Pozovite li standardni Windows dijalog za spremanje
projekta, ArCon će spremiti sva podešavanja programa i prozora vašeg projekta, npr.
posljednji prikazani prikaz ili podjelu ekrana u momentu spremanja.

4.16.1 Dijalog - Spremanje

Ovaj dijalog pojavljuje se nakon klika desne tipke miša na ili nakon biranja
padajućeg izbornika Opcije – Program – Spremi....
U pravilu će vaš projekt biti siguran prilikom klika na ili odabira naredbe iz
padajućeg izbornika Datoteka – Spremi odnosno Datoteka – Spremi kao.... Osim toga
ArCon vam nudi mogućnost spremanja objekta automatski u određenim vremenskim
razmacima.

4.16.1.1 Područje - Kod izlaza iz programa

U ovom dijalogu podešavate: kad, na koji način i kojom metodom treba biti spremljen
vaš aktualni projekt kod zatvaranja, kod izlaza iz programa ili također kod otvaranja
novog projekta.

91
 4.16.1.1.1 Opcija - Uvijek bez upita

Kada birate ovu opciju ArCon automatski aktualni projekt spremi svaki put kada
zatvarate jedan projekt, a otvarate drugi ili kada izlazite iz programa.

4.16.1.1.2 Opcija - Spremanje s upitom

Kada birate ovu opciju, uvijek će se kada zatvarate projekt, a otvarate novi ili kada
izlazite iz programa pojaviti sigurnosno pitanje u kojem možete definirati da li aktualni
projekt želite spremiti.

4.16.1.1.3 Opcija - Ne spremiti

Kod biranja ove opcije, a nakon potvrđivanja padajućeg izbornika Datoteka – Zatvori...,
Datoteka – Otvori... i Datoteka – Izlaz... odnosno adekvatnih ikona, ArCon će izaći bez
osiguranja aktualnog projekta i bez pojavljivanja sigurnosnog pitanja.
Ovu opciju tretirajte s oprezom, budući da vaše promjene na aktualnom projektu mogu
biti izgubljene, a da to ni ne opazite.

4.16.1.1.4 Opcija - automatsko spremanje

U donjem dijelu dijaloga nalazi se kontrolno polje u kojem definirate vremenske razmake
u kojima će ArCon kreirati sigurnosne kopije vašeg projekta. Ova sigurnosna kopija je
neovisna od vaših već spremljenih projekata i kod regularnog izlaza iz ArCon-a biti će
izbrisana.
Mi vam savjetujemo da navedeno kontrolno polje aktivirate, budući da je postupak
automatskog spremanja vrlo brz i vi ga nećete ni primijetiti.
Ukoliko ste neregularno izašli iz ArCon-a, a u gore navedenom dijalogu ste aktivirali
navedeno kontrolno polje za automatsko spremanje, kod ponovnog pokretanja programa
pojavit će se slijedeći dijalog u kojem možete ponovno pozvati vaš “izgubljeni” projekt.

92
Ako kod pokretanja programa vidite gore prikazani dijalog i potvrdite li ga s Yes, učitani
projekt morate spremiti pod novim imenom. Ukoliko taj projekt ne sačuvate pod novim
imenom, a ArCon ponovno nepredviđeno izađe, kod ponovnog pokretanja programa
moći ćete učitati samo backup datoteku; što u ovom specijalnom slučaju nije namjera.

4.16.1.1.5 Opcija - Kreirati sigurnosnu kopiju

Ako ste izabrali ovu opciju, ArCon kod spremanja već postojećih projekata, staru verziju
projekta kreira kao datoteku s nastavkom *.BAK. Nakon spremanja projekta, kod kojeg
vam se ne sviđaju izvršene promjene, možete učitati *.BAK datoteku i time projekt vratiti
u staru verziju.
Ako učitate *.BAK-datoteku, dakle Backup-datoteku, i naknadno je obrađujete, trebate je
u svakom slučaju spremiti pod novim imenom. Ako je ne sačuvate pod novim imenom,
Backup-datoteka će prekriti vašu datoteku projekta – koja ima jednako ime – i tako
nemate nijednu Backup-datoteku.

4.17 ZATVARANJE PROJEKTA

Kada izlazite iz projekta, odnosno birate padajući izbornik Datoteka – Izlaz, postavlja
vam se pitanje da li aktualni projekt želite spremiti. Pojavljivanje ovog pitanja ovisno je
od Opcije, koju ste odabrali za spremanje (vidi stranu 91).

4.18 . ISPIS
ArCon vam, uz pomoć pisača, nudi mogućnost ispisa vašeg tlocrta ili prikaza. Da bi ste
aktivirali funkciju za ispis kliknite na ikonu . Nacrti će biti ispisani prema vašem
zadanom mjerilu, a 3D prikazi prema već podešenoj veličini. Preko padajućeg izbornika
Datoteka - Ispis… aktivirate poznati Windows dijalog za ispis. U njemu možete odrediti
ostale specifične parametre vašeg pisača ili definirate broj ispisanih primjeraka.
Posebna karakteristika ArCon-a je, da format vašeg ispisa može biti proizvoljne veličine
neovisno od toga kakve formate papira podržava vaš pisač. Pri tome će ispis biti
podijeljen na više strana, te možete završetke izrezati i zalijepiti onako kako vi to želite.
Kod takvog načina rada ispisi na preklopima su označeni malim oznakama. Osim toga
svi rubovi preklopa su numerirani, te se jednostavno mogu spojiti prema strukturi.
93
 Pomoću toga možete na vašem A4 pisaču dobiti A0 crtež ili isto tako kreirati grafički
crtež proizvoljnog formata.
Osnovni preduvjet ispisa nacrta je pravilno instaliran, odabran i prilagođen pisač. Pisač
mora biti prilagođen za rad u okruženju Windows 95/98/NT.

4.18.1 Dijalog - Opcije ispisa

Ovaj dijalog pojaviti će se ako desnom tipkom miša kliknete na ili ga pozovete preko
padajućeg izbornika Opcije – Program – Ispis.... Ovdje definirate, da li želite ispisati
samo nacrt ili aktualni prozor, te koju rezoluciju, veličinu ili boju želite kod vašeg ispisa.
Također nailazite na tri standarde opcije OK, Odustani i Pomoć, kao i na opciju Podesi
pisač..., nakon odabira ove opcije pojavljuje se standardni Windows dijalog za
podešavanje pisača.

94
4.18.1.1 Područje - Ispis

Ovdje definirate što želite ispisati. Ako ste izabrali opciju Tlocrta, uvijek ćete dobiti
ispis vašeg tlocrta i to neovisno od toga u kojem prikazu se vi nalazite. Opcija
Aktualnog prozora omogućuje vam ispis trenutno prikazanog prozora. Pri tome se
mogu koristiti i tlocrti i 3D prikazi.
Radite li s više prozora, prilikom klika na ikonu trebate paziti, da vam u tom trenutku
bude aktivan „pravi“ prozor.

4.18.1.2 Područje - Boja tlocrta kod ispisa

U tom polju možete definirati boje vašeg ispisa. Pri tome možete birati da li želite
preuzeti ispis vaših nacrta u boji, djelomično ili sasvim crno/bijelo. Podešavanja vaših
mogućih šrafura i boja za prostorije možete definirati u dijalogu ‘Podaci prostorije’.

4.18.1.3 Područje - 3D ispis

Ova podešavanja vrijede samo za ispis 3D prikaza. Veličina nacrta ovisi o izabranom
mjerilu.

4.18.1.4 Podpodručje - Veličina

Opcija kao prozor odgovara veličini formata vašeg aktualnog prozora. Ispod navedene
opcije nalazi se polje unosa pomoću kojeg će s podešavanjem 1.00 nacrt biti smješten na
jednu stranu. Naravno da nacrt može biti ispisan na više strana.

4.18.1.5 Podpodručje - Boja pozadine

Sa opcijom kao 3D prikaz možete birati, koju boju dodijeliti pozadini aktualnog prozora
projekta kod izlaza ili je izlaz u bijeloj, odnosno crnoj boji. Opcija bijelo s jedne strane

95
 smanjuje trošak ispisa, a s druge strane kod crno/bijelog ispisa poboljšana je kvaliteta
ispisa.

4.18.1.6 Područje - Rezolucija

Ovdje definirate s kojom rezolucijom vaš pisač treba raditi. Kod odabira niske rezolucije
koju pisač maksimalno podržava proces ispisa će trajati kratko i s minimalnom
kvalitetom ispisa. Doduše kvalitetu ispisa ne možete poboljšati biranjem visoke
rezolucije ako vaš pisač ne podržava tu alternativu. Dakle birajte opciju preuzeti od
pisača tako će rezolucija biti automatski namještena na optimalno podešavanje pisača i
kvalitetu ispisa.

4.19 SPREMANJE PRIKAZA

U ArCon-u imate mogućnost da prikaz odnosno sadržaj aktualnog prozora sačuvate kao
bitmap-u ili prikazani nacrt sačuvate kao Windows-Metafile. Datoteke bitmap-a mogu
biti za vrijeme spremanja optimirane uz pomoć do 16-puta Oversamplinga i filtera za
glađenje rubova. Uz pomoć ovih funkcija dobit ćete iznenađujuće dobar rezultat što je
naročito pogodno za prezentacije.
Ove mogućnosti mogu se maksimalno iskoristiti, samo to trebate prije spremanja nekog
prikaza podesiti. U slijedećem odlomku opisano je kako da podesite podešavanje prema
vašoj ideji. Imate li to već učinjeno možete jednostavno lijevom tipkom miša kliknuti na
i vaš prikaz biti će spremljen na tvrdi disk. Nakon toga što ste u standardnom
dijalogu odredili stazu i ime pod kojim će biti spremljena datoteka s grafikom.
Dodatno uz gore opisane mogućnosti kod spremanja slike, sliku možete spremiti s
raytracingom (vidi stranu 297). Ako ste aktivirali adekvatno kontrolno polje vaša slika će
se proračunati pomoću raytracinga za vrijeme spremanja.

96
4.19.1 Dijalog - Spremanje prikaza

Ovaj dijalog pozivate klikom desne tipke miša na ili ga pozovete preko padajućeg
izbornika Opcije – Program – Spremi sliku....

4.19.1.1 Područje - Tlocrt (2D-prikaz)

U ovom području dijaloga birate u kojem formatu datoteke želite spremiti 2D prikaz,
dakle prikaz u konstrukcijskom prikazu i pogled (vidi stranu 287) u dizajnerskom
prikazu. Ovaj odabir odnosi se samo na 2D prikaz, jer 3D-prikazi mogu biti spremljeni
samo kao bitmap-a.

97
 4.19.1.2 Opcija - Kao BMP-datoteka (Bitmap)

Odaberete li spremanje kao bitmap, datoteka koju ste kreirali satojat će se samo od piksla
slike vašeg prozora, koju možete naknadno obraditi uz pomoć crtaćih programa.
Prednost ove metode je u tome što će taj format datoteke biti podržan kod gotovo svih
programa za crtanje. Ove datoteke su, ovisno o rezoluciji monitora u kojem su bile
spremljene, u većini slučajeva veče od Windows-Metafiles i kasnije mogu biti skalirane,
ali s velikim gubitkom na kvaliteti.

4.19.1.3 Opcija - Kao WMF-datoteka (Windows-Metafile)

Spremite li vaš nacrt kao Windows-Metafile, za razliku od bitmape, nacrt se neće

spremiti kao slika vašeg prozora sastavljena od mreže piksela, nego će se spremiti kao
vektorska informacija pravaca, točaka itd. od kojih je vaš nacrt sastavljen. Iz toga
proizlazi mogućnost, da se nacrt kasnije može skalirati na drugu veličinu, bez gubitka na
kvaliteti. Osim toga je veličina datoteke slike zapisane u vektorskom formatu u većini
slučajeva manja nego za bitmape.

4.19.1.4 Područje - 3D-prikazi

Podaci koje ste definirali u ovom području dijaloga koriste se kod spremanja pogleda
odozgo (vidi stranu 288) odnosno perspektivnog pogleda (vidi stranu 288). To
znači da u dizajnerskom prikazu morate odabrati jedan od navedenih načina pogleda u
ArCon-u.
U ovom području dijaloga definirate veličinu i izgled 3D prikaza kod spremanja. U tom
području dijaloga nalazi se i nekoliko opcija za optičko poboljšanje vaše grafike.

4.19.1.5 Podpodručje - Dimenzije

U ovom podpodručju dijaloga definirate veličinu spremljene grafike, kod spremanja 3D

prikaza. Opcija Kao prikaz prihvaća aktualnu veličinu prikaza kod generiranja bitmap-e.
Jednako tako moguće je definirati proizvoljnu veličinu. Odaberete li opciju Proizvoljne,

98
odnos stranica kao prikaz, kod promjene širine, odnosno visine, odgovarajuća druga
komponenta biti će usklađena. Prilikom biranja ove opcije, možete postići da slika bude
spremljena tako da odgovara vašem aktualnom prikazu, dok rezolucija može biti viša ili
niža. Kod opcije Proizvoljno moguće je definirati proizvoljnu rezoluciju širine i visine
spremljenih slika. Kada odnosi strana unesenih vrijednosti ne odgovaraju odnosima
strana aktualnog prikaza moguće da će spremljena slika biti iskrivljena u odnosu na onu
u vidljivom prozoru.

4.19.1.6 Podpodručje - Paleta boja

U ovom podpodručju dijaloga definira se veličina palete boja s kojom će biti spremljena
grafika. Ponuđene su slijedeće dvije opcije: Indeks boje (256 boja) i True Color (16,7
milijuna boja). Odluka o odabiru jedne od ovih opcija ovisi o namjeni slike koju ćete
spremiti. S opcijom Indeks boje slike se spremaju primjereno za konvertiranje u druge
formate grafike, ako se npr. šalju preko Interneta ili se pripoje WWW stranicama. Opciju
True Color koristite kada imate visoke zahtjeve za spremljenom slikom, budući da je u
tom slučaju zahtjev za memorijom tri puta veći od prvog načina. Kod spremanja kao
Indeks boje funkcija optimalna boja (vidi stranu 349) biti će automatski izvršena.
Ova funkcija postiže da ArCon automatski kreira tabelu s 256 boja za aktualni pogled i
sprema je zajedno sa slikom.
Napomena: Ako ArCon radi u High Color prikazu, kod spremanja kao True Color
koristit će se samo 32.000 različitih boja. Samo tada, kada ArCon radi u True Color
prikazu kod spremanja biti će korištene sve moguće vrijednosti boja. U tom specijalnom
slučaju ArCon trebate pokrenuti u True Color-prikazu (vidi stranu 84).

4.19.1.7 Podpodručje - Oversampling

Vaše grafike možete poboljšati s nekoliko pomoćnih opcija. Jedna od njih je

Oversampling. Kod ove metode će svaki piksel, ovisno o odabranom stupnju, biti interno
višekratno prikazan i boje graničnih točaka biti će međusobno promiješane. S time
bridovi postaju glađi, a prijelaz boja biti će realnije prikazan. U ovom podpodručju
dijaloga opcijama bez, 4-puta, 9-puta i 16-puta odabirete kojim stupnjem želite izvršiti
oversempling.

99
 stolica (bez obrade) stolica (s Oversampling-om)

Mi vam savjetujemo da Oversampling istovremeno koristite s filterom za glađenje

rubova.

4.19.1.8 Opcija - Glađenje

Imate li aktivirano ovo kontrolno polje, ArCon kod spremanja prikaza traži sve „vidljive“
bridove vaše grafike i pokušava ih pomoću filtera izgladiti. Budući da ova funkcija ne
usporava rad, preporučuje se da ovo kontrolno polje bude uvijek aktivirano.

stolica (bez obrade) stolica (s glađenjem rubova)

Mi vam savjetujemo, da filter za glađenje rubova kombinirate s Oversampling-om.

100
4.19.1.9 Opcija - Raytracing

Imate li aktivirano ovo kontrolno polje, slika će prije spremanja biti dodatno obrađena s
raytracing-om. Za to se koristi aktualno podešavanje raytracing-a (poziva se pritiskom
desne tipke miša na ). Detaljnije informacije o raytracing pronađite u poglavlju
priručnika koje opisuje raytracing (vidi stranu 297).
Napomena: Kada ste aktivirali kontrolno polje Raytracing, potrebno vrijeme proračuna
kod spremanja slike može biti vrlo visoko, budući da će kod spremanja slike, biti
kreirana kompletno nova raytracing slika. Posebno ako imate vrlo visoku rezoluciju i za
Oversampling označeno 4 ili čak 16-puta ovo potrebno vrijeme se produžuje. Zato u
potpunosti trebate biti sigurni kada ćete aktivirati kontrolno polje Raytracing.

4.20 KREIRANJE NOVIH PRIKAZA

Novi prikaz u ArCon-u kreirat ćete, ako lijevom tipkom miša kliknite na . Ovu
naredbu možete pozvati i preko padajućeg izbornika Prozor, Novi prikaz. U slijedećem
odlomku biti će opisano adekvatno podešavanje kreiranog prikaza, koji je prikazan u
obliku dodatnog prozora. Želite li raditi s više prozora, tu naredbu možete pozvati uz
pomoć padajućeg izbornika Prozor – Prekriveni i Prozor – Jedan pokraj drugoga.

4.20.1 Dijalog - Novi prikaz

Dijalog Novi prikaz pozivate tako da desnom tipkom miša kliknete na ili ga
pozovete biranjem padajućeg izbornika Opcije - Program – Novi prikaz.

101
 U ovom dijalog možete izvršiti podešavanja pomoću kojih birate način prikaza - novog
prikaza.

4.20.1.1 Područje - Način prikaza novog prozora

U ovom području dijaloga nalaze se opcije kojima birate što treba biti prikazano u
novom prozoru. Opcija kao aktualni prozor kreira kopiju aktualnog prozora. Prikaz
prozora novo kreiranog prikaza možete odrediti kao Tlocrtni pogled, Pogled odozgo
(obojen) i Perspektivni pogled. Ovdje izabrani prikaz prozora može još naknadno biti
podešen prema vašim željama (vidi stranu 101).

4.20.1.2 Područje - Način 3D prikaza

U ovom području dijaloga birajte željeni način prikaza. Četiri opcije koje su ponuđene
Kao žičani model, Konstantno sjenčan, Teksturiran (srednjom kvalitetom) i
Teksturiran (visokom kvalitetom) mogu također biti naknadno podešene (vidi stranu
296). Ako vi neprestano radite sa samo jednim, za vas povlaštenim načinom prikaza, tada
se možete odgovarajućim predpodešavanjima poštedjeti tog posla.

102
4.20.1.3 Područje - Rasvjeta

U ovom području dijaloga birate da li će novi prikaz biti prikazan kao pogled danju,
pogled noću ili pogled ovisan od vremena. Ponuđene su opcije: Dan, Noć i
Promjenjivo.
Naravno da kasnije ove opcije možete izmijeniti pomoću ikona .

4.21 . ZUMIRANJE

ArCon vam nudi mogućnost, da jedan dio vašeg aktualnog prikaza prikažete umanjeno,
odnosno uvećano. Kada lijevom tipkom miša kliknete na , aktivirate funkciju za
zumiranje. Nakon što je vaš prikaz umanjen, odnosno uvećan, zumiranje se automatski
deaktivira. Želite li odustati od podešenog zumiranja i ponovno vidjeti cjelokupan
projekt, kliknite na . S tim možete postići, da vaš projekt, svejedno koje je veličine,
bude prilagođen veličini prikaza na ekranu. Za uvećavanje određenog dijela slike
koristite lijevu tipku miša, dok za umanjivanje koristite lijevu tipku miša, ali s time da na
tipkovnici istovremeno držite pritisnutu tipku Ctrl. Ako ste odredili faktor uvećavanja,
jednostavno lijevom tipkom miša kliknite na dio koji želite u vašem aktualnom prozoru
prikaza zumirati. U slučaju da nemate konstantno određen faktor morate prilikom pritiska
lijeve tipke miša, te istodobnim povlačenjem definirati područje zumiranja vašeg prikaza.
Način određivanja željenog uvećanja ovisi o podešavanju koje imate definirano u
dijalogu Zumiranje.
Napomena: Kod perspektivnog pogleda će se dubina kod zumiranja podesiti nanovo
tako da srednja točka izabranog područja bude nova točka pogleda. Sukladno tome,
dubina koju vidite u središtu je nova dubina.
Zumiranje osim ikone možete izvesti i pomoću numeričkih tipaka na tipkovnici. U
slijedećem popisu pronađite koja tipka je dodijeljena kojem načinu zumiranja:
Tipka 0 odgovara funkciji Prikaži sve
Tipka 1 pomiče prikazanu sliku dolje lijevo
Tipka 2 pomiče prikazanu sliku dolje
Tipka 3 pomiče prikazanu sliku dolje desno
Tipka 4 pomiče prikazanu sliku lijevo
Tipka 6 pomiče prikazanu sliku desno
Tipka 7 pomiče prikazanu sliku gore lijevo

103
 Tipka 8 pomiče prikazanu sliku gore
Tipka 9 pomiče prikazanu sliku dolje desno
Tipka + prikazana slika se centralno uvećava
Tipka - prikazana slika se centralno umanjuje
Tipka * prikazana slika se centralno uvećava
oko aktualnog položaja kursora
Tipka / prikazana slika se centralno umanjuje
oko aktualnog položaja kursora
Ove oznake tipaka možete vrlo jednostavno zapamtiti, budući da strelice na tipkama 4, 8,
6 i 2 određuju smjer, a i s tipkama 1, 3, 9 i 7 mogu se birati među smjerovi.

4.21.1 Dijalog - Zumiranje

Ovaj dijalog pozivate klikom desne tipke miša na ili preko padajućeg izbornika
Opcije – Program – Faktor zumiranja....

4.21.1.1 Područje - Faktor uvećavanja

Tu možete uz pomoć odgovarajućih funkcija odrediti faktor zumiranja. Podešena

podešavanja vrijede za uvećavanje, i za umanjenje.

104
4.21.1.2 Opcija - Prilagođen (slobodan)

S ovom opcijom možete sami odrediti dio slike koji ćete uvećavati, odnosno umanjivati, i
to tako da kod zumiranja, s lijevom tipkom miša, definirate željeno područje zumiranja
(to je područje koje ste “okružili” pravokutnikom), ali s time da lijevu tipku miša cijelo
vrijeme držite pritisnutu. Pustite tipku miša i zumirano područje biti će određene
veličine.

4.21.1.3 Opcija - Prilagođen (središnji)

Ako ste odabrali ovu opciju kreirat će se faktor zumiranja slično kao i kod opcije
Prilagođen (slobodan), jedino što se željeno područje zumiranja definira pomoću
središnje točke i jednog kuta pravokutnika. Ova druga varijanta ima u odnosu na prvu
prednost, jer možete točno definirati, što ćete nakon zumiranja vidjeti u središtu ekrana.
Ovo je osobito važno u perspektivnom prikazu za određenje dubine. Koju od ovih dviju
varijanta koristiti prepuštamo vama.

4.21.1.4 Opcija - 1.414, 2.0 i 4.0

U ovom području već je određen faktor zumiranja. Ovo podešavanje koristite tako da
jednostavno kod zumiranja kliknete lijevom tipkom miša na vaš aktualni prozor prikaza,
koji će se nakon toga prema unesenom faktoru uvećati, odnosno pomoću tipke Ctrl
umanjiti.

4.21.1.5 Opcija - Proizvoljno

Ovdje vam se nudi mogućnost da faktor zumiranja odredite proizvoljno. Jedino

ograničenje kod toga je to što ta vrijednost mora biti definirana u razmaku od 1.00 do
20.00.

105
 4.22 RAD S KATOVIMA
U ArCon-u možete modelirati ne samo jednu etažu vaše kuće, nego cijelu konstrukciju
kuće, od temelja do potkrovlja. Padajući izbornik Kat postoji u konstrukcijskom i
dizajnerskom prikazu. ArCon uvijek može prepoznati aktualni kat. Koji je kat aktualan,
možete zaključiti prema popisu koji se nalazi na gornjoj horizontalnoj traci s alatima (ili
preko padajućeg izbornika Kat... aktualni kat.
Obrađivati možete uvijek bilo koji kat, ali ga prije izaberite u polju popisa.

U konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 60) vaš se unos uvijek odnosi na aktualni kat.
Ako premještate npr. prozore, vrata ili zidove, pripadajući elementi uvijek će biti
promijenjeni samo u aktualnom katu.
U dizajnerskom prikazu je također aktualni kat uvijek vidljiv. Pomoću adekvatnog
podešavanja možete prikazati i ostale katove. Kada imate biranu perspektivu Pogled
odozgo biti će prikazan samo aktualni kat.

4.22.1 Što pripada jednom katu

ArCon sve vaše unose dodjeljuje određenom katu. To su u konstrukcijskom prikazu u

pravilu sve nacrtne radnje, koje ste izvršili za taj kat. Podsjetnik: u konstrukcijskom
prikazu vaše unose definirate uvijek za aktualni kat. Ti unosi sadržavaju tekstove,
pomoćne linije i kote. Kod objekata, koje smještavate u dizajnerskom prikazu, rezultira
se dodjeljivanje pojedinim katovima kako slijedi: Objekti, koje smjestite unutar ograđene
prostorije, su pripojeni pripadajućem katu. „Unutar“ znači da je središnja točka objekata
definirana u odnosu na prostoriju. Objekti, koji nemaju dodijeljenu prostoriju, nisu dakle
dodijeljeni ni katu. Oni se tada ne uzimaju u obzir prilikom izmjenjivanja ili brisanja
katova.

106
4.22.2 Definicija prvog kata u novom projektu

Kada u ArCon-u kliknete na ikonu (vidi stranu 82) odnosno odaberete preko
padajućeg izbornika Datoteka – Nova definirate novi projekt. Prilikom toga pojavljuje
se dijalog s karakteristikama vašeg prvog kata. U principu odgovaraju ovi unosi za
karakteristike unosima za konstrukciju daljnjih katova. Ovi podaci su točno opisani u
dijalogu kojeg dobijete preko padajućeg izbornika Katovi – Novi kat iznad – Novi kat
iznad aktualnog… i Katovi – Novi kat ispod ….
Ako možete pristupiti konstruktivnim detaljima već gotovog kata, pojavit će se dodatni
registar Preuzimanje.
U dijalogu također možete definirati Nivo poda. Želite li dakle početi npr. s podrumom,
u dijalogu možete odrediti vrijednost od npr. - 3 m. Pomoću ovog podatka i podatka za
visinu kata određuje se nivo za naknadno definirane katove.

4.22.3 Ovisnost između katova

Kada u ArCon-u radite s više katova, nivoi podova odabranih katova biti će definirani
tako da svi katovi „bez zapinjanja“ prelaze jedni u druge. Kada ste npr. za prizemlje
definirali visinu od 2,80 m, a gornji rub poda tog prizemlja ima apsolutnu visinu nivoa
0,0 m, gornji rub poda prvog gornjeg kata biti će smješten točno na visinu od 2,80 m. Vi
to ne možete izmijeniti, umjesto toga izmijenite visinu kata prizemlja, odnosno njegov
nulti nivo.
Ovo usklađenje, da katovi prelaze jedan na drugi bez zapinjanja ima dosljednost kod
unosa nultih nivoa i visina kata. Ako imate definiran samo jedan kat njegov nulti nivo –
dakle nivo gornjeg ruba završenog poda – i visinu kata možete definirati neovisno jedno
o drugome. Prema tome oba unosa su u tom dijalogu moguća.
Imate li definiran najmanje jedan kat i dajete jedan dodatni kat ispod svih katova, za taj –
odsada najdonji kat – možete s jedne strane odrediti visinu kata, a s druge strane isto tako
nivo gornjeg ruba završenog poda. Kada izmijenite nivo, analogno tome promijenit će se
i visina kata. Za sve katove – sve do najdonjeg u vašem nacrtu – ne možete odrediti nivo.
To će, za vašu informaciju, biti dodijeljeno, no direktna izmjena nije moguća.
Da bi ste bolje razumjeli navedeno u ovom odlomku, savjetujemo vam da kreirate vrlo
jednostavan nacrt s nekoliko katova, te kasnije odabranim katovima dodijelite
odgovarajuće unose.

107
 4.22.4 Vidljivi katovi

Ukoliko birate navedeni padajući izbornik pojavit će se slijedeći dijalog:

Sadržaj popisa unutar ovog dijaloga ovisi o tome koliko i koje katove sadržava vaš
projekt.
U ovom dijalogu određujete koji katovi, osim aktualnog, trebaju biti vidljivi. Aktualni
kat je u prozoru konstrukcijskog prikaza normalan, svi ostali vidljivi katovi su prikazani
kao sivi. Međutim i na sive elemente prikazanih katova možete hvatati. U dizajnerskom
prikazu je prikaz ovisan o načinu prikaza prozora: U tlocrtnom pogledu prikaz će biti
jednak kao i u konstrukcijskom prikazu – tj. svi katovi koji su vidljivi biti će prikazani
sivo, jedino će predmeti unutarnjih uređenja aktualnih katova biti prikazani crno. Prikaz
pogleda odozgo je neovisan od podataka koje vi izvedete u dijalogu. Tu će uvijek biti

108
prikazan samo aktualni kat – jer inače bi uvijek gledali gornji kat. U perspektivnom
prikazu konačno će biti prikazani baš svi katovi. Specijalno za taj prikaz možete koristeći
se dijalogom postići različite efekte:
Kada označite Prikaži sve aktualne katove, možete vašu kuću prikazati „horizontalno
prerezanu prema katovima“, ako u popisu odabira za katove jedan od katova učinite
aktivnim.
Napomena: Za odabir katova možete također koristiti i tipke sa strelicama koje se nalaze
na tipkovnici (prema dolje i prema gore), ako ste predhodno kliknuli u izbornu listu.
Birate li u dijalogu Prikaži sve katove, možete se u perspektivnom prikazu diviti vašoj
kompletnoj kući. Posljednja alternativa Prikaži aktualni kat <ime kata> i odabrane
katove je interesantna kada želite prikazati pojedine katove vaše kuće.

4.22.5 Padajući izbornik - Novi kat iznad/ispod (aktualnog)

Želite li vašem nacrtu dodati dodatni kat birajte jednu od tri ponuđenih opcija padajućeg
izbornika. Iz toga možete konstruirati vaš novi kat iznad aktualnog obrađenog kata ili
iznad najvišeg kata, odnosno položiti ispod najnižeg kata. Nakon odabira pojavit će se
slijedeći dijalog.

109
 Dijalog sadržava dva registra Općenito i Preuzimanje. U registru Općenito unose se
podaci kata. U registru Preuzimanje možete definirati koji se elementi iz izabranih
katova mogu dodijeliti novom katu, dakle biti preuzeti iz izvornog kata.

4.22.5.1 Registar - Općenito

U biranom polju Oznaka možete unijeti oznaku novih katova ili iz polja popisa birati
alternativu već definirane oznake. Ova oznaka koristi će se za identifikaciju katova koje
treba definirati. Tu oznaku pronaći ćete u listi odabira za aktualni kat koja se na gornjoj
horizontalnoj traci s alatima nalazi nakon što ste to u dijalogu potvrdili s OK.

110
Napomena: Trebate li dodijeliti ime koje je već dodijeljeno, ArCon automatski dodaje
redne brojeve prema kojima se mogu prepoznati katovi.
U polju Napomena možete napisati dodatne informacije za taj kat.
U polju Visina kata definirate visinu novo definiranog kata. U području Visina stropa
za novi kat unose se podaci koji će biti preuzeti za pojedinačne dijelove stropa.
Napomena: U ArCon-u strop i prostorije ispod pripadaju jednom katu. Kat se uvijek
proteže od gornjeg ruba završenog poda pa do gornjeg ruba završenog poda stropa.

4.22.5.1.1 Područje - Visina stropa

Dakle, u ArCon-u strop pripada jednom katu, pri tome kod definicije novih katova
morate definirati ne samo visinu katova, nego i visine odabranih područja stropa.
Određeni pojmovi objašnjeni su na slijedećoj skici.

HK = visina kata
HZ = visina zida
HP = visina prostorije
GRGP = gornji rub gotovog poda
GRRS = gornji rub roh - stropa
Napomena: Visina prostorije jednaka je visini kata minus visina obloga stropa.

4.22.5.1.2 Polje unosa - Nivo gornjeg ruba poda

U većini slučajeva je vrijednost u tim poljima siva, budući da se ona automatski izračuna
iz suma visina niže položenih katova.

111
 Imate li definiran samo jedan kat, nivo gornjeg ruba završenog poda i visinu kata možete
definirati neovisno jedno od drugoga. U tom slučaju je moguć unos kod opcije Općenito
u polje Nivo gornjeg ruba poda.

4.22.5.2 Registar - Preuzimanje

Uobičajeno su katovi položeni jedan iznad drugoga u tlocrtu u velikoj mjeri slični. U
ovakvom slučaju se za svaki novi kat ne treba dopuniti novi tlocrt, nego u tom području
dijaloga jednostavno možete naznačiti promjene: da li će tlocrt biti preuzet i ako da koje
elemente treba uzeti u obzir. U tom slučaju morate navesti izvor za preuzimanje
elemenata tlocrta. Tome služi polje popisa Kat.

112
U području Preuzeti možete definirati, što iz tog kata treba biti preuzeto. Možete birati
između alternativa Ništa, Cjelokupni kat, Samo tlocrt, isto tako Tlocrt s vratima,
Prozorima, Stupovima, Dimnjacima, Stubištima, Stropnim pločama, Parapetima,
Nadvojima, Stropnim otvorima, Otvorima u zidu, Natpisima, Mjerama, Pomoćnim
linijama i Objektima. U ArCon Pro stoji ponuđena još jedna, opcija s Virtualnim
zidovima. Kada ste odabrali željene elemente, potvrdite to u dijalogu s OK. ArCon za
vas kreira novi kat.

4.22.6 Padajući izbornik - Obrađivanje aktualnog kata…

Želite li za već definiran kat izvršiti promjene glede visina ili imenovanja, izaberite ovaj
dijalog. U njemu možete mijenjati oznaku aktualnog kata analogno oznaci kao novu
definiciju jednog kata. Osim toga možete izmijeniti visinu kata, a isto tako i visinu
pojedinačnih područja stropova. U principu ovaj dijalog dobijete ako u dijalogu Kat
birate opciju Općenito.
Potvrdite li vašu radnju s OK, preuzet će se unijete vrijednosti.
Ako ste u dijalogu izmijenili visinu kata trebate još definirati što će se događati s
katovima iznad i ispod aktualnog kata.

U prikazanom dodatnom dijalogu izaberite željenu alternativu. Potvrdite li ovaj dijalog s

OK aktualni kat biti će izmijenjen. Kliknite li u tom dijalogu na Odustani kat neće biti
izmijenjen.

113
 Napomena: Ako izmijenite visinu kata, ArCon automatski u tom katu izmjenjuje i visine
unijetih elemenata:
• Stepenice aktualnog kata biti će biti prilagođene prema novoj visini kata.
• Objekt u aktualnom katu, koji imaju karakteristiku da „padaju“ prema gore, biti će
razvučeni prema istoj vrijednosti prema gore, za koju se pomaknuo i strop aktualnog
kata prema gore.
• Svi ostali objekti, dakle oni koji automatski padaju i koji „lebde“, pomiču se prema
dolje za vrijednost, za koju se pomaknuo i niže položeni kat, ako se ovaj pomaknuo.
• Ako se strop niže položenog kata pomaknuo, prozori aktualnih katova biti će jednako
razvučeni, pri čemu visina parapeta ostaje konstantna.
• Vrata će analogno tome biti razvučena.
• Za prozore koji nakon izmjene visine stropa ne odgovaraju aktualnom katu ArCon
pita, trebaju li ti prozori biti izbrisani ili ih želite koristiti i dalje. Za te prozore
trebate visinu manualno uskladiti.
• Budu li zbog izmjene u aktualnom katu izmijenjeni i ostali katovi u njihovoj visini,
odnosno položaju, s njima će se postupati analogno tome.
Napomena: Izmjenom nivoa najnižeg katata možete promijeniti i nivoe viših katova,
odnosno izmijeniti naknadno nivo cjelokupne zgrade.

4.22.7 Padajući izbornik - Brisanje aktualnog kata …

Kako vašem nacrtu možete dodijelit nove katove, isto tako možete brisati postojeće
katove. Nakon odabira adekvatne opcije iz padajućeg izbornika pojavit će se slijedeći
dijalog:

114
U njemu definirate, što će se događati s preostalim katovima. Potvrdite li taj dijalog s
OK, kat uključujući sve konstrukcijske detalje (zidove, vrata, predmete unutarnjih
uređenja, sav tekst, pomoćne linije itd.) biti će izbrisan.
Radi sprečavanja neželjenog brisanja, ArCon će vas još jedan puta pitati da li zaista želite
izbrisati kat. Želite li u tom slučaju zaustaviti tu radnju odaberite opciju Odustani.
Potvrdite li s OK, biti će kat definitivno izbrisan.

115
 5 RAD U KONSTRUKCIJSKOM
PRIKAZU

Konstrukcijski prikaz je uz dizajnerski prikaz jedan od ArCon-ovih područja rada u

kojem zadajete arhitektonske karakteristike vašeg nacrta. Sve fiksne objekte vašeg stana
ili kuće, dakle objekti, koji su u većini slučajeva nepokretni (tokom radnje npr. neće biti
izmijenjeni) – konstruirate u konstrukcijskom prikazu.
U slijedećem poglavlju pronaći ćete objašnjenja za rad u konstrukcijskom prikazu.

5.1 HVATANJE

ArCon vam nudi mogućnost, pomoću različitih pomoćnih alata da jednostavnije kreirate
tlocrt unutar konstrukcijskog i dizajnerskog prikaza. Pri tome korištena metoda naziva
se hvatanje. Ova funkcionalnost ima učinak da točke, na koje želite položiti elemente, ne
morate točno pogoditi, nego jednostavno pomaknete kursor miša u definirano područje
oko dotične točke, tj. u područje radijusa hvatanja.
Pomoćni alati za hvatanje su: raster, ravnalo i pomoćne linije. Konstrukcijski elementi
mogu biti uhvaćeni na osi zida, bridove zida, stropne otvore i stropne ploče, presjeke
linija i na krajeve linija. U principu vrijedi, da samo vidljivi elementi mogu biti uhvaćeni.
Isključite npr. sve pomoćne linije s ikonom i na njih se više ne može hvatati – iako
ste u dijalogu za podešavanje hvatanja u području Hvatati na aktivirali kontrolno polje
Pomoćne linije.
Želite li bez promjene u podešavanju hvatanja, proizvoljno položiti točku, možete
pritiskom na funkcijsku tipku F3 trenutno isključiti sve elemente hvatanja. Pritiskom na
navedenu tipku isključuju se svi elementi hvatanja, ali ova funkcija ostaje aktivna samo
za trenutni unos točke. Želite li proizvoljno postaviti nekoliko točaka, preporučuje se u
dijalogu za podešavanje hvatanja isključite baš sve opcije.
U slučaju, da se nekoliko mogućih točaka hvatanja smjeste jedna do druge, željenu točku
hvatanja možete odabrati pritiskom na kombinaciju tipaka Ctrl+F.

116
5.1.1 Dijalog - Hvatanje i označavanje

Ovaj dijalog se pojavljuje nakon što ste desnom tipkom miša kliknuli na ili nakon
odabira padajućeg izbornika Opcije – Program – Hvatatanje i označavanje....
Dijalog se sastoji od dva registra, registar Hvatati i Elementi koji mogu biti označeni.
U registru Hvatati određujete na što će se hvatati elementi koje unosimo, a u registru
Elementi koji mogu biti označeni određujemo što nakon klika u radnoj površini,
odnosno nakon klika na ikonu treba biti označeno.

5.1.1.1 Registar - Hvatanje

117
 5.1.1.1.1 Opcija - Uključeno/isključeno

Hvatanje možete deaktivirati, ako aktivirate opciju Isključeno. U tom slučaju, u ovom
dijalogu nisu mogući daljnji unosi, te sve objekte i elemente možete na vaš papir unijeti
proizvoljno. Imate li aktiviranu opciju Uključeno, možete nastaviti s podešavanjem
funkcija unutar dijaloga.

5.1.1.1.2 Podešavanje područja hvatanja

Ovdje unosite radijus hvatanja. U granicama radijusa hvatanja ArCon će pokušati

pronaći točku na koju se može hvatati. Hvatati se može na točke rastera, ravnalo ili na
elemente koji su aktivirani u dijalogu u području Hvatati na.
Može se dogoditi, da se u granicama radijusa hvatanja može pronaći nekoliko točaka
hvatanja. U tom slučaju pritiskom na tipke Ctrl+F, između više točaka hvatanja možete
odabrati željenu točku.
Kako velik radijus hvatanja ćete odrediti, ovisi o „finoći“ vašeg baratanja mišem. To
ovisi od osobnog iskustva, te prema tome radijus hvatanja prilagodite prema sebi. Ako je
radijus hvatanja prevelik može se desiti da imate previše odabranih elemenata u toj
okolini. Ako je radijus hvatanja premalen može se dogoditi da ne možete hvatati na
željenu točku, jer se u tom radijusu hvatanja ne može pronaći baš ništa. Najbolje je da
sami eksperimentirate i prema tome onda definirate radijus hvatanja.

5.1.1.1.3 Područje - Hvatati na

Ovdje jednostavnim klikom aktivirate kontrolna polja elemenata na koje želite hvatati. U
osnovi hvatati se može na Pomoćne linije, Osi zida, Bridove zida i Stropne
otvore/Stropne ploče. U području Presjeke i krajeve ponuđene su dodatne mogućnosti
hvatanja na sve presjeke i krajeve unesenih elemenata.
Ukoliko izabrani elementi u vašem tlocrtu nisu vidljivi na njih se ne može hvatati, iako je
odgovarajuća opcija uključena.
Radite li s više katova (vidi stranu 107), hvatati možete na sve elemente vidljivog kata.

118
5.1.1.2 Registar „Prošireno“

Registar Prošireno ima samo jedno područje Označavanje s okvirom. U tom području
određujete kako će se ponašati elementi u konstrukcijskom prikazu koji se nakon
označavanja okvirom nalaze samo djelomično unutar okvira.
Odaberete li opciju Djelomično, bit će označeni i elementi koji su samo djelomično
unutar okvira. Odaberete li opciju Potpuno, bit će označeni samo elementi koji su
potpuno unutar okvir.

119
 5.1.1.3 Registar - Elementi koji mogu biti označeni

Ovaj registar sadržava niz kontrolnih polja. Aktiviranjem kontrolnih polja definirate
elemente koje će biti moguće označiti u projektu.
Ako kliknete na ikonu Sve, aktivirat će se sva kontrolna polja, a ako izaberete Ništa
označeno neće biti ništa, Invertirati označit će se ono što do sada nije bilo označeno i

120
obrnuto, te kliknete li na Predpodešavanje aktivirat će se kontrolna polja koja se odnose
na „važnije“ elemente koji se mogu označiti.
Podešavanja u ovom registru možete izvesti prema želji. Takav način podešavanja ima
osobito značenje kada je više elemenata smješteno jedan iznad drugoga. To je npr. u
slučaju kada imate položeno krovište. Ako sada ne želite obrađivati krovište u registru
deaktivirajte kontrolna polja „Krovišta“, „Krovne plohe“, „Krovni prozor“ i „Krovne
kućice“. Tada prostoriju ispod krova možete odmah označiti.
Do ovoga možete brže doći, ako umjesto klika desne tipke miša na ili umjesto
odabira padajućeg izbornika koristite kombinaciju tipaka Ctrl+razmaknica.

5.2 . ISHODIŠTE KOORDINATA I RASTERA

Uz pomoćnih linija, ravnalo i raster su zacijelo najvažnija pomoćna sredstva pri radu u
konstrukcijskom prikazu. Raster će, ako kliknete na (vidi stranu 121) biti uključen,
odnosno isključen. Karakteristike rastera podešavate prema vašoj želji, a podešavanja se
namještaju u dijalogu koji dobijete kada desnom tipkom miša kliknete na gore navedenu
ikonu. Prilikom polaganja objekata i konstruktivnih elemenata kursor miša se hvata samo
na raster, naravno, ako je on uključen, tj. vidljiv. Određena objašnjenja za hvatanje
pronađite u prije navedenim odlomcima.
Vrlo važna osobina rastera je ishodište, jer od njega u pravilu počinju svi daljnji
proračuni koordinata. Ishodište je jednako kao i raster značajna pomoć kod konstruiranja.
Kliknete li na ikonu uvijek možete ponovno nakon odabira postaviti ili samo
ishodište koordinata, odnosno ishodište rastera ili postaviti i jedno i drugo ishodište.
Ishodište rastera je u stvari položaj točke rastera na vašem ‘radnom listu’. Budući da je
raster periodičan, u principu je svaka točka rastera ishodište rastera. Ako želite postići da
se određena točka, koja ne pogađa točku rastera zamijeni s točkom rastera, koristite
ili i raster postavite na tu točku. Sve točke rastera kasnije će se pomicati za +/- u
odnosu na odmjeren raster adekvatno vašim željama.

121
 5.2.1 Dijalog - Raster

Ovaj dijalog dobijete, ako desnom tipkom miša kliknete na ili ako izaberete padajući
izbornik Opcije – Program – Raster....

5.2.1.1 Područje - Razmak

Imate pet različitih mogućnosti odabira za definiranje razmaka rastera. Ovaj razmak
istodobno vrijedi za x i y vrijednosti, budući da može biti definiran samo „kvadratni“
raster. Prve četiri opcije nude vam četiri već određena razmaka, koja su određena prema
pravilnim mjerama konstrukcija.
Posljednja opcija omogućuje vam da definirate individualni razmak rastera, koji se
proteže od 1 cm do 10 m. Vrijednost možete direktno unijeti preko tipkovnice ili je uz
klik s lijevom tipkom miša na strelice smanjujete, odnosno povećavate. Svi razmaci
ovisni su od unesenih mjernih jedinica u Opcijama projekta (vidi stranu 84).

122
Napomena: Kod određene „Gustoće“ točaka rastera (ovo ovisi od razmaka točaka
rastera, a isto tako i o aktualnom koraku uvećavanja) raster kod ArCon-a nije više vidljiv.
U tom slučaju ne bi dobili uobičajen prikaz, jer bi kod velikog broj točaka rastera vaš
plan bio nepregledan.

5.2.1.2 Područje - Kutni raster

U ovom području određujete da li želite raditi s kutnim rasterom. Ova funkcija osobito je
korisna kod konstruiranja, jer možete definirati određen kut pod kojim će se iscrtavati
elementi. Imate li dodijeljeno npr. 90 stupnjeva, svi će zidovi biti automatski crtani pod
pravim kutom, neovisno o položaju miša. Imate li aktivirano upotrebu kutnog rastera,
možete prema vašoj želji izabrati vrijednost između 1 i 90 stupnjeva.
Označite li kontrolno polje Koristiti i kod točaka hvatanja, kod unosa će duljina
elemenata biti definirana prema točki na koju će element biti hvatan, a kut unesenog
elementa može biti samo višekratnik kutnog rastera.
Označite li kontrolno polje Projicirati ortogonalni raster, kutni raster definira kut
elementa. Leži li element kod unosa u području hvatanja točke rastera, dužina elementa
biti će definirana tako što će okomica elementa ići kroz tu točku rastera. Kreirate li zid s
dva slobodna završetka, točke zida hvataju se na raster, a kut zida definirat će se pomoću
kutnog rastera.
Označite li Dužinski raster (razmak kao razmak rastera), elemente možete unijeti samo
pod određenim kutom i određenom duljinom. Pazite, jer u ovom slučaju kod hvatanja
prednost ima „normalni“ raster u odnosu na kutni raster. Kontrolno polje Koristiti
dužinski raster je nedostupno ako je kontrolno polje Projicirati ortogonalni raster
aktivirano.
Napomena: Za razliku od „normalnog“ rastera, kutni raster ostaje aktivan i kada je
prikaz rastera ikonom isključen. Kod odabira opcije Koristiti dužinski raster,
normalni raster trebate isključiti, budući da on, ako je uključen, ima prednost s obzirom
na kutni raster. Kao i Ctrl+F3 isključuje i Ctrl+R nakratko kutni raster do sljedećeg
klika miša.

123
 5.3 . RAVNALO
U konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 60) vaše unose možete izvršiti uz pomoć ravnala.
Ako kliknete na ikonu pojavljuje se ravnalo.

Ravnalo možete koristiti za mjerenje i za konstruiranje. Uz vidljivo ravnalo, na donjoj

lijevoj strani prozora, pojavljuje se traka za unose u koju unosite vrijednosti koje se
odnose na ravnalo.

Prije samog objašnjenja pojedinih dijelova ove trake za unos, nekoliko osnovnih
napomena za korištenje ravnala: ravnalo u principu ima slično djelovanje kao i sasvim
normalno ravnalo. Bridove ravnala možete koristiti za prislanjanje, ravnalo možete
okretati, pomicati, spuštati, dizati po listu kako želite, a isto tako s „olovkom“ (mišem)
možete povlačiti linije po bridovima ravnala. Zajedno s hvatanjem (vidi stranu 121) i na
ravnalu postavljenim tabulatorima, ravnalo služi kao vrlo moćan alat u ArCon-u.

5.3.1 Sadržaj ravnala

Ravnalo je u principu podijeljeno na dva područja: na gornjem dijelu nalazi se skala

ravnala, a u donjem dijelu nalaze se natpisi vrijednosti koje opisuju navedenu skalu. Oba
dijela ponašaju se različito ako na njih kliknete. Dio s natpisima podjele koristi se i kao
„područje hvatanja“ ravnala. Kliknete li na ikonu možete pomicati ravnalo prema
gore i dolje, tako da kliknete na područje hvatanja i istodobno držite pritisnutu lijevu
tipku miša. Kod ovakvog načina pomaka moguć je samo paralelan pomak. Pazite, jer kod
pomaka ravnala miš hvata na ostale elemente vašeg projekta. Prilikom pomicanja
ravnala, na opisan način, ne mijenja se mjesto ishodišta ravnala. Sve podjele skale
ravnala su jednake i okomite na ravnalo. Ako prilikom pomicanja ravnala želite
pomaknuti i ishodište, tada kod pomicanja ravnala na gore opisan način držite još
pritisnutu i tipku Shift. Tada ravnalo zaista možete proizvoljno smjestiti i postaviti novo
ishodište ravnala u točki gdje ste pustili tipku miša.

124
Treća mogućnost je okretanje ravnala. Okretanje ravnala izvodi se tako, da kliknete na
područje hvatanja i istovremeno držite pritisnutu lijevu tipku miša i tipku Ctrl. Ravnalo
možete proizvoljno okretati, ali samo oko njegovog ishodišta.

5.3.2 Tabulatori ravnala

Zamislite da vaše drveno ravnalo uzduž jednog brida ima urezane zareze koji definiraju
određenu udaljenost od zareza do zareza.
Ekvivalento urezima na drvenom ravnalu na ArCon-ovom ravnalu su to tabulatori. Ovi
tabulatori su kod ravnala označeni bojom. Zeleno označeni tabulatori su periodični
tabulatori koji se ponavljaju u određenom razmaku i kod njih mjerenja uvijek počinju od
nule. Ovaj periodičan tabulator možete izmijeniti ili ga sasvim isključiti. Dijalog, u
kojem izvodite adekvatna podešavanja, pojavljuje se ako desnom tipkom miša kliknete
na dio ravnala na kojem se nalaze brojke. Određena objašnjenja za pojedine opcije biti će
objašnjena u narednim odlomcima.
Osim periodičnog tabulatora možete postaviti i proizvoljni tabulator, tako da kliknete na
adekvatno mjesto u dio s podjelama ravnala. Nakon klika pojavljuje se dijalog u koji
možete unijeti točne brojčane vrijednosti za tabulator. Na ovaj način definirani tabulator
biti će označen crvenom bojom. Crveni tabulator možete pomicati, ako na njega kliknete
i istovremeno ga pomičete s ravnalom. Pomaknete li ga izvan ravnala, tabulator će biti
izbrisan.
Vjerojatno vam je poznata slična funkcionalnost ravnala kod Word-a za Windows, i
nakon pomicanja tabulatora pojavljuje se dijalog u koji možete unijti točne pozicije.
Savjet: Ako prikazani dijalog za pomak ili za novo definiranje „crvenog tabulatora“
želite odstraniti, prilikom klikanja na njega držite pritisnutu tipku Ctrl.
Pri tome će se koristiti ona vrijednost skale koja je bila najbliža kliku miša.

5.3.3 Opcije ravnala

Kada desnom tipkom miša kliknete na područje s natpisima ravnala, pojavljuje se

slijedeći dijalog:

125
 U dijalogu podešavanja ravnala definirate koji tabulator će se koristiti, gdje je ishodište
ravnala i kako se ravnalo drži prilikom editiranja i pomicanja vašeg nacrta.
Podešavanja koja izvodite za ravnalo vrijede samo za aktualni prozor. Imate li nekoliko
prozora vašeg prikaza, možete izvesti adekvatno podešavanje za svaki pojedini prikaz.

5.3.3.1 Područje - Tabulatori

Tabulatori ravnala služe kod konstruiranja kao točke za hvatanje. Kod periodičnog
tabulatora možete definirati da npr. svakih 50 cm ravnala bude definirana točka hvatanja.
Periodične točke hvatanja na ravnalu su prikazane zeleno. Pojedinačno imaju elementi
područja Tabulatori slijedeće značenje.

5.3.3.1.1 Opcija - Periodični tabulator svakih

Ako ste označili ovo kontrolno polje, u polju unosa možete upisati razmak periodičnog
tabulatora.

126
5.3.3.1.2 Opcija - Koristiti standardni tabulator

Označite li ovo kontrolno polje, koristit će se standardni tabulator. Standardni tabulator

biti će prikazan plavo.

5.3.3.2 Područje - Ishodište

Ako kontrolno polje Ishodište na posljednjoj točki nije označeno, možete definirati
položaj nulte točke ravnala. Ako dijalog potvrdite s OK, 0 točka ravnalo se automatski
postavlja na definiranu koordinatu odnosno na definirani položaj (vidi stranu 121).
Podešavanje Držati ravnalo vidljivim ima prednost u odnosu na podešavanje ishodišta.
Ako ravnalo nakon vašeg unosa nije vidljivo, podešavanja kod pritiska na ikonu OK biti
će podešeno tako, da je ono vidljivo.

5.3.3.3 Kontrolno polje - ishodište na posljednjoj točki

Ukoliko je ovo kontrolno polje aktivirano, 0 točka ravnala postavljena je na mjestu gdje
ste zadnji put kliknuli s mišem, kod unosa zidova, vrata, prozora i sl.

5.3.4 Traka unosa za ravnalo

Traka unosa za ravnalo vidljiva je samo ako radite u konstrukcijskom prikazu i ako je
ravnalo pomoću ikone uključeno. Vrijednosti u navedenu traku možete unijeti
pomoću tipkovnice. Osim polja unosa za numeričke vrijednosti, na traci postoje šest
ikona, pomoću kojih se mogu izvesti određene radnje vezane uz ravnalo: i
.
Pomoću ikone aktiviramo ravnalo. Rezultat toga je da kod unosa zidova i sl., miš
odnosno element unosa možete nesmetano izvlačiti pomoću ravnala. To nije moguće u
slučaju kada ikona pokazuje smjer prema gore. U tom slučaju možete izvlačiti
isključivo „ispod“ ravnala. Izvlačenje elementa “iznad” ravnala moguće je samo uz brid
ravnala.
Funkciju koristimo za definiranje brida ravnala po kojem ćete izvlačiti element. U
normalnim slučajevima, element izvlačimo po gornjem bridu ravnala. Ukoliko želite
127
 element izvlačiti po donjem bridu ravnala, kliknite na navedenu ikonu i ona će
promijeniti oblik u .
Ikonu koristimo kada ravnalo želimo paralelno pomaknuti za određeni razmak.
Klikom na navedenu ikonu, položaj, tj. smjer ravnala se zadržava, ali se ravnalo
paralelno pomiče za definiranu vrijednost. Vrijednost pomaka unosite u prvo polje unosa
trake za unos ravnala. Potvrdite li razmak npr. od 1 metra i kliknete li na ikonu, ravnalo
će se pomaknuti za jedan metar prema gore. Da bi ste ravnalo pomaknuli prema dolje
trebate zadati negativnu vrijednost pomaka.
Ikonom ravnalo se okreće za određeni kut. Pri tome je „os okreta“ nulta točka ravnala.
Vrijednost kuta unosite u drugo polje unosa trake za unos ravnala. Vrijednosti se unose u
stupnjevima, pri čemu se kod pozitivnih vrijednosti ravnalo okreće suprotno od smjera
kazaljke na satu, dakle na lijevo, a kod negativnih vrijednosti ravnalo se okreće na desno.
Ikonu koristimo kada želimo ravnalo rotirati za 90 stupnjeva. Ako je ravnalo npr.
vodoravno nakon klika na navedenu ikonu biti će okomito. Kliknete li još jedanput na
navedenu ikonu, ravnalo će se opet vratiti u vodoravan položaj.
Posljednjom ikonom ravnalo uvijek vraćamo u horizontalan položaj. Neovisno od
podešenog kuta u drugom polju unosa, nakon klika na navedenu ikonu ravnalo će biti
horizontalno, jer apsolutni kut okreta ravnala odgovara 0 stupnjeva.

5.3.4.1 Polje unosa - Traka unosa za ravnalo

Prva dva polja unosa bila su već spomenuta u prethodnom odlomku. U prvo polje unosa
unosimo vrijednost za definiranje razmaka pri korištenju ikone , prilikom paralelnog
pomicanja. U drugo polje unosa unosimo vrijednost relativnog kuta okreta korištenjem
ikone prilikom rotiranja. Ukoliko ste u ovom polju unosa unijeli vrijednost npr. od 15
stupnjeva, nakon trećeg klika na ikonu , ravnalo će se rotirati za 45 stupnjeva.
Treće polje unosa koristimo za definiranje standardnog tabulatora (vidi stranu 125).
Unos za ovaj tabulator moguć je u svakom momentu pa prema tome ne moramo otvarati
dijalog i naknadno ga potvrđivati.
U posljednje polje unosa unosi se apsolutni kut okreta. Unesete li u polje unosa npr. kut
od 45 stupnjeva, ravnalo će automatski zauzeti položaj pod kutom od 45 stupnjeva. Osim
toga u ovom polju možete pri okretu ravnala, pomoću klika u područje brojeva ravnala i
pritiskom na tipku Ctrl, vidjeti kut aktualnog kuta okreta.

128
5.3.5 Funkcijske tipke kod upotrebe ravnala

Određene funkcije ravnala možete aktivirati uz pomoć šest različitih funkcijskih tipaka.
Tipke koje su povezane s funkcijama ravnala su funkcijske tipke od F5 do F10. Prva
funkcijska tipka F5 odgovara funkciji dizanja ravnala, a zadnja funkcijska tipka odgovara
funkciji vraćanja ravnala u horizontalan položaj. Kada steknete iskustvo u korištenju
određenih funkcijskih tipaka, kreiranje tlocrta može biti vrlo brzo i efektivno. Probajte
konstruirati npr.dvadesetero-kutni tlocrt uz pomoć ravnala.
Napomena: Koristite za to standardni tabulator, ravnalo uvijek okrećite za kut od 18
stupnjeva.

5.4 . POMOĆNE LINIJE

Da bi ste brže i jednostavnije mogli unijeti elemente u vaš tlocrt, ArCon vam nudi
pomoćne linije. Pomoću pomoćnih linija, koje možete položiti na različite načine,
možete u kratkom vremenu kreirati raster pomoćnih linija. U dijalogu koji se odnosi na
pomoćne linije možete definirati prikaz linije, a u dijalogu koji se odnosi na unose
pomoćnih linija možete odrediti kut i razmak pomoćne linije u odnosu na referentnu
liniju. Vrijednosti koje ste definirali u oba dijaloga možete spremiti kao standardne
vrijednosti.
Klikom na pomoćne linije se uključuju odnosno isključuju.

5.4.1 . Definiranje vrste pomoćnih linija

Na vertikalnoj traci s alatima pronaći ćete ikonu za funkciju pomoćne linije. To je ikona
s varijantama što prepoznajete po crnom kutu koji se nalazi u desnom donjem kutu
ikone. Klikom na adekvatnu ikonu, te pomakom miša u prozor prikaza sa stisnutom
lijevom tipkom miša, pojavit će se dvije ikone s različitim varijantama za odabir
pomoćne linije. U donjem lijevom kutu monitora, nakon klika na odabranu varijantu,
pojavit će se objašnjenje za izabrani tip. Nakon klika na odabrani tip pomoćne linije,
ikona odabranog tipa se pojavljuje na vertikalnoj traci s alatima.

129
 5.4.1.1 Izvlačenje pomoćnog pravca

Klikom na ikonu , po kompletnoj radnoj površini povući će se pomoćni pravac.

Klikom na izvlači se dužina, čiju duljinu definirate sami.
Nakon odabira tipa pomoćne linije, ArCon vam nudi drugu vertikalnu traku s alatima
(„kako traka“) iz koje odabirete način na koji ćete položiti pomoćnu liniju. Klikom desne
tipke miša na jednu od ikona pojavit će se dijalog. Vrijednosti u polja unosa, ovog
dijaloga, unosite tako da kliknete u adekvatno polje unosa i u njega upišete brojčanu
vrijednost.

Za način unosa unosite kut u odnosu na referentnu liniju, a za varijantu unosa

odnos dijelova.
Klikom lijeve tipke miša na radnu površinu definirate točku unosa. Želite li odustati od
postupaka unosa pritisnite tipku Esc.
U slijedećim odlomcima biti će pomoćni pravac i pomoćna dužina objašnjeni zajedno.
Pojam pomoćne linije odnosi se na obje varijante.

5.4.2 Kako smjestiti pomoćnu liniju

5.4.2.1 . Izvlačenje vertikalne pomoćne linije

Klikom na proizvoljnu točku u radnom području položiti ćete pomoćni pravac.

Vertikalni položaj već je predpodešen.
Kod pomoćne dužine, prva točka unosa definira početak pomoćne dužine, a drugom
točkom unosa definira se završetak pomoćne dužine. Ukoliko prilikom definiranja
početne točke istovremeno držite pritisnutu tipku Shift, ArCon kroz tu točku izvlači
vertikalnu liniju na kojoj tada drugom i trećom točkom unosa definirate početak i kraj
pomoćne dužine. Ovom proširenom funcijom možete polagati pomoćne pravac čiji
produžetak ide kroz točno jednu točku.

130
5.4.2.2 . Izvlačenje horizontalne pomoćne linije

Smještavanje horizontalnog pomoćnog pravca i pomoćne dužine u potpunosti je

identično vertikalnom. Moguće vrste unosa su identične.

5.4.2.3 . Izvlačenje proizvoljne pomoćne linije

Nakon definiranja prve točke pomoćni pravac možete proizvoljno okretati oko definirane
točke. Definiranjem druge točke ujedno definirate i proizvoljni položaj pravca.
Da bi ste proizvoljno povukli pomoćnu dužinu jednostavno je definirajte s dvije točke
unosa, odnosno definirajte početak i kraj pomoćne dužine. Upotreba tipke Shift, kod
ovakvog načina unosa nema nikakvo značenje.

5.4.2.4 . Izvlačenje pomoćne linije okomito s obzirom na

referentnu liniju

Pomoćni pravac: Kliknite mišem na željenu referentnu liniju (npr. na rub zida).
Pomoćni pravac se automatski izvlači kroz definiranu točku, okomito u odnosu na
definiranu referentnu liniju. Klikom na lijevu tipku miša položit ćete pomoćnu liniju na
željeno mjesto. Ukoliko u toku definiranja prve točke unosa držite pritisnutu tipku Shift,
ArCon će upamtiti kut pomoćnog pravca. Položaj pravca može biti pomaknut, također i
preko klinute referentne linije.
Pomoćna dužina: Prvom točkom unosa definirate referentnu liniju. To je istovremeno i
početna točka pomoćne dužine. Drugom točkom unosa definirate duljinu pomoćne
dužine, koja se izvlači okomito na referentnu liniju. Ukoliko u toku definiranja prve
točke unosa držite pritisnutu tipku Shift, ArCon će upamtiti kut pomoćne linije. Položaj
dužine može biti pomaknut. Drugom točkom unosa definirate početak i mjesto na kojem
će se pomoćna dužina izvući okomito na referentnu liniju i trećom točkom unosa
definirate duljinu pomoćne dužine.

131
 5.4.2.5 . Izvlačenje pomoćne linije pod određenim kutem s
obzirom na referentnu liniju

Ovom funkcijom, pomoćnu liniju moguće je izvući pod određenim kutom.

Izvlačenje pomoćnog pravca i pomoćne dužine s i bez tipke Shift funkcionira analogno
izvlačenju okomito na referentnu liniju. Jedina razlika je u tome što pomoćna linija neće
biti izvučena pod pravim kutom, nego pod
proizvoljnim kutom. Vrijednost tog kuta unosite u dijalog koji se pojavljuje nakon što ste
desnom tipkom miša kliknuli na navedenu ikonu.

5.4.2.6 . Izvlačenje pomoćne linije paralelno u odnosu na

referentnu liniju

Najprije označite liniju u odnosu na koju će pomoćna linija biti paralelno povučena.
Drugom točkom unosa definirate razmak između referentne i pomoćne linije.
Kod pomoćne dužine prvi klik će definirati referentnu liniju, drugim klikom se definira
razmak između referentne linije i pomoćne dužine i ujedno početak pomoćne dužine, a
trećim klikom se definira duljina pomoćne dužine. Upotreba tipke Shift, kod ovog načina
unosa nema nikakvo značenje.

5.4.2.7 . Izvlačenje pomoćne linije paralelno za određeni razmak u

odnosu na referentnu liniju

Najprije, prvim klikom definirajte referentnu liniju. Drugim klikom definirajte, da li

želite pomoćnu liniju izvući s lijeve ili s desne strane s obzirom na referentnu liniju.
Nakon drugog klika pojavljuje se dijalog u koji unosite razmak za koji želite da se
pomoćna linija izvuče paralelno u odnosu na referentnu liniju.

132
Unos koji ste unijeli u ovaj dijalog ostaje spremljen. Ukoliko želite, kod ovog načina
unosa, izvući više pomoćnih linija, ne trebate vrijednost unositi nanovo.
Pojavljivanje ovog dijaloga možete izbjeći, ako prilikom definiranja druge točke unosa
istovremeno pritisnete tipku Ctrl.
Kod izvlačenja pomoćne dužine, prvom točkom unosa definirate referentnu liniju,
drugom točkom unosa definirate stranu i početak pomoćne dužine, a trećom definirate
kraj pomoćne dužine. Između drugog i trećeg klika pojavit će se dijalog u kojem tada
definirate razmak od referentne linije. Pojavljivanje ovog dijaloga možete izbjeći, ako
prilikom definiranja druge točke unosa istovremeno pritisnete tipku Ctrl. Pri tome će se
vrijednost razmaka preuzeti iz prethodnog dijaloga.

5.4.2.8 . Izvlačenje pomoćne linije središtem dužine

Između dviju unesenih točaka proračunat će se točka podijele prema proizvoljno

unesenom odnosu dijelova. Dijalog za unos vrijednosti odnosa dijelova dobijete ako
desnom tipkom miša kliknete na ikone „kako trake“ za pomoćne linije. Pomoćni pravac
biti će položen kao os između obih točaka.
Kod pomoćne dužine, početna točka pomoćne linije biti će smještena između dvije
referentne točke. Treća točka unosa definira smjer (lijevo odnosno desno) i duljinu
pomoćne dužine. Ukoliko za vrijeme unosa prve i druge točke istovremeno držite
pritisnu tipku Shift, na monitoru će se prikazati linija koja definira položaj pomoćne
dužine. Početnu i završnu točku pomoćne linije definirate trećom i četvrtom točkom
unosa.

133
 5.4.3 Brisanje pomoćne linije

Označite željenu pomoćnu liniju klikom lijeve tipke miša na (vidi stranu 135) i nakon
toga klikom na pomoćnu liniju. Označena pomoćna linija na monitoru će biti prikazana
crveno. Pritiskom na tipku Delete ona će biti izbrisana. Želite li brisati sve pomoćne
linije prikaza, birajte padajući izbornik: Uređivanje - Briši sve - Pomoćne linije.

5.4.4 Dijalog - Pomoćna linija

Ovaj dijalog pojavit će se nakon klika desne tipke miša na ili nakon odabira
padajućeg izbornika Opcije - Program - Pomoćne linije......

5.4.4.1 Definiranje tipa linije

U ovom dijalogu možete birati između pet ponuđenih tipova linija.

134
5.4.4.2 Definiranje boje

Želite li za pomoćne linije koristiti boju, koja je drugačija od korištene, kliknite na ikonu
Definiraj boju. Pojavit će se paleta boja iz koje birate osnovnu boju pomoćne linije, ili
pomoću ikone Define Custom Colors izmiješajte vlastitu boju.

5.4.4.3 Ikona - kao Standard

Vrijednosti koje često koristite, a koje se odnose na unose ovog dijaloga, mogu se
spremiti kao Standard. Promjene, koje niste sačuvali kao standardne vrijede samo za
aktualni postupak konstruiranja.

5.5 . OZNAČAVANJE U KONSTRUKCIJSKOM PRIKAZU

Kada u ArCon-u radite u konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 116) na samom vrhu
lijeve vertikalne trake s alatima nalazit će se ikona . Za razliku od ostalih ikona
navedene trake s alatima, ova ikona ima osobito značenje. Ona se ne koristi za
ugrađivanje elemenata, nego za označavanje elemenata. Nakon klika na navedenu ikonu,
elemente koje sadrži vaš tlocrt, možete označiti da bi ste ih mogli brisati, pomicati ili im
mijenjati karakteristike. Da bi ste označili element, nakon klika na kliknite na
adekvatni element. Element će biti označen crveno. Ako se na mjestu na kojem ste
kliknuli nalazi više elemenata, najprije će biti označen najmanji element. Kliknete li
ponovo označit će se slijedeći veći itd. Elementi koji mogu biti označeni su zidovi,
prozori, vrata, natpisi teksta, podovi i stropovi (unutar prostorija), stropne ploče, stropni
otvori, stubišta, krovišta itd. Kada npr. kliknete unutar prostorije iznad koje je položeno
krovište, najprije će biti označen pod i strop prostorije, a nakon drugog klika biti će
označeno krovište (budući da je krovište veće od poda i stropa).
S označenim elementima možete izvoditi slijedeće radnje:
• Označeni element brišete pritiskom na tipku Del
• Kada na označeni element kliknete još jedanput i lijevu tipku miša držite pritisnutu,
označeni element možete pomicati. Pomak miša jednak je pomaku označenog
elementa.

135
 Napomena: Ne mogu se svi elementi konstrukcijskog prikaza pomicati. Tako npr.
stubište ne možete pomicati. U tom slučaju, stubište morate brisati i ponovno ih
ugraditi. Neki elementi mogu se pomicati samo unutar određenih granica. Tako npr.
prozor možete pomicati samo unutar zida.
• Označenom objektu možete mijenjati karakteristike. Nakon označavanja elementa,
dakle kada on poprimi crvenu boju, kliknite na njega dva puta. Odmah nakon duplog
klika pojavljuje se dijalog adekvatnog elementa u kojem tada možete izmijeniti
karakteristike elementa.
Pazite, kod prijelaza iz dizajnerskog u konstrukcijski prikaz automatski se uključuje
ikona .

5.5.1 Višestruko označavanje u konstrukcijskom prikazu

U konstrukcijskom prikazu možete istovremeno označiti više elemenata, te ih obrisati. Za

to postoje dvije mogućnosti:
1. Označite element i tada označavajte daljnje elemente tako da držite pritisnutu tipku
Shift kada kliknete na element koji želite označiti.
2. Izvucite okvir u kojem će se nalaziti elementi koje želite označiti.
Pomoću dijaloga Hvatanje i Označavanje birate da li će biti označeni samo elementi
koji se nalaze u potpunosti unutar okvira ili će biti označeni i elementi koji su
djelomično unutar okvira.
Kada označite više elemenata, pomoću tipke Del možete obrisati označene elemente.

5.6 . VIŠESTRUKA KOPIJA ELEMENATA I OBJEKATA

U konstrukcijskom i dizajnerskom prikazu možete za označeni element odnosno objekt

kreirati više kopija. U tu svrhu će se u konstrukcijskom prikazu u Kako traci pojaviti
ikona , ako je aktivirana ikona u Što traci. Ako ste označili element, ikona je
dostupna.
U dizajnerskom prikazu (u kojem ne postoji Kako traka), je ikona druga varijanta
ikone s varijantama . Da bi dakle u dizajnerskom prikazu mogli kreirati višestruke
kopije birajte ikonu i označite objekt koji želite kopirati. Nakon što označite objekt,

136
bilo u konstrukcijskom ili dizajnerskom prikazu, kliknite na ikonu i pojavit će se
jedan od slijedeća četiri dijaloga.
U konstrukcijskom prikazu:

U dizajnerskom prikazu:

Koji od dijaloga će se pojaviti ovisi o vrsti elementa koji treba biti kopiran. U
dizajnerskom prikazu se uvijek pojavljuje varijanta 4, dok se u konstrukcijskom prikazu
koriste ostale tri varijante.

137
 5.6.1.1 Dijalog „Višestruka kopija“, Varijanta 1

Ovaj dijalog ćete dobiti u konstrukcijskom prikazu, kada označite element i kliknete na
ikonu .
Ovaj dijalog se pojavljuje za elemente čiji smjer nije orijentiran prema smjeru ostalih
elemenata, za npr. zidove koji mogu biti slobodno okretani u prostoriji ali ne i za prozore
jer oni imaju uvijek jednako usmjerenje kao i zidovi u koje su položeni. U dijalog unesite
Broj kopija elementa odnosno objekta koje treba kreirati i njihov Razmak. Birajte u
polju unosa Razmak uvijek povećati za vrijednost različitu od 0, tako će se razmak od
kopije do kopije odgovarajuće povećavati (kod negativnih vrijednosti smanjivati). U
polju unosa Smjer kopiranja uvijek okrenuti za podešavate za koliko treba kopiju
relativno okrenuti obzirom na prethodnu.
U području Smjer određujete gdje će biti položena prva kopija relativno prema
originalu, desno, lijevo, iznad ili ispod. Kao petu alternativu možete unijeti Kut. Kut od
0 stupnjeva odgovara smjeru udesno. Mjerenje kuta vrši se suprotno od smjera kazaljke
sata.
Pazite da za vrijeme dok vršite unos u dijalog u radnom području ArCon-a bude prikazan
prikaz kopija koje treba kreirati. Na taj način možete dobro kontrolirati učinak različitih
polja unosa dijaloga.
Slijedeće slike prikazuju učinke parametra na primjeru tri kopije stolice u dizajnerskom
prikazu (obojeni pogled od gore).

138
139
 5.6.1.2 Dijalog „Višestruka kopija“, varijanta 2

Suprotno od varijante 1, ovaj ćete dijalog dobiti ako u konstrukcijskom prikazu želite
kreirati višestruke kopije čiji smjer je određen drugim elementima. Pojedinačno su to
prozori i vrata čiji smjer je definiran kroz zid u kojem su montirani, zatim krovne kućice,
krovni prozori i photovoltaik elementi. Njihov smjer je definiran smjerom ruba strehe
krovne strane u koju će biti ugrađeni. U principu je ovaj dijalog identičan s varijantom 1,
samo što u području Smjer možete birati da li da kopije budu položene desno ili lijevo
od označenog elementa. Osim toga u ovom dijalogu možete pomoću kontrolnog polja
Svjetla mjera odlučiti, da li Razmak, koji ste unijeli u odgovarajuće polje unosa treba
biti mjeren od jednog do slijedećeg elementa ili između dva elementa. Tako npr. prozor
širine 1 metar koji kopirate, a koristite kao Razmak dva metra, razmak će od
odgovarajućeg (npr. lijevog) ruba prozora uvijek biti dva metra ako niste označili Svjetla
mjera. Ako ste označili Svjetla mjera, razmak od desnog ruba do lijevog ruba prozora
koji se nalazi zdesna iznosit će dva metra.

140
5.6.1.3 Dijalog „Višestruka kopija“, varijanta 3

Ovaj dijalog će se pojaviti kada kreirate višestruku kopiju pomoćnih linija ili pomoćnih
dužina. Funkcija je u principu identična s obje prethodne varijante, jedino nije moguć
unos smjera. Na kojoj će strani kopiranog elementa biti kreirane pomoćne linije odnosno
dužine, odlučujete u polju unosa razmak.

5.6.1.4 Dijalog „Višestruka kopija“ u dizajnerskom prikazu

U dizajnerskom prikazu mogu kao i u konstrukcijskom biti kreirane višestruke kopije

označenog objekta. Dijalog koji se pojavljuje nakon klika na ikonu je u principu
identičan s varijantom 1 u konstrukcijskom prikazu, samo se dodatno pojavljuju
kontrolna polja Svjetla mjera i Relativno prema objektu. Polje Svjetla mjera ima
jednaku funkciju kao i odgovarajući unos u varijanti 2 u konstrukcijskom prikazu (vidi
gore). Označite li Relativno prema objektu, kopije objekta neće biti postavljene prema
„Svjetskim koordinatama“ (u pogledu odozgo prema lijevo, desno, gore i dolje) već u
„Smjeru objekta“. „Svjetske koordinate“ i „Smjer objekta“ razlikuju se kada se okrene
objekt koji treba kopirati.

5.7 SMJER SJEVERA

U ArCon-u i ArCon-u Pro može se definirati smjer sjevera. On je vidljiv i u
konstrukcijskom i u dizajnerskom prikazu. Veličina i položaj simbola za smjer sjevera
može se definirati samo u konstrukcijskom prikazu.

141
 Simbol za smjer sjevera ne koristi se samo da bi se znalo gdje je sjever. Od njega ovisi
pogled u određenom vremenskom momentu, budući da se prema definiciji smjera sjevera
računa točan položaj sunca, a prema tome i svjetlost koje sunce u tom položaju baca.
Simbol za smjer sjevera se u konstrukcijskom prikazu može pomicati. Pomičete ga
metodom vuci i ispusti, znači mišem kliknete na njega i tipku miša držite pritisnutu, miš
pomičete do željenog mjesta i na tom mjestu pustite tipku miša, a time i simbol za smjer
sjevera. Ako na simbol smjera sjevera kliknete dva puta, možete ga okretati, odnosno
možete izmijeniti smjer. Nakon duplog klika pojavit će se dijalog Smjer sjevera.

142
5.7.1 Dijalog - Smjer sjevera

U polju unosa Okret unosite kut za koji se simbol smjera sjevera treba zaokrenuti. Kod
pozitivnih vrijednosti on se okreće na lijevo, a kod negativnih vrijednosti na desno.
Vrijednostima u polju unosa Radijus simbola mijenjate veličinu simbola za smjer
sjevera. Ako unesete npr. 250 cm, oznaka će u odnosu na mjerilo ostalih elemenata biti
prevelika.
Sačuvate li vaše podešavanje kao Standard, kod svih novih projekata će oznaka za smjer
sjevera biti smještena i prikazana prema podešavanju koje ste sačuvali nakon
potvrđivanja adekvatne ikone.

5.8 ELEMENTI U KONSTRUKCIJSKOM PRIKAZU

U slijedećem poglavlju objašnjeni su postupci rada s elementima kao što su npr. zidovi,
vrata, prozori u konstrukcijskom prikazu. Odabrani elementi biti će opisani po nizu, kako
se nalaze na lijevoj vertikalnoj traci s alatima. Objašnjenja pojedinih elemenata
podijeljena su na slijedeće podjele:
• Općeniti opis elementa
• Načini unosa elementa
• Opcije elementa
Točno objašnjenje za načine unosa elemenata, za neki određeni element, pronađite kod
objašnjenja za ikone „kako-trake“.
Opcije za neki element mogu biti korištene na nekoliko načina:

143
 • Već položene elemente možete izmjenjivati u veličini i izgledu, kada na njih kliknete
dva puta.
• Kada desnom tipkom miša kliknete na određene ikone elemenata, npr. na ikonu ,
možete definirati kako će izgledati element, koji će biti nanovo postavljen. Naravno
da taj novi element uvijek možete izmijeniti, onako kako je to objašnjeno u 1. načinu.
• Mogućost koja je objašnjena u 2. načinu odnosi se samo na vaš aktualni projekt.
Međutim, isto tako za sve buduće projekte možete preuzimati standardna
podešavanja, koja ste prije sačuvali kao standardna. Dakle, startate li ArCon ponovno
i koristite prozor, koji nema izmjene, biti će preuzeta i korištena spremljena
standardna podešavanja. A isto tako uvijek imate mogućnost da definirate izmjene
standardnog podešavanja za određeni element, ako je za taj element otvoren
adekvatni dijalog. Ondje nalazite ikonu kao Standard. Kada aktivirate ovu ikonu, u
dijalogu vidljiva podešavanja koristit će se kasnije kao standardna.
Napomena: S ovim funkcijama imate mogućnost da uskladite ArCon s vašim
individualnim potrebama. Nakon instaliranja ArCon-a pojedina standardna podešavanja
su već dostupna, ali ona ne moraju biti konačna za vaše potrebe.

5.8.1 Zidovi

Uz pomoć funkcija za zidove možete brzo i jedostavno unjeti vaš tlocrt. Na raspolaganju
vam je dijalog (vidi stranu 149) za proizvoljnu izmjenu opcija zida kao što su dimenzije,
teksture i prikaz. Uz to možete birati između sedam različitih tipova zidova, koji su
odabrani prema standardnim mjerama. Pomoću različitih načina unosa zidova i dodatnih
mogućnosti koje se odnose na upotrebu pomoćnih konstrukcija, kao što su raster,
pomoćna linija i ravnalo, u vrlo kratkom vremenu možete kreirati nacrt. Pazite pri tome
da vam raster bude vidljiv, odnosno uključen.
Napomena: Tijekom polaganja zidova možete u statusnoj liniji pročitati duljinu i smjer.
Također ako označite kod već položenog zida jednu od njegovih stranica, u statusnoj
liniji biti će prikazana točna duljina i kut. Rotiramo li (vidi stranu 344) neki objekt za
prikazani kut možemo ga precizno usmjeriti u odnosu na zid.

144
5.8.1.1 . Definiranje tipa zida

Na vertikalnoj traci s alatima nalazi se ikona za izvlačenje zida. Unutar ikone

ponuđeno je još sedam varijanti tipova zida. Kada lijevom tipkom miša kliknete na ikonu
pojavljuju se navedeni tipovi zida, te željeni tip zida odaberete tako da lijevom tipkom
miša kliknete na njega i on će se pojaviti na vertikalnoj traci s alatima. Dijalog u kojem
možete izmijeniti vrijednosti dobijete ako desnom tipkom miša kliknete na ili preko
padajućeg izbornika: Opcije - Zidovi.... Potvrdite li u dijalogu ikonu kao Standard,
vrijednosti koje su unijete u dijalog ostaju spremljene, te ih kasnije možete koristiti kao
konstantne. Izmijenite li odabranu vrijednost tipa zida, a da je niste potvrdili pritiskom
na ikonu kao standard, vrijednosti vrijede samo za aktualnu konstrukciju. Ostale izmjene
za zid možete izvesti u dijalogu za adekvatan zid, koji će se pojaviti ako taj zid označite i
na njega kliknete dva puta.
Kada ste izabrali tip zida ArCon nudi dodatnu vertikalnu traku s alatima („kako traka“) u
kojoj je ponuđen izbor mogućnosti ugradnje zida. Kada desnom tipkom miša kliknete na
jedan od ponuđenih načina pojavljuje se dijalog u koji unosite potrebne brojčane
vrijednosti za odabrane mogućnosti ugradnje. Ove vrijednosti odnose se na kut s obzirom
na referentnu liniju, ako ste odabrali i na odnos dijelova, ako ste odabrali , razmak
od paralele pri unosi se u dijalog prilikom polaganja.
Želite li prekinuti postupak ugradnje pritisnite tipku Esc.

5.8.1.2 Kako smjestiti zid

5.8.1.2.1 Izmjena polazne točke zida

Nakon što je određena polazna točka zida, označena je obojenim križićem. Izmjena
između osi i oba ruba zida postiže se istodobnim pritiskom na tipke Ctrl+W. Rezultat je
pomak kompletnog zida.
Želite li pomaknuti samo početak zida, koristite tipke Ctrl+Q, dok za pomak kraja zida
koristite tipke Ctrl+E.

145
 5.8.1.2.2 . Izvlačenje više zidova

Ovom naredbom kreirate zidove koji imaju oblik poligona, odnosno prvi klik određuje
polaznu točku prvog odsječka zida, drugi klik određuje završnu točku prvog odsječka
zida i istovremeno polaznu točku drugog odsječka zida itd.

5.8.1.2.3 . Izvlačenje jednog zida

Za svaki pojedinačni zid određujete polaznu i završnu točku.

5.8.1.2.4 . Izvlačenje zida okomito na referentnu liniju

Kliknete li lijevom tipkom miša na zid ili pomoćnu liniju, to je polazna točka okomitog
zida u odnosu na referentnu liniju. Druga točka unosa definira završnu točku zida.
Pritisnete li istovremeno s prvim klikom tipku Shift biti će prikazana okomita pomoćna
linija u odnosu na referentnu liniju. Navedena pomoćna linija može se proizvoljno
pomicati po referentnoj liniji. Unosite li drugu točku bez tipke Shift tada ona određuje
polaznu točku na referntnoj liniji. Trećom točkom definira se završna točka na pomoćnoj
liniji.
Unosite li također i drugu točku i pri tome pritišćete tipku Shift, fiksirate okomit položaj
pomoćne linije na referentnu liniju. Treća i četvrta točka definiraju polaznu i završnu
točku zida. Obje se nalaze na pomoćnoj liniji, no ne moraju imati priključak na
referentnu liniju.

5.8.1.2.5 . Izvlačenje zida pod određenim kutem s obzirom na

referentnu liniju

Pomoću ove naredbe možete kreirati zid pod proizvoljnim kutom u odnosu na izabranu
referentnu liniju. Željena vrijednost kuta definira se u dijalogu Unosi za zidove.
Različite mogućnosti ugradnje pomoću tipke Shift funkcionira potpuno analogno gore
objašnjenom načinu kod kreiranja okomitog zida.

5.8.1.2.6 . Izvlačenje zida paralelno s obzirom na referentnu liniju

Kliknete li lijevom tipkom miša na odabran zid ili pomoćnu liniju, pojavljuje se pomoćna
linija koja se pomiče paralelno u odnosu na referentnu liniju. Drugi i treći klik definiraju
polaznu i završnu točku pomoćne linije. Želite li na nekom razmaku fiksirati pomoćnu

146
liniju, istovremeno s drugim klikom pritisnite tipku Shift. Budući da je pomoćna linija
fiksirana na njoj će se trećim i četvrtim klikom definirati polazna i završna točka zida.

5.8.1.2.7 . Izvlačenje zida paralelno i u određenom razmaku s

obzirom na referentnu liniju

Sa ovom naredbom možete definirati paralelan zid u odnosu na izabranu referentnu

liniju. Nakon drugog klika pojavljuje se dijalog, razmak paralelnih pomoćnih linija u
čijem polju unosa definirate željeni razmak između pomoćne i referentne linije. Različite
mogućnosti ugradnje pomoću tipke Shift funkcioniraju potpuno analogno gore
objašnjenom načinu kod kreiranja paralelnih zidova.

5.8.1.2.8 . Izvlačenje zida središtem dužine

Kod ove naredbe definirate dvije točke između kojih se u određenom razmjeru, izvlači
okomiti zid. Standardnu vrijednost za odnos dijelova definirate u dijalogu Unosi za zid.
Ako prilikom definiranja prve i druge točke ne držite pritisnutu tipku Shift tada se
polazna točka zida nalazi između tih dviju točaka. Treći klik definira duljinu i smjer zida.
Ako prilikom definiranja druge točke držite pritisnutu tipku Shift, biti će položena
pomoćna linija u određenom razmjeru okomito na točke, a na kojoj će biti određene
trećom i četvrtom točkom položaj i duljina zida. Posljednja dva unosa ne moraju biti na
pomoćnoj liniji već mogu biti proizvoljne točke u nacrtu. ArCon će ih projicirati okomito
na pomoćnu liniju.

5.8.1.3 . Šrafure

Kada kliknete na gore navedenu ikonu možete uključiti odnosno isključiti prikaz šrafure
zida. U dijalogu Zid u području 2D prikaz možete odabrati boju i uzorak za šrafuru zida.

5.8.1.4 Pomicanje zida

Prije samog pomicanja zida, cijelog ili samo njegovog kraja, zid mora biti označen.
Aktivirajte ikonu (vidi stranu 135) i još jedanput kliknite na željeni zid. Kada ste
označili zid, cijeli zid biti će označen crvenom bojom, a isto tako ako ste označili samo

147
 jednu od strana zida i to onu koja je najbliža položaju miša prilikom klikanja, biti će
označena crvenom linijom. Ako kasnije dvaput kliknete na njega možete izmijeniti
određene karakteristike označene strane zida.
Ako želite pomaknuti cijeli zid kliknite na njega i držite pritisnutu tipku miša, zid će se
pomicati prema pomaku miša. Kada se zid nalazi na željenom mjestu pustite tipku miša.
Želite li pomaknuti samo kraj zida, odnosno produžiti ili skratiti zid, prilikom pomaka
držite pritisnutu i tipku Ctrl. Držeći pritisnutu tipku miša i navedenu tipku prema želji
produžite ili skratite zid i kada se on nalazi na željenom položaju pustite tipku miša.
Kada pomičete zid, a uključeno je hvatanje (vidi stranu 121) vrh zida koristiti će se kao
točka hvatanja i to onaj koji je bio najbliži mišu kod pomaka zida. Ako ste npr. kliknuli u
blizini lijevog gornjeg vrha zida u principu pomičete cijeli zid, samo što položaj gornjeg
lijevog vrha pomoću hvatanja možete definirati nanovo. Želite li neki drugi od četiri vrha
zida koristiti kao točke hvatanja, možete to postići istovremenim pritiskom tipki Ctrl+W.
Prilikom pritiska na navedene tipke točku hvatanja definira mali crveni križić.
Ako prilikom pomicanja zida držite pritisnutu tipku Ctrl, radnja ima sasvim drugačije
značenje. Kliknete li mišem u blizini njegovog slobodnog završetka, i istovremeno držite
pritisnutu navedenu tipku, zid ne pomičete nego mijenjate njegovu dužinu. Slobodni
završetak zida u ovom slučaju definira kraj zida koji nije spojen s drugim zidovima.
Ukoliko je zid položen između dva paralelna zida, zid možete pomicati samo unutar njih.
Ukoliko zid pomičete unutar zidova koji nisu međusobno paralelni, zid se s obzirom na
svoju duljinu automatski usklađuje prema pomaku. Zid oko njegove završne točke
možete okretati, ako je njegov završetak slobodan, odnosno ako zid nije spojen s drugim
zidom. Da bi ste zid rotirali kliknite na njegov slobodni završetak koji želite rotirati i
držite pritisnutu tipku Ctrl. Samo što ovaj put ne držite pritisnutu lijevu tipku miša nego
desnu. Tijekom rotiranja zida ne mijenja se njegova duljina.
Ukoliko želite istovremeno rotirati zid i mijenjati njegovu duljinu, trebate uz pritisnutu
tipku Ctrl i pritisnutu desnu tipku miša, držati pritisnutu i lijevu tipku miša. Ako vam
ova posljednja radnja djeluje komplicirano, jednostavno taj zid obrišite i kreirajte novi.

5.8.1.5 Brisanje zida

Označite željeni zid, tako da aktivirate ikonu (vidi stranu 135) i nakon toga kliknite
na zid. Označeni objekt na ekranu će biti prikazan crveno. Pritiskom na tipku Delete

148
označeni objekt će biti izbrisan. Želite li izbrisati sve prikazane zidove, u padajućem
izborniku - Briši sve odaberite Zidove.

5.8.1.6 Dijalog - Zid

Dijalog Zid dobijete isto kao i sve ostale dijaloge koji se odnose na elemente u
konstrukcijskom prikazu, to znači da jednostavno dva puta kliknete na određeni zid,
kliknete desnom tipkom miša na ikonu ili ga pozovete preko padajućeg izbornika
Opcije – Zidovi.... On se odnosi na sve površine jednog zida.
Ako pozovete dijalog za već položeni zid, funkcija dijaloga je modificiranje koje se
odnosi na konkretni zid. Kod duplog klika birate ne samo zid, nego i površinu zida. Ta
površina zida označena je debelom crvenom linijom.
Na taj način u dijalogu za novo kreirani zid definirate npr. materijal za sve površine zida,
dok za već položene zidove možete mijenjati materijal površine zida.

149
150
5.8.1.6.1 Područje - Tip zida

Ispisani tekst na tom mjestu opisuje izabrani tip zida. Mijenjate li već postojeći zid
unutar dijaloga biti će prikazana ikona tipa zida unutar koje se nalaze sedam ponuđenih
varijanti zida. Tip zida unutar dijaloga učitava se tako da kliknete na ikonu, te držeći
pritisnutu lijevu tipku miša pomičete kursor na željeni tip i oslobodite tipku miša.

5.8.1.6.2 Područje - Dimenzije

5.8.1.6.2.1 Opcija - Debljina

U ovom području unosi se vrijednost za debljinu zida, odnosno naknadno se mijenja.
Ikona Početne vrijednosti vraća debljinu zida na početnu definiranu vrijednost.

5.8.1.6.2.2 Opcija - Dužina

Unos duljine zida, nije moguć prije ugradnje zida i zbog toga je polje unosa sivo. Duljina
zida može se postaviti za zid koji ima najmanje jedan kraj zida slobodan. Zid se
produžuje ili skraćuje n u oba smjera, a kod zida sa samo jednim slobodnim krajem u
tom slobodnom smjeru.

5.8.1.6.2.3 Podpodručje - Promjena debljine zida odnosi se na

Ako ste u polju unosa Debljina izmijenili debljinu zida, u ovom području možete
izabrati što će, prilikom izmijenjene debljine zida, biti zadržano na svom položaju, da li
jedna od strana zida ili os zida.
Birate li Označenu strana zida, strana zida koju imate označenu ostaje nepromijenjena,
dakle ona koja je povučena debelom crvenom linijom. Birate li Osi zida, obje strane zida
biti će pomaknute za polovicu vrijednosti debljine s obzirom na os zida. Birate li
Nasuprotnu strana zida, strana zida koja nije označena crveno ostaje zadržana na svom
položaju.

5.8.1.6.3 Područje - Površina

5.8.1.6.3.1 Opcija - Boja

151
 Kada želite odrediti boju kliknite na ikonu Definiranje.... Pojavit će se međudijalog s
paletom boja u kojem možete izabrati boje ili uz pomoć Define Custom Color slobodno
definirati boju.
Kad imate boju određenu u ovom dijalogu, u dizajnerskom prikazu nije više moguća
izmijeniti teksture. Doduše tekstura zida uvijek se može ponovo izmijeniti u
konstrukcijskom prikazu.

5.8.1.6.3.2 Opcija - Tekstura

Zid će biti obložen onom teksturom koja je unesena u polje unosa za teksture. Želite li
zid obložiti nekom drugom teksturom kliknite na ikonu Pretraživanje... i u pojavljenom
standardnom dijalogu kliknite na željenu teksturu.

5.8.1.6.3.3 Opcija - Miješati boju i teksturu

Ispod polja unosa za teksture nalazi se kontrolno polje koje aktivirate kada želite
kombinirati boju i teksturu. Birajte npr. crne crte na bijeloj pozadini i kombinirajte to s
plavom bojom, dobit ćete crne crte na plavoj pozadini.

5.8.1.6.3.4 Podpodručje - Dimenzije teksture

Za većinu tekstura u katalogu predpodešene su standardne dimenzije tekstura. Polje za
originalne dimenzije je sivo ako dimenzija teksture nije određena. Standardne vrijednosti
dimenzija tekstura iznose 100x100 cm, što znači ako definirani motiv postavljate na zid u
dužini od 3 m i visini od 2 m, oslikavat će se 6 puta. Da bi se motiv na taj zid oslikavao
jedanput raster mora biti izmijenjen na 300x200 cm. Kliknite na kontrolno polje
Originalne dimenzije početna dimenzija teksture biti će ponovo aktualizirana.
U polju unosa za Okret možete definirati kut okreta pod kojim će tekstura biti prikazana.
Kontrolno polje Preuzeti od zida ispod aktivirate kada za zidove novog kata želite
preuzeti karakteristike zida.
Posljednjim kontrolnim poljem Nevidljiv u pogledu odozgo / perspektivnom pogledu
nadzirete vidljivost površine zida ili samo zida. Ova karakteristika naročito je korisna
kod razgledavanja projekta.

152
5.8.2 . Kružni zid

Od verzije ArCon 5.1 moguće je generirati i zidove u obliku luka. Pritom se luk ili puni
krug sastavljaju iz pojedinačnih ravnih zidova koji na kraju ostavljaju dojam da su
okrugli zid.
Nakon postavljanja kružnih zidova možete obrađivati kreirane segmente, kao da ste ih
unijeli kao pojedinačne zidove.
Kružni zidovi se općenito koriste nakon što ste unijeli zidove i “sve ostalo” da bi npr.
zaoblili kutove prostorije ili unijeli kružne izbočine (npr. za stubište ili zatvoreni balkon)
u nacrt . U Kako traci se pojavljuju moguće vrste unosa za kružne zidove. Osim
mogućnosti unosa lukova, pomoću ikone i možete generirati okrugle prostorije.

5.8.2.1 Princip unosa kružnih zidova za i

Kada unesete kružni zid, ArCon prepoznaje za vrste unosa i , želite li početak
odnosno kraj kružnog zida unijeti unutar ili na kraj postojećih zidova. U ostalim
područjima vašeg nacrta unos pomoću ove dvije ikone i nije moguć.
Za početak kružnog zida automatski se koristi smjer zida na kojem počinje, da bi se
odredio kut istupa kružnog zida. Kružni zid “izlazi” iz zida. Preuzima se i debljina kao i
vrsta zida. Za vrstu unosa vrijedi isto za smjer na kraju kružnog zida u odnosu na
drugi zid kao i za početak u odnosu na prvi zid.
Ovisno o radijusu kružnog zida, zidovi na kojima počinje odnosno završava luk bit će
odgovarajuće skraćeni ili produljeni da bi dobili željeni radijus luka.
Ako npr. postavite luk u postojeći kut prostorije tako da prvo kliknete jedan, a zatim
drugi zid kuta prostorije oba će zida biti skraćena i između pomaknutih krajeva zida bit
će postavljen luk.
Napomena: Prozori i vrata koji se nalaze u dijelovima zida koji otpadaju skraćivanjem
bit će automatski izbrisani.
Budući da luk iz zidova na kojima “visi” određuje svoj početni i završni smjer, opisanim
postupkom možete zaobliti i zidove koji ne stoje u pravom kutu.
Napomena: Pomoću odgovarajućeg Dijaloga Opcije za kružne zidove (vidi stranu
Error! Bookmark not defined.) možete podesiti da “Kut istupa” luka iz zida nije 0, već
i ostali kutovi npr. 90°. Na taj način ćete postići npr. izbočine u obliku luka u kutovima
prostorije.

153
 5.8.2.2 Varijante unosa za kružne zidove

Nakon što kliknete na pojavit će se u Kako traci konstrukcijskog prikaza različite

mogućnosti unosa za kružne zidove. Pritom vrijede , , i za segmente
kružnice, i za pune kružnice.
Zajedno s Dijalogom Opcije za kružne zidove (vidi stranu Error! Bookmark not
defined.) postoje mnoge varijacije s mogućnostima unosa.
Napomena: Kada kod posljednjeg klika različitih vrsta unosa držite pritisnutu tipku Ctrl,
neće se pojaviti dijalog za naknadno numeričko mijenjanje vrijednosti i interaktivni
unosi bit će direktno preuzeti.

5.8.2.2.1 Vrsta unosa

Ova vrsta unosa koristi se kada želite povući kružni zid između dva postojeća zida (vidi
stranu Error! Bookmark not defined.).
Nakon što ste kliknuli na morate još tri puta kliknuti u nacrtu: prvi put za početak
luka na zid ili na kraj postojećeg zida, drugi put za kraj luka na zid ili na kraj drugog
zida. Nakon prvog klika pojavit će se kao prikaz kontura luka. Pomaknete li nakon
drugog klika miš možete promijeniti radijus luka. Treći klik preuzima taj radijus u
dijalog u kojem možete u odgovarajućim poljima unosa radijus unijeti i numerički.
Napomena: Želite li unijeti kružni zid koji počinje na postojećem zidu, ali završava
„Slobodno“ koristite vrstu unosa ; ako ni početak ni kraj luka ne leže na zidu koristite
ili .
Napomena: Od drugog klika možete pomoću kombinacije tipaka Ctrl+W odrediti želite
li koristiti unos za os luka odnosno unutarnju ili i vanjsku stranu.

5.8.2.2.2 Vrsta unosa

Ova vrsta unosa vrlo je slična vrsti . Za razliku od nje ovdje određujete završni kut
luka interaktivno, radi čega morate u vrijeme unosa jednom više kliknuti. Prvi klik
određuje početnu točku luka koja mora biti na zidu ili na kraju postojećeg zida. Drugi
klik definira kraj luka. Nakon drugog klika možete pomoću miša podesiti smjer na kraju
luka. Treći klik fiksira smjer, a pomicanje miša mijenja radijus luka. Nakon posljednjeg
klika i radijus i kut istupa luka bit će preuzeti u dijalog gdje možete obje vrijednosti
unijeti numerički pomoću odgovarajućih polja unosa.

154
Napomena: Ako luk, zbog premalog radijusa, ne dostigne završnu točku (drugi klik za
vrijeme unosa) automatski će biti produljen ravnim dijelom zida.
Napomena: Od prvog klika možete pomoću kombinacije tipaka Ctrl+W odrediti želite li
koristiti unos za os luka unutarnju ili vanjsku stranu.

5.8.2.2.3 Vrste unosa i

Za razliku od i ovu ćete vrstu i koristiti kada želite kreirati kružne zidove
koji se ne nastavljaju na već postojeće zidove. Automatsko određivanje tipa zida i
debljine zida otpada kod ovih vrsta unosa otpada, no pomoću Dijaloga Opcije za kružne
zidovevidi stranu Error! Bookmark not defined.) ove vrijednosti možete predpodesiti i
naknadno promijeniti.
Za obje varijante unosa morate kliknuti tri puta, prije nego se pojavi dijalog. Za obje
varijante prvim klikom definirate početak, a drugim klikom završetak luka. Za razliku od
, kod koje treći klik određuje točku kroz koju prolazi luk, kod varijante određujete
radijus luka nakon drugog klika pomicanjem miša.
Nakon trećeg klika pojavit će se dijalog u koje možete promijeniti radijus, vrstu, i
debljinu zida.
Napomena: Već kod prvog klika možete pomoću kombinacije tipaka Ctrl+W odrediti
želite li koristiti unos za os luka odnosno unutarnje ili vanjske stranice.

5.8.2.2.4 Vrste unosa i

Za razliku od ostale četiri vrste unosa ovom varijantom i ne premještate lukove

već kružnice dakle okrugle prostorije. Pritom koristite , da bi prvim klikom podesili
središnju točku, a drugim klikom radijus i za kreiranje kružnice koja prolazi kroz tri
točke. Nakon završnog klika pojavit će se dijalog u kojem preko odgovarajućih polja
unosa možete mijenjati vrstu i debljinu zida. Za varijantu je osim toga moguć unos
podataka za radijus.
Napomena: Za verziju je moguće kod drugog klika, a za verziju kod sva tri klika
pomoću kombinacije tipaka Ctrl+W definiranje za što želite vršiti unos.

155
 5.8.2.2.5 Dijalog „Karakteristike kod kreiranja zaobljenih zidova“

Ovaj dijalog pojavit će se nakon klika desnom tipkom miša na odnosno klikom desne
tipke miša na odgovarajuće ikone Kako trake , , , , i .

5.8.2.2.5.1 Područje „Karakteristike zida“

U ovom podpodručju određujete Tip i Debljinu zidova, iz kojih će biti kreirani lukovi
pomoću varijanti unosa , , i .
Napomena: U dijalogu koji se pojavljuje na kraju unosa kod ovih varijanti možete
naknadno promijeniti tip i debljinu zida. Kod verzije i uvijek se koristi tip i
debljina prvog zida na koji ste kliknuli.

5.8.2.2.5.2 Područje „Segmentiranje”

U ovom području određujete finoću segmentiranja luka. U polju unosa Max. broj
segmenata za kružnicu definirate iz koliko pojedinačnih zidova će biti sastavljena puna
kružnica.
Unesete li npr. 32 i kreirate luk pod 90°, taj luk će biti generirani iz osam pojedinačnih
zidova. Ovisno o radijusu luka segmentiranje na 32 zida može biti previsoko za punu

156
kružnicu. Iznosi li radijus npr. 1cm, luk od 90° bit će približen kroz zidove koji su dugi
otprilike 10 cm. Iz tog razloga imate mogućnost u polju unosa Minimalna duljina
segmenta definirati minimalnu duljinu. Ako su na osnovu premalih radijusa luka duljine
segmenata kraće od unesene vrijednosti, bit će kreirano manje segmenata nego je unijeto
u prvo polje.
Podešenja koja ste izvršili u području Segmentiranje vrijede za svih šest varijanti unosa.

5.8.2.2.5.3 Područja „Početni kut“ i „Završni kut“

U ovim područjima definirate pod kojim kutom luk izlazi iz prvog zida odnosno ulazi u
postojeći zid. U normalnom slučaju birajte u oba područja alternativu Tangentno. Birate
li npr. za početak i kraj Okomito i kreirate kružni zid u kutu prostorije, luk će biti pod
kutom od 270° i kut prostorije bit će “izbočen”.
Pomoću alternative Slobodno možete koristiti uz 0° i 90° i ostale kutove.
Podešenja koja ste izvršili u područjima Početni kut i Završni kut vrijede za sve vrste
unosa i , pri čemu se podaci unijeti u područje Završni kut za varijantu
odnose na smjer unijet nakon drugog klika.

5.8.2.2.5.4 Područje „Standardne vrijednosti“

U ovom području podešavate vrijednosti koje će se koristiti kada vršite unos za , ,
, , i pomoću Ctrl. U polju unosa podešavate Radijus, te za Završni kut
koji kut će zakloniti luk.

5.8.3 . Nadvoji /Parapeti

Pomoću ove funkcije polažu se nadvoji i parapeti u tlocrt. Nadvoji i parapeti su

konstrukcijski elementi koju su slični zidovima. Odgovaraju gredi koja se polaže ispod
stropa ili iznad poda. Parapet je smješten vidljivo iznad poda, a nadvoj vidljivo ispod
stropa. Nadvoji se postavljaju npr. kod stropova velikih površina kao statički elementi.
Na vertikalnoj traci s alatima nalazi se ikone , pomoću koje birate tip. Kada
desnom tipkom miša kliknete na izabrani tip, pojavljuje se dijalog u kojem vršimo
osnovna podešavanja i ta podešavanja sačuvamo kao standardne vrijednosti. Kada na
označeni nadvoj ili parapet kliknemo dva puta dobijemo isti dijalog u kojem te
standardne vrijednosti modificirate i individualno uskladite.

157
 5.8.3.1 Unosi parapeta - nadvoja

Kada ste izabrali tip, ArCon nudi drugu vertikalnu traku s alatima („kako-traka“) s
izborom mogućnosti ugadnje. One točno odgovaraju mogućnostima ugradnje zidova. To
znači da će nadvoji i parapeti biti položeni isto kao i zidovi (vidi stranu 145). Jedina
razlika s obzirom na zidove je to što se kod polaganja parapeta i nadvoja određuje i
visina.
Jedan ili više parapeta odnosno nadvoja možete izvući uzastopno. Nadalje, nadvoje i
parapete možete položiti okomito, pod određenim kutom, paralelno ili paralelno u
određenom razmaku u odnosu na referentnu liniju, a isto tako i polovištem dužine.
Parapeti i nadvoji u osnovi neće biti spojeni sa zidovima. Izvlačite li nekoliko uzastopnih
navoja odnosno parapeta uz pomoć ikone oni će ipak međusobno biti spojeni, npr.
parapet možete kreirati u obliku slova „U“. Nakon što ste položili parapet, označite ga i
kliknite na njega dvaput. Pojavit će se dijalog za obrađivanje parapeta.
Označeni parapet, odnosno nadvoj, označen je kada se na njegovim vrhovima pojave crni
“kvadratići”. Ako još jedanput kliknete na određeni “kvadratić” on postaje crven.
Kliknite na njega i usput ga pomičite uz brid dok ga ne položite točno uz zid. Kod ove
radnje biti će podržana i funkciju hvatanja. To znači: da prilikom pomaka određenog
vrha možete hvatati na bridove zida.

5.8.3.2 Dijalog - Parapet/Nadvoj

Dijalog Parapet odnosno Nadvoj dobijete kada dva puta kliknete na označeni parapet,
odnosno nadvoj ili ako desnom tipkom miša kliknete na adekvatnu ikonu na vertikalnoj
traci s alatima.

158
Ovaj dijalog prema sadržaju područja odgovara dijalogu Zid. Objašnjenja za područja
unutar dijaloga pronađite u poglavlju koje opisuje dijalog Zid (vidi stranu 149).
Jedina razlika je u tome što kod parapeta odnosno nadvoja nema kao kod zidova
dodatnih tipova. Međutim u ovom dijalogu u području Dimenzije imate mogućnost za
parapet odnosno nadvoj odrediti njihovu visinu.
Napomena: Parapet odnosno nadvoj možete označiti kao cjelinu ili im možete označiti
samo jednu određenu stranu. Samo u drugom slučaju, moguće je relatino izmijeniti
debljinu strane (Promjena debljine relativno na postaje aktivno) parapeta odnosno
nadvoja. Isto tako samo u drugom slučaju, teksture pojedine strane parapeta odnosno
nadvoja, mogu biti unesene odvojeno.

159
 5.8.4 Vrata

Funkcija za vrata nudi vam mogućnost ugrađivanja različitih tipova vrata u već položene
zidove. U programu možete birati između velikog broja raspoloživih oblika, kod kojih na
jednostavan naćin možete promijeniti dimenzije otvora, naćin otvaranja i teksture. Opis
dijaloga pronaći ćete u slijedećim odlomcima. Podrška u radu bit će vam točke rastera,
pomoćne linije ili funkcije ravnala.

5.8.4.1 Definiranje tipa za vrata

U vertikalnoj traci s alatima nalazi se ikona za funkciju vrata. Unutar ikone ponuđene
su neke varijante konstrukcija vrata. Da bi smo aktivirali jednu od varijanata, lijevom
tipkom miša kliknemo na nju. Dijalog za podešavanje, odnosno za izmjene karakteristika
vrata otvorite kada desnom tipkom miša kliknete na ikonu ili ga pozovete preko
padajućeg izbornika Opcije – Vrata. Ako kod konkretnih vrata izmijenite vrijednosti,
one ostaju aktualne samo za dotični postupak ugrađivanja. Te vrijednosti mogu biti
naknadno izmijenjene u dijalogu koji dobijete kada na označena vrata kliknete dva puta.
Kada ste izabrali vrata, ArCon nudi drugu vertikalnu traku s alatima („kako traka“) iz
koje biramo način ugrađivanja. Kada desnom tipkom miša kliknemo na jednu od ovih
ikona pojavljuje se dijalog u kojem unosimo, za odabrani način ugrađivanja, potrebne
brojčane vrijednosti koje se odnose na razmak od referentnih točki i na odnos dijelova.
Želite li odustati od postupaka ugrađivanja pritisnite tipku Esc.

5.8.4.2 Kako smjestiti vrata

5.8.4.2.1 Izmjena polazne točke za vrata

Vrata imaju tri polazne točke koje su označene malim crvenim križićem. Polaznu točku
možete izmijeniti istovremenim pritiskom tipaka Ctrl+W. Polazna točka je smještena na
lijevom ili desnom vrhu vrata ili na polovici vrata.

160
5.8.4.2.2 . Kako proizvoljno smjestiti vrata

Ako ste kliknuli na naveden način unosa, vrata možete direktno ugraditi, s njihovom
polaznom točkom, na željeno mjesto. Pomaknite vrata s kursorom i s lijevom tipkom
miša kliknite na željeno mjesto. Vrata mogu biti ugrađena samo u zid i pri čemu polazna
točka može ležati i na pomoćnoj liniji ili na nekim drugim točkama hvatanja.

5.8.4.2.3 . Vrata u određenom razmaku s obzirom na referentnu točku

Definirajte jednu referentnu točku koja ne mora biti definirana na zidu i kao drugu,
polaznu točku približan položaj vrata. Razmak između referentne i polazne točke
upisujete u dijalog koji se pojavljuje nakon definiranja polazne točke. Ako referentna
točka nije definirana na zidu već npr. na rasteru ili na pomoćnoj liniji ArCon automatski
projicira točku okomito na birani zid. Kada prilikom definiranja unosa za točke držite
pritisnutu tipku Ctrl dodatna pitanja o razmaku u dijalogu biti će preskočena. Prije
unesen razmak, odnosno standardna vrijednost za proračun položaja vrata, biti će u tom
slučaju automatski preuzeta.
Želite li već ugrađena vrata numerički pomaknuti i/ili definirati novu referentnu točku,
sve daljnje informacije o tome pronađite u odlomku Pomicanje vrata (vidi stranu 176

5.8.4.2.4 . Vrata između dviju točaka

Kod ovog načina ugrađivanja vratiju trebate na zidu definirati dvije točke, između kojih
će vrata biti ugrađena u željenom razmjeru dijelova.
Ukoliko ste prve dvije točke definirali izvan zida, potrebna je treća točka kojom
definirate zid. U tom slučaju druga točka unosa projicira se okomito na zid. Prije unesena
vrijednost odnosa dijelova, odnosno standardna vrijednost za proračun proračun položaja
vrata, biti će preuzeta.

5.8.4.3 Dijalog - Vrata

Kao i kod svih opcija elemenata dijalog opcije za vrata dobijete kada na već ugrađena
vrata kliknete dva puta, kada desnom tipkom miša kliknete na ikonu za vrata ili preko
padajućeg izbornika Opcije - Vrata...
Neovisno o vrsti vratiju, čije opcije želite izmijeniti, uvijek se pojavljuje isti dijalog.

161
 5.8.4.4 Područje - Dimenzije

U području dimenzije možete podesiti širinu, visinu, kut otvora vrata, te kod dvokrilnih
vrata kut otvora za oba krila. U području Otvaranje definirate da li su vrata otvoraju

162
prema unutra ili vani te da li su lijeva ili desna vrata. U području teksture možete birati i
mijenjati teksture za dovratnike, lijevo krilo, i kod dvokrilnih vrata, za desno krilo. I na
kraju u području krilo, definirate vrstu vratnog krila. Promjene koje se odnose na kut
otvora i na vratna krila biti će odmah aktualizirana u prozoru prikaza. Potvrdite li ikonu
kao Standard, vaša podešavanja od sada biti će korištena za sva novo ugrađena vrata.

5.8.4.5 Pomicanje vrata

Da bi ste označili vrata, lijevom tipkom miša kliknite na ikonu (vidi stranu 135) i
nakon toga na vrata, nakon čega će vrata biti prikazana crveno. Smjestite kursor miša na
izabrana vrata i potvrdite s lijevom tipkom miša. Pritisnutom lijevom tipkom miša,
možete pomakom miša proizvoljno pomicati vrata uzduž zida.
Želite li vrata pomaknuti za određenu vrijednost, možete tu vrijednost odrediti preko
numeričkog unosa u dijalog koji se pojavljuje kada na drugoj vertikalnoj traci s alatima
kliknete lijevom tipkom miša na .

Aktivirajte ikonu Referentna točka i njen položaj zatim potvrdite lijevom tipkom
miša.Potom odredite, da li želite definirati lijevu, srednju ili desnu polaznu točku vrata.
Ako brojčanu vrijednost, za razmak u odnosu na referentnu točku, u gornjem polju
unesete manualno, vrata će se pomaknuti adekvatno vašim vrijednostima. Novi položaj
vrata biti će u prikazu prikazan kao crno označen element. Potvrdite s OK i vrata će se
automatski pomaknuti.

163
 5.8.4.6 Preklopi s drugim prozorima i vratima

Ako prozor ili vrata ugrađujete na mjesto na kojem su već ugrađeni prozor ili vrata,
pojavit će se napomena u obliku slijedećeg dijaloga:

Aktivirate li u dijalogu kontrolno polje Nemoj više prikazati ovu napomenu, prilikom
daljnjeg poklapanja ovaj dijalog se više neće pojavljivati. Moguće je, da u tlocrtnu
pogledu uočite preklope vratiju no one stvarno ne postoje jer ste npr. naveli različite
visine parapeta. Napomena se zaista pojavljuje samo u slučaju kada otvori prozora i/ili
vrata nisu razmjerno usklađeni. Sličan dijalog pojavljuje se i u slučaju kada krovište
polažete na kat koji već sadrži prozore i vrata. U ovom dijalogu možete odrediti da li ove
prozore ili vrata želite automatski izbrisati ili ih kasnije želite obrisati manualno.

5.8.4.7 Brisanje vrata

Označite željena vrata klikom lijeve tipke miša na (vidi stranu 135) i zatim klikom na
vrata. Označena vrata prikazana su na ekranu crvenom bojom. Pritisnete li na tastaturi
tipku Del ili potvrdite naredbu u padajućem izborniku Uređivanje - Briši označena vrate
biti će izbrisana. Želite li izbrisati sva vrata u prikazu, birajte u padajućem izborniku
naredbu Uređivanje – Briši sve – Vrata.

5.8.5 Prozor

ArCon vam za vašu kreaciju nudi opširan broj različitih tipova prozora, koje možete
koristiti prilikom planiranja nacrta. Kao prvo, možete birati između tri varijanti prozora
164
koje kreirate proizvoljno, dakle promjenjivo. Te varijante će za svaki novi slučaj
primjene biti nanovo proračunate (kao što je npr. kod Stubišta (vidi stranu 176) Isto tako
osobno konstruirane prozore uz pomoć Makro-a ‘Spremanje prozora’ možete unijeti u
katalog objekata za buduće radnje.
Kao drugo, imate mogućnost primjene već postojećih ‘učitanih’ prozora, kod kojih imate
utjecaj samo na promjene koje se odnose na dimenzije i na neke osobine površine.
Geometrija prozora, kod tih tipova prozora, ne može se više promijeniti.
U principu su učitani prozori ništa drugo nego objekti kod kojih možete izvršiti
odgovarajuće promjene. Prednost učitanih prozora je u tome, što su vrlo detaljizirani.
Naravno, nedostatak je u tome što su ovi elementi prozora prilikom rukovanja relativno
nefleksibilni.
Prikaz svih tipova prozora dobijete odgovarajućom ikonom s varijantama tipova prozora.

U ArCon-u prva tri tipa prozora su prozori koji se mogu proizvoljno definirati, ostali
tipovi su učitani prozori. Njih ćete prepoznati po specijalnim simbolima različitih
alternativa.

5.8.5.1 Definiranje tipa prozora

Na vertikalnoj traci s alatima, naći ćete za funkciju prozora. Ikona sadrži određene
varijante tipova prozora koje su označene crnim kutem dolje desno. Pomicanjem miša s
pritisnutom lijevom tipkom u desni prozor prikaza dobit ćete izbor mogućih vrsta
prozora. Informacija za odabrani tip prozora nalazi se u donjoj lijevoj strani ekrana.
Dijalog za promjene vrijednosti prozora dobijete kada desnom tipkom miša kliknete na
ili ga pozovete preko padajućeg izbornika Opcije - Prozor.... Vrijednosti koje se
koriste češće možete u dijalogu spremiti kao Standard. Kada kod odabranog tipa
prozora izmijenite vrijednosti, a da ih pri tome ne sačuvate kao standardne, one ostaju

165
 aktualne samo za trenutni postupak unosa. Označavanjem prozora i duplim klikom na
njega, vrijednosti prozora mogu biti naknadno izmijenjene unutar dijaloga.
Kada ste izabrali prozor ArCon u drugoj vertikalnoj traci s alatima (“Kako - traka”)
prikazuje izbor načina ugradnje. Ako desnom tipkom miša kliknete na bilo koju od
ponuđenih ikona pojavljuje se dijalog u kojem unosite npr. za način ugradnje (vidi
stranu 166) brojčanu vrijednost za odnos dijelova.
Želite li prekinuti postupak unosa, pritisnite na tipku Esc.

5.8.5.2 Kako smjestiti prozor

Prozor koji ste odabrali ugradite u već postojeći zid. ArCon automatski ugrađuje prozor
na površinu zida i automatski definira potreban otvor u zidu. Način ugrađivanja prozora
ovisi o načinu unosa koji ste izabrali u “kako - traci”.
Neovisno od ovog načina unosa je, da li ste položili os, lijevi ili desni rub prozora. Jednu
od tih tri metoda prilikom polaganja možete odabrati istovremenim pritiskom na
Ctrl+W.
Za varijante prozora koji se mogu proizvoljno konstruirati, možete definirati lijevi i desni
spoj kutnih prozora. On će kod ugrađivanja biti automatski kreiran, ako prozor
pomaknete do kuta zida

5.8.5.2.1 Izmjena polazne točke kod prozora

Prozor ima tri polazne točke, koje su označene obojenim križićem. Polaznu točku možete
izmijeniti istovremenim pritiskom na tipke Ctrl+W. Ona prema želji može biti srednja
točka ili točka rubova prozora.

5.8.5.2.2 . Proizvoljno smjestiti prozor

Odlučili ste se za ovu funkciju i označili je mišem, prema tome prozor s njegovom
polaznom točkom možete direktno ugraditi na željeno mjesto. Smjestite kursor na željeni
položaj i potvrdite unos lijevom tipkom miša.
Molimo vas pazite na to, da prozor može biti ugrađen samo u zid, dok polazna točka
može ležati na pomoćnoj liniji ili na drugim točkama hvatanja.

166
5.8.5.2.3 . Prozor u određenom razmaku s obzirom na referentnu
točku

Definirajte klikom miša referentnu točku na zidu ili na nekom proizvoljnom mjestu.
Zatim drugom točkom definirajte približan položaj prozora na željenom zidu. Razmak
između referentne i polazne točke unesite numerički u prikazani dijalog (ovaj postupak
identičan je unosima za vrata uz pomoć .
Ne leži li vaša referentna točka na zidu, nego npr. na rasteru ili na pomoćnoj liniji,
ArCon projicira referentnu točku okomito na izabrani zid. Ako prilikom klika vaše druge
točke unosa istovremeno držite pritisnutu tipku Ctrl, dijalog s dodatnim pitanjem za
razmak biti će preskočen. Prije unesen razmak, odnosno standardna vrijednost, biti će
automatski preuzeta za proračun položaja prozora.
Želite li već ugrađene prozore numerički pomaknuti ili definirati novu referentnu točku,
potrebne informacije naći ćete u poglavlju Pomicanje prozora (vidi stranu 176).

5.8.5.2.4 . Prozor između dviju točaka

Kod ovog način ugrađivanja prozora trebate na zidu definirati dvije točke, između kojih
će prozor u željenom odnosu podjele biti ugrađen. Ne leže li prve dvije točke na zidu,
potrebna je treća točka, pomoću koje će biti identificiran zid. U tom slučaju prve dvije
točke biti će okomito projicirane na zid. Prije unijeti odnos dijelova podjele, odnosno
standardna vrijednost, biti će preuzeta za proračun položaja prozora.

5.8.5.3 Opcije prozora

Kao i kod svih opcija elemenata, tako i opcije prozora dobijete kada dva puta kliknete na
već ugrađen, označen prozor ili ako desnom tipkom miša kliknete na ikonu Prozor
(odnosno birate padajući Opcije – Prozor...). Koji dijalog će biti otvoren ovisi o vrsti
prozora. On je različit za ove tri varijante proizvoljno kreiranih prozora dok
se za sve ostale učitane prozore pojavljuje dijalog koji sadrži jednake opcije.

167
 5.8.5.3.1 Opcije za prozore koji se mogu proizvoljno konstruirati
(varijanta 1)

Dijalog se dijeli na tri područja Mjere otvora, Način otvoranja i Teksture. Različite
vrijednosti prikazane su na slijedećoj slici:

168
5.8.5.3.2 Područje - Mjere otvora

Odredite li za Donji luk vrijednost nejednaku nuli, prozor će biti konstruiran bez
prozorske klupčice.
Napomena: Definirate li za visinu prozora nulu, a za Gornji luk i Donji luk odredite
jednaku vrijednost tj. polovinu širine prozora, kreirat ćete okrugli prozor.

5.8.5.3.3 Područje - Način otvaranja

U području Način otvoranja definirate, da li se okovi nalaze s lijeve ili desne strane
prozora, odnosno da li se prozor otvara prema unutra ili van.
Napomena: ArCon automatski prepoznaje, gdje je „van“ kod zida.

169
 5.8.5.3.4 Područje - Spoj kutnih prozora

U ovom području određujete, pomoću pripadajućeg kontrolnog polja, da li prozor treba

biti kreiran S lijevim spojem i/ili S desnim spojem.
Spoj će kod premještanja prozora u osnovi biti kreiran samo tada, kada je prozor ugrađen
u kut zida, ali ne i unutar normalne strane zida. To znači: pomaknete li prozor kod unosa
unutar zida, on zadržava svoje normalne konture. Dođete li do desnog kuta zida, prozor
dobiva kosi presjek, te dolazi do stvaranja kutne veze s drugim kutnim prozorom.
Dakle, uvjet za automatsko kreiranje kutne veze je, da prozor pomaknete u kut zida.
Napomena: Po pravilu, prije unosa za prozor odredit ćete da li će prozor imati lijevu ili
desnu kutnu vezu. Naravno da kutnu vezu možete kreirati i naknadno, ako aktivirate
kontrolno polje i prozor pomaknete u željeni kut.

5.8.5.3.5 Područje - Teksture

U području Teksture možete odabrati teksture koje će se koristiti za Okvir, te za vanjsku

i unutarnju prozorsku klupčicu. Izaberete li nema, adekvatni elementi prikazani su bez
površinske teksture.
Ikonu Prikaz koristite uvijek kada ste u području Mjere otvora izvršili promjene.
ArCon u ovom dijalogu, promjenu ne aktualizira direktno u prozoru prikaza.

5.8.5.3.6 Opcije za prozore koji se mogu proizvoljno konstruirati

(varijanta 2)

Za tip prozora pojavit će se slijedeći dijalog:

170
U ovom dijalogu ne samo da možete promijeniti oblik prozora, već unutar prozora
možete kreirati horizontalne i vertikalne pregrade. A isto tako kao i kod svih ostalih
prozora možete definirati različite teksture za okvir i prozorske klupčice. Moguć je i unos
za dimenzije poprečnog presjeka okvira.
Specijalnost ovog tipa prozora odnosi se na kontrolno polje Kreirati samo otvor u zidu.
Ako ste aktivirali ovo kontrolno polje, kreirat će se otvor u površini zida, bez ugrađenog
prozora, te tako možete npr. između dvije unutarnje prostorije kreirati otvor.
Otvor u zidu preuzima oblik prozora. Ako je gornji dio prozora luk, otvor u zidu
preuzima taj oblik, odnosno ima oblik arkade.
Umjesto da vam u detalje objašnjavamo parametre ovog dijaloga, dajemo vam slike
nekih gotovih prozora. Svaka izmjena parametara ima direktan utjecaj na prikaz prozora,
stoga slobodno eksperimentirajte i pratite promjene u prozoru prikaza. Koristite se
napomena iz prijašnje varijante prozora.

171
172
5.8.5.3.7 Opcije za prozore koji se mogu proizvoljno konstruirati
(varijanta 3)

Za tip prozora pojavit će se slijedeći dijalog:

Kod ove varijante možete kreirati prozor s nadsvjetlom i donjim elementom, odnosno
prozor koji se sastoji iz dva ili tri povezana dijela. O vama ovisi, da li želite prozor s ili
bez nadsvjetla, odnosno donjeg elementa. Kao i kod prijašnjih varijanta, vi imate utjecaj
na mjere otvora, okvir, dimenzije, kutne veze i na teksture. U području “nadsvjetlo”
birajte između pravokutnog, trokutastog ili kružnog nadsvjetla, koji mogu varirati u
visini luka i širini pregrada. Iste opcije stoje vam na raspolaganju za donji element.
Specifičnost ovog proizvoljno konstruiranog prozora je mogućnost unosa vodoravnih i
vertikalnih prečki kod sva tri prozorska elementa. Ako lijevom tipkom miša odabereti
izbor u području prečke, otvorit će se donji dijalog u kojem možete izvršiti dodatna
podešavanja.

173
 5.8.5.3.8 Opcija - učitani prozori

Kod odabira prozora koji se može učitati, opcije možete podešavati kao u slijedećim
prikazanom dijalogu.

174
U principu, ovaj dijalog prema sadržaju nalik je dijalogu za proizvoljno konstruirane
prozore. No kod prozora koji se mogu učitati, mijenja se npr. širina okvira ako
promijenite širinu cjelokupnog prozora. Kako u ovom dijalogu ne postoje novi unosi za
elemente, dijalog na tom mjestu ostaje prazan. Za objašnjenje ovog dijaloga pročitajte
gore navedene odlomke o dijalogu za prozore koji se mogu proizvoljno konstruirati

5.8.5.4 Pomicanje prozora

Da bi ste označili prozor kliknite na (vidi stranu 135). Slijedeći klik na željeni
prozor prikazuje vaš odabir kao crvenu oznaku. Ako sada kursor miša pomaknete na
označeni element prozora i lijevom tipkom miša kliknete na njega, prozor možete uz
pomoć miša pomicati unutar zida u oba smjera. Prilikom pomicanja lijevu tipku miša
držite stalno pritisnutu. Želite li prozor pomaknuti za neku određenu vrijednost, možete
tu vrijednost unijeti numerički u dijalog koji se pojavljuje kada lijevom tipkom miša
kliknete na kako – traci na ikonu .
Otvara se slijedeći dijalog:

175
 Aktivirajte ikonu Ref. točka… i njezin položaj definirajte u tlocrtu. Zatim odredite da li
kao polaznu točku želite definirati lijevu, desnu ili središnju točku prozora. Ako vaše
brojčane vrijednosti za razmak u odnosu na referentnu točku unesete manualno u
pripadajuće polje, prozor će se pomaknuti ovisno o unesenim vrijednostima. Radi
kontrole novi položaj prozora biti će u prikazu prikazan kao crni element. Potvrdite li s
OK, prozor se pomiče automatski. Ako ste dobil prikaz u svjetlo plavoj boji, vaš element
prozora nalazi se na početnom položaju.
Ako prozor pomičete s mišem, možete pritiskom ta tipku Ctrl-W postići, da ne pomičete
središte prozora, nego lijevi ili desni rub prozora. Uz pomoć hvatanja (vidi stranu 121)
možete tako položaj prozora prema vašoj želji nanovo definirati.

5.8.5.5 Brisanje prozora

Aktivirajte selektiranje s ikonom (vidi stranu 135) i označite željeni prozor lijevom
tipkom miša. Izabrani objekt nakon toga postaje crven. Ako potvrdite pritiskom na tipku
Del (ili u padajućem izborniku Uređivanje - Briši), označeni objekt biti će izbrisan.
Želite li izbrisati sve prozore u vašem projektu, birajte naredbu u padajućem izborniku
Uređivanje – Briši sve - Prozore.

5.8.6 Stubišta

ArCon vam nudi slijedeće konstrukcije stubišta: jednokrako stubište, zavojno stubište,
segmentno stubište, dvokrako stubište (U–podest i L-podest), U-zavojna stubište i

176
spiralno stubište. Kompletna konstrukcija stubišta može biti masivna ili drvena. Nakon
što ste izabrali vrstu stubišta i imate definiranu potrebne točke unosa, pojavljuje se
dijalog s pripadajućim vrijednostima.

5.8.6.1 Definiranje tipa stubišta

Na vertikalnoj traci s alatima naći ćete ikonu s varijantama za odabir stubišta.

Kada lijevom tipkom miša kliknete na jednu od ponuđenih varijanti i u području prikaza
definirate polaznu točku, u području unosa pojavljuje se kursor s konturama stubišta, čije
su mjere približne mjerama stubišta. Kada ste položili stubište (s tri klika), ArCon
automatski otvori dijalog s parametrima stubišta.
Da bi ste položili stubište morate definirati tri točke. Prva definira poziciju nastupa,
druga smjer i duljinu nastupa, a treća smjer i duljinu istupa. Stubište će prema tim
definiranim točkama biti proračunato i prikazano.

5.8.6.1.1 Jednokrako stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. U dijalogu možete korigirati vrijednosti.

Kod produživanja ili skraćivanja stubišnog kraka pomaknut će se točka istupa. Točka 1
ostaje fiksna. Kod promjene širine stubišta pomaknut će se točka 3.

5.8.6.1.2 L-podest stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. U dijalogu korigirajte vrijednosti. Na
skici su prikazani pomaci točaka unosa, koji ovise o vrijednosti koja je korigirana u
dijalogu.

177
 Izmijenite li broj visina ili širinu stubišnog kraka, pomaknut će se točka nastupa ili
istupa. Točka 2 (podest) ostaje fiksna. Kod promjene širine stubišnog kraka stubište se
pomiče u smjeru točke 3.

5.8.6.1.3 U-podest stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. U dijalogu korigirajte vrijednosti.
Ovisno o korekturi pomaknut će se dolje označene točke unosa.

Dubina podesta usklađena je sa širinom stubišnog kraka. Kada izmijenite širinu

stubišnog kraka, automatski će se promijeniti dubina i širina podesta. Pomaci idu u
smjeru točke 1 i točke 3. Točka 2 ostaje fiksna. Broj visina prvog i drugog kraka mogu se
odrediti proizvoljno. Širinu podesta možete izmijeniti neovisno od širine stubišnog
kraka.

5.8.6.1.4 L-zavojno stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. U dijalogu korigirajte vrijednosti.
Ovisno o korekturi pomaknut će se dolje označene točke.

178
Dužina prvog stubišnog kraka (nastupa, L1) određena je mjerom od točke 1 do točke 2.
Kada odredite dimenziju za dužinu istupa, pomaknut će se točka istupa (točka 3).

5.8.6.1.5 Segmentno stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. U dijalogu korigirajte vrijednosti, koje
se odnose na dolje označene točke unosa.

Početna točka 1 je jedina točka koja se ne mijenja. Kod segmentnih stubišta imate
mnogobrojne mogućnosti promjena. Širina stubišnog kraka pomaknut će se prema
unutra, ukoliko ne izmijenite vanjski radijus. S kutom luka možete definirati u kojem
pravcu su smješteni nastup i istup. Unos je moguć do 360 stupnjeva.

5.8.6.1.6 U-zavojno stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. U dijalogu korigirajte vrijednosti.
Ovisno o korekturi pomaknut će se dolje označene točke.

179
 Dužina nastupa (L1) je promjenjiva. Kada odredite određenu mjeru stubišnog kraka
pomaknut će se točka nastupa (točka 1). Kod unosa dužine, širine nastupa ili dužine
istupa, odgovarajući krak uvijek će biti proračunat i prema tome izmijenjen. Prema tome,
točke unosa pomaknut će se kako slijedi: Dužina nastupa odgovara pomaku točke 1,
širina pomaku točke 2, a dužina istupa pomaku točke 3.

5.8.6.1.7 Spiralno stubište

Definirajte točke unosa prema skici koja slijedi. Pazite, jer točkama 1 i 2 definirate
položaj središta, promjer i izvrtanje stubišta.
Savjet: Jednostavno smjestite prvu točku i promatrajte što se događa s kursorom stubišta
kada pomaknete miš. Trećom točkom možete zrcaliti stubište oko osi 1-2.

A odgovara kutu nastupa, B kutu luka, C kutu otvora, a d razmaku od središta stepenica
do vanjskog ruba (= 1/2 L1).

180
Nakon smještavanja stubišta pojavljuje se dijalog u kojem možete korigirati mjere
stubišta. S kutom na nastupu određujete početak stubišta. S podacima za širinu stubišnog
kraka, broj visina i kutom luka definirate istup stubišta. Promjenama širine stubišnog
kraka i vanjskog radijusa utječete na cjelokupan promjer stubišta.
Napomena: Međutim, time stubište neće biti razvučeno, središte ostaje nepromijenjeno.
S kutom na nastupu definirate početak otvora u stropu kata.

5.8.6.1.8 Rampa

Rampa je specijalan „oblik stubišta“, koji možete koristiti npr. kao prilaz za tjelesne
invalide u stan ili garažu. Rampa se unosi isto kao i npr. „jednokrako stubište“. U
dijalogu, u području Geometrija ploča, unosite vrijednosti koje se odnose na donju
površinu, a u području Zidovi, unosite vrijednosti koje se odnose na ogradu rampe, koja
se u stvari sastoji od 0 - 2 zida.
Pri tome „zidovi“ rampe nisu zidovi u smislu ArCon-ovih zidova. U zidove rampe ne
možete ugraditi prozor ili vrata. Za rampu možete odrediti kut na nastupu i kut na istupu,
pri čemu se za rampu unosi samo jedna vrijednost, koja vrijedi i za nastup i za istup. To
znači da rampa uvijek ima pravokutan oblik, odnosno oblik paralelograma.

5.8.6.2 Brisanje stubišta

Označite željeno stubište tako da lijevom tipkom miša kliknete na ikonu (vidi stranu
135) i tada na stubište. Označeno stubište na ekranu biti će prikazano crveno. Pritiskom
na tipku Delete ili odabirom padajućeg izbornika Uređivanje - Briši, označeno stubište
biti će izbrisano.
Kod polaganja stubišta, u stropu aktualnog kata, automatski se kreira otvor. Kod
označavanja stubišta, prvo će biti označen otvor. Kliknete li ponovo, umjesto otvora
selektirat će se stubište. Otvor i stubište možete brisati neovisno jedan od drugoga, tj.
zasebno.
Želite li u prikazu izbrisati sva stubišta, birajte padajući izbornik Uređivanje - Briši -
Stubište.

181
 5.8.6.3 Automatski generiran stropni otvor

Kada ste smjestili stubište, ArCon automatski generira stropni otvor aktualnog kata. Taj
otvor možete naknadno uređivati, kao i otvor koji ste kreirali pomoću ikone (vidi
stranu 201).

5.8.6.4 Dijalog - Stubište

Budući da sva stubišta imaju približno jednake karakteristike, dijalozi različitih tipova
stubišta također imaju približno jednak sadržaj, te će u ovom poglavlju biti opisana
općenita podešavanja unutar dijaloga. Slijedeće slike prikazuju dijaloge različitih tipova
drvenih stubišta. Masivna stubišta imaju jednake mogućnosti podešavanja.

5.8.6.4.1 Dijalog - Jednokrako drveno stubište

182
5.8.6.4.2 Dijalog - Dvokrako drveno stubište - L podest

183
 5.8.6.4.3 Dijalog - Dvokrako drveno stubište - U podest

184
5.8.6.4.4 Dijalog - Jednokrako L-zavojno drveno stubište

185
 5.8.6.4.5 Dijalog - Jednokrako segmentno drveno stubište

186
5.8.6.4.6 Dijalog - U- zavojno drveno stubište

187
 5.8.6.4.7 Dijalog - Spiralno stubište

188
5.8.6.4.8 Dijalog – Rampa

5.8.6.4.9 Opis dijaloga za stubišta

Svi dijalozi stubišta otvaraju se automatski nakon definiranja treće točke stubišta.
Vrijednosti, koje su definirane unosima točaka, unijete su u dijalog i one se ujedno u tom
dijalogu mogu mijenjati. Već položenom stubištu također možete mijenjati
karakteristike, ako ga označite i nakon toga na njega kliknete dvaput.

189
 5.8.6.4.10 Područje - Geometrija

5.8.6.4.10.1 Širina stubišnog kraka

Kod jednokrakog stubišta, širina stubišnog kraka definira se trećom točkom unosa. Kod
ostalih četiri tipova stubišta za širinu stubišnog kraka koristit će se standardne
vrijednosti. Konačnu vrijednost širine stubišnog kraka unesite u dijalog u adekvatno
polje unosa kao brojčanu vrijednost.

Širina

Istup

Rukohvat

Nastup

5.8.6.4.10.2 Broj visina

U navedenom polju unosa unosite vrijednost za željeni broj visina, odnosno kod
dvokrakog stubišta broj stuba prvog i drugog stubišnog kraka.

190
 a
a
s

a = Širina nastupa (29 cm)*

s = Visina stube (17 cm)*

Mjera = a + 2 * s

Optimalna postava prema pravilu

dimenzioniranja = 63 cm

*) optimalne vrijednosti za stambene kuće

5.8.6.4.10.3 Širina stuba

U navedenom polju unosa unosite brojčanu vrijednost koja se odnosi na širinu stuba.
Promjena širine stuba uvjetuje na promjenu duljine stubišta.

5.8.6.4.10.4 Širina podesta

Kod dvokrakog stubišta širina podesta odgovara širini stubišnog kraka. Za U-podest,
širinu podesta možete naknadno izmijeniti u adekvatnom dijalogu.

5.8.6.4.10.5 Vanjski radijus

Vanjski radijus segmentnog stubišta proračunava se s obzirom na položaj triju točaka
unosa. On se kasnije također može proizvoljno izmijeniti. Promjena širine stubišnog
kraka nema nikakav utjecaj na vanjski radijus, nego samo na unutarnji radijus.

191
 5.8.6.4.10.6 Kut luka
On definira kut između nastupa i istupa.

5.8.6.4.10.7 Nivo na nastupu

U ovom polju unosa određujete; na kojoj visini s obzirom na gornji brid poda će početi
stubište. Ako nivo počinje od nule, stubište će početi rasti od poda.
U pravilu, standardno podešavanje mijenjate samo tada, kada stubište počinje „na pola
visine“, dakle na jednom nivou koji iz različitih razloga nije jednak nuli. Tipični primjer
je ulaz kod uzvišenog partera. Kod ArCon-a, visina navedenog stubišta bazira se samo s
obzirom na prizemlje i podrum, ali ne i za teren od kojeg će biti položen parter. Slijedeća
skica ilustrira takvu situaciju:

Da bi ste konstruirali stubište koje vodi u kuću, morate nivo na nastupu podesiti na 1,60
metara, dakle na visinu na kojoj će imaginarno stubište u podrumu probijati tlo.

192
5.8.6.4.10.8 Visina
U ovom polju možete modificirati visinu stubišta. Kod novog polaganja visina stubišta
odgovara visini prostorije. Ili drugačije formulirano: pod visinom kata u tom slučaju
podrazumijeva se vertikalna razlika visina između gotovog poda jednog kata i gotovog
poda kata iznad. Ako tu standardnu vrijednost povisite, stubište će ići izvan gornjeg kata,
dok kod manje vrijednosti od visine kata, stubište se neće protezati do stropa.
Ako u ArCon-u naknadno izmijenite visinu kata, stepenice će biti s obzirom na visinu
automatski usklađene. Automatsko usklađenje na visinu kata je neophodno, jer stubište
mora završiti na gornjem rubu kata. Ukoliko ste za visinu kata definirali npr. vrijednost
od 2,80 metra, za visinu stubišta automatski se preuzima vrijednost od 2,80 metra kao
standardna vrijednost. Ako tu vrijednost preuzmete i kasnije visinu kata povisite na 3
metra, visina stubišta automatski preuzima vrijednost od 3 m.
Napomena: Visina stubišta se neće automatski uskladiti samo tada, kada za stubište za
visinu unesete vrijednost koja odstupa od standardne vrijednosti. U tom slučaju stubište
neće završavati na gornjem rubu kata.

5.8.6.4.10.9 Visina stube

U ovo polje unosa biti će unijeta vrijednost za visinu stube. Ona je rezultirana kao
kvocijent iz visine kata i broja stuba.

5.8.6.4.10.10 Pravilo dimenzioniranja

Pravilom dimenzioniranja računa se optimalna vrijednost usklađenja visine i širine stube.
Optimalna vrijednost pravila dimenzioniranja za stubište odgovara prema DIN 18065 59
do 65 cm i odnosi se kao zbroj dviju visina stuba i jedne širine stube.

5.8.6.4.10.11 Kut na nastupu / istupu

Kod oba tipa stubišta, jednokrakog stubišta (drveno) i jednokrakog stubišta
(betonsko), mogu se odrediti vrijednosti koje se odnose na kut na nastupu i kut na
istupu.

193
 Zaokretanjem nastupa, odnosno istupa stubišta, možete modificirati njegov ulaz odnosno
izlaz. Pomoću toga stubište se u prostoriji može bolje uskladiti s obzirom na smjer
kretanja.

5.8.6.4.10.12 Optimalna postava

Budući da će stubište biti položeno prema unijetim dimenzijama, može se dogoditi da
stube budu previsoke ili preniske. Na zahtjev, stubište može biti nanovo proračunato
pomoću ikone Optimalna postava. Prema pravilu dimenzioniranja, minimalna i
maksimalna vrijednost visine i širine stube biti će opet uzeta na razmatranje prema DIN
18065. Dužina stubišta biti će nanovo proračunata zbog optimalne vrijednosti usklađenja
visine i širine stube, budući da su se dimenzije promijenile prema tipu stubišta.

5.8.6.4.11 Područje - Ograda

Pomoću dvaju kontrolnih polja možete izabrati, da li želite da ograda bude prikazana
Desno, Lijevo ili obostrano (oba kontrolna polja su aktivirana). U većini slučajeva
ograda je prikazana sa stupićima pravokutnog presjeka. Aktivirate li kontrolno polje
Stupići okruglog presjeka, ArCon će automatski na ogradi prikazati stupiće okruglog
presjeka.

5.8.6.4.12 Područje - Teksture

Ovo područje dijaloga sadrži tri odnosno četiri polja unosa. Želite li odabrati teksturu
koja nije ispisana u polju unosa, kliknite na ikonu Pretraživanje.... Pojavit će se dijalog
u kojem tada možete odabrati novu teksturu.

194
Unosi teksture kod drvenog stubišta sastoje se iz podataka za Tetivu, Stube i Stupići,
pri čemu unos teksture za tetivu, koristi i za rukohvat i za prednje i završne stupove.
Kod masivnih stubišta (betonska stubišta) za Stube, Oblogu, Stupiće i Rukohvat,
možete odabrati različite teksture, pri čemu se tekstura rukohvata koristi i za prednje i
završne stupove.

5.8.7 . KENNGOTT-Stubište

Kada iz ikone varijanata birate KENNGOTT- stubište ili kada na navedenu ikonu
kliknete desnom tipkom miša, pojavit će se dijalog:

195
 5.8.7.1 Područje - Geometrija

Ovdje se radi o stubištima standardnih tipova, čija je geometrija čvrsto određena i jedino
je varijabilna u visini. Podešavanja u području visine su moguća od 2,60 m do 2,80 m.

5.8.7.2 Područje - Oblik tlocrta

Pomoću polja popisa s oznakom Tip možete direktno odabrati drugi oblik tlocrta.
Detaljnije o tom tipu dobit ćete u dijalogu „Biranje oblika tlocrta“ nakon klika na ikonu
„Izaberi“.

5.8.7.3 Dijalog - Biranje oblika tlocrta

196
U lijevom prozoru biti će ponuđeno preko 45 oblika tlocrta hijerarhijski razdijeljenih u
više glavnih grupa:
• Prostorno štedljivo
• Obiteljske kuće
• Višestambene zgrade
• Spiralno stubište

Dodatne informacije o tom prikazu dobit ćete kada kliknete na dostupnu oznaku .
Ukoliko oznaka više nije prikazana, znači da ste unutar glavne grupe prelistali sve
informacije vezane za taj prikaz. Ovdje će biti prikazane mjere stubišta. Istovremeno ćete
u prozoru prikaza dobiti točnu oznaku tipa i potrebnu površinu za taj tip. U prozoru
prikaza biti će prikazana DXF folija označenog tipa. Nakon što ste potvrdili dijalog,
klikom na ikonu „Preuzeti“, dobit ćete željeni tip stubišta sa svim podacima i u
trodimenzionalnom prikazu KENNGOTT dijaloga.

5.8.7.4 Područje - Rukohvat, šipke, stupovi i nosači

S ovim mogućnostima podešavanja djelujete na izgled pojedinog tipa stubišta. Pri tome
je raspoloživost stupova, šipki i nosača ovisna o proizvođaču. Nakon što označite
rukohvat, dobit ćete specijalno za taj rukohvat odgovarajuće šipke, stupove i nosače. Sve
promjene možete kontrolirati u 3D prikazu.

5.8.7.5 Područje - Teksture

Ovo područje prema svojoj funkcionalnosti nalikuje na ArCon-ov preglednik. Ikonom

možete prikaz tekstura prebaciti sa standardnog prikaza na detaljni prikaz.
Detaljnijim prikazom dobit ćete više prikazanih tekstura različitog izgleda. Prema
slijedećim natuknicama prepoznat ćete koja se ikona odnosi na koji dio konstrukcija kod
postupka teksturiranja, odnosno tekstura će biti smještena samo na onom dijelu koji
imate prethodno aktiviran. Sva ostala područja stubišta ostaju nepromijenjena.

• Stup
• Stupići

197
 • Stube
• Rukohvat
• Nosači
• Ukrasi

5.8.8 Podovi i stropovi

5.8.8.1 Dijalog - Pod i strop

Ovaj dijalog pozivate preko padajućeg izbornika Opcije – Podovi/Stropovi....

Podešavanja za već kreiranu prostoriju možete izvršiti kada željeni element označite i na
njega lijevom tipkom miša kliknete dva puta. Dijalog ima isti oblik kao i dijalog
Podešavanje stropnih ploča Razlikuju se u broju registra. Pod i Strop u drugom slučaju
odgovaraju Donja strana, Gornja strana i Rub (vidi stranu 204).

5.8.8.1.1 Područje - Površina

5.8.8.1.1.1 Opcija - Boja

198
Kada vaš strop želite obojiti s nekom bojom kliknite na ikonu Definiranje.... Prikazat će
se paleta boja iz koje birate jednu boju ili je uz pomoć naredbe Define Custom Colors
možete miješati.

5.8.8.1.1.2 Opcija - Tekstura

Element će biti obložen teksturom koja je unesena u polju popisa. Ne nađete li
odgovarajuću teksturu u popisu kliknite na ikonu Pretraživanje.... Pojavljuje se
standardni dijaloga u kojem iz ponuđenog kataloga s teksturama možete odabrati
odgovarajuću teksturu.

5.8.8.1.1.3 Opcija - Miješati boju i teksturu

Koristite li ovu opciju, odabrana tekstura i boja kombinirat će se jedna s drugom. Birajte
npr. crne pruge na bijeloj pozadini i miješajte je s plavom bojom. Dobit ćete crne pruge
na plavoj pozadini.

5.8.8.1.1.4 Područje - Mjere teksture

U katalogu tekstura za većinu tekstura (dakle slike, *.BMP datoteke) je dimenzija
određena. U slučaju da nije određena, opcija Originalne dimenzije je nedostupna, tj.
siva. Standardne vrijednosti za mjere tekstura iznose 100x100 cm, odnosno kada takvu
teksturu „lijepite“, na 3 m dugu i 2 m široku površinu ona se oslikava 6 puta. Želite li da
se tekstura na toj površini pojavi samo jedanput, trebate mjere za Širinu i Visinu teksture
uskladiti s mjerama površine. Kliknite na kontrolno polje Originalne dimenzije i
početne dimenzije tekstura biti će ponovno kreirane.
U polju unosa Okret možete odrediti kut okreta pod kojim će tekstura biti prikazana.
Ovim okretom nudi vam se mogućnost dijagonalnog polaganja podnih pločica u
kupaonici.

5.8.8.2 Definicija materijala za pod, strop i stropne ploče

Materijale koji će se koristiti za pod, strop i za stropne ploče možete podesiti u

slijedećem dijalogu:

199
 Gornja slika prikazuje dijalog za stropne ploče. Dijalog za pod i strop je identičan, jedina
razlika je što se umjesto tri registra Donja strana, Gornja strana, Rub koriste dva
registra Pod i Strop. Pomoću tri (odnosno dva) registra odabirete područje za koje želite
definirati boju i teksturu. Svaki registar ima unose za boju i teksturu, kontrolno polje
Miješati boju i teksturu i područje Mjere teksture. Kada za Boju kliknete na ikonu
Definiranje... boju možete izmijeniti. Ova boja koristit će se samo kada u polju unosa za
teksturu odaberete nema ili aktivirate kontrolno polje Miješati boju i teksturu.
Kao teksturu birajte nema i boja će biti preuzeta kao što je definirana. Birate li kao
teksturu bilo koju teksturu i aktivirate Miješati boju i teksturu, rezultat toga je
mješavina boje i teksture. Ako niste aktivirali Miješati boju i teksturu, a istovremeno
ste odabrali teksturu, podatak o boji se ignorira.
U području Mjere teksture određujete mjere i kut pod kojim će se odabrana tekstura
„lijepiti“ na pod, strop i stropne ploče. Aktivirate li kontrolno polje Originalne mjere,
koristit će se vanjska mjera teksture, odnosno mjera koja je za nju spremljena.
Napomena: Za neke teksture koje ste sami definirali može se desiti da nemaju originalne
mjere ili da su one krivo registrirane. Ako originalne mjere nisu određene kontrolno polje
Originalne mjere prikazano je sivo. Tada će se koristiti mjere koje su definirane u
području Širina i Visina. Kada su originalne mjere neupotrebljive deaktivirajte
Originalne mjere i sami unesite visinu i širinu teksture.
Na kraju, unosom Okret teksture možete postići, da ta tekstura ne bude ravna, nego npr.
da pločice na podu kupaonice budu položene dijagonalno.

200
Želite li podatke unijete u dijalog spremiti da bi ih mogli koristiti i kod ponovnog
pokretanja ArCon-a kliknite na ikonu kao Standard.

5.8.9 Stropni otvor / Otvor u zidu

S ovom funkcijom kreirate stropne otvore i otvore u zidu. Na vertikalnoj traci s alatima
nalazite dvije ikone s varijantama .
Za stropni otvor ne postoji dijalog. Prema tome ne možete pohraniti standardna
podešavanja. Međutim za otvor u zidu moguće je u odgovarajućem dijalogu Otvor u
zidu izvršiti podešavanja i njih spremiti kao standardne vrijednosti. Kada nakon unosa
otvora u zidu na njega kliknete dva puta dobijete odgovarajući dijalog. Standardne
vrijednosti koje su u dijalogu spremljene možete modificirati i zasebno ih uskladiti.

5.8.9.1 Stropni otvor

Da bi se mogli ciljno kreirati otvori u automatski položenom podu ili stropu postoje
ikone . Uostalom takav stropni otvor kreira se automatski kada u aktualni kat
položite stubište. Stropni otvor koji se kreira automatski nakon definiranja stubišta ne
razlikuje se od stropnog otvora koji se kreira manualno upotrebom navedene ikone. Za
razliku od svih ostalih konstrukcijskih elemenata, stropni otvor možete odrediti bez
karakteristika. Kao oblogu ArCon koristi od gornjeg brida roh-stropa do gornjeg brida
gotovog poda teksturu za pod, a za ostalo teksturu za strop.
Postoje dvije različite mogućnosti unosa za stropni otvor. Unos pomoću pravokutnika
i unos pomoću poligona . Oba načina unosa su identična načinima unosa za
krovišta. Određena objašnjenja pronađite u navedenom odlomku (vidi stranu 219). Želite
li mijenjati stropni otvor, označite ga ikonom , zatim kliknite i držite stisnutu lijevu
tipku miša, čime se stropni otvor može modificirati na crnim točkama.

5.8.9.2 Otvor u zidu

Ikonu koristite za unos otvora u zidu, čije obrise i obloge kreirate sami. Otvori u zidu
polažu se na gotovo jednak način kao i prozori.

201
 Napomena: Otvori u zidu u osnovi se mogu kreirati i pomoću funkcije prozora i to kod
prozora (proširen) koji se mogu kreirati proizvoljno. Pri tome kompletan obris kreiranog
prozora možete preuzeti za otvor u zidu.

5.8.9.2.1 Kreiranje otvora u zidu

Izabrali ste ikonu za kreiranje otvora u zidu. U drugoj vertikalnoj traci s alatima („kako
traka“) ArCon vam nudi mogućnost odabira načina ugradnje otvora u zidu. Unosi
potpuno odgovaraju varijantama unosa prozora (vidi stranu 166). Otvor u zidu možete
smjestiti proizvoljno, u određenom razmaku u odnosu na referentnu točku ili između
dviju točaka.

5.8.9.2.2 Obrađivanje otvora u zidu

Obrađivanje otvora u zidu analogno je obrađivanju prozora, odnosno ili ih pomičete

unutar zida ili im mijenjate karakteristike.

5.8.9.2.3 Dijalog - Otvor u zidu

Dijalog Otvor u zidu dobijete kada dva puta kliknete na označeni otvor u zidu ili
desnom tipkom miša kliknete u vertikalnoj traci s alatima na odgovarajuću ikonu .

202
5.8.9.2.3.1 Područje - Materijal za oblaganje
U ovom području određujete materijal za oblaganje otvora u zidu. Uz pomoć adekvatne
ikone definirate Boju i Teksturu oblaganja.

5.8.9.2.3.2 Polje unosa - širina

Ovdje određujete širinu otvora u zidu. Ako za otvor u zidu odaberete četvrti način unosa,
tijekom definiranja točke na bridovima zida standardna širina biti će ignorirana.

203
 5.8.9.2.3.3 Područje - Lijeva strana / Desna strana
U ovom području definirate visinu desne i lijeve strane gledano od poda kao i visinu
desne i lijeve strane otvora.
Pri tome visina desne i lijeve strane može biti različita, dakle donji brid otvora može biti
kosi. U principu se otvori u zidu oblikuju proizvoljno. Jedini uvjet je, da su lijevi i desni
brid otvora u zidu uvijek okomiti.
Aktivirali ste kontrolno polje Do stropa, otvor u zidu se na željenoj strani automatski
izvlači sve do stropa. U tom slučaju polje za unos visine je sivo.
Isto kao kod prozora koji se mogu proizvoljno kreirati, kada aktivirate adekvatno
kontrolno polje, možete za desnu ili lijevu stranu otvora u zidu odrediti Spoj (vidi
stranu 170).

5.8.9.2.3.4 Prozor prikaza

U prozoru prikaza prikazana je skica presjeka otvora u zidu i pogled na prednju stranu
otvora u zidu. Ova skica objašnjava nam mjere koje se mogu unijeti.
Kada u dijalogu kliknete na neko polje unosa, adekvatna mjera na prikazanoj skici
postane crvena. Promijenite npr. širinu, b je obojeno u crveno. Tako uvijek imate pregled
koji unosi uzrokuju kakve promjene na otvoru zida. Odgovarajuće skraćenice unutar
skice nalaze se uostalom direktno pored polja unosa.

5.8.10 Stropne ploče

U normalnim slučajevima ne trebate se brinuti za polaganje stropa, jer ArCon automatski

prepoznaje kada je neka prostorija ograđena i za nju tada izvlači odgovarajući strop.
Međutim vi samostalno možete definirati stropne ploče npr. kod oblikovanja terase. Za to
u Konstrukcijskom prikazu koristite ikonu .
Stropna ploča uvijek će biti položena u visini u kojoj su položeni i ostali stropovi
aktualnog kata .Da bi unijeli stropnu ploču postupite na slijedeći način:
Najprije s ikonom izaberite stropnu ploču. Tada iz „kako trake“ izaberite način
unosa ili . Ikonom definirate pravokutne stropne ploče na jednaki način kao i
kod unosa pravokutnog nacrta krovišta (vidi stranu 219).
Ikonom definirate proizvoljnu konturu stropnih ploča. Unos je identičan definiranju
poligonalnog krovišta (vidi stranu 219).

204
5.8.10.1 Opcije za stropne ploče

Kao i za sve ostale elemente unosa u konstrukcijskom prikazu, odgovarajuća

podešavanja mogu se i za stropne ploče izvršiti unutar dijaloga koji možete dobiti na dva
načina: Podešavanje opcija za stropne ploče vršite u dijalogu koji dobijete ako desnom
tipkom miša kliknete na ili kada već položenu stropnu ploču označite klikom na
ikonu (vidi stranu 135) te označavanjem stropne ploče. Kada je stropna ploča
označena kliknite na nju dva puta, pojavit će se dijalog za stropne ploče. Dijalog za
stropne ploče gotovo je identičan dijalogu za pod i strop, koji je opisan u odvojenom
odlomku (vidi stranu 198).

5.8.11 Dimnjaci i stupovi

Uz pomoć funkcija za dimnjake i stupove možete brzo i jednostavno smjestiti dimnjak

odnosno stup u vaš tlocrt. U odgovarajućem dijalogu moguće je prema želji izmijeniti
opcije kao što su dimenzije i teksture. Osim toga, različiti tipovi dimnjaka i stupova
mogu se kao standardi spremiti za ostale projekte. Upotrebom pomoćnih konstrukcija
kao što su rasteri, pomoćne linije i ravnalo, možete za vrlo kratko vrijeme dimnjak
pravilnih mjera ugraditi u nacrt.

5.8.11.1 Definiranje tipa

Na vertikalnoj traci s alatima nalazite ikone odnosno za funkciju

dimnjaka odnosno stupa. ArCon vam ovim ikonama s varijantama nudi dimnjak s i bez
poprečnog presjeka ventilacije. Kod stupova birate između četverokutnog i okruglog
stupa. Da bi ste dobili dijalog radi izmijene podešenih vrijednosti, desnom tipkom miša
kliknite na ikonu odnosno ili koristite padajući izbornik: Opcije -
Dimnjak... odnosno Stup.... Ovaj dijalog objašnjen je na kraju ovog odlomka. Kada
kliknete na ikonu kao Standard u dijalogu se unesene vrijednosti spremaju, te ih kasnije
možete koristiti kao standardne.
Promijenite li vrijednosti izabranog tipa, a da ih niste sačuvali kao standardne, one
vrijede samo za taj dimnjak odnosno stup. Ako želite izmijeniti vrijednosti već

205
 ugrađenog dimnjaka ili stupa označite ga i dva puta kliknite na njega. Pojavit će se
odgovarajući dijalog u kojem tada možete izmijeniti vrijednosti dimnjaka ili stupa.

5.8.11.2 Kako smjestiti dimnjak i stup

Nakon klika na ikonu koja se nalazi na vertikalnoj traci s alatima, dimnjak ili
stup možete smjestiti u tlocrt. Kao pomagalo koristite raster, pomoćne linije i ravnalo.
Polazna točka dimnjaka s tipkama Ctrl+W može biti izmijenjena. Kao polazna točka
koristi se jedan od vrhova ili središte dimnjaka. Polazna točka označena je crvenim
križićem.

5.8.11.3 Pomicanje dimnjaka i stupova

Da bi se željeni element pomaknuo on najprije mora biti označen. Kliknite na ikonu

(vidi stranu 135) i tada na element. Element je na monitoru prikazan crveno.
Kliknite na označeni element i lijevu tipku miša, za vrijeme pomicanja miša odnosno
elementa, držite pritisnutu. Kada se element nalazi na željenom mjestu pustite lijevu
tipku miša. Polazna točka može se podesiti istovremenim pritiskom na tipke Ctrl+W.

5.8.11.4 Brisanje dimnjaka i stupova

Označite željeni element tako da lijevom tipkom miša prvo kliknete na (vidi stranu
135) i tada na element. Element je na monitoru prikazan crveno. Pritiskom na tipku
Delete ili pozivom naredbe preko padajućeg izbornika Uređivanje- Briši označeni
element se briše.
Želite li izbrisati sve dimnjake ili stupove u prikazu, pozovite naredbu preko padajućeg
izbornika: Uređivanje – Briši sve - Dimnjake odnosno – Briši sve - Stupove.

206
5.8.11.5 Dijalog - Dimnjak i dijalog - Stup

Ovaj dijalog se otvara ako desnom tipkom miša kliknete na odnosno ili
birate padajući izbornik Opcije - Dimnjak... odnosno Stup.... Već uneseni element
možete izmijeniti ako ga označite i dva puta kliknete na njega lijevom tipkom miša.

207
 5.8.11.5.1 Tip dimnjaka / stupa

U ovom području biti će ispisan tekst koji definira izabrani tip. Promijenite li u dijalogu
već unijeti element, ikona tog elementa prikazat će se kao ikona s varijantama. Tip
elementa biti će izmijenjen, ako u dijalogu kliknete na željenu ikonu, pomičete kursor
pri pritisnutoj lijevoj tipki miša prema željenom tipu i na željenom mjestu pustite tipku
miša.

5.8.11.5.2 Područje - Dimenzije

5.8.11.5.2.1 Opcija - Širina, Dubina i Kut

U ovom području definirate ili naknadno mijenjate dimenzije poprečnog presjeka (širinu
i dubinu). Kako su stupovi simetrični za njih se ovdje određuje samo debljina.
U polju unosa Kut određujete kut okreta stupa u odnosu na aktualni koordinatni sistem.

5.8.11.5.2.2 Opcija - Visina

Ovim unosom određena je visina dimnjaka. Birate li opciju Do stropa visina će biti
automatski usklađena s izabranom visinom kata.

5.8.11.5.3 Područje - Površina

5.8.11.5.3.1 Opcija - Boja

Ako vaš stup želite obojiti nekom jednostavno bojom kliknite na ikonu Definiranje....
Prikazat će se paleta boja iz koje odabirete boju ili je uz pomoć Define Custom Colors
miješate.

5.8.11.5.3.2 Opcija - tekstura

Element će biti obložen onom teksturom koju ste odabrali iz polja popisa. Ukoliko nema
odgovarajuće teksture u popisu kliknite na ikonu Pretraživanje.... Otvara se standardni
dijalog iz kojeg učitavamo odgovarajuću izabranu teksturu.

208
5.8.11.5.3.3 Opcija - promiješati boju i teksturu
Koristite li ovu opciju, boju i teksturu možete kombinirati. Birajte npr. crne pruge s
bijelom pozadinom i kombinirajte je s plavom bojom. Dobit ćete crne pruge s plavom
pozadinom.

5.8.11.5.3.4 Područje - Mjere teksture

U katalogu tekstura za većinu tekstura (dakle slike, *.BMP datoteke) je dimenzija
određena. U slučaju da nije opcija Originalne mjere je nedostupna, tj. siva. Standardne
vrijednosti za mjere tekstura iznose 100x100 cm, odnosno kada određenu teksturu
„lijepite“, na 3 m dugu i 2 m široku površinu ona se oslikava 6 puta. Želite li da se
tekstura na toj površini pojavi samo jedanput, trebate mjere za Širinu i Visinu teksture
uskladiti s mjerama površine. Kliknite na kontrolno polje Originalne mjere i početne
dimenzije tekstura biti će ponovo kreirane.
U polju unosa Okret možete odrediti kut okreta pod koji će tekstura biti prikazana. Ovim
okretom nudi vam se mogućnost npr. dijagonalnog polaganja ploča.

5.8.12 Krovište

Ovom naredbom nudi vam se mogućnost kreiranja jednostrešnih, dvostrešnih,

višestrešnih, dvostrešnih krovišta s lastavicama ili korištenje kombinacija navedenih
oblika krovišta.
Da bi mogli definirati krovište iznad vašeg tlocrta, najprije trebate kreirati potkrovlje
(vidi stranu 109). Kreirajte li krovište na istom katu, ArCon će zidove aktualnog kata
izvući sve do plohe krovišta.
Uz pomoć dijaloga Podešavanje krovišta (vidi stranu 221) moguće je osnovna
podešavanja preuzeti i spremiti kao standardne vrijednosti. Kod kreiranja ponuđena su
vam tri različita načina unosa krovišta.

5.8.12.1 Uključivanje prikaza krovišta

Na horizontalnoj traci s alatima kliknite na ikonu i prikaz krovišta će u

konstrukcijskom prikazu, a isto tako u dizajnerskom prikazu biti uključen odnosno
isključen. Ukoliko krovište još nije kreirano navedena ikona je nedostupna, tj. siva.

209
 Na vertikalnoj trci s alatima nalazite ikonu za prikaz krovišta. Da bi se pojavio
dijalog za podešavanje krovišta, desnom tipkom miša kliknite na (Za objašnjenje
dijaloga Podešavanje krovišta vidi stranu 221).
Vrijednosti koje često koristite možete u dijalogu pohraniti kao standardne. Nakon
ponovnog unosa krovišta ove vrijednosti koristit će se kao osnovne i biti će unijete u
Editoru za krovišta. U Editoru krovišta te vrijednosti možete naknadno izmijeniti.

5.8.12.2 Krovna konstrukcija, (ne-)vidljiva

Dodatno ikoni , postoji ikona , pomoću koje određujemo da li će krovna

konstrukcija biti vidljiva ili nevidljiva. Ova ikona je neovisna od ikone , odnosno
konstrukcija krova može biti vidljiva i kada je samo krovište nevidljivo.
Ako na krovište gledate odozgo, nećete vidjeti promjene. Kada krovište promatrate
odozdo prvo što vidite jesu rogovi.
Pazite, jer određeni unosi u konstrukcijskom prikazu mogući su samo kada je barem
jedna od ikona , uključena. Znači samo pod tim uvjetom možete uređivati
krovište.

210
5.8.13 Definiranje tipa krovišta

Na lijevoj vertikalnoj traci s alatima naći ćete ikonu . Kada lijevom tipkom miša
kliknete na crnu strelicu, koja se nalazi u desnom donjem kutu ikone, pomaknite miš
desno i pri tome tipku miša držite pritisnutu, pojavit će se ikone s različitim tipovima
krovišta. Tipovi krovišta koji su ponuđeni:

• Slobodna konstrukcija krovišta

• Jednostrešno krovište

• Dvostrešno krovište

• Višestrešno krovište

• Dvostrešno krovište s lastavicama

• Mansardno krovište sa zabatom

• Mansardno višestrešno krovište

• Bačvasto krovište
Kada pomaknete miš na odabranu varijantu, kliknite na nju i ikona će se pojaviti na traci
s alatima. Da bi se otvorio dijalog za željeni tip krovišta desnom tipkom miša kliknite na
željenu ikonu. Nakon klika pojavljuje se dijalog Podešavanje krovišta. Dijalog za
slobodnu konstrukciju krovišta razlikuje se od dijaloga pravokutnih oblika krovišta.

211
 5.8.13.1 Dijalog – Jednostrešno krovište

212
5.8.13.2 Dijalog – Dvostrešno krovište

213
 5.8.13.3 Dijalog – Višestrešno krovište

214
5.8.13.4 Dijalog – Dvostrešno krovište s lastavicama

215
 5.8.13.5 Dijalog – Mansardno krovište sa zabatom

216
5.8.13.6 Dijalog – Mansardno višestrešno krovište

217
 5.8.13.7 Dijalog – Bačvasto krovište

5.8.13.8 Dijalozi pravokutnih oblika krovišta

Dijalozi pravokutnog oblika krovišta podijeljeni su na četiri područja. Poprečni presjek,

Dužinski presjek, Teksture pokrova i Smjer. U područjima poprečnog presjeka i
dužinskog presjeka prikazane su skice s različitim dodijeljenim oznakama. Kada u polju
unosa izmijenite neku vrijednost, odgovarajuća oznaka u skici prikazat će se crveno.

218
Kliknite lijevim tipkom miša unutar skice na oznaku koja nije označena crveno,
automatski u dijalogu izmjenjujete odgovarajuće polje unosa.
Ako na željenu oznaku unutar skice kliknete dva puta dobit ćete dijalog u kojem tu
vrijednost možete unijeti direktno.

Kod svih krovišta mogu se unijeti samo potrebni odnosno mogući unosi mjera. Ostala
polja unosa za vrijednosti koje nisu potrebne za aktualni tip, su nedostupna, tj. siva.
Aktivirajte kontrolno polje Prikazati sve detalje, ArCon automatski u prozoru prikaza
prikazuje sve što sadrži aktualna krovna konstrukcija, npr. teksture, žljebove, opšave,
sljemena, uvale, grebenove itd.
Sva podešavanja koja se odnose na krovište i njegove detalje, možete izvesti u dijalogu –

Podešavanje krovišta, koji dobijete klikom na ikonu . Detalje za dijalog

pročitajte u poglavlju dijaloga Podešavanje krovišta. Ovaj dijalog se od pozvanog
razlikuje samo za registar - Plohe, mogućnosti odabira tekstura i polja za podatke koji su
već sadržani u ovom dijalogu.
Klikom na ikonu INFO pojavljuje se dijalog Info za krovišta.

5.8.14 Biranje načina unosa krovišta

Nakon što ste na lijevoj vertikalnoj traci s alatima kliknuli na ikonu , pojavljuje se
druga vertikalna traka s alatima („kako - traka“) iz koje odabiremo način na koji ćete
unijeti krovište.

5.8.14.1 . Unos pravokutne konture krovišta

Ovim ponuđenim načinom možete unijeti pravokutno krovište, neovisno od geometrije

vašeg tlocrta. Definirate ga s dvije točke. Nakon definiranja prve točke, pomicanjem miša
definirate površinu krovišta. Nakon drugog klika pojavljuje se dijalog Editor za krovišta
219
 (vidi stranu 240) za slobodne konstrukcije krovišta ili odgovarajući dijalog za već
definirane konstrukcije krovišta.

5.8.14.2 . Automatski unos konture krovišta

Ukoliko ste odabrali automatsko kreiranje krovišta, nakon klika na adekvatnu ikonu, u
vašem tlocrtu će vanjski bridovi zidova biti označeni crvenom linijom, što znači da ne
trebate definirati površinu krovišta. Nakon klika lijeve tipke miša, čime ste potvrdili
unos, pojavljuje se dijalog Editor za krovišta (vidi stranu 240) za slobodne konstrukcije
krovišta ili odgovarajući dijalog za već definirane konstrukcije krovišta.

5.8.14.3 . Unos poligonalne konture krovišta

(Vrijedi samo kod slobodnih konstrukcija krovišta) Kod poligonalnog unosa omogućeno
vam je oblikovanje drugačijeg oblika krovišta koji se razlikuje od prije navedenih oblika.
Ova tehnika unosa je potrebna kada se linija strehe i tlocrta razlikuju, npr. kod krovnih
kućica ili krovnih terasa itd.
Da bi unijeli poligon, kliknite redom na sve njegove točke. Unos završavate pritiskom na
tipku Esc ili klikom na početnu točku poligona.
U slučaju da već postoji krovište s jednakim konturama, ArCon će vas o tome obavijestiti
i tada možete odustati od postupka.

5.8.15 Brisanje krovišta

Označite krovište tako da najprije lijevom tipkom miša kliknete na (vidi stranu 135),
a tada na krovište. Označeni krov na monitoru prikazat će se crveno. Pritiskom na tipku
Delete ili pozivom naredbe preko padajućeg izbornika Uređivanje - Briši označeni krov
biti će izbrisan.
Budući da ArCon pri upotrebi ikone uvijek kao prvo označava element koji se nalazi
ispod miša i koji je najmanji, vi krovište nikad ne možete označiti odmah s prvim klikom,
već npr. pod i strop prostorije. Klikajte sve dok krovište ne postane crveno i tada
pritisnite tipku Delete. Isto vrijedi i u slučaju kada želite izmijeniti već kreirano krovište.

220
5.8.16 Dijalog - Podešavanje krovišta

Dijalog za Podešavanje krovišta otvara se kada desnom tipkom miša kliknete na ikonu
. Dijalog se sastoji ukupno od pet registara u kojima su pohranjene općenite
vrijednosti krovnih konstrukcija. Ove vrijednosti možete spremiti kao standardne ako u
dijalogu kliknete na odgovarajuću ikonu.

221
 Vrijednosti za krovne plohe unosite u dijalog Editor za krovište (vidi stranu 240). Ovaj
dijalog dobijete kada položite krovište ili kada već položeno krovište označite i na njega
kliknete dva puta.

5.8.16.1 Kontrolno polje „Klasični način krovišta“

Ovim podešavanjem djelujete na dijalog - editor za krovišta, koji dobijete nakon što je
položeno krovište sa slobodnom konstrukcijom. Klasično u ovom slučaju znači da se
dijalog koji se pojavljuje u starijoj verziji ArCon-a, što znači starijoj od 4.1, uskladio.
Kod ovog izbora, molimo vas da se orijentirajte na prijašnju dokumentaciju.

5.8.16.2 Područje - Teksture

Unosi koje odredite u ovom području vrijede za svih pet registara. Ovo područje sastoji
se od četiri polja popisa. Želite li za Pokrov, Unutarnji prostor, Opšav ili
Konstrukciju drvene građe odabrati različitu teksturu, kliknite na Pretraživanje....
Učitavate dijalog iz kojeg ćete izabrati teksturu.
Teksture za pokrov i unutarnji prostor mogu se mijenjati i u dijalogu Editor za krovište
u registru Ploha. Teksture za opšav i konstrukcije drvene građe mogu se modificirati u
registru Općenito.

5.8.16.2.1 Polje popisa – Pokrov

U ovom polju unosa bira se tekstura kojom će biti teksturirana gornja ploha krovišta.

5.8.16.2.2 Polje popisa - Opšav

Opšav kao i područje zabatnog ruba teksturirat će se teksturom koju ste izabrali u ovom
polju popisa.

5.8.16.2.3 Polje popisa – Drvene konstrukcije

Drvena konstrukcija teksturirat će se teksturom koju ste izabrali u ovom polju popisa.

222
5.8.16.2.4 Polje popisa – Unutarnji prostor

Kada pogledate ispod krova, obloga unutarnjeg prostora bit će prikazana s odabranom
teksturom u ovom polju unosa.

5.8.16.3 Registar - Plohe

U ovom registru definirate vrijednosti za Nagib krovišta, Prepust krovišta i Visinu do

pregiba krova. Visina strehe proračunava se prema visini do pregiba krova i krovnog
prepusta, te je u tom slučaju polje za unos visine strehe sivo.
ArCon vam u području Kut nagiba nudi tri opcije s već ponuđenim kutom nagiba
krovne plohe: Nagib od 45 stupnjeva, Nagib od 38 stupnjeva i Proizvoljni nagib.
Ukoliko je opcija Proizvoljni nagib aktivirana, aktivirat će se i polje unosa u koje
unosite željeni podatak nagiba (od 1-179 stupnjeva).

223
 Kada želite definirati visinu do pregiba krova možete koristiti dijalog Asistent za
definiranje pregiba krova. Kada s mišem kliknete na ikonu Asistent otvara se slijedeći
dijalog:

Uz pomoć skice možete definirati i unijeti visinu do podgleda i visinu do pregiba krova.
Vrijednost za visinu strehe ArCon automatski proračunava.

224
5.8.16.4 Registar - Detalji

U ovom registru određujete detalje krovne konstrukcije.

5.8.16.4.1 Područje - Strehe / Zabatni rubovi

Pomoću kontrolnog polja S žljebom određujete, da li da streha sadrži žlijeb ili ne.
Ukoliko ste aktivirali kontrolno polje S razradom detalja, rubove krovišta možete
prikazati s različitim opšavima. ArCon vam u ovom primjeru nudi četiri načina razrade
rubova krovišta.

5.8.16.4.1.1 Standardni prikaz drvene građe

Konstrukcije drvene građe krovišta biti će na bridovima krovišta (na strehama, na
zabatnim stranama) odsječene okomito:

225
 Često su rubovi krovišta obrađeni s različitim načinima opšava. Slijedeće slike prikazuju
neke od načina obrade rubova krovišta.

5.8.16.4.1.2 Drvene građe s razrađenim detaljima

• Istaknuti završeci rogova u području krovnog prepusta.

h označava visinu roga, l duljinu sužavanja i t dubinu sužavanja. Duljina i dubina

sužavanja mogu se odrediti u području Istaknuti rogovi (vidi stranu 230), registra –
Detalji.
• Standardni opšavi s okomitom čeonom stranom i horizontalnim sandučastim
opšavom prema vanjskom zidu.

226
• Opšav s kosom čeonom stranom, horizontalnim sandučastim opšavom prema
vanjskom zidu i obloženom strehom zabatne strane.

Obloga zabatne strane biti će pripojena na čeonu stranu sandučastog opšava. Iz toga
nastaje sve oko krova isti završetak ruba krovišta.
• Kao u prethodnoj točci, no s razlikom da opšav neće biti usmjeren horizontalno,
nego paralelno u odnosu na pokrov i vanjski zid.

227
 Napomena: Za posljednja tri navedena detalja za popunjavanje, krovne konture trebale
bi prolaziti točno duž vanjskih zidova. Način unosa automatski odrediti konture
krovišta je za to osobito pogodan. Ukoliko konture krovišta ne mogu direktno završiti na
vanjskim zidovima (npr. kod krovnih terasa ili krovnih kućica) između donjeg
sandučastog opšava i vanjskog zida pojavljuje se otvor. Taj otvor se može zatvoriti npr. s
3D objektima.
Osim toga, u području Opšav (vidi stranu 231), možete za kompletan opšav podesiti
visinu i nagib čeone plohe.

5.8.16.4.2 Područje – Sljeme/Greben

U ovom području možete odrediti da li da sljeme i greben budu prikazani Sa

sljemenjacima ili bez njih. Prema želji aktivirajte ili deaktivirajte ovo kontrolno polje.
U registru Detalji, dijaloga Editor za krovište, u svakom trenutku možete ovo
podešavanje izmijeniti.

228
5.8.16.4.3 Područje – Strana zabata

Ovisno o tome da li je kontrolno polje Istaknute podrožnice aktivirano ili deaktivirano,

ArCon razlikuje, s obzirom na konstrukciju krovišta, slijedeće dvije varijante:
• U prvoj varijanti (kontrolno polje je deaktivirano) prvi rog smješten je s unutarnje
strane zabatnog zida i podrožnice se protežu samo do zabatnog zida ili se nalaze
najdalje unutar njega (na skici je prikazan prikaz odozgo).

40 cm Rogovi

Zabatni zid

• U drugoj varijanti, prvi rog smješten je u razmaku s obzirom na zabatni rub i

slobodno leži izvan zabatnog zida (to su tzv. slobodni rogovi). Nosive podrožnice će
se tada protezati sve do ruba strehe sa zabatne strane. One su tada u većini slučajeva
vidljive izvana („istaknute podrožnice“).

229
 Slobodni
rogovi Rogovi

Vidljivi vrhovi
podrožnica

Zabatni zid

Kriteriji prema kojia se bira između prve i druge varijante su: Ako je krovni prepust >50
cm, opterećenje pokrova je veće pa je potrebna jača nosiva konstrukcija. Stoga će kod
krovnog prepusta većeg od 50 cm biti primijenjena druga varijanta.
Ukoliko je krovni prepust ≤50 cm i kontrolno polje Istaknute podrožnice deaktivirano,
primijenit će se prva varijanta. Prvi rog će biti položen u razmaku od 40 cm s obzirom na
vanjsku stranu zabata.

5.8.16.4.4 Područje – Istaknuti rogovi

U ovom području unose se, u odgovarajuća polja unosa, vrijednosti za vidljive čeone
rogove.

230
 Prepust

Vidljiva
podloga

l t h

Oznaka l ovdje se odnosi na dužinu sužavanja, a t na dubinu sužavanja.

Ako ste u području Strehe/Zabatni rubovi (vidi stranu 225) izabrali prikaz S razradom
detalja (Istaknuti rogovi u području – prepusti krovišta), možete u prikazu vidjeti učinak.

5.8.16.4.5 Područje - Opšav

U ovom području unosite vrijednosti koje se odnose na opšav. Prema skici oznaka h
odnosi se na visinu čeone plohe, a n na nagib čeone plohe.

231
 Ako ste u području Strehe/Zabatni rubovi (vidi stranu 225) odabrali prikaz S
razradom detalja (jedna od tri varijanti opšava) možete u prikazu vidjeti učinak.

232
5.8.16.5 Registar – Drvena konstrukcija

Registar Drvena konstrukcija sastoji se od dva područja. U gornjem području možete u

detalje odrediti što sve da se koristi od drvene građe. U donjem području unosite
vrijednosti za razmake, koji se odnose na rogove, prema kojima ArCon automatski
generira konstrukciju krovišta.

5.8.16.5.1 Detalji konstrukcije drvene građe

U ovom području, registra Drvena konstrukcija određujete koje detalje konstrukcije

drvene građe želite koristiti kao standardne vrijednosti. Slijedeća slika prikazuje detalje
krovne konstrukcije s njihovim nazivima.

233
 Gornja podrožnica

Srednja podrožnica

Donja
podrožnica

Rogovi/ Visina do Visina do GB

Slobodni DB grede Kliješta
rogovi öhe bis UK

Kod krovnih konstrukcija kreiraju se rogovi i podrožnice. Oba ova pojma tipična su za
konstrukciju drvene građe krovišta. Pojedine podrožnice i rogovi nose posebne oznake.
Njihovo značenja razaberite iz slijedećih slika.

Slobodni rogovi Rogovi

Zabatni
zid Srednja
podrožnica

Donja
podrožnica

Aktivirajte npr. u registru Drvena konstrukcija kontrolno polje S donjom

podrožnicom, nakon toga će ova podrožnica u vašoj krovnoj konstrukciji biti vidljiva.

234
 Skračeni rogovi

Uvalni rog

Grebenski rog

5.8.16.5.2 Područje - Razmaci

U polje unosa Maksimalni razmak rogova unosi se vrijednost koja definira maksimalni
razmak između rogova.
U polju unosa Razmak od zabatnog ruba do prvog roga definira se razmak prvog roga
s obzirom na zabatnu stranu.
Na kraju definirate Maksimalan prepust za samonoseći krovni pokrov. Da bi se
povećao krovni prepust, podrožnice se automatski izvlače prema van. Ako je prepust veći
od unijete vrijednosti, tada se iz statičkih razloga automatski dodaju dodatni rogovi.

235
 5.8.16.6 Registar – Dimenzije drvene građe

U ovom registru možete pohraniti dimenzije poprečnih presjeka drvene građe koje
ArCon treba koristiti kod automatskog generiranja krovnih konstrukcija. Dakle, prilikom
pozivanja registra već dodijeljene standardne dimenzije možete modificirati prema
potrebama.
Pri tome možete odrediti širinu i visinu za svaki pojedini tip drvene građe krovne
konstrukcije. Slijedeća slika prikazuje drvenu građu krovne konstrukcije s njihovim
nazivima:

236
237
 5.8.16.7 Registar - Općenito

5.8.16.7.1 Područje - Visina konstrukcije

Pod konstrukcijom se podrazumijevaju konstruktivni elementi kojima je izgrađeno

krovište (npr. rogovi) i donja konstrukcija krovišta (npr. letvice, obloge).
Pod pokrovom se računa sve što leži iznad krovne konstrukcije – izolacija, letvice, itd. U
dijalogu Editor za krovišta (vidi stranu 240) u registru Općenito, unosi koji su bili
unijeti u prethodnom podešavanju mogu se ponovo izmijeniti.

238
 a

Pokrov

Krovna konstrukcija

Zid, pregib

a = pokrov (izolacija, letvice itd.)

b =visina konstrukcije (debljina roga, izolacija, karton od gipsa)

5.8.16.7.2 Područje - Promjer žlijeba

U ovo polje unosa unosite standardnu vrijednost za promjer žlijeba. Ovu vrijednost
možete naknadno modificirati u registru Općenito dijaloga Editor za krovišta (vidi
stranu 240).

5.8.16.7.3 Kontrolno polje - Transparentni krovni pokrov

Aktivirajući navedeno kontrolno polje kao standardni prikaz namjestili ste transparentni
krovni pokrov, dakle djelomično proziran. On se može koristiti kao stakleni krov
staklenika ili zimskog vrta. Pomoću teksture određuje se boja i stupanj tonaliteta
pokrova. Ovo podešavanje može se naknadno modificirati u registru Općenito dijaloga
Editor za krovišta (vidi stranu 240).
Kada transparentne teksture želite dodijeliti iz kataloga tekstura pomoću miša, kod
odabira krovnog pokrova morate pritisnuti tipku Ctrl, da bi kod teksturiranja bila uzeta u
obzir i prozirna površina.

239
 5.8.16.7.4 Kontrolno polje - Krov horizontalno omeđiti

Ovo kontrolno polje je „Joker“ krovnoj konstrukciji - daje vam veliku slobodu kod
konstrukcije krovišta. Kad ste aktivirali ovo kontrolno polje, ArCon prerezuje krov iznad
određene visine.
Vrijednost za visinu unosi se u polje unosa Rez kod. Ona može biti naknadno
izmijenjena u registru Općenito dijaloga Editor za krovišta (vidi stranu 240).
Slijedeća slika prikazuje, što točno unosite u polje unosa kao visinu presjeka.

h = Visina reza

Nivo GB pod

Ovu ArCon-ovu funkciju možete koristiti za modeliranje krovišta s plosnatim vrhom

(krovni vrt), za mansardna krovišta, krovišta s ventilacijom, krovišta sa staklenom
kupolom itd. Mansardno krovište možete kreirati npr. ako na odrezanu površinu krovišta
namjestite drugu krovnu konstrukciju.

5.8.17 Dijalog - Editor za krovište

Dijalog Editor za krovište dobijete odmah nakon unosa posljednje točke novo kreiranog
krova (vidi stranu 209) ili kada je ikona (vidi stranu 209) i / ili ikona uključena,
te tada dva puta kliknete na označeno krovište (oboje vrijedi i za slobodnu konstrukciju
krovišta).

240
U ovom dijalogu gore lijevo vidite pet registara: Plohe, Detalji, Drvena konstrukcija,
Dimenzije drvene građe i Općenito. Pripadajući registri su u velikoj mjeri identični
registrima dijaloga - Podešavanje krovišta koji dobijete kada desnom tipkom miša
kliknete na ikonu .
Kada kliknete na neki od registara, mijenja se lijeva strana dijaloga, te se pojavljuju
odgovarajuća područja koja se odnose na temu pozvanog registra. Dakle sadržaj prozora
dijaloga Editor za krovište, možete mijenjati klikom na neki drugi registar.
Pomoću Editora za krovište može se modificirati kompletni oblik krovišta (kod ili
nakon kreiranja krovišta). U isto vrijeme možete npr. povući zabat, izmijeniti nagib
krovišta i odrediti visinu strehe (pri čemu se npr. može kreirati dvostrešno krovište s
lastavicama).
Kliknite na ikonu Prikaz i rezultat vašeg modificiranja biti će u prozoru prikaza preuzet i
prikazan. Ukoliko ste položili krovnu kućicu njeno će krovište biti na isti način
vizualizirano.

5.8.17.1 Dijalog - Info krovišta

Kliknite u dijalogu Editor za krovište ili u dijalozima za već definirane krovne

konstrukcije na ikonu Info, pojavit će dijalog – Info krovišta u kojem će biti prikazane
sve površine i duljine konstrukcije drvene građe aktualnog krovišta, posebno za glavni
krov i posebno za krov krovne kućice. Ove vrijednosti koriste se kod preračunavanja
troškova za krovište.

241
 Ovo su isključivo proračunate vrijednosti i unosi u ovaj dijalog nisu mogući.
Prema podatku npr. za strehe možete saznati koliko metara strehe sveukupno sadrži vaše
krovište. Iz te vrijednosti možete zaključiti koliko vam je metara žlijeba potrebno.

5.8.17.2 Obrađivanje pojedine krovne plohe

Da bi ste obrađivali pojedinu krovnu plohu trebate je najprije označiti. U prozoru prikaza
naći ćete dvije ikone, koje se odnose na Izmjenu stranice, na kojima su prikazane dvije
strelice. Njima određujete koja strana krovne plohe će se obrađivati.

Pomoću ovih strelica okrećete krov na lijevo odnosno na desno pri čemu se naglašava
aktualna krovna ploha.
Ukoliko ste aktivirali kontrolno polje Animirana rotacija, efekt nakon pritiska na ikonu
sa strelicom, nakon upute Izmijena stranice, je samostalna rotacija projekta za 90o u
određenom smjeru.
Ako je kontrolno polje Prikaži sve detalje, koje se nalazi desno iznad prozora prikaza,
bilo deaktivirano, prepoznat ćete aktualnu krovnu plohu po tome što je površina koja se
242
odnosi na nju prikazana s teksturom. Kod zabatnih zidova u prozoru prikaza vidite samo
zelenu tlocrtnu stranicu. Aktivirajte kontrolno polje Prikaži sve detalje, ArCon će u
prozoru prikaza prikazati na krovnoj plohi teksturu, žlijeb, konstrukciju, odnosno sve što
ste unijeli, a što se odnosi na krovnu plohu.

5.8.17.3 Registar – Strana krova

U ovom registru možete modificirati podešavanja izabranog krovišta, koja općenito za

novo kreirana krovišta u registru Plohe dijaloga Podešavanje krovišta (vidi stranu 221)
imate već unijeta.

5.8.17.3.1 Područje - Tipovi stranica krovišta

ArCon u ovom području sadrži - drugačije nego kod standardnog podešavanja - šest
opcija s tipovima krovnih strana, koje možete označiti pomoću miša.

243
 5.8.17.3.2 Područje - Strana krova jednostavna

U ovom polju unosa možete za izabrani tip strane krovišta izmijeniti potrebne
vrijednosti, pri čemu su dodijeljene oznake prikazane na skici.

5.8.17.4 Registar – Detalji / Drvena konstrukcija / Dimenzije drvene

građe

U registrima Detalji, Drvena konstrukcija i Dimenzije drvene građe možete za

izabrano krovište izvršiti potpuno jednaka podešavanja kao i u registru Detalji, Drvena
konstrukcija i Dimenzije drvene građe, dijaloga Podešavanje krovišta Objašnjenja za
navedene registre pronađite na strani 221.

5.8.17.5 Registar - Općenito

U ovom registru možete za izabrano krovište izvršiti potpuno jednaka podešavanja kao i
u registru Općenito dijaloga Podešavanje krovišta. Objašnjenja za navedene registre
pronađite na strani 221.

244
Dodatna mogućnost u ovom registru odnosi se na pomak kompletnog krovišta za
određenu vrijednosti prema gore ili prema dolje.

5.8.17.5.1 Područje - Krovište u visini pomaknuti za

Unesite odgovarajuću vrijednost u polje unosa područja Krovište u visini pomaknuti

za. Potvrđivanjem ikone Izvrši, vrijednost se preuzima i krovište će biti pomaknuto za tu
vrijednost. Rezultat toga biti će prikazan direktno u prozoru prikaza.
Za vrijednosti > 0, visina strehe povisuje se na svim brisovima krovišta za tu vrijednost.
Prema tome, kosina krovišta u potkrovlju neće početi npr. od ruba poda, nego više. Za
vrijednosti < 0 visina strehe će se spustiti za tu vrijednost. Ovdje se može desiti da će
krov početi već unutar kata, a prostorije u tom katu biti će prikazane s kosinom krovišta.
Slijedeća slika prikazuje krovište u polaznom položaju, krovište pomaknuto za vrijednost
> 0 i pomaknuto za vrijednost < 0.

245
 5.8.17.5.2 Područje - Teksture

U ovom polju popisa bira se tekstura za Opšav i Pokrov. Za prikaze koji nisu uključeni,
navedeno polje popisa je nedostupno. Odabir tekstura izvodi se na isti način koji je
objašnjen u odlomku - registar Plohe - za područje Teksture.

5.8.18 Unutarnje obloge krovišta

Kliknete li u konstrukcijskom prikazu na krovište, i označavanje (vidi stranu 323)

unutarnjih obloga krovišta je uključeno, tada možete izabrati jedan od dijelova unutarnje
krovne obloge i nakon duplog klika je mijenjati. Pazite, unutarnje obloge krovišta mogu
biti označene samo kada je krovište vidljivo - kada je aktivirana ikona (vidi stranu
209).

246
Prikazani dijalog sastoji se od područja Materijal, u kojem možete izmjenjivati poznate
karakteristike teksture, i kontrolnog polja Nevidljivo, kojim definirate da li obloga
krovišta treba biti prikazana ili ne.

5.8.19 . Krovne kućice

Funkcija za krovnu kućicu, nudi vam mogućnost izgrađivanja različitih tipova krovnih
kućica na već definirano krovište. Krovnu kućicu moguće je ugraditi samo kada su njeni
zidovi i njena okolina u potpunosti položeni na krovište. Krovna kućica se razlikuje od
npr. zatvorenog balkona.
U ArCon-u možete ugrađivati jednostrešne i dvostrešne.
Kod ugrađivanja krovne kućice, zidovi i krov krovne kućice kreiraju se automatski. Pri
tome se i konstrukcija krovišta mijenja automatski. Na mjestu gdje se ugrađuje krovna
kućica, automatski se kreira otvor. Rogovi se na tom mjestu skraćuju i konstrukcija
krovišta se u tom slučaju rekonstruira, odnosno povezuje s krovištem krovne kućice.

247
 Krovna kućica se uvijek ugrađuje u kat. U tom slučaju možete odrediti, da li će se krovni
otvor krovne kućice protezati sve do stropa kata ili ne. U prvom slučaju konstrukcija
drvene građe krovne kućice biti će izgrađena tako, da se ona u visini stropa položi na
konstrukciju krovišta.

248
U drugom slučaju otvor krovne kućice će biti izvučen do mjesta na kojem krov krovne
kućice prelazi u krovište.

249
 5.8.19.1 Definiranje tipa krovne kućice

Na vertikalnoj traci s alatima pronaći ćete ikonu za funkciju krovne kućice. Ikona je
ikona s varijantama, što se prepoznaje po crnom trokutu koja se nalazi u donjem desnom
kutu ikone.
Klikom desne tipke miša na odabrani tip krovne kućice pojavit će se dijalog u kojem se
definiraju osnovna podešavanja te ih prema želji možete spremiti kao standardna. Dijalog
s već definiranim podešavanjima dobijete nakon unosa krovne kućice na površinu krova.
Standardne vrijednosti koje su ponuđene u dijalogu možete modificirati i uskladiti prema
potrebi.
Jednako kao i za krovište, tako i za krov krovne kućice, možete dodijeliti teksture. S time
da za krov krovne kućice možete odabrati drugačiju teksturu od teksture krovišta.

250
5.8.19.2 Ugrađivanje krovne kućice

Krovnu kućicu možete ugraditi samo ako ste prije toga konstruirali krovište. Krovište i
krovna kućica se u tom slučaju povezuju. To znači da: kada ugrađujete krovnu kućicu, u
principu se prepoznaje mjesto na površini krovišta koje je dostupno za ugrađivanje i
kako ona u tom slučaju treba biti orijentirana s obzirom na rub strehe krovišta. Krovna
kućica, prilikom ugrađivanja, automatski se orijentira tako, da je prednji rub krovne
kućice uvijek smješten paralelno s rubom strehe krovišta.
Svaka krovna kućica u osnovi se unosi proizvoljno, pri čemu, kao pomoć, možete
koristiti pomoćne linije ili zidove na koje će se krovna kućica hvatati. Što znači da se,
nakon odabira krovne kućice iz "što trake", ne pojavljuje druga vertikalna "kako traka".

5.8.19.2.1 Unos

Krovna kućica biti će smještena nakon definiranja drugog ili trećeg klika (ovisno o tipu
krovne kućice). Nakon odabira krovne kućice kursor miša prikazan je u obliku krovne
kućice. Glavne mjere koje se određuju kod unosa krovne kućice su širina i dubina. Prvim
klikom definirate položaj krovne kućice, drugim klikom određena je širina krovne
kućice, odnosno širina njenog prednjeg ruba. Dubina se proračunava automatski.

251
 Ukoliko krovna kućica ne stane u krovište, konture krovne kućice prikazane su
isprekidanim linijama. Takav prikaz upozorava vas da morate izmijeniti veličinu krovne
kućice.
Nakon drugog (odnosno trećeg) klika pojavit će se dijalog krovne kućice. On sadrži
standardne vrijednosti koje se odnose na ugrađenu krovnu kućicu.
Te vrijednosti možete preuzeti ili modificirati. U pravilu uskladit ćete visinu i kut nagiba.
Sve ostale vrijednosti krovne kućice (npr. dubina) proračunavaju se automatski iz
unesenih podataka.

5.8.19.2.2 Savjet za unos krovne kućice

Kao i na drugim mjestima tako i kod postavljanja krovnih kućica, ArCon vam nudi
opcije za skraćivanje postupka unosa.
Klikom miša i istovremenim pritiskom na tipku Shift preskačete slijedeći klik. To znači:
kada npr. ugrađujete krovnu kućicu, koja se definira s tri klika miša, nakon definiranja
drugog klika i istovremenim pritiskom tipke Shift, preskačete treći klik, te se automatski
pojavljuje dijalog.

252
Klikom miša i istovremenim pritiskom tipke Ctrl, nakon definiranja zadnjeg klika, neće
se pojaviti dijalog. To znači da: kada ugrađujete krovnu kućicu koja se definira s dva
klika i ako istovremeno s drugim klikom pritisnete tipku Ctrl, neće se pojaviti dijalog
kao u normalnom slučaju. Krovna kućica se tada određuje prema standardnim
vrijednostima, koje su prethodno spremljene u adekvatnom dijalogu za isti tip krovne
kućice.
U tom slučaju koristit će se točno ona širina krovne kućice, koja je u dijalogu određena
kao standardna vrijednost za širinu. Ukoliko ove vrijednosti nisu zadovoljavajuće, uvijek
ih možete naknadno modificirati.

5.8.19.3 Obrađivanje krovne kućice

Vrijednosti koje se odnose na krovnu kućicu ugrađenu na krovište uvijek možete

naknadno modificirati. Da bi ste izmijenili odgovarajuće vrijednosti, najprije trebate
označiti krovnu kućicu i zatim dva puta kliknuti na nju. Nakon toga pojavljuje se dijalog
za određen tip krovne kućice u kojem tada možete izmijeniti željene vrijednosti.
Ako ste npr. popravili nagib krovne kućice, dubina krovne kućice se automatski
usklađuje.
Nakon svake naknadne promijene, ArCon automatski nanovo proračunava svaki element
krovišta.

5.8.19.4 Brisanje krovne kućice

Označite s lijevom tipkom miša željenu krovnu kućicu tako da najprije kliknete na ikonu
(vidi stranu 135), a nakon toga na željenu krovnu kućicu. Označena krovna kućica
biti će na monitoru prikazana crveno.
Pazite da pri tome uvijek imate uključenu ikonu , koja se nalazi na horizontalnoj traci
s alatima. Jer inače krovna kućica nije vidljiva pa je ne možete niti označiti.
Označenu krovnu kućicu brišete pritiskom na tipku Delete ili klikom na naredbu Briši u
padajućem izborniku Uređivanje.

253
 5.8.19.5 Dijalog za krovne kućice

Dijalog za krovne kućice dobit ćete uvijek nakon klika desne tipke miša na ikonu koja se
nalazi na vertikalnoj traci s alatima, nakon duplog klika na označenu već postojeću
krovnu kućicu ili nakon definiranja trećeg klika kod novog ugrađivanja krovne kućice.
Sva tri dijaloga, s obzirom na sadržaj koji se odnosi na krovnu kućicu, su u potpunosti
jednaka. Dijalozi se jedino razlikuju u sadržaju prozora prikaza. Dijalog koji dobijete
nakon ugrađivanja krovne kućice ili nakon duplog klika, prikazuje krovnu kućicu kao
sastavni dio površine krovišta, dok dijalog sa standardnim podešavanjima prikazuje
isključivo krovnu kućicu.

5.8.19.5.1 Zajedničke osobine dijaloga

Svaki dijalog krovne kućice u svom gornjem lijevom kutu sadrži dvije skice odabranog
tipa krovne kućice. Jedna skica prikazuje poprečni presjek krovne kućice s oznakama,
dok druga skica prikazuje frontalni prikaz krovne kućice sa svojim oznakama. Na temelju

254
tih skica može se prepoznati tip krovne kućice i očitati koje mjere mogu biti unijete u
dijalog.
Kada mišem kliknete u polje unosa u području Prikaz, pripadajuća oznaka u skici biti će
prikazana crveno. Promijenite npr. širinu, oznaka š obojit će se u crveno. Tako uvijek
imate kontrolu (kod kompleksnijih tipova krovnih kućica) koji unosi su konkretno
uzrokovali koje promjene na krovnoj kućici. Oznake koje se nalaze unutar skice, pronaći
ćete i pored polja unosa.
Područja Presjek, Prikaz, Prozor, Krov krovne kućice i Teksture su dostupni kod svih
tipova krovnih kućica, jedini izuzetak je krovna terasa. Naravno da se dijalozi razlikuju s
obzirom na unijete dimenzije i podatke, kao i sadržaju opisa koje vi možete odrediti
pomoću kontrolnih polja.
Svaka promjena koju izvedete u ovom dijalogu tek će biti vidljiva u prozoru prikaza kad
promijenite polje unosa.

5.8.19.5.2 Područje - Presjek

Ovo područje povezano je sa skicom koja prikazuje poprečni presjek izabrane krovne
kućice. Broj polja unosa ovisi o tipu krovne kućice. ArCon će vam uvijek ponuditi samo
onoliko polja unosa, koliko je potrebno da bi se konstruirala pripadajuća krovna kućica.
Ukoliko kliknete u neko od polja unosa, oznaka koja se odnosi na to polje unosa, na skici
postaje crvena.
U polje unosa za Visinu otvora, u principu ne možete unijeti vrijednost, budući da se
ona određuje iz ostalih vrijednosti. Ovo polje je uvijek sivo, odnosno nedostupno.

255
 5.8.19.5.3 Područje - Prikaz

Ovo područje povezano je sa skicom koja prikazuje frontalni prikaz krovne kućice. Broj
polja unosa ovisi o tipu krovne kućice. ArCon će vam uvijek ponuditi samo onoliko polja
unosa, koliko je potrebno da bi se konstruirala adekvatna krovna kućica. Ukoliko
kliknete u neko od polja unosa, oznaka koja se odnosi na to polje unosa na skici postaje
crvena.

5.8.19.5.4 Područje - Prozor

Kada ugrađujete krovnu kućicu ArCon automatski kreira i zidove koji je okružuju. U
prednji zid krovne kućice automatski su ugrađeni prozori tipa Prozora koji se mogu
konstruirati proizvoljno. Izgled prednje strane krovne kućice nakon ugrađivanja možete
izmijeniti. To znači da kod ugrađivanja krovne kućice možete izmijeniti Broj prozora,
Visinu, Širinu i Visinu parapeta. Ukoliko prozor, s obzirom na svoju širinu ili visinu,
ne stane u krovnu kućicu ArCon će vas o tome obavijestiti.
Prednji zid krovne kućice može se obrađivati kao i ostali normalni zidovi (jedina razlika
je u tome što se ne može pomicati) pa se prema tome i prozori koji su u njih ugrađeni
256
mogu obrađivati kao i prozori koji su ugrađeni u normalne zidove. To znači da se prozor
krovne kućice može naknadno uređivati. Da bi ste to izveli, trebate prozor označiti i tada
na njega kliknuti dva puta, nakon čega se pojavljuje pripadajući dijalog. Prozor krovne
kućice možete i izbrisati.
Pazite, broj, visinu i širinu prozora krovne kućice možete odrediti samo u dijalogu
krovne kućice, koji se pojavljuje neposredno nakon ugrađivanja krovne kućice. Dijalog
krovne kućice koji pozovete nakon označavanja i duplog klika na već ugrađenu krovnu
kućicu, više ne sadrži područje Prozor.

5.8.19.5.5 Područje – Krov krovne kućice

U ovom području možete odrediti dodatne podatke za detalje krovne konstrukcije koji se
odnose na prikaz krovišta u ArCon-u.

5.8.19.5.5.1 Transparentni pokrov

Pomoću ovog kontrolnog polja definirate – analogno kao i kod krovišta – transparentni
pokrov krova krovne kućice. Time možete simulirati npr. stakleni krov kod staklenika.
Uz pomoć tekstura definirajte boju i tonalitet.

5.8.19.5.5.2 Visina konstrukcije

Oba podatka korespondiraju s unosima u dijalogu Podešavanje krovišta (vidi stranu
221), odnosno unosima u registru Općenito dijaloga Editor za krovišta (vidi stranu
240)
U polju unosa Konstrukcija možete izmijeniti vrijednost visine koja se odnosi na sve
konstrukcijske elemente izgrađenog krovišta (npr. rogove) i na podkonstrukciju.

257
 U polju unosa Pokrov možete izmijeniti vrijednost visine koja se odnosi na sve elemente
krovišta koji leže iznad krovne konstrukcije, npr. izolacija i pokrov.

5.8.19.5.5.3 Zabatni rubovi i strehe

Zabatni rub je bočni brid krovne plohe sa zabatne strane. Streha se proteže po donjem
kosom bridu krovišta. U pravilu će na strehu biti montiran žlijeb.
Način izgrađenosti streha i zabatnih rubova može se preuzeti od krovišta. Tada se
karakteristike krovišta prenose na krov krovne kućice.
Ukoliko ste aktivirali navedeno kontrolno polje, opšavi i sljemenjaci se preuzimaju.
Ukoliko je kontrolno polje deaktivirano, u tom slučaju se ne preuzimaju svi detalji
krovišta. Krov krovne kućice u tom slučaju nema npr. opšav.

5.8.19.5.6 Dodatne opcije

Navedene opcije ovise o tipu krovne kućice. U dijalogu određenog tipa krovne kućice
ponuđena su za odabir i slijedeća kontrolna polja prikazana na donjoj slici.

5.8.19.5.6.1 Nastavljena krovna kućica

Ako ste aktivirali navedeno kontrolno polje, prednji brid krovne kućice biti će položen
direktno na krovište. Krovne kućice koje su s obzirom na širinu i visinu prevelike mogu
za krovnu konstrukciju krovišta biti veliko opterećenje.
U tom slučaju ćete kontrolno polje iz statičkih razloga deaktivirati. Tada će prednji dio
krovne kućice, odnosno zid, biti pomaknut do poda potkrovlja.

5.8.19.5.6.2 Krovni otvor do stropa

Pomoću navedenog kontrolnog polja određujete da li će se otvor krovne kućice protezati
samo do stropa kata. Ukoliko je kontrolno polje deaktivirano, otvor krovne kućice
proteže se do mjesta na kojem krov krovne kućice prelazi u krovnu površinu krova. Time
se dobije veći otvor odnosno veća prostorija unutar krovne kućice.

258
U slučaju da ste aktivirali kontrolno polje, mali prostor između mjesta na kojem krov
krovne kućice prelazi u površinu krova krovišta do prednjeg zida krovišta biti će
popunjen s oblogom krovišta.

5.8.19.5.7 Područje - Teksture

U ovom području određujete teksturu za krov krovne kućice. Pri tome možete odabrati
različite teksture za krov krovne kućice i krovište.

5.8.19.6 Jednostrešna krovna kućica

259
 Dijalog za jednostrešnu krovnu kućicu sadrži potpuno jednaka područja i polja unosa
vrijednosti koja su u prethodnim odlomcima objašnjena za dijalog krovne kućice.

5.8.19.7 Dvostrešna krovna kućica

Dijalog za dvostrešnu krovnu kućicu razlikuje se od oglednog opisanog dijaloga krovne

kućice u slijedećim područjima:

5.8.19.7.1 Presjek

Za dvostrešnu krovnu kućicu ne možete definirati unose vrijednosti koje se odnose na

Nagib i Visinu.

260
5.8.19.7.2 Prikaz

Za dvostrešnu krovnu kućicu, unosite vrijednost za Visinu strehe i Kut nagiba krova
krovne kućice.

261
 5.8.19.8 Trokutasta krovna kućica

Dijalog za trokutastu krovnu kućicu razlikuje se od oglednog opisanog dijaloga krovne

kućice u slijedećim područjima:

5.8.19.8.1 Presjek

Za trokutastu krovnu kućicu ne možete definirati Visinu.

5.8.19.8.2 Prikaz

Za trokutastu krovnu kućicu unosite vrijednosti koje se odnose na Visinu sljemena i Kut
nagiba krova krovne kućice.

262
5.8.19.8.3 Opcije

Kod trokutaste krovne kućice otvor krova ne može se protezati do stropa. On se uvijek
proteže samo do krovišta. Prema tome kontrolno polje Krovni otvor do stropa nije
dostupno. Budući da se trokutasta krovna kućica ne može protezati do stropa, ona uvijek
ima istu drvenu konstrukciju.

5.8.19.8.4 Savjet za polaganje trokutaste krovne kućice

Kada u području Presjek, u polje unosa za Nagib, unesete kut manji od 90 stupnjeva,
krov krovne kućice nagnut će se prema naprijed.

5.8.20 . Teren

Funkcija za teren nudi vam mogućnost modeliranja zemljišta i njegove neposredne

okoline. U većini slučajeva na zemljištu će biti sagrađena zgrada.

263
 ArCon-ovi tipovi terena u osnovi se razlikuju. Tip terena krajolik je teren koji se ne
mora kreirati odvojeno, već ga ArCon ponudi sam. U granicama ovog globalnog
krajolika omeđuje se zemljište i definira područje terena. Na kraju unutar krajolika,
zemljišta i područja terena možete definirati otvor, tj. iskop, te odrediti visinske točke
terena.

Krajolik

x x
Zemljište Područje
terena

Iskop
(Udubljenje)

Područje terena (Put)

x x

Visinske točke

Ovom funkcijom možete kreirati realističan prikaz neposredne okoline oko zgrade.
Najprije na terenu omeđite zemljište kojem dodijelite zgradu, a kasnije još definirate
područje terena kao što su npr. staze, ceste itd. Svako područje terena može se
teksturirati zasebno.

5.8.20.1 Definiranje tipa terena

Tip terena definirate pomoću ikona koje se nalaze na vertikalnoj traci s

alatima. Za zemljište i područje terena možete u odgovarajućem dijalogu (vidi stranu
272) izvršiti željena podešavanja te ih spremiti kao standardna. Adekvatni dijalog
dobijete kada desnom tipkom miša kliknete na navedene ikone.

264
5.8.20.1.1 Krajolik

Tip terena krajolik ArCon izvlači automatski nakon što ste kreirali novi projekt. On
prikazuje prostran dio zemljišta na kojem tada označite konkretnu površinu zemljišta.
Standardna mjera krajolika je površina od 200 puta 200 metara, a predstavlja nulti nivo
terena. Krajolik možete modificirati kada u konstrukcijskom prikazu izvan svih zgrada,
zemljišta i sl. mišem dva puta kliknete na teren. Prikazat će se dijalog Krajolik (vidi
stranu 270). U njemu npr. možete definirati boju ili teksturu za krajolik. Dimenzije
krajolika se ne mogu izmijeniti.
Ako na ikonu za uključivanje odnosno isključivanje krajolika kliknete desnom tipkom
miša otvara se dolje prikazani dijalog u kojem možete uključiti odnosno isključiti prikaz
zemljišta i područja terena koje je kreirao ArCon.

Ovdje možete definirati veličinu krajolika.

5.8.20.1.2 Zemljište

Zemljište je definirano omeđenom površinom terena na kojoj će se igraditi zgrada i vrt.

Površini zemljišta možete dodijeliti teksturu, kojom možete dobiti realan prikaz strukture
tla. Osim toga, imate mogućnost unosa informacija koje se odnose na zemljište i koje se
mogu preuzeti u info prostorije.
Nakon definiranja zgrade, ona se automatski dodjeljuje zemljištu. U pravilu se kompletna
zgrada izgrađuje na jednom zemljištu.
Na taj način možete u ArCon-u planirati kompletno naselje. Odredite pojedine parcele
zemljišta, pridružite im nazive te im nakon toga dodijelite zgrade. Iz tih podataka kasnije
se mogu analizirati podaci za svaku pojedinu zgradu koja je dodijeljena određenom
zemljištu.

265
 5.8.20.1.3 Područje terena

Područjem terena u ArCon-u definirane su ulice, putevi, dvorišta, vrtovi, cvjetnjaci,

travnjaci itd. Za razliku od zemljišta, području terena se ne može dodijeliti zgrada.
U pravilu, područje terena dodjeljuje se zemljištu, no može se nalaziti i izvan njega npr.u
slučaju ceste. Prilikom dodjeljivanja pazite da cjelokupno područje terena bude unutar
granica zemljišta. Tada se podaci za područja terena mogu prenijeti u info prostorije kao
podpodručja nekog zemljišta.

5.8.20.1.4 Iskop

U krajoliku, zemljištima, a isto tako i na područjima terena mogu se definirati iskopi. Pri
tome se jedan dio iz odgovarajuće površine terena automatski odvoji kao isječak.
Uglavnom se iskopi u ArCon-u kreiraju automatski. Kada npr. zemljištu dodijelite
zgradu iz zemljišta se automatski kreira iskop koji odgovara površini zgrade. Time se
sprečava da u podrumu ili prizemlju „raste“ npr. trava. Ponekad iskop morate definirati
manualno. To je npr. u slučaju kada u ekstremno strmom terenu morate odsječi jedno
područje iz zemlje za izgrađivanje terase u nizbrdici. Inače bi teren prekrio terasu.
U osnovi možete obrađivati i iskope zgrada. Oni se ponašaju kao iskopi koje sami
definirate.

5.8.20.1.5 Visinska točka

Prema definiciji, visinske točke određuju visinu terena odnosno visinu krajolika,
zemljišta ili nekog područja terena. Nulti nivo razlikuje se od nacrta do nacrta. Općenito
je to pod prizemlja. Vrijednosti visinskih točaka unose se u dijalog Visinska točka i to
apsolutna visina (odnosi se na nulti nivo) ili visina određena s obzirom na aktualni kat.
ArCon pazi da na mjestu terena na kojem nema visinske točke interpolira visine s
obzirom na poznate visine terena. Odredite li novu točku ArCon automatski dodjeljuje
vrijednost visine koja će za teren na tom mjestu biti proračunata.

5.8.20.2 Biranje načina unosa

Nakon što ste na lijevoj vertikalnoj traci s alatima kliknuli na ikonu , ArCon
vam nudi drugu vertikalnu traku s alatima ("kako traka") za odabir načina unosa. Koliko
načina unosa vam je ponuđeno za odabir ovisi o izabranom tipu terena.
266
Za zemljište i područje terena pomoću kako-trake možete odrediti pravokutan oblik ili
oblik poligona. Za određivanje iskopa ponuđena je još jedna mogućnost unosa i to
Automatsko definirati iskop u terenu. Unos vrijednosti za visinsku točku unosi se u
odvojen dijalog.
U ArCon-u Pro zemljišta, područja terena i iskopi mogu biti određeni pomoću
numeričkog unosa, odnosno točke se mogu definirati brojčanim vrijednostima koje se
upisuju u polja unosa numeričke trake, koja će nakon pritiska funkcijske tipke F2 biti
vidljiva na donjem rubu monitora.

5.8.20.2.1 . Izvlačenje zemljišta/područja terena/iskopa kao

pravokutnik

Kod ovog načina unosa, prvu točku unosa definirate s mišem i nakon toga izvlačite
pravokutnik željene veličine. Kada unos izvodite pomoću pomoćnih linija, zemljište
možete hvatati točno na adekvatne linije. Kada ste definirali i drugu točku pravokutnika
pojavit će se odgovarajući dijalog za zemljište odnosno za područje terena. Unos iskopa
je definiranjem pravokutnika završen, budući da iskop ne sadrži dodatne karakteristike.

5.8.20.2.2 . Izvlačenje zemljišta/područja terena/iskopa kao poligon

Kod poligonalnog načina unosa omogućeno vam je proizvoljno oblikovanje površine.

Ovakav način unosa potreban je npr. za proizvoljno modeliranje nekog područja terena.
Kod poligonalnog načina unosa potrebno je neko područje definirati s više točaka unosa.
Unos završavate pritiskom tipke Esc ili ponovnim klikom na početnu točku. Nakon
definiranja posljednje točke pojavljuje se odgovarajući dijalog za zemljište odnosno za
područje terena. Unos iskopa je definiranjem poligona završen, budući da iskop ne sadrži
dodatne karakteristike.

5.8.20.2.3 . Automatsko definiranje iskopa terena

Ovu varijantu unosa iskopa koristiti ćete za generiranje iskopa za katove koji nisu na
nultom nivou. Za katovekoji su na nultom nivou se iskopi definiraju automatski - bez
našeg posredovanja. Ako ste npr. generirali tlocrt kata iznad, koji je obzirom na kat ispod
zamknut prema vani, ovom funkcijom možete prepustiti programu da sam prepozna
konturu tog gornjeg kata i ispod njega definira iskop u terenu. Ovo je korisno kad imate
kosi teren i na njemu smještene katove tako da prate teren.

267
 5.8.20.2.4 . Unos visinske točke

Da bi ste unijeli visinsku točku, trebate mišem kliknuti na željenu točku terena. Nakon
klika pojavit će se dijalog Visinska točka. U tom dijalogu unosite numeričku vrijednost
visine. Vrijednost može biti apsolutna (u odnosu na nulti nivo) ili određena s obzirom na
aktualni kat.

5.8.20.3 Teren (ne)vidljiv

Pomoću ikone koja se nalazi na horizontalnoj traci s alatima, krajolik, uključujući

omeđeno zemljište, područje terena i iskop, može se uključiti ili isključiti.
To ne vrijedi za objekte ograde, budući da oni nakon unosa u zemljište odnosno područje
terena nisu više povezani s njima, nego se nakon polaganja tretiraju kao zasebni objekti.
Kada na navedenu ikonu kliknete s desnom tipkom miša, pojavit će se dijalog u kojem
predodređeno zemljište i područje terena možete uključiti i isključiti:

U ovom dijalogu u području ‘veličina okolnog krajolika’ možete unijeti nove vrijednosti
za veličinu krajolika.

5.8.20.4 Obrađivanje terena

Zemljište, područje terena, visinske točke i iskope nakon definiranja možete i naknadno
modificirati. Za to najprije trebate označiti željenu površinu odnosno željenu točku i to
tako da prvo kliknete na ikonu (vidi stranu 135), a tada na željenu površinu ili
željenu točku. Nakon duplog klika pojavit će se dijalog u kojem usklađujete vrijednosti.

268
Iskop nema posebne karakteristike, pa za iskop nema ni posebnog dijaloga. Označenom
iskopu na nacrtu možete mijenjati oblik ili ga možete pomicati.
Da bi ste u nacrtu mogli obrađivati određen tip terena, morate površinu zemljišta,
područje terena ili iskop najprije označiti. Njihovi vrhovi biti će označeni s malim
pravokutnicima. Kliknete li u njihovu površinu možete ih uz pomoć miša pomicati, ali
pod uvjetom da tipku miša držite pritisnutu. Klikom na jedan od označenih vrhova i
pomakom miša (tipku miša držite pritisnutu), možete mijenjat oblik i veličinu označene
površine.
Visinska točka također se može označiti, ali se ne može pomicati metodom vuci &
ispusti. Da bi ste izmijenili visinu morate duplim klikom uključiti dijalog Visinska točka
(vidi stranu 277).
Pri tome pazite da kompletni krajolik pomoću ikone koja se nalazi na horizontalnoj
traci bude vidljiv. Jer ako konture površine terena nisu prikazane, neće moći biti ni
označene.

5.8.20.5 Brisanje terena

Označite željeni teren tako da aktivirate ikonu (vidi stranu 135) i nakon toga lijevom
tipkom miša kliknete na zemljište, područje terena, iskop ili na visinsku točku. Označeni
teren odnosno visinska točka biti će na monitoru prikazani crveno.
Prilikom toga pazite da vam krajolik bude vidljiv, odnosno da imate na horizontalnoj
traci s alatima uključenu ikonu . Inače konture pojedinih površina terena nisu
prikazane pa ih prema tome ne možete označiti.
Pritiskom na tipku Delete ili klikom na naredbu Briši koja se nalazi u padajućem
izborniku Uređivanje, površina odnosno točka biti će izbrisana.
Krajolik se u tom slučaju niti ne označava niti briše.

269
 5.8.20.6 Dijalog - Krajolik

Dijalog Krajolik dobijete kada u konstrukcijskom prikazu izvan svih zgrada, zemljišta
itd. mišem dvaputa kliknete na površinu terena. Dijalog se sastoji samo od registra
Krajolik, neovisno o tome iz kojeg radnog konteksta ste ga pozvali.

5.8.20.6.1 Registar - Krajolik

5.8.20.6.1.1 Polje unosa za boju

Za krajolik možete odrediti Boju. Kliknite na ikonu Definiranje, pojavio se Windows-
standardni dijalog Boja, u kojem birate željeni ton boje (npr. zelenu za travnjak ).

5.8.20.6.1.2 Polje unosa za teksturu

Nadalje pomoću ikone Pretraživanje možete odabrati Teksturu. Ispod polja unosa za
teksturu nalazi se kontrolno polje Miješati boju i teksturu.

5.8.20.6.1.3 Područje – Mjere teksture

Unutar područja Mjere teksture određujete visinu i širinu odabrane teksture. Ukoliko
ste aktivirali kontrolno polje Originalne mjere, oba gornja polja postaju siva, što znači

270
da nema mogućnosti unosa visine i širine teksture, već se preuzimaju originalne mjere
teksture. Želite li teksturu okrenuti, u polju unosa Okret definirajte željeni kut okreta.

5.8.20.6.1.4 Polje unosa za duljinu fasete

Svaka površina terena – dakle; krajolik, zemljište i područje terena – je u ArCon-u prema
zbog tehničkih razloga podijeljena na fasete. Te fasete u pravilu nisu vidljive. Vidljive su
samo u dizajnerskom prikazu i to kada odaberete način prikaza kao žičani model i kada
površinu promatrate odozdo.

Fasete su potrebne kod modeliranja proizvoljnog terena. Ako bi imali samo jednu
površinu za prikaz terene, ne bi bilo moguće prikazati obline. Pomoću faseta možete
odrediti s kojom finoćom želite modelirati vaš teren.
U području Dužina faseta unosite dužinu za pojedinu fasetu. Za fasetiranje globalnog
krajolika, ArCon definira dužinu faseta od 10 metara. Kod standardnog opsega od 200
puta 200 metara ukupni broj je 400 površina. Dužinu faseta nemojte skraćivati, budući da
će se kod prevelikog broja površina zahtijevati više vremena za proračun prikaza.

271
 5.8.20.7 Dijalog- Zemljište / područje terena

Dijalozi za zemljište i područje terena su u strukturi potpuno jednaki. Dijalozi se

pojavljuju:
• Nakon novog definiranja zemljišta odnosno područja terena.
• Kada ste kliknuli na ikonu i tada dva puta na označeno zemljište odnosno
označeno područje terena.
• Ako ste desnom tipkom miša kliknuli na adekvatnu ikonu na vertikalnoj traci s
alatima.
Broj registara unutar dijaloga s obzirom na kontekst rada je različit. Dijalog koji se
pojavio nakon definiranja zemljišta odnosno područja terena ili nakon klika desnom
tipkom miša na adekvatnu ikonu sadrži registar Krajolik i Ograda. Dijalog koji ste
dobili nakon što ste označili već definirano zemljište odnosno područje terena i tada
dvaput kliknuli na zemljište odnosno područje terena, sadrži samo registar Ograda.
Zemljištu odnosno području terena, već tijekom definiranja možete dodijeliti ogradu,
koja će biti predočena sa za to namijenjenim objektima. Tako da možete kreirati ogradu
od živice, drvenu ogradu, betonsku itd.
Kliknite npr. na označeno zemljište, registar Ograda više neće biti ponuđen. Razlog toga
je to što objekti koji su položeni na ogradu nisu više karakteristike zemljišta nego se oni,

272
nakon polaganja, tretiraju kao zasebni objekti. To znači da unijete objekte ograde možete
obrađivati ili brisati zasebno.
U ArCon-u Pro dijalog Zemljište i Područje terena u određenim radnim kontekstima
sadrže registar Statistika odnosno Info prostorije. Broj pripadajućih registara ovisi o
kontekstu rada odnosno načinu na koji ste ga pozvali:
• Neposredno nakon definiranja zemljišta odnosno područja terena, odgovarajući
dijalog sadrži registre Krajolik, Ograda i Info prostorije.
• Pozovete li dijalog duplim klikom na već postojeće zemljište odnosno područje
terena, on sadrži registre Krajolik, Info prostorije i Statistika.
• Ako ga pozovete klikom desne tipke miša na adekvatnu ikonu, dijalog sadrži samo
dva registra Krajolik i Ograda. Ostalih registara nema, budući da zemljište odnosno
područje terena još konkretno nije registrino.

5.8.20.7.1 Registar - Krajolik

Unutar ovog registra definira se boja i/ili tekstura zemljišta odnosno područja terena.
Registar Krajolik odgovara dijalogu Krajolik (vidi stranu 270).

273
 Pazite, jer - za razliku od dijaloga Krajolik - ArCon ovdje kao standardnu vrijednost
dužine faseta određuje 3 metra. Što znači da zemljište odnosno područje terena možete
modelirati znatno finije u odnosu na sam teren.
Dužinu faseta mijenjajte samo u izvanrednim slučajevima i to kada se na malom
području nalaze ekstremne razlike visina. U tom slučaju može se dogoditi da fasete ne
zadovoljavaju, jer dvije visinske točke padaju u jednoj faseti. Pazite, jer se iz premale
dužine faceta rezultira velik broj pojedinačnih površina, čiji prikaz, pod tim okolnostima,
zahtjeva puno vremena za proračun.

5.8.20.7.2 Registar - Ograda

Registar Ograda pojavljuje se samo neposredno nakon definiranja zemljišta odnosno

područja terena ili nakon klika desne tipke miša na odgovarajuću ikonu koja se nalazi na
vertikalnoj traci s alatima. U ovom registru biramo objekte za ograđivanje terena ( npr.
drveće ili živica). Ovi objekti nakon smještavanja više nisu karakteristika zemljišta
odnosno područja terena, nego zasebni objekti.

274
Svi objekti izabranog tipa, koji se odnose na ogradu biti će spojeni u jednu grupu. Ovo
grupiranje, nakon definiranja zemljišta odnosno područja terena možete postepeno
rastaviti u dizajnerskom prikazu pomoću ikone koja se nalazi na vertikalnoj traci s
alatima. (detaljnije o grupiranju pronađite na strani 340). Uz to se za svaku pojedinu
stranu površine formira podgrupa, koja se tada cijepa u zasebne objekte.
Objekti čija je karakteristika da "padaju prema dolje" sastavni su dio površine terena.
Kada naknadno promijenite visinu terena, objekti se automatski usklađuju prema toj
visini, ali pod uvjetom da je u dijalogu Podešavanje objekta kontrolno polje, tj.
karakteristika objekta Odrediti visinu aktivirano.
U slučaju kosog terena, objekti će biti izjednačeni. To znači da će se objekti usklađivati
prema visini pada terena, odnosno objekti će se uvijek usklađivati u smjeru najduže osi.

275
 Usklađivanje objekata s terenom možete prekinuti, ako u dijalogu Podešavanje objekta
(vidi stranu 323) kontrolno polje Prilagoditi terenu deaktivirate. Deaktiviranje
kontrolnog polja za objekte ima smisla kada se radi npr. o drveću.
Napomena: kada se objekti polažu na ogradu, usklađenje se uključuje automatski. Kada
objekte u teren unosite manualno, tada u dijalogu trebate sami aktivirati karakteristiku
Prilagoditi terenu.

5.8.20.7.2.1 Područje - Objekt

U području Objekt određujete objekte kojima će se ograditi zemljište odnosno područje
terena. Birate li npr. za objekt drvo, cjelokupna ograda sastojat će se od izabranog tipa
drveća.

5.8.20.7.2.2 Područje - Položaj

U području Položaj određujete način na koji će odabrani objekti biti poredani. Opciju
Direktno jedan kraj drugog odabirete npr. kada za ogradu želite živicu. Ako ste za
objekt odabrali drvo, odabire se opcija U razmaku od. U adekvatnom polju određujete
udaljenost između objekata. Razmak se u ovom slučaju definira od kraja jednog objekta
do početka slijedećeg objekta.
Pomoću kontrolnog polja Skalirano prema veličini zemljišta garantirate optimalno
smještavanje objekata na ogradu u slučaju da je ukupna dimenzija objekata veća od
dimenzije strane površine. Npr. jedna strana zemljišta dugačka je 4,50 metra, a objekt
ima dužinu od 1metra, peti objekt biti će prikazan samo na pola. Da bi izbjegli rez jednog
takvog objekta, aktivirajte navedeno kontrolno polje. ArCon će sam prilagoditi veličinu
pojedinog objekta tako da se cijela grupa optimalno prilagodi dužini stranice zemljišta.

276
5.8.20.8 Dijalog - Visinska točka

Dijalog Visinska točka dobijete neposredno nakon unosa točaka na teren, zemljište ili na
područje terena ili ako u nacrtu označite visinsku točku i nakon toga na nju kliknete dva
puta.
U ovom dijalogu unosite numeričke vrijednosti za visine točaka. Pri tome imate
mogućnost određivanja apsolutne visine (odnosi se na nulti nivo) ili visina koja se
određuje s obzirom na pod jednog kata. Apsolutne visine, koje su veće od nule
karakteriziraju uzvisinu, a apsolutne visine koje su manje od nule karakteriziraju dolinu.
U polju za unos visine ArCon ispisu vrijednost koju je sam interpolirao kao visinu terena
na toj točci.

ArCon pomoću algoritma za glađenja pazi da ploha između visinskih točaka bude
izvučena glatko.

277
 Optimalan prolaz

Prolaz kroz
točke

Ukoliko su dvije visinske točke postavljene vrlo blizu jedna od druge, može se dogoditi
da u registru Krajolik morate povisiti fasetiranje.

5.8.21 Natpis

S funkcijom za tekst možete u tlocrt upisati tekst na različite načine, u raznim bojama,
tipovima i veličinama. U dijalogu Font mijenjate opcije za tekst.
Pazite, natpisi su vezani na aktualni kat (vidi stranu 113). Za različite katove možete
dakle unijeti različite natpise.

5.8.21.1 . Uključivanje ili isključivanje natpisa

Navedenom ikonom, koja se nalazi na gornjoj horizontalnoj traci s alatima možete

uključiti odnosno isključiti natpise. Za vrijeme unosa teksta, natpis treba biti uključen,
odnosno ikona u tom slučaju mora biti aktivirana, a ne siva.

5.8.21.2 . Unos teksta

Kliknite na ekranu na jednu točku koja će definirati početak teksta. Nakon toga ArCon
nudi dijalog u kojem možete unijeti željeni tekst.

278
5.8.21.2.1 Prozor za unos teksta

Ovdje upisujete tekst. Pritiskom na Enter tekst možete unijeti u više redova.
Ispod polja unosa teksta nalazi se ikona Definiranje tipa pisma.... Kada kliknete na nju,
ArCon nudi dijalog Font i u njemu možete izvesti željena podešavanja.
Tip pisma, za tekst koji se nanovo unosi, možete definirati i kada desnom tipkom miša
kliknete na ikonu . Pojavljuje se dijalog u kojem također odabirete vrstu pisma. Kada
unose u dijalogu potvrdite s OK, ArCon postavlja pitanje da li će se ovo podešavanje
koristiti kao standard. Potvrdite li u dijalogu s OK, sva podešavanja ostaju zadržana i
nakon izlaza iz ArCon-a.

5.8.21.3 Pomicanje natpisa

Označite željeni tekst tako da najprije kliknete na ikonu (vidi stranu 135) i nakon
toga na željeni tekst. Kada je tekst označen kliknite još jedanput na njega. Držeći
pritisnutu tipku miša, pomičite miš zajedno s tekstom na željeno mjesto. Ako desnom
tipkom miša kliknete na označeni tekst možete ga okretati po 90 stupnjeva.

279
 5.8.21.4 Brisanje natpisa

Pritiskom na tipku Delete ili pozivanjem naredbe preko padajućeg izbornika Uređivanje
- Briši označeni tekst biti će izbrisan. Ukoliko želite izbrisati sve natpise u prikazu
pozovite naredbu Uređivanje – Briši sve - Natpise.

5.8.22 Kotiranje

S funkcijom kotiranja u nacrtu možete izvesti pojedinačno ili lančano kotiranje. Način
kotiranja odaberite u dijalogu Kotiranje (vidi stranu 284). Za lančano kotiranje postoji
specijalan dijalog koji dobijete kada desnom tipkom miša kliknete na ikone za unos kota
koje se nalaze na „kako – traci“.

280
5.8.22.1 . Uključivanje / isključivanje kota

Kada kliknete na gore prikazanu ikonu, koja se nalazi na gornjoj horizontalnoj traci s
alatima, prikazane kote na ekranu možete uključiti odnosno isključiti. Za vrijeme
kotiranja kote moraju biti vidljive odnosno navedena ikona mora biti aktivirana.

5.8.22.2 . Odabir prikaza kotiranja

Gore navedenim ikonama kotu možete definirati ispod, iznad ili unutar mjerne linije, a za
krajeve mjerne linije možete koristiti linije ili kružnice. Informacija o željenom tipu
kotiranja biti će ispisana u donjem lijevom kutu monitora. U drugoj vertikalnoj traci s
alatima možete birati između dva različita načina kotiranja.
U ArCon-u Pro ponuđene su još dvije dodatne ikone koje se u nacrtu i u presjecima
koriste za visinsko kotiranje. Visinske kote određuju visinu položaja točke u odnosu na
nultu točku.

5.8.22.2.1 . Pojedinačno kotiranje

Za pojedinačno kotiranje potrebne su tri točke unosa. Početna i završna točka kotne linije
i točka za položaj kote koji je relativan u odnosu na kotirani objekt. Na ekranu će se, radi
lakšeg unosa, pojaviti mali crveni križić. Pri tome pazite da željene opcije hvatanja (vidi
stranu 117) budu podešene.

5.8.22.2.2 . Lančano kotiranje

Kod ovog načina kotiranja, ArCon u obzir uzima sve pomoćne linije, osi, bridove i
otvore, odnosno sve što je aktivirano u dijalogu, koji se pojavljuje kada desnom tipkom
miša kliknete na ikone na „kako - traci.
S prve dvije točke unosa određujete os kroz nacrt. Sve aktivirane točke presjeka koje leže
na osi, hvataju se u lančano kotiranje. Treća točka unosa određuje točan položaj kotne
linije isto kao kod pojedinačnog kotiranja.

281
 5.8.22.3 Uređivanje dimenzija

Dimenzije pojedinačnog odnosno lančanog kotiranja i visinskih kota imaju karakteristike

normalnog teksta. To znači da ih možete, nakon označavanja, pomicati ili pomoću desne
tipke miša okretati. Nakon duplog klika na označenu dimenziju, otvara se dijalog
Kotiranje (vidi stranu 284), u kojem možete odabrati npr. tip pisma.

5.8.22.4 Pomicanje kotnih linija

Da bi ste označili kotnu liniju, kliknite na ikonu (vidi stranu 135) lijevom tipkom
miša i nakon toga na kotnu liniju. Kotna linija prikazat će se crveno. Označenu kotnu
liniju možete „hvatati“ i pomicati na tri različite točke.
• Kliknete li u blizini kotne linije, možete je pomicati pararalelno s obzirom ma njen
prijašnji položaj.
• Obje točke, između kojih se mjerilo, dakle točke koje su kod unosa bile prve
definirane, možete naknadno pomicati. Na tom mjestu pojavit će se dva crvena
kvadrata za označavanje tih točaka. Kliknite mišem na kvadrat i tada ga pomičite.
Vrijednost kote automatski će se uskladiti s obzirom na pomak. Kotna linija i
vrijednost kote pomiču se automatski u slučaju kada pomaknete element o kojem
„ovisi“ kotna linija.
• Editiranje visinskih kota u presjeku je identična s editiranjem ostalih kota. Postoji
jedna iznimka, kliknete li na trokut visinske kote možete uz pritisnutu tipku miša
mijenjati smjer kote. Pomakom prema dolje strelica pokazuje smjer prema gore i
obrnuto.

5.8.22.5 Kote za prozore i vrata

Kod automatskog kotiranja prozora i vrata biti će prikazana njihova širina i visina. Uvjet
je da odaberete način kotiranja u kojem će broj biti prikazan iznad mjerne linije.
Stavite li dimenziju na zid, dobit ćete prikaz željene širine, odnosno duljine iznad kotne
linije. Kotirate li prozor ili vrata, ispod kotne linije prikazat će se i visina:

282
Kod prozora se tada pojavljuju tri podatka mjerenja: širina, visina i visina parapeta, koja
se automatski pojavljuje nakon ugrađivanja.
Kotirate li neki zid lančano, ArCon automatski prepoznaje gdje se nalaze vrata, odnosno
prozori i na tom mjestu na mjernoj liniji automatski prikazuje vrijednost visine.

Navedena vrijednost koja definira visinu prozora i vrata može se označiti kao i ostale
dimenzija. Nju možete pomicati i okretati. Nakon duplog klika na nju otvara se dijalog
Kotiranje (vidi stranu 284). ). U dijalogu za navedenu vrijednost visine može se
podesiti tip pisma.

5.8.22.6 Brisanje kota

Željenu dimenziju označite na način kako je to objašnjeno u prethodnom odlomku.

Brisanje označenog objekta potvrdite pritiskom na tipku Delete ili birajte padajući
izbornik Uređivanje - Briši. Želite li obrisati sve kote prikazane u nacrtu birajte padajući

283
 izbornik Uređivanje - Briši sve - Kote.

5.8.22.7 Dialog - Kotiranje

Dijalog će se otvoriti nakon klika desne tipke miša na jednu od ikona

ili nakon biranja padajućeg izbornika Opcije - Kote....
Dijalog će se pojaviti i nakon duplog klika na već položenu i označenu kotu.
Podešavanja koja su u dijalog podešena za tu kotu mogu se naknadno izmijeniti.

5.8.22.7.1 Automatski smjestiti tekst kota

Želite li kotu pomaknuti proizvoljno, kontrolno polje Automatski smjestiti tekst kote u
gore navedenom dijalogu mora biti deaktivirano. Ako ga aktivirate kota će se automatski
smjestiti s obzirom na izabrani prikaz kotiranja.

284
5.8.22.7.2 Prikaz visine prozora i vratiju

Ako ste aktivirali navedeno kontrolno polje, kod kotiranja prozora i vrata prikazat će se i
vrijednost kote koja definira visinu. Deaktivirate li navedeno kontrolno polje, vrijednost
za visinu se neće prikazati.
Kontrolno polje je nedostupno, ako editirate kotu, koja ne odgovara prikazu kotiranja
"kota iznad mjerne linije" ili ako ni jedan prozor ili vrata nisu kotirani.

5.8.22.7.3 Visinu prozora i vratiju automatski smjestiti

Želite li pomaknuti kotu prozora ili vrata, gore navedeno kontrolno polje mora biti u
dijalogu deaktivirano. Ako ga aktivirate, kota visine biti će uvijek smještena unutar kotne
linije.

5.8.22.7.4 Područje - Odrediti decimale

U ovom području ponuđene su tri opcije za odabir zaokruživanja na: Jednu, Dvije ili Tri
decimala.

5.8.22.7.5 Definiranje/Prenašanje tipa pisma

Kliknete li na ikonu Definiranje tipa pisma, pojavit će se standardni Windows-ov

dijalog za definiranje tipa pisma. Definiranje isključivo vrijedi za označen tekst.
Pomoću ikone Prenašanje tipa pisma, tip pisma koji ste odabrali za označenu kotu
možete prenijeti na sve vidljive kote nacrta. Vidljive znači, da su one u aktualnom katu
prikazane crno, a u vidljivim katovima (ne aktualnom) sivo. Kote u nevidljivim katovima
neće biti izmijenjene.

5.8.22.8 Dialog - Opcije kotiranja

Ovaj dijalog pojavit će se, ako na „kako-traci“ desnom tipkom miša kliknete na jednu od
ikona (ili ).

285
 U dijalogu se određuju presjeci koji će biti korišteni s konstruktivnim elementima kod
lančanog kotiranja. Ovi presjeci mogu biti s Pomoćnim linijama, Osima zida,
Bridovima zida ili Stropnim otvorima i Stropnim pločama.

286
6 RAD U DIZAJNERSKOM PRIKAZU

6.1 KRATAK PREGLED

U dizajnerskom prikazu uređujete vašu zgradu (kuću, stan). Uz gornju horizontalnu traku
s alatima na raspolaganju vam je i druga horizontalna traka pomoću koje možete izvesti
specijalna podešavanja aktualnog prozora, te vertikalna traka s alatima koja se odnose na
rad s označenim objektima. U slijedećem poglavlju biti će objašnjeni alati druge
horizontalne trake. Stanje ovih alata tj. ikona odnosi se samo na aktualni prozor. Ukoliko
radite s više prozora možete prilikom odabira drugog prozora mijenjati ikone. Tako je
moguće da radite npr. u pogledu odozdo i paralelno u perspektivnom pogledu.
Aktualizacija kod promjene objekata ili sl. slijedi u svim prozorima, tako da npr. radnju
koju ste izveli u 2D prikazu možete direktno kontrolirati u perspektivnom pogledu.
Ako ste vaš stan uredili u dizajnerskom prikazu te se vraćate u konstrukcijski prikaz da bi
nešto izmijenili ili dopunili, možete klikom na ikonu isključiti ili ponovno uključiti
namještaj stana.

6.2 POGLEDI
U dizajnerskom prikazu vaš nacrt možete prikazati na tri različita načina. To su tlocrtni
pogled , pogled odozgo i perspektivni pogled . Ukoliko paralelno radite s više
prozora, u različitim prozorima možete koristiti različite poglede.

6.2.1 . Tlocrtni pogled

Tlocrtni pogled razlikuje se samo u nekim detaljima s obzirom na pogled u

konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 60). Možete vidjeti sve zidove i konstrukcijske
elemente kao da ste u konstrukcijskom prikazu. Razlika je u tome što su elementi

287
 aktualnog kata sivi, budući da se oni u dizajnerskom prikazu ne mogu izmijeniti. Dok su
elementi unutarnjeg uređenja prikazani izrazito crnim linijama, označeni elementi u
tlocrtnom pogledu označeni su crvenim pravokutnikom, a označeni elementi u ostalim
pogledima označeni su okvirom. Ovaj način pogleda je vrlo prikladan za kombiniranje
pojedinih objekata i njihovo točno polaganje. Pri tome je postupak polaganja objekata s
obzirom na visinu u ovom pogledu nešto teži, no obzirom da objekti automatski padaju
prema dolje o visini ne treba brinuti. Želite li namjestiti vašu zgradu “ne zaboravite” da
postoji ovaj način pogleda. U nekim prilikama je jednostavnije raditi s ovim načinom
pogleda nego npr. u perspektivnom.

6.2.2 . Pogled odozgo

U pogledu odozgo vidite isto što i u tlocrtnom pogledu samo što je ovaj put prikaz
obojen. Odnosno vidite gornju površinu podova i predmeta unutarnjeg uređenja. U
pogledu odozgo uvijek je prikazan aktualni kat. Za razliku od tlocrtnog pogleda, pogled
odozgo je trodimenzionalni pogled, bez obzira što direktno ne vidite treću dimenziju
(visinu). Usprkos tome, kod polaganja elemenata, pomoću desne tipke miša možete
odrediti visinu. Ovaj način pogleda ima prednost nad tlocrtnim pogledom s obzirom da
se objektu može odrediti visina. Međutim to i u ovom pogledu nije jednostavno. Kako ne
vidite treću dimenziju može se dogoditi da objekt tijekom pomicanja smjestite npr. ispod
stola, a ne na stol. To je znak da je visina objekta krivo podešena.
Za razliku od tlocrtnog pogleda u pogledu odozgo možete aktivirati raytracing (vidi
stranu 297).

6.2.3 . Perspektivni pogled

Perspektivni pogled je “ArCon-ov pogled”. U tom pogledu možete razgledavati zgradu,

proizvoljno smjestiti objekte i proizvoljno ih „spustiti“. Prednost perspektivnog pogleda
je u tome što vrlo dobro možete ispitati unos visine i u takvom pogledu dobiti vrlo dobar
prostorni dojam vašeg nacrta. Doduše u ovom pogledu je nešto teže procijeniti dubinu
prilikom polaganja objekta, te se u tom slučaju koriste tlocrtni pogled i pogled odozgo.
Perspektivni pogled je jedini pogled u kojem možete prošetati vašim stanom. Za
razgledavanje stana birajte ikonu (vidi stranu 302) koja se nalazi na drugoj

288
horizontalnoj traci s alatima. Jednako kao i u pogledu odozgo tako i u perspektivnom
pogledu možete aktivirati proračun sjena uz pomoć Raytracer-a (vidi stranu 297).
Slijedeća slika prikazuje nacrt u tri različita načina pogleda (prozori poredani jedan do
drugog).

6.3 POZADINSKA SLIKA I BOJA

U dijalogu koji se odnosi na pozadinsku sliku definirate boju pozadine koju želite
koristiti u perspektivnom pogledu odnosno u pogledu odozdo. Podaci se podešavaju
odvojeno za dan i za noć. Klikom na ikonu Definiranje... možete u pojavljenom
standardnom dijalogu odabrati željenu boju ili definirati vlastitu boju. Detaljnije o tome
proučite u priručniku za Windows 95/98.
Za podešavanje pozadine u ArCon-u postoji dijalog koji dobijete na slijedeći način:
• U dijalogu - Opcije projekta - kliknite na ikonu Pozadina.... Dijalog - Opcije
projekta - pojavljuje se nakon klika desne tipke miša na ikonu ili nakon odabira
opcije Opcije projekta... u padajućem izborniku Datoteka.

289
 • Dijalog za podešavanje pozadine možete pozvati i ako desnom tipkom miša kliknete
na jednu od ikona .
U svakom slučaju pojavit će se slijedeći dijalog:

Ovaj dijalog sastoji se od dva registra; jedan za Pogled danju, jedan za Pogled noću. U
oba registra možete unijeti jednake vrijednosti. Tako za pogled danju i pogled noću
možete birati između tri alternative: Konstantna boja, Varijabilna boja i Pozadinska
slika.
Za ispis nekog pogleda ne morate koristiti odabir iz ovog dijaloga. U dijalogu Opcije
ispisa (vidi stranu 93) možete ponovno odabrati pozadinu.

290
Kod odabira alternative Konstantna boja, kompletna pozadina prozora pogleda odozgo
biti će prekrita konstantnom bojom. Klikom na ikonu Definiranje… dobit će te
Windows-ov dijalog za odabir boje u kojem definirate vlastitu boju.
Alternativa Varijabilna boja omogućuje vam definiranje različitog obojenja za „Nebo“ i
„Zemlju“. Da bi ste ovo bolje razumjeli, zamislite da se nalazite u centru jedne
zamišljene kugle čiji se sjeverni pol (zenit) nalazi direktno iznad vas, a njezin južni pol
(nadir) direktno ispod vas.
Od zenita te zamišljene kugle do ekvatora interpolirat će se boja razmjerno između tih
dviju definiranih boja, tj. boja će biti razmjerno podijeljena između tih dviju točaka. S
obzirom na pravac u kojem gledate, vidjet će te jedan dio varijabilne boje. Jednako
vrijedi i od ekvatora do nadira. Preporučujemo vam da kao varijabilnu boju za nebo
dodijelite boju u plavim tonovima, za zemlju kao boju horizonta, smeđu boju i zenitu
zelenu boju.
Posljednja alternativa za podešavanje pozadine je pozadinska slika. Za razliku od prve
dvije alternative u kojima se isključivo koriste konstantne boje i koje ostaju konstantne,
kod pozadinske slike je to drugačije. U ovom slučaju možete koristiti Windows-bitmap
datoteku, npr. sliku Alpa ili sliku gradilišta na kojem se treba nalaziti planirana kuća.
Tako da već u ArCon-u možete dobiti dojam o izgledu vaše kreirane kuće na gradilištu.
Ako ste kao podešavanje pozadine odabrali pozadinsku sliku, osim imena datoteke slike
možete izvesti i još neka podešavanja:
• položaj horizonta u toj slici,
• s kojim kutom pogleda će se gledati na nju i
• da li se kod razgledavanja, odnosno kod okretanja promatrača treba pomicati i
pozadinska slika.
Kliknete li na ikonu Prednji plan, dobit ćete dijalog Slika u prednjem planu. U ovom
dijalogu možete za pogled odozgo i perspektivni pogled odrediti sliku u prednjem planu.

6.3.1 Podešavanje položaja horizonta

Kada učitate željenu pozadinsku sliku (Windows BMP-datoteku), ArCon naravno neće
znati, gdje je horizont te slike. To morate podesiti „ručno“ uz pomoć klizača koji se
nalazi lijevo od prikaza. Pomičete li klizač prema gore ili dolje vidjet ćete da se na slici u
istom pravcu pomiče horizontalna oznaka.

291
 Klizač smjestite tako da se ova oznaka ujedini s horizontom slike. Ova podešavanja su
važna kod pomaknute pozadinske slike za dobivanje korektnog položaja horizonata u
odnosu na vaš nacrt. Dakle, ako gledate horizontalno (ako npr. u dijalogu - promatranje -
koji dobijete nakon klika desne tipke miša na ikonu − podesite stajalište promatrača
na 0 stupnjeva), podešeni horizont pozadinske slike će se nalaziti u središtu prikaza.

6.3.2 Kut pogleda za pozadinsku sliku

U području pozadinske slike dijaloga nalazi se još jedan klizač pomoću kojeg možemo
podesiti pod kojim kutom pogleda (vidni kut) je snimljena pozadinska slika. U većini
slučajeva se ta vrijednost može samo procijeniti. Da bi je mogli točno definirati trebate
znati s kojim objektivom kamere je snimljena slika, jer ako je žarišna duljina tog
objektiva veća, automatski je manji kut i slika će biti registrirana pod manjim kutom.
Kod normalnih objektiva podešavanje na 60 stupnjeva (broj desno od klizača) je
„normalno“. Koristite li teleobjektiv, kut će biti odgovarajuće manji; kod širokokutnih
objektiva biti će odgovarajuće veći.
Najbolje pozadinske slike su one koje su snimane s širokokutnim objektivom. Idealna
slika bila bi s 360 stupnjeva, koja je npr. snimljena sa specijalnom panorama kamerom.
Tada bi kod razgledavanja vašeg stana odnosno kod promatranja sa svih strana,
pozadinsku sliku mogli vidjeti kompletnu.
Imajte u vidu da ovdje uneseni podatak o kutu zajedno s podatkom o vidnom polju za
aktualni pogled, definira dio pozadinske slike koji vidite. Odredite li npr. kao vidni kut
za pozadinsku sliku 60 stupnjeva i vaše vidno polje pogleda za prikaz odgovara 30
stupnjeva, u horizontalnom pravcu ćete vidjeti isključivo polovicu pozadinske slike.
Međutim odgovara li vidno polje pogleda 60 stupnjeva – kao i vidni kut za pozadinsku
sliku – u prikaz vidjet ćete kompletnu pozadinsku sliku.
Okrećete li se u aktualnom prikazu na lijevo ili na desno, kod odgovarajućeg
podešavanja će se okretati i pozadinska slika. Kada se dogodi da ste došli do „kraja“
pozadinske slike, ArCon ponavlja pozadinsku sliku, odnosno na njenim krajevima je
zrcali.
Ukoliko ste kao kut za pozadinsku sliku odabrali npr. 60 stupnjeva, te se uz pomoć ikone
okrećete oko svoje osi, pozadinsku sliku vidjeti će te 360 : 60 = 6 puta. Kada gledate
točno u smjeru x osi gledate isključivo na središte pozadinske slike.

292
6.3.3 Pokretna pozadinska slika

Sve ono što je opisano u prethodnom odlomku, znači sve ono što se događa s
pozadinskom slikom vrijedi samo ako je navedeno kontrolno polje aktivirano. Ukoliko
ono nije aktivirano, pozadinska slika biti će prikazana, ali kod klika na ikonu ,
odnosno kod razgledavanja uvijek ćete gledati u središte pozadinske slike. ArCon
pozadinsku sliku povećava ili smanjuje tako da ona uvijek stane u vaš aktualni prikaz.
Napomena: Ne odgovara li odnos strana vašeg aktualnog prikaza s pozadinskom slikom,
u određenim prilikama, da bi se izbjegla iskrivljenost, dio pozadinske slike biti će
prerezan.
Nepokretnu pozadinsku sliku možete koristiti da bi ste vaš plan smjestili npr. na
gradilište. Za to, učitajte željenu pozadinsku sliku, deaktivirajte kontrolno polje Micati,
te podesite položaj promatrača i dio slike vašeg 3D prikaza tako da zgrada stane u željeni
dio slike. Pri tome pazite jer promjena točke stajališta promatrača i zumiranje to
podešavanje opet mijenjaju. Sve u svemu, izjednačenje promatrača na pozadinsku sliku
zahtijeva nešto vježbe.
Kao i u većini dijaloga ArCon-a i dijalog za podešavanje pozadine sadrži ikonu kao
Standard. Kada kliknete na tu ikonu, podešavanja koja ste izvršili u ovom dijalogu
uvijek će se koristiti za novi projekt.
Napomena: Preračunavate li sliku pomoću raytracing-a i vaša scena sadrži zrcaljenu
površinu, na tu površinu zrcalit će se podešena pozadina, ako ona nije drugačije prekrita,
no na pozadinsku sliku neće bacati “sjene”.

293
 6.4 SLIKA U PREDNJEM PLANU
Analogno pozadinskoj slici, u ArCon-u za pogled odozgo i za perspektivni pogled
možete odrediti sliku u prednjem planu. Da bi ste to mogli odrediti, morate u dijalogu
Pozadina, koji se pojavljuje nakon klika desne tipke miša na ikone za načine prikaza
, a koje se nalaze na vertikalnoj traci s alatima, kliknuti na ikonu
Prednji plan. Nakon klika na navedenu ikonu pojavit će se dijalog Slika u prednjem
planu, u kojem određujete sliku u prednjem planu.
Za razliku od pozadinske slike, slika u prednjem planu se ne može micati. Kako joj samo
ime govori, ona je uvijek vidljiva i ne može biti prekrita. Slika u prednjem planu učitava
se kao bitmap-datoteka. Pri čemu će se veličina bitmap-datoteke prenijeti jedan naprama
jedan. To znači da jedan piksel bitmap-datoteke odgovara jednom pikslu na monitoru.
Ako promijenite veličinu prozora, slika u prednjem planu ostat će u veličini bitmap-
datoteke.
Slika u prednjem planu koristi se dobro npr. za trajno umetanje logotipa firme na ekran.
Slika u prednjem planu se može koristiti i kao legenda s dodatnim objašnjenjima da bi
npr. ime i opis gotove kuće držali prisutnim u više pogleda.
Osim gore navedenog, sliku u prednjem planu možete koristiti npr. za ubacivanje slike u
prednjem planu u specijalan prikaz kao objekt ili kao grupu objekata..
Napomena: Sadrži li slika u prednjem planu transparentne elemente, mora transparentni
dio slike biti crne boje, budući da se crna boja na ekranu prikazuje transparentno.

294
6.4.1 Dijalog - Slika u prednjem planu

U ovom dijalogu određujete da li želite raditi sa slikom u prednjem planu. Da bi ste to

potvrdili aktivirajte kontrolno polje Koristi sliku u prednjem planu. Ukoliko navedeno
kontrolno polje nije aktivirano, sve opcije ovog dijaloga biti će nedostupne, tj. sive.
U polju unosa Datoteka unosite naziv bitmap-datoteke. Pomoću ikone Pretraživanje
možete odabrati direktorij i iz njega učitati datoteku.

6.4.1.1 Područje - Horizontalno usklađenje

U ovom području dijaloga možete odrediti kako će vaša slika u prednjem planu biti
horizontalno usklađena u odnosu na ekran. Možete birati između horizontalno i lijevo,
horizontalno i desno i horizontalno i centrirano.
U polju unosa Pomak možete sliku u prednjem planu pomicati relativno s obzirom na
vrh za određen broj piksla, koji može biti proizvoljno definiran, na lijevo ili na desno.
Unesete li pozitivnu vrijednost slika u prednjem planu pomicat će se na desno, s
negativnom vrijednosti ona se pomiče na lijevo.

295
 6.4.1.2 Područje - Vertikalno usklađenje

U ovom području dijaloga određujete kako će vaša slika u prednjem planu biti vertikalno
usklađena u odnosu na ekran. Možete birati između vertikalno i lijevo, vertikalno i
desno i vertikalno i centrirano.
U polju unosa Pomak možete sliku u prednjem planu pomicati relativno s obzirom na
vrh za određeni broj piksla, koji može biti proizvoljno definiran, prema gore ili prema
dolje. Unesete li pozitivnu vrijednost slika u prednjem planu pomicat će se prema gore, s
negativnom vrijednosti ona se pomiče prema dolje.

6.5 . BIRANJE NAČINA PRIKAZA

Pomoću ove ikone s varijantama birate između četiri različita načina prikaza u kojem
želite vidjeti vaš nacrt. Ova ikona može se koristiti samo kod perspektivnog pogleda i
kod pogleda odozgo. Za tlocrtni pogled ova ikona nije dostupna.
Ova ikona je ikona s varijantama, što prepoznajete po malom crnom trokutu koji se
nalazi u donjem desnom kutu ikone. Klikom lijeve tipke miša na ikonu i pomakom miša
desno izvan ikone (tijekom pomaka lijevu tipku miša držite pritisnutu) pojavit će se
varijante načina prikaza. Željenu varijantu načina prikaza odabrat ćete, ako miš
pomaknete na željenu varijantu i ujedno pustite lijevu tipku miša. Informacija o izabranoj
varijanti biti će ispisana u donjem lijevom kutu monitora. Nakon željenog odabira načina
prikaza ikona će se pojaviti na traci s alatima.
Kada ste sve to aktivirali, nacrt će u aktualnom prozoru biti prikazan odabranim načinom
prikaza.

6.5.1 Prikaz - kao žičani model

Ovaj način prikaza prikazuje samo konture objekta i konture zidova, prozora i vrata. Boja
kontura odgovara boji objekta. Ako ste npr. kao žičani model prikazali fotelju plave boje,
njezine konture vidjet će se kao plave linije.
Žičani model je za obrađivanje projekta najbrži od svih četiri načina prikaza.

296
6.5.2 Prikaz - obojen bez teksture

U ovom načinu prikaza za svaku površinu korištena je konstantna boja. Ako su te

površine obložene s teksturama, teksture neće biti prikazane već će površine biti
jednobojne. Ako ste u ovom načinu prikaza prikazali plavu fotelju s tamnim
i svijetlo plavim uzorkom, površina fotelje prikazat će se jednobojno u plavoj boji.
Način prikaza Obojen bez teksture je kod obrađivanja nešto sporiji od Žičanog modela,
ali još uvijek brži od načina prikaza Obojen s teksturom.

6.5.3 Prikaz - obojen s teksturom (srednje / visoke kvalitete)

Ova oba načina prikaza objekt prikazuju s bojom i s definiranom teksturom. Dakle, plava
fotelja biti će prikazana s tamno i svijetlo plavim uzorkom.
S ovakvim načinom prikaza možete kreirati prikaz, koji je najbliži stvarnom prikazu.
Jedina razlika između ova dva prikaza je kvaliteta prikaza. Boja kod zidova velikih
površina u prikazu Obojen s teksturom (srednje kvalitete) u nekim slučajevima nije
razmjerno podijeljena, dok kod objekata nema razlike. Ova razlika dolazi do izražaja
kada ste pomoću klika na ikonu prebacili u pogled noću (vidi stranu 304).
Ova razlika primjećuje se i kod brzine prikaza kod obrađivanja vašeg objekta. Pri čemu
posljednji navedeni prikazi, zbog visokog odnosno ekstremno visokog potrebnog
proračuna, nisu tako brzi kao prva dva načina prikaza. U slučaju da koristite MMX
računalo između načina prikaza Obojen s teksturom (visoke kvalitete) i Obojen s
teksturom (srednje kvalitete) nema više razlike u brzini. Tada, u svakom slučaju trebate
odabrati način prikaza Obojen s teksturom (visoke kvalitete), kako bi ste dobili
najbolju moguću kvalitetu vašeg prikaza.

6.5.4 . Raytracing

Nemojte se uplašiti pred ovim pojmom. Raytracing u ArCon-u zapravo znači kliknuti na
ikonu i čekati rezultat. Prije samog detaljnijeg objašnjenja za raytracing, slijedi nekoliko
uvodnih riječi o ovoj temi.
Raytracing je proces obrađivanja s kojim se na vašem računalu mogu precizno simulirati
odnosi osvjetljenja scene. Za razliku od „normalne“ rasvjete i prikaza kod ArCon-a,

297
 ovdje možete simulirati sjene, zrcaljenja i lomove. Loša strana raytracing-a u usporedbi s
„normalnim“ prikazom je izrazito povećanje potrebnog vremena proračuna. Normalni
prikaz se razvija tako brzo da vašu zgradu možete razgledavati bez čekanja, dok je za
proračun jedne raytracing-slike potrebno više minuta ili čak sati.
Posjedujete li Pentium s dva ili četiri procesora (Pentium II/III - odnosno PentiumPro
sustav), ArCon pod Windows-ima NT, kod odgovarajuće instalacije operativnog sustava,
za raytracing koristi sve dostupne procesore. Raytracing je tada s obzirom na broj
procesora adekvatno brži, pri čemu se brzina linearno povećava s brojem procesora.
Dakle, koristite li četiri procesora, raytracing će biti do četiri puta brži u odnosu na jedan
procesor.
Budući da raytracing vrlo precizno simulira efekt rasvjete, položaj i svjetlost izvora
svjetlosti u sceni ima vrlo veliko značenje. Jednako kao kod normalnog fotografiranja uz
pomoć postavljanja izvora svjetlosti na različite položaje možete kreirati efektni ugođaj
scene. Uza sve to vašu sliku možete osvijetliti ili zamračiti, ako koristite izvor svijetlosti
koji je premali ili prevelik, presvijetao ili pretaman. Ovdje je dakle potrebno iskustvo, ali
to iskustvo zahvaljujući jednostavnoj funkcionalnosti ArCon-a možete steći vrlo brzo.

6.5.4.1 Rasvjeta i zamračenje u ArCon-u

Kao i kod normalnog fotografiranja, može se dogoditi da vašu scenu osvijetlite prejako
ili je zamračite. Da bi ste izbjegli taj efekt, trebate paziti na slijedeće: u ArCon-u
teksturirane površine nikada neće biti prikazane svjetlije od osnovne teksture. Dakle, ako
će se koristiti prosječna siva tekstura, željenu teksturiranu površinu nikada nećete vidjeti
svjetlije od prosječno sive bez obzira koliko ste izvora svjetlosti koristili u sceni. Ako na
tu prosječnu sivu površinu postavite stolicu, može se dogoditi da unatoč “oduzimanja”
izvora svjetlosti na koje stolica baca sjenu, površina još uvijek bude preosvijetljena. U
tom slučaju sjena nije vidljiva, budući da je površina i u sjeni još uvijek preosvijetljena.
Da bi ste izbjegli taj efekt postupite na slijedeći način.
U normalnom prikazu desnom tipkom miša kliknite na ikonu . U pojavljenom
dijalogu, klizačem podesite svjetlost tako da scena baš počinje biti tamnija. Upotrebom
ikone za prikaz možete automatski vidjeti što se dešava kod trenutnog podešavanja. Kada
ste zadovoljni s rezultatom dijalog potvrdite s OK. Pokrenite raytracing klikom na ikonu
i na sivoj površini vidjet ćete dodatne sjene stolice.

298
6.5.4.2 Izvorni raytracing

Kada ste scenu osvijetlili optimalno i nakon što ste kliknuli na ikonu , ArCon pomoću
raytracing-a scenu proračunava najprije grubo, a nakon toga fino. Prednost ovakvog
postupka približavanja je u tome što raytracing možete prekinuti u ranom stadiju npr. da
bi ste mogli izvršiti podešavanja svjetlosti ili da bi mogli premjestiti objekte vaše scene.
Ako ste zadovoljni rezultatom, sačekajte da slika bude kompletno izračunata. Taj proces
može s obzirom na rezoluciju i sadržaj, tj. složenost vaše scene, trajati od nekoliko
sekundi do nekoliko sati. Sadržaj, tj. složenost scene se u ovom slučaju odnosi na broj
korištenih izvora svjetlosti i objekata i naročito na broj tih objekata koji su na vidljivoj
površini vaše slike transparentni ili zrcaljeni.

6.5.4.3 Specijalna podešavanja raytracing-a

Osim gore navedenih podešavanja koja se odnose na izvor svjetlosti za zaytracing

možete izvršiti još neka podešavanja. Ta podešavanja izvodite u dijalogu koji će se
pojaviti ako desnom tipkom miša kliknete na ikonu .

299
 On se dijeli na dvije opcije: Raytracing i Čisto Phong sjenčanje, pri čemu za raytracing
postoje i podopcije. Phong sjenčanje je pojam iz kompjuterske grafike koji je postojao
već u sedamdesetoj godini, a nazvan je po gospodinu Bui Tuong Phong. Što se tiče
proračuna rasvjete, on odgovara raytracing-u, iako ne uzima u obzir efekte kao što su
sjene, zrcaljenja ili lom. Za razliku od normalnog prikaza, Phong sjenčanje za svaki
piksel koji vidite na monitoru vrši proračun rasvjete.
Kod normalnog prikaza, koji koristi tzv. Gouraud sjenčanje, odnos osvjetljenja biti će
proračunat samo na vrhovima površina i tada razmjerno podijeljen unutar jedne površine.
Matematički to odgovara bilinearnoj interpolaciji. Nedostatak razmjernog podijeljena
kod Gouraud sjenčanja je što svjetlosni efekt koji se pojavljuje unutar jedne površine
neće biti korektno prikazan. Dakle, ako jednu lampu postavite na relativno veliku
površinu poda koja se sastoji samo iz jedne površine, odnos osvjetljenja biti će
proračunat samo za četiri vrha površine, a svjetla mrlja koju baca lampa na sredini
površine neće biti vidljiva. Za razliku od navedenog, Phong sjenčanje proračunava svaki
piksel odnosa osvjetljenja, te će svjetla mrlja koju baca svjetiljka biti vidljiva.
Prednost Phong sjenčanja s obzirom na Gouraud sjenčanje je bolji proračun odnosa
osvjetljenja, a nedostatak u odnosu na raytracing je u tome što Phong sjenčanje ne uzima
u obzir sjene, zrcaljenja i lomove. Jedina prednost je u tome što je Phong sjenčanju
potrebno manje vremena za proračun u odnosu na raytracing, ali više u odnosu na
Gouraud sjenčanje.
U dijalogu Raytracing možete nadalje definirati, da li raytracing treba biti proračunat sa
sjenama, zrcaljenjem i lomom. Odaberite jednu opciju, a ostale isključite, da bi se
postigao specijalan efekt ili da bi se jednostavno smanjilo potrebno vrijeme proračuna.
Proračun sjena površina kod vrlo velikog broja izvora svjetlosti može trajati vremenski
jako dugo. Da bi ograničili potrebno vrijeme proračuna možete koristiti dvije različite
metode koje podržava ArCon. Prva metoda je točan proračun sjena, dok druga nije
sasvim egzaktna (točna) ali je značajno brža. Bitna razlika između te dvije metode je što
kod brzog proračuna neće biti pomno ispitano da li će zidovi jedne prostorije bacati
sjenu unutar te prostorije. U normalnim slučajevi i to je korektno: Nalazite li se npr. u
četverokutnoj prostoriji u njoj nikada neće biti vidljive sjene od zidova.
Međutim, takva metoda kod prostorije koja je kreirana u L obliku može biti veliki
nedostatak. Nalazi li se svjetiljka na jednom kraku L prostorije, na drugom dijelu
prostorije može se vidjeti sjena od zida prvog dijela, te ukoliko za jednu takvu prostoriju
aktivirate Brzo nakon proračuna sjena vi navedenu sjenu zida nećete vidjeti, birate li
opciju Egzaktno vidjet ćete sjenu.

300
Ukoliko ste aktivirali opciju Sa sjenama, možete u području Sjene elemenata
prostorije* podesiti da li da elementi prostorije kao što su zidovi, prozori, vrata, krovišta
itd. kod raytracing-a bacaju sjenu ili ne. Iz popisa *Elementi prostorije može se saznati
za koje elemente prostorije se može bacanje sjene odvojeno definirati. Te se prema tome
može podesiti da u pogledu danju sjenu bacaju samo vanjski zidovi (sjenu bacaju npr. na
dvorište), ali ne i zidovi koji se nalaze unutar jedne zgrade.
Opciju Uključeno birate kada elementi prostorije bacaju sjenu, a opciju Isključeno kada
elementi prostorije ne trebaju bacati sjenu. Kod opcije Automatski elementi prostorije
bacat će sjenu u pogledu noću. U pogledu danju i pogledu koji je ovisan o vremenu
prikaz sjena vidjet ćete samo tada kada se nalazite izvan prostorije, dakle ako zgradu
promatrate izvana. Nalazite li se unutar prostorije, elementi prostorije neće bacati sjene.
Ukoliko ste odabrali pogled ovisan o vremenu, kod podešene opcije Automatski bacanje
sjene uskladit će se prema izmijeni pogleda danju i pogleda noću. To znači da kod
pogleda noću i kod uključenih svjetiljka sjene će bacati i elementi prostorije koji se
nalaze unutar prostorije.

6.5.4.4 Raytracing kod uključene i isključene rasvjete

U ArCon-u klikom na ikonu (vidi stranu 348) imate mogućnost da vašu scenu
osvijetlite pomoću svjetiljki ili standardnom dnevnom rasvjetom. Ova dnevna rasvjeta
odnosi se na Sunčevo svjetlo. U stvarnom svijetu scena će biti osvjetljenja zrakama sunca
koje ulaze kroz prozor i pri tome svjetlost ne vidite samo na nasuprotnim zidovima nego
je kompletna prostorija osvijetljena.
Ovaj efekt indirektne rasvjete, koji proizlazi iz danjeg svjetla koje ulazi kroz prozore
vaše zgrade i raspoređuje se između površina vaše scene i na kraju osvjetljava kompletnu
prostoriju, jako se loše simulira s raytracingom. Ali postoje tehnike, kao npr. Radiosity, s
kojim se i takvi efekti mogu realno simulirati, međutim to zahtjeva puno radne memorije
i vrlo veliki broj računskih operacij - zbog toga ova metoda sjenčanje nije (još)
implementirana u ArCon-u.

301
 6.5.4.5 Spremanje ili ispis raytracing slika

Na strani 96 pronaći ćete općenita objašnjenja o postupku spremanja slike ili ispisa slike.
No prisjetite se: u odgovrajućem dijalogu – opcije projekta možete definirati da li slika
treba biti proračunata pomoću raytracing-a. Dakle kada spremate sliku, a u dijalogu ste
aktivirali opciju Raytracing, kod spremanja slike raytracing će se aktivirati samostalno
da bi se proračunala slika.
Kod definiranja ostalih podataka kao što su dimenzije, oversampling itd. u određenim
prilikama sam proces spremanja može trajati vrlo dugo budući da slika mora biti
ponovno proračunata. Ukoliko ste kao rezoluciju odabrali npr. 2000 x 1500 piksla, za
oversampling 16-puta i dodatno k tome aktivirali raytracing, vaše računalo možete
koristiti tek slijedeći tjedan. Zbog toga dobro promislite, koja podešavanja ćete izvršiti
prije nego što pokrenete raytracing.
Kada za visoko kvalitetan ispis trebate visoku rezoluciju savjetujemo vam slijedeća
podešavanja: rezolucija ca. 1500 x 1500 ovisno o odnosu strana slike, oversampling 4-
puta i filter za glađenje rubova. Na Pentium računalu brzine 100 MHz i kod normalno
kompleksne scene, rezultat možete koristiti tek ujutro, ako ste navečer pokrenuli
postupak spremanja.

6.5.5 Razgledavanje projekta

Klikom na ikonu u perspektivnom pogledu (vidi stranu 313) dizajnerskog prikaza

aktivira se funkcija Razgledavanje. U vašem prikazu kursor miša više neće imati
standardni oblik, već će on s obzirom na položaj kursora u prikazu mijenjati oblik u

strelice koje označuju smjer, (npr. ), ako se krećete,

ili u simbol koji definira okret (npr. ), ako se na mjestu okrećete.

Strelice će pokazivati smjer u kojem se krećete. Tijekom razgledavanja lijevu tipku miša
morate držati pritisnutu.
Kada kursor položite na prikaz možete se kretati u slijedećim smjerovima:
• naprijed i natrag
• na lijevo i na desno
• naprijed lijevo i naprijed desno
• okret na lijevo i okret na desno.

302
Pritisnite lijevu tipku miša unutar prikaza i možete početi s razgledavanjem. Brzina
kojom se krećete tijekom razgledavanja ovisi o položaju kursora u prozoru prikaza. Što
je kursor bliže centru prozora to se vi sporije krećete. U centru vašeg projekta kursor će
promijeniti oblik u

Krećete li se s pritisnutom lijevom tipkom miša u smjeru rubova vašeg prozora prikaza,
razgledavanje vašeg projekta će se ubrzavati s obzirom na daljinu ruba. To znači da što je
kursor bliže rubu to će razgledavanje biti brže. To vrijedi za sve smjerove.
Dodatno ubrzanje kod razgledavanja možete postići ako uz sve gore navedene
mogućnosti držite pritisnutu i tipku Ctrl, a još brži biti će te ako tipke Ctrl i Shift držite
pritisnute istovremeno. Kada pustite lijevu tipku miša, biti ćete na mjestu gdje ste pustili
lijevu tipku miša. Klikom na neku površinu izvan prikaza, funkcija Razgledavanje se
prekida.
Upotreba funkcije Razgledavanje opisana je u priručniku u poglavlju koje sadrži vježbe.
U tom poglavlju pročitajte navedene upute i u ArCon-u učitajte željenu vježbu.
Način prikaza vašeg projekta (npr. kao žičani model ili obojen bez teksture) kod
razgledavanja možete definirati u dijalogu Općenita podešavanja. Taj dijalog pojavljuje
se nakon odabira padajućeg izbornika Opcije – Program - Općenito....

6.5.5.1 Dijalog - Razgledavanje

Kada desnom tipkom miša kliknete na ikonu pojavit će se dijalog Razgledavanje.

303
 6.5.5.1.1 Područje - visina

Izaberete li opciju Konstantno, projekt ćete razgledavati u konstantnoj visini. Ukoliko

ste odabrali opciju Paralelno s terenom, visina okoline će biti usklađena. Ovo
podešavanje izabrat ćete npr. ako kod razgledavanja neravnog terena želite izjednačiti
visine razgledavanja uzvisine i doline terena. To je osobito važno kod razgledavanja u
ArCon VR verziji, budući da ovdje znatno brže prolazite kroz prostoriju i upravo kod
neravnog terena, kod aktivirane navedene opcije izbjegavate sudar s terenom odnosno
uvijek se kod razgledavanja nalazite paralelno s visinom terena.

6.5.5.1.2 Područje - Upravljanje

U ovom području dijaloga određujete s čime, odnosno s kojom jedinicom za unos želite
upravljati kod razgledavanja. Opcija Sa Spacemouse je nedostupna ako vaše računalo ne
podržava Spacemouse.

6.5.6 . Kontrola kolizije pri razgledavanju

Ikona ima učinak kod razgledavanja stana samo pomoću ikona . Kad ikona
nije uključena možete šetati po stanu kao da ste „nematerijalni“, to znači da možete šetati
kroz zidove i kroz namještaj.
Ako je ikona uključena neće vam uspjeti šetati kroz zidove. Ako se previše približite
zidu odbit ćete se od njega i automatski ćete se kretati nešto više uzduž smjera zida od
kojeg ste se odbili.
Naravno da i pri uključenoj ikoni možete ići kroz vrata. Suprotno od zidova
namještaj nije zapreka kod razgledavanja ni kod uključene ikone , to znači da možete
kao i prije šetati kroz namještaj.

6.5.7 . Pogled danju / Pogled noću / Pogled ovisan o

vremenu

Ova funkcija aktivna je samo u obojenom pogledu odozgo (vidi stranu 287) i u
perspektivnom pogledu (vidi stranu 287).

304
Klikom na ikonu s varijantama možete birati između pogleda danju, pogleda
noću i pogleda ovisnog o vremenu. Kliknete li desnom tipkom miša na jednu od
navedenih ikona pojavit će se dijalog Svjetlost, u kojem detaljnije podešavate odnose
osvijetljena određenog pogleda.

6.5.7.1 Pogled danju

Po danu će vaš projekt biti prikazan s prije definiranim osvjetljenjem, koje možete
definirati u dijalogu - svjetlost. Svi izvori svjetlosti koji se nalaze u projektu, kod
dnevnog pogleda nemaju nikakav utjecaj na osvjetljenje prikaza.

6.5.7.2 Pogled noću

Kod pogleda noću vaš projekt biti će osvijetljen samo ako su izvori svjetlosti u prikazu
uključeni (vidi stranu 348). Sve prostorije koje nemaju ni jedan izvor svjetlosti ostaju
mračne.

6.5.7.3 Pogled ovisan o vremenu

Ukoliko ste odabrali pogled ovisan o vremenu, svjetiljke će se kod zalaza sunca uključiti
automatski, dakle kod prelaska iz pogleda danju u pogled noću. U dijalogu Pogled danju
(vidi stranu 307) omogućeno vam je da definirate odnose osvijetljena prikaza s obzirom
na položaj sunca.
Zbog pogleda ovisnog o vremenu, sjene koje baca sunce kod raytracing-a se mogu bolje
proračunati, te možete pratiti npr. kako je osvijetljena prostorija s obzirom na kretanje
sunca.
Prema tome, za prezentaciju možete unutar prostorije koja je orijentirana na istočnu
stranu simulirati odnos osvjetljenja ujutro, odnosno kod izlaska sunca.

305
 6.5.7.4 Dijalog - Svjetlost

Ovaj dijalog dobit ćete ako desnom tipkom miša kliknete na jednu od ikona ili
ako birate padajući izbornik Opcije - Svjetlost.
Pomoću klizača možete podesiti numeričku vrijednost za svjetlost. Prema definiranoj
vrijednosti regulira se prikaz vašeg projekta, tamniji za vrijednost <1.0 ili svjetliji za
vrijednost >1.0.
Aktualna vrijednost biti će prikazana u donjem polju unosa. Tu vrijednost u navedeno
polje unosa možete unijeti i direktno pomoću tipkovnice. Ako se numerička vrijednost
smanjuje od 1, vaš projekt će se prikazati odgovarajuće tamnije.
Podešeni intenzitet svjetla možete automatski ispitati ako kliknete na ikonu Prikaz.
Unijeta vrijednost se tada direktno preuzima i prenosi na projekt.
Nakon klika na ikonu Prošireno… pojavit će se dijalog Dnevno svjetlo (vidi stranu
307). U ovom dijalogu definiraju se različita podešavanja koja se uzimaju na razmatranje
ovisno o stajalištu promatrača i lokalnom vremenu, koje se računa s obzirom na položaj
sunca i koja imaju učinak na prikazani odnos osvjetljenja u pogledu ovisnom o vremenu.
Ovdje možete odrediti npr. da li treba biti prikazano sunce ili samo svjetlo koje kreira
sunce.

306
6.5.7.5 Dijalog - Dnevno svjetlo

Ovaj dijalog dobit ćete ako u dijalogu Svjetlost kliknete na ikonu Prošireno.
U ovo dijalogu djelujete na odnos osvjetljenja u pogledu ovisnom o vremenu, ako ovisno
o stajalištu promatrača (geografska dužina i geografska širina) i lokalnom vremenu
(točan datum i sat) animirate sunce i mjesec. Na osnovi konstelacije sunce - mjesec može
se, pomoću proizvoljno odabrane boje pozadine, kreirati određeni efekt osvjetljenja, koji
daje realan prikaz svjetlosti odnosno prikaz tame.

307
 6.5.7.5.1 Područje - Stajalište promatrača

U ovom području dijaloga definirate stajalište promatrača. Najprije u polju unosa Zemlja
birate zemlju. Za definiranu zemlju u donjem polju unosa birate Grad iz popisa već
definiranih gradova. Za svaki taj grad u najdonjim poljima unosa prikazat će se njegova
geografska dužina i geografska širina.
Ukoliko se željeno mjesto ne nalazi u popisu odabira Grad, možete ga identificirati
pomoću unosa njegove geografske širine i dužine. Ako fiksirano mjesto neće biti
prikazano poimenično; polje unosa Grad ostat će kod te varijante unosa nedostupno i
bez podataka.
Polje unosa Vremenska zona se za obje varijante unosa automatski preračunava i prema
tome prikazuje vrijednost. Izmjena zemlje, grada ili geografske dužine i širine preko tih
podataka nije moguća. Budući da vremenska zona mjesta ne može uvijek biti točno
definirana iz geografske dužine i širine, možete je odabrati iz tog polja popisa.
Zajedno s podacima koji su u dijalogu definirani u području Lokalno vrijeme i
podacima koji su definirani u području Stajalište promatrača formuliraju se definirane
vrijednosti za proračun odgovarajuće konstelacije Zemlje, sunca i mjeseca, koja će biti
vizualizirana u prozoru prikaza.

308
6.5.7.5.2 Područje - Lokalno vrijeme

U ovom području dijaloga definirate pomoću odgovarajućih polja unosa točan Datum i
Sat. Obje vrijednosti vezane su uz položaj izabranog stajališta promatrača.
Zajedno s podacima koji su u dijalogu definirani u području Lokalno vrijeme i
podacima koji su definirani u području Stajalište promatrača formulira se osnova za
proračun konstelacije Zemlje, sunca i mjeseca, koja će biti vizualizirana u prozoru
prikaza.
Kliknete li na ikonu Sada aktualni datum i sat vašeg računala (datum i sat koji je
prikazan u donjem desnom kutu monitora) biti će prikazani u odgovarajućim poljima
unosa. Prikaz sunca i mjeseca u prozoru prikaza se automatski usklađuje u odnosu na
aktualni datum i sat.
Ljetno vrijeme se ne preračunava automatski, ako odgovarajuće
kontrolno polje nije aktivirano. Ljetno vrijeme se uzima u obzir ako je navedeno
kontrolno polje aktivirano. U prozoru prikaza primijetit ćete kako se sunce za jedan sat
pomaklo prema naprijed.

6.5.7.5.3 Prozor prikaza

U prozoru prikaza prikazana je konstelacija Zemlje, sunca i mjeseca koja je ovisna o

izabranom Stajalištu promatrača i unijetom lokalnom vremenu. To znači: Svaka
promjena koja je izvršena u oba područja, automatski je vizualizirana u prozoru prikaza.
Srednja točka križa je točka stajališta promatrača. Promatrač stoji na toj središnjoj točci i
gleda u smjerovima nebeskog svoda, gdje vidi sunce i mjesec.
Da bi se modificirala točka stajališta, odnosno drugačiji pogled na nebeski svod, trebate
kursor miša pomaknuti u prozor prikaza. Kursor mijenja oblik u . Ukoliko lijevu
tipku miša držite pritisnutu, možete pomoću pomaka kursora izmijeniti stajalište
promatrača. Položaj promatrača prozora prikaza ovdje će se usredočiti, slikovito rečeno,

309
 na satelite koji kruže oko promatrača, te će promatrač konstelaciju moći vidjeti sa svih
strana.
Promijenite li npr. dan, ali ne i sat, položaj sunca ostaje isti, dok će se mjesec za jedan
dio okrenuti oko Zemlje. Pomoću animacije sunca i mjeseca možete odrediti kada će se
kod vas slijedeći put dogoditi pomrčina sunca.

6.5.7.5.4 Područje - Odnos svjetla

U ovom području dijaloga određujete odnos osvjetljenja u pogledu ovisnom o vremenu.

To znači: da pomoću bitmape ili pomoću konstantne vrijednosti boje možete definirati
boju koju će preuzeti sunce. Na osnovi konstelacije sunce - mjesec može se, pomoću
proizvoljno odabrane boje pozadine, kreirati određeni efekt osvjetljenja, koji daje realan
prikaz svjetlosti odnosno tame.
Pazite, sunce i mjesec nisu jedini prikazani izvori svjetlosti. ArCon raspolaže dodatnim
nepromjenljivim izvorom svijetlosti koji osvjetljava cijelu sliku. Ta okolna svjetlost je
potrebna za noćni prikaz.

6.5.7.5.4.1 Prozor prikaza

Ukoliko ste za pozadinsku sliku učitali bitmap datoteku, iznad horizonta vidjet ćete križ
koji predstavlja položaj sunca. Taj položaj ovisan je o stajalištu promatrača i lokalnom
vremenu. Izmijenite li npr. s mjeseca siječnja na svibanj vidjet ćete kako se sunce,
odnosno križ, pomakao slijeva na desno.
Preko horizonta zamislite križ. Os - x označava razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.
Os - y označava položaj sunca iznad, odnosno ispod srednje linije označenog horizonta
(od 0.00 do 24.00 sata).
Križ na obojanoj pozadini bitmap datoteke prikazuje koja boja bitmap datoteke će se
preuzeti za prikaz sunca u pogledu koji je ovisan o vremenu. Ako je križ smješten npr. na
310
crvenkastom području, sunce će prisvojiti tu boju pa se prema tome može kreirati
jutarnje crvenilo ili početak večeri. Boja sunca npr. može probijati kroz oblake
pozadinske slike.
Dakle bitmap je jedna vrsta dijagrama. On prikazuje boju sunca koja je ovisna o
godišnjem i dnevnom vremenu.

6.5.7.5.4.2 Opcija - Konstantno

Izaberete li ovu opciju, pomoću ikone Definiranje možete odrediti konstantnu boju
pozadine koja će predstavljati svjetlost sunca. Boju učitavate iz standardnog Windows
dijaloga Boja. Ukoliko ste aktivirali opciju Konstantno, polje unosa za opciju Kao u je
nedostupno.
Ukoliko ste za boju definirali npr. svijetlo žutu, sunce će sjajiti žuto. Pozadina će u tom
slučaju biti žuta i predmeti i objekti biti će osvijetljeni žutom rasvjetom.

6.5.7.5.4.3 Opcija - Kao u

Ukoliko ste aktivirali ovu opciju možete unijeti ime neke bitmap datoteke ili je izabrati
pomoću ikone Pretraživanje. Izabrana bitmapa biti će prikazana u lijevom prozoru i
stvara osnovu za boju prikaza sunca u pogledu koji je ovisan o vremenu.
Koju bitmapu ćete izabrati ovisi o vremenskim prilikama mjesta u kojem se nalazi
promatrač. Prevladava li u tom mjestu vedro nebo prikazana boja u bitmapi biti će
drugačija nego da je pretežito oblačno. Zato ćete za prvi slučaj učitat bitmapu s
razmjerno bijelim tonovima, a za drugi slučaj bitmapu sa sivim tonovima boje.
Bitmape možete kreirati s “Paint” programima za obradu slike. Pri tome upamtite da se
pomoću skale za boju uvijek može kreirati samo približan efekt odnosa osvjetljenja.

6.5.7.5.4.4 Kontrolno polje - Prikazati sunce i mjesec

Pomoću navedenog kontrolnog polja možete definirati, da li u pogledu koji je ovisan o
vremenu, želite da budu prikazani sunce i mjesec ili samo svjetlost koju oni kreiraju.
Navedeno kontrolno polje nemojte aktivirati npr. ako je sunce prikazano na pozadinskoj
slici s oblacima. U tom slučaju svjetlost koju kreira sunce će ostati, a samo sunce će biti
iza oblaka.

6.5.7.5.4.5 Utjecaj sunca na pozadinu

311
 U ovom polju unosa određujete koliko posto će korištena boja sunca, koja je rezultirana
iz položaja križa na rasteru za boju bitmape ili je određena kao konstantna boja, djelovati
na pozadinsku sliku.
Učitajte bitmapu na čijoj podlozi sunce ujutro i navečer prisvaja crvenkast ton. Unesite
npr. vrijednost od 50 posto, oblaci pozadinske slike izgledat će narančasto.
Boja sunca svakako se treba odraziti na pozadinu, u suprotnom bi se moglo dogoditi da
noću imate plavo nebo iako je boja sunca, u pravilu na temelju bitmape, crna nakon
zalaska sunca.
Ovo podešavanje vezano je s podešavanjem kada za pozadinu koristite učitanu bitmapu,
a isto tako kada za pozadinu koristite varijabilnu boju.

6.5.8 Kat više ili niže

6.5.8.1 . Kat više

Kliknete li na ovu ikonu, vaš projekt u prikazu pomaknut će se za jedan kat više. Ako
nakon klika na držite pritisnutu tipku Ctrl, vaš projekt pomicat će se dinamično.
Ova ikona dostupna je samo u perspektivnom pogledu. U drugim načinima pogleda nije
ni prikazana (vidi stranu 287).

6.5.8.2 . Kat niže

Kliknete li na ovu ikonu, vaš projekt u prikazu pomaknut će se za jedan kat niže. Ako
nakon klika na držite pritisnutu tipku Ctrl, vaš projekt pomicat će se dinamično.
Ova ikona dostupna je samo u perspektivnom (vidi stranu 288) načinu pogleda. U
drugim načinima pogleda nije ni prikazana.

312
6.5.9 Podešavanje perspektivnog pogleda

U perspektivnom pogledu položaj promatrača i točka s koje on gleda mogu se izmijeniti

na dva načina. Jedan od načina je pomoću ikone za razgledavanje (vidi stranu 302)
pomoću koje interaktivno mijenjate vaš položaj, a podešavanja izvodite u slijedećem
dijalogu.

313
 Ovaj dijalog dobit ćete ako desnom tipkom miša kliknete na ikonu promatranje .
Željena podešavanja namještate u tri područja ovog dijaloga Položaj promatrača, Točka
pogleda i Dodatni podaci.
U gornjem području dijaloga možete definirati položaj promatrača i taj položaj spremiti
pod nekim imenom.

6.5.9.1 Definiranje položaja promatrača

U ArCon-u za vaš projekt možete definirati više položaja promatrača i svaki definirani
položaj spremiti pod određenim imenom. Tako da u dizajnerskom prikazu uvijek možete
samo jednim klikom mijenjati željeni pogled koji ste prije toga sačuvali.
Rad s definiranim položajima promatrača od velike je pomoći kod zapisa razgledavanja
pomoću videorekordera u ArCon-u Pro, budući da se možete poslužiti s kontrolirano
definiranim položajima. Dakle, možete se smjestiti na točno određenu fiksnu točku i s
razgledavanjem nastaviti s tog mjesta.
Definirani položaji promatrača biti će ispisan u popisu odabira Ime. Izaberite iz popisa
već definirani položaj i potvrdite ga s OK, stajalište promatrača u dizajnerskom prikazu
izmijenit će se prema odabranom podešavanju. Ukoliko još niste definirali ni jedno
stajalište - što je slučaj kod novog projekta - lista će biti prazna.
Da bi ste sačuvali aktualni položaj promatrača, postupite kako slijedi:
1. Kliknite na ikonu Položiti kao, i pojavit će se dijalog Položiti stajalište promatrača.

2. U ovom polju unesite ime pod kojim želite spremiti stajalište promatrača, koje će
kasnije biti viđeno u dijalogu Promatranje.
3. Potvrdite li s OK vraćate se u dijalog Promatranje. Ime položaja promatrača pronaći
će te u popisu odabira Ime.
Ukoliko ime položaja promatrača želite brisati, najprije ga trebate pozvati i tada kliknuti
na ikonu Briši. Unos će iz liste biti izbrisan.
314
6.5.9.2 Direktno spremanje aktualnog stajališta

U slijedećim odlomcima ovog priručnika biti će objašnjeno kako da u ArCon-u definirate

stajalište promatrača, a da pri tome ne morate desnom tipkom miša kliknuti na i
pozvati gore navedeni dijalog. Na horizontalnoj traci s alatima pokraj ikone pronaći
će te ikonu i popis za odabir.
ima jednako značenje kao i ikona za polaganje aktualnog položaja kao novog stajališta
promatrača (odgovara ikoni Položiti kao… dijalog Promatranje). U popisu odabira
možete odabrati definirano stajalište promatrača, ono odgovara popisu odabira Ime u
dijalogu Promatranje.
Brisanje definiranog nije moguće direktno iz horizontalne trake s alatima.

6.5.9.3 Područje - Položaj promatrača / Točka pogleda

Položaj promatrača i Točku pogleda možete definirati pomoću miša. Da bi ste to postigli
jednostavno mišem kliknite na odgovarajuću ikonu. Nakon klika, dijalog će nestati i
Položaj promatrača i Točku pogleda možete definirati uz pomoć 3D-miša.
Osim x i y koordinata za promatrača možete odrediti i visinu, odnosno unijeti numeričku
vrijednost za Točku pogleda. Pri tome možete unijeti visinu koja je relativna s obzirom
na pod ili unijeti apsolutnu visinu. Unos za Visinu iznad poda moguć je samo tada kada
je stajalište promatrača, odnosno Točka pogleda, definirano unutar prostorije. U ostalim
slučajevima navedeno polje unosa je nedostupno.

6.5.9.4 Područje - Dodatni podaci

U području Dodatni podaci možete mijenjati nagib glave i vidno polje. Nagib glave
odgovara "klimanju" promatrača. Vrijednost možete definirati pomoću klizača ili je
možete unijeti u numeričko polje unosa. Pazite, kod promijene nagiba glave mijenja se i
visina točke pogleda, pošto sada gledate niže prema dolje ili više prema gore.
Promjena vidnog polja u principu odgovara mijenjanju objektiva kamere. U ovo polje
unosa možete unijeti proizvoljne vrijednosti između širokokutnog i teleobjektiva pri
čemu usko odgovara teleobjektivu, a široko širokokutnom objektivu. Kut otvora vidnog
polja možete unijeti u stupnjevima direktno u polje unosa.

315
 Za sam kraj možete još namjestiti vidljivo područje dubina. ArCon u perspektivnom
prikazu ne može prikazati sve što je izvan vidnog polja. Birate li Automatsko otkrivanje
vidljivih područja dubina, ArCon će vrijednosti podesiti tako da možete vidjeti vaš
kompletni nacrt, dakle sve od početka do kraja nacrta. Birate li donju opciju Koristiti
slijedeće vrijednosti za vidljiva područja dubina, možete odrediti na kojoj udaljenosti
promatrač gleda vaš nacrta i do koje udaljenosti se proteže vidno polje. U principu vi
možete „otići“ iz vašeg nacrt, ali ono što je izvan definiranih područja neće biti vidljivo.
Da bi ste ispitali izvedena podešavanja, prije nego što podešavanja potvrdite s OK
možete koristiti ikonu Prikaz.
Napomena: ukoliko položaj promatrača i točku pogleda definirate pomoću miša, unos
možete poništiti pritiskom na tipku Esc. Dijalog će se u tom slučaju pojaviti ponovno, a
položaj promatrača i točka pogleda neće biti izmijenjeni.

6.5.9.5 . Promatranje s drugog položaja

Pomoću ove ikone moguće je u tri različita pogleda dizajnerskog prikaza (vidi stranu
287) vaš projekt promatrati sa svih strana.
Funkcija ove ikone vrlo se razlikuje od ostalih ikona na koje klikate. Razlika je u tome
što je kod ove ikone vrlo važno mjesto gdje ćete na nju kliknuti. Kliknete li na lijevu
stranu ikone, strelica koja pokazuje na lijevo postat će crvena. Jednako vrijedi i za
strelice koje prikazuju na desno, prema gore i prema dolje.
U perspektivnom pogledu to će vam izgledati kao da vi stojite na jednom stajalištu, a
slika se rotira oko svog središta adekvatno kliku na strelice. U tlocrtnom pogledu i
pogledu odozgo slika se neće rotirati oko svog središta, već će se pomicati za neki
razmak lijevo, desno, gore ili dolje. Kod tlocrtnog pogleda i pogleda odozgo može vam
se dogoditi da sliku ne vidite, ako tipku miša držite predugo na nekoj od strelica, dok to
nije slučaj u perspektivnom pogledu.
Točku pogleda, iz koje želite promatrati vaš projekt, možete definirati i u svakom
momentu je izmijeniti u dijalogu Promatranje. Ovaj dijalog dobit ćete ako desnom
tipkom miša kliknete na ili ako birate padajući izbornik Opcije - Promatranje....
Detaljnije o ovom dijalogu pronađite na 313.

316
6.6 OBJEKTI I GRUPE

6.6.1 Kako smjestiti objekte i grupe

Unos predmeta, bili oni zasebni objekti ili grupa objekata, gotovo je identičan, odnosno
razlika je beznačajna.
Unos objekata ovisan je od načina pogleda u kojem se trenutno nalazite. U narednim
odlomcima ovog priručnika biti će opisano koje su mogućnosti unosa predmeta, odnosno
objekata i grupa s obzirom na način pogleda.
U tlocrtnom pogledu (vidi stranu 287) kursor ima oblik i funkciju 2D-kursora kao u
konstrukcijskom prikazu (vidi stranu 116), dok u pogledu odozgo (vidi stranu 288) i
perspektivnom pogledu (vidi stranu 288) kursor radi s oblikom i funkcijom 3D-miša.

6.6.1.1 . Tlocrtni pogled

(Vidi i stranu 287.) Ukoliko ste objekt ili grupu objekata birali iz kataloga objekata,
tekstura i materijala (vidi stranu 350), objekt iz navedenog kataloga u projekt izvlačite s
pritisnutom lijevom tipkom miša. Kada pustite lijevu tipku miša predmet će biti smješten.
Kada unosite objekt, odnosno kada miš smjestite u prozor prikaza, kursor miša mijenja
oblik sa strelice na križ. Izabrani objekt neće biti vidljiv sve dok ne pustite lijevu tipku
miša. Nakon unosa objekt će prvo u prozoru prikaza biti prikazan u zelenom okviru.
Ukoliko ste objekt ili grupu objekata izabrali pomoću padajućeg izbornika Objekti, njih
u vaš projekt izvlačite bez pritisnute tipke miša. Lijevu tipku miša koristite da bi ste
predmet smjestili na određeno mjesto vašeg projekta.
Kod unosa predmeta uz pomoć pritisnute tipke Ctrl možete izbjeći sudar objekata,
odnosno izbjegavate da objekti prodiru jedni u druge.

6.6.1.2 . Pogled odozgo

(Vidi i stranu 288.) U ovom načinu pogleda, kursor u potpunosti ima funkciju 3D-miša.
Vaše objekte možete smjestiti s obzirom na x, y i z smjer.

317
 6.6.1.2.1 Učitavanje iz kataloga

Ukoliko ste objekt ili grupu objekata birali iz kataloga objekata, tekstura i materijala
(vidi stranu 350), objekt iz navedenog kataloga u projekt izvlačite s pritisnutom lijevom
tipkom miša. Uz pomoć lijeve tipke miša predmete unosite s obzirom na x i y smjer, dok
uz pomoć lijeve i desne tipke miša predmete unosite s obzirom na x i z smjer. Kada
pustite lijevu tipku miša predmet će biti smješten.
Kursor će se u pogledu odozgo vidjeti kao crveni „križ“. Izabrani objekt neće biti vidljiv
sve dok na pustite lijevu tipku miša. Nakon unosa objekt će prvo u prozoru prikaza biti
prikazan u zelenom okviru.

6.6.1.2.2 Učitavanje preko izbornika

Ako ste dabrali objekt ili grupu objekata preko izbornika Objekti, izvlačite ih u vaš
projekt bez pritiska na tipku miša. Predmete unosite u x i y smjer bez pritiska na tipku
miša, dok pritiskom na desnu tipku miša unosite predmete u smjeru x i z. Klikom na
lijevu tipku miša predmet će biti potvrđen i smješten. Izabrani predmet će biti prikazan u
prozoru prikaza, a nakon smještanja zeleno uokviren.
Kod unosa predmeta uz pomoć pritisnute tipke Ctrl možete izbjeći sudar objekata,
odnosno izbjegavate da objekti prodiru jedni u druge.

6.6.1.3 . Perspektiva

(Vidi i stranu 288.) U ovom načinu pogleda kursor, kao i u pogledu odozgo, u potpunosti
ima funkciju 3D-miša. Vaše objekte možete smjestiti s obzirom na x, y i z smjer.
Pomak i funkcija 3D-miša je u kombinaciji s lijevom i desnom tipkom miša ovisna od
podešavanja u Kretnja kod pritisnute desne tipke miša u dijalogu Općenita
podešavanja. Navedeni dijalog dobijete nakon odabira padajućeg izbornika Opcije –
Program - Općenito.... Detaljnije za navedena podešavanja pronađite na strani 71.
U perspektivi je 3D miš prikazan kao osjenčani prostorni crveni križ (šesterostruka
strelica).

318
6.6.1.3.1 Učitavanje iz kataloga

Ukoliko ste objekt ili grupu objekata birali iz kataloga objekata, tekstura i materijala
(vidi stranu 350), objekt iz navedenog kataloga u projekt izvlačite s pritisnutom lijevom
tipkom miša ili s lijevom i desnom tipkom miša.
Ovisno o podešavanju u dijalogu Općenita podešavanja unos predmeta kod pritisnute
samo lijeve tipke miša se razlikuje od unosa kod pritisnute i lijeve i desne tipke miša.
Kada pustite lijevu tipku miša predmet će biti smješten.

6.6.1.3.2 Učitavanje pomoću padajućeg izbornika

Ukoliko ste objekt ili grupu objekata izabrali pomoću padajućeg izbornika Objekti, njih
izvlačite u projekt bez pritisnute tipke miša.
Lijevu tipku miša koristite da bi ste predmet smjestili na određeno mjesto
projekta. Pomoću desne tipke miša regulirate dubinu.
Nakon unosa objekt će prvo u prozoru prikaza biti prikazan u zelenom okviru.
Kod unosa predmeta uz pomoć pritisnute tipke Ctrl možete izbjeći detekciju preklapanja
objekata, odnosno izbjegavate da objekti prodiru jedni u druge.

6.6.2 Označavanje objekata

Svi predmeti koje želite obrađivati na bilo koji način moraju najprije biti označeni.
Postupak označavanja je u sva tri načina pogleda dizajnerskog prikaza jednak. To
jednako tako vrijedi i za objekte i za grupe objekata. Jedina razlika je u izgledu okvira
čiji se izgled mijenja s obzirom na pogled u kojem se nalazite.

6.6.2.1 Označavanje samo jednog objekta

Objekt ćete označiti, ako na njega kliknete lijevom tipkom miša. Označeni objekt biti će
prikazan u zelenom okviru. Objekt se neće više nalaziti u zelenom okviru, ako označite
neki drugi objekt ili ako mišem kliknete na bilo koje drugo mjesto unutar prozora.

319
 6.6.2.2 Označavanje više objekata

Više objekata možete označiti, ako tijekom označavanja držite pritisnutu tipku Shift i
klikate na objekte koje želite označiti. Ako ponovo kliknete na već označeni objekt kod
pritisnute tipke Shift on više neće biti označen.

6.6.2.3 Označavanje svih objekata

Sve objekte ćete označit, ako lijevom tipkom miša kliknete na ili ako u padajućem
izborniku Uređivanje birate naredbu Označi sve.

6.6.3 Pomicanje objekta i grupe objekata

Pomicati se može samo označen objekt ili označene grupe objekata. Način pomicanja,
ovisno o trima načinima pogleda (vidi stranu 287) u kojem se nalazite, se razlikuje.
Izgled okvira također se razlikuje s obzirom na način pogleda. Za vrijeme pomicanja
objekta ili grupe tzv. okvir neće biti prikazan, već se pojavljuje kursor koji ima oblik i
funkciju ovisno o pogledu u kojem se trenutno nalazite.
Ukoliko želite izbjeći preklapanje objekta ili pomicanje u zid, stisnite tipku Ctrl.
Prilikom pomicanja objekta ili grupa time uključujete detekciju kolizije. Objekt se može
tada npr. postaviti direktno pokraj drugog ili ga možete postaviti uz zid.

6.6.3.1 Pomicanje objekta i grupe objekata kod uključenog rastera

Ako je u dizajnerskom prikazu aktivirana ikona (vidi stranu 121) rater počinje
hvatati elemente za premještanje, kao i u konstrukcijskom prikazu. To vrijedi i za
perspektivni pogled u kojem se objekti mogu hvatati na točke rastera ne samo kod
podešavanja širine i dubine, nego i kod podešavanja visine.
Napomena: U perspektivnom pogledu i u pogledu odozgo raster neće biti vidljiv iako je
on uključen.

320
6.6.3.2 . Pomicanje u tlocrtnom pogledu

(Vidi i stranu 287.) Označeni objekt ili označena grupa objekata okruženi su crnim
okvirom. Pomicanje objekta moguće je samo u x i y smjeru. Kursor ima oblik i funkciju
2D-kursora.

6.6.3.3 . Pomicanje u pogledu odozgo

(Vidi i stranu 288.)

6.6.3.3.1 Pomicanje u (x)širinu i u (y)dubinu

Pomaknite kursor u okvir objekta ili grupe objekata, kliknite na njega ili njih i držeći
pritisnutu lijevu tipku miša pomičite objekt ili grupu objekata. Kada pustite lijevu tipku
miša predmet će biti smješten na željeno mjesto.
Označeni objekt ili grupa objekata mogu se uz pomoć lijeve tipke miša pomicati samo u
x i y smjeru. Pomicanje u smjeru z nije moguće samo s lijevom tipkom miša.

6.6.3.3.2 Pomicanje u (x)širinu i u (z)visinu

Pomaknite kursor u okvir objekta ili grupe objekata, i držeći pritisnutu lijevu i desnu
tipku miša pomičite objekt ili grupu objekata. Kada pustite tipke miša predmet će biti
smješten na željeno mjesto.
Označeni objekt ili grupa objekata mogu se pomicati samo u x i z smjeru. Pomicanje s
istovremenim pritiskom na lijevu i desnu tipku u y smjeru nije moguće.

6.6.3.4 . Pomicanje u perspektivnom pogledu

(Vidi stranu 288.) U ovom načinu pogleda, 3D-miša kod pomicanja prati sjena. Sjena
kursora koja se vidi ispod okvira za označavanje biti će veza između površine poda kata i
objekta ili grupe objekata koji se pomiču.
Ova sjena kursora korisna je za kontrolu pomicanja, odnosno prema njoj možete
procijeniti na kojem će mjestu objekat biti „prizemljen“ kada pustite lijevu tipku miša,
naravno ako je karakteristika toga objekta da pada.

321
 Smjer pomaka kod pomicanja uz pritisnutu desnu tipku miša možete dodatno definirati u
dijalogu Općenita podešavanja. Detaljnije za navedeni dijalog pronađite na strani 323.

6.6.3.4.1 Pomicanje u (x)širinu, u (y)dubinu i u (z)visinu

Pomak i funkcija 3D-miša u prostoriji, i u kombinaciji s lijevom i desnom tipkom miša,

ovisna je o podešavanju u području Kretnja kod pritisnute desne tipke miša, dijaloga
Općenita podešavanja. Ovaj dijalog dobit ćete ako u padajućem izborniku Opcije –
Program birate naredbu Općenito.... Detaljnije za navedena podešavanja pronađite na
strani 71.
Napomena: Kod pomicanja objekata od velike vam pomoći može biti ako imate učitana
dva prozora s različitim pogledima, npr. neka tada u prvom prozoru bude aktualan
tlocrtni pogled, a u drugom perspektivni pogled.
U tlocrtnom pogledu ili u pogledu odozgo objekti se mogu dobro pomicati u x ili y
smjeru, dok se oni u perspektivnom pogledu mogu dobro pomicati u z smjeru.

6.6.4 Spremanje i učitavanje objekata

Osim izvlačenja objekata ili grupe objekata iz kataloga objekata, tekstura i materijala,
predmeti se mogu učitati pomoću padajućeg izbornika. Birate li u padajućem izborniku
Objekti naredbu Učitaj objekt... ili Spremi objekt... pojavit će se željeni dijalog,
naravno ovisno o odabranoj naredbi.

6.6.4.1 Dijalog - Spremi objekt

Ovaj dijalog pojavit će se, ako u padajućem izborniku Objekti birate naredbu Spremi
objekt.... Ova naredba aktivna je samo ako je neki objekt označen. Ukoliko nema
označenog objekta ili označene grupe objekata ova naredba je nedostupna, tj. siva.
Pojavljeni dijalog je standardni Windows 95 dijalog za spremanje datoteka.

322
6.6.4.2 Dijalog - Učitavanje objekta

Ovaj dijalog pojavit će se, ako u padajućem izborniku Objekti birate naredbu Učitaj
objekt....
Ovaj dijalog razlikuje se, od standardnog Windows 95 dijaloga za učitavanje datoteka, za
prozor prikaza. U tom prozoru prikaza možete objekt promatrati prije nego što ga učitate
u ArCon. Da bi ste ga mogli promatrati, u popisu datoteke ArCon-ov objekt mora biti
označen.
Napomena: Ako se u popisu datoteke nalazi više ArCon-ovih objekata, a već ste označili
neki objekt, u prozoru prikaza ostale objekte možete na brzinu pregledati ako upotrijebite
strelice tipkovnice, tj. strelicu za dolje ili strelicu za gore.

6.6.4.2.1 Opcije za O2C objekte

Ovaj dijalog dobit ćete preko izbornika Opcije/Program/O2C objekti...

323
 U dijalogu možete podesiti što će biti s teksturama koje su spremljene u O2C objektima.
Budući da se u ArCon-u teksture općenito učitavaju s diska, one mogu biti zajednički
korištene od različitih objekata, što vodi do značajno niže zauzetosti memorije. Kako bi
teksture učitane u O2C objektima prilagodili drugim objektima (i ostalim O2C
objektima), imate mogućnost kod učitavanja O2C objekata spremiti teksture kao zasebne
datoteke na tvrdom disku. Radi toga su u O2C objektima spremljene ne samo teksture
već i njihovo “porijeklo”, točnije: ime datoteke zajedno sa stazom relativno prema
predpodešenoj bazičnoj stazi. Pronađe li O2C objekt kod učitavanja tu datoteku, bit će
korištena tekstura datoteke tako da više O2C objekata može u ArCon-u koristiti jednaku
teksturu. Birate li Ne spremiti, teksture O2C objekata neće biti spremljene kod
učitavanja O2C objekata. Alternativa Relativno prema teksturi-Spremi bazičnu stazu
sprema teksturu relativno prema stazi koju ste unijeli u Dijalog Stalna podešenja
programa u području staza za teksture. Alternativa Spremi relativno prema daje vam
mogućnost unosa zasebne bazične staze prema kojoj će teksture biti relativno spremljene.
S posljednjom alternativom možete spriječiti da “normalni” direktorij tekstura bude
“zaražen” teksturama O2C objekta, posebno kod primjene mnogih O2C objekata.

6.6.5 Hvatanje u dizajnerskom prikazu

Od verzije ArCon 5.1 hvataju se i objekti u dizajnerskom prikazu slično kao i elementi u
konstrukcijskom prikazu. Ako je hvatanje uključeno pomoću odgovarajućeg dijaloga
(vidi stranu Error! Bookmark not defined.), a vi pomičete – svejedno u kojem pogledu
– trodimenzionalni objekt on će se početi hvatati na ostale objekte, zidove ili druge
elemente konstrukcije ako im se previše približi. Tada objekt zauzima položaj hvatanja, a
na položaju gdje se nalazi miš ostati će samo transparentna “sjena” objekta.
Nalaze li se u blizini objekta više različitih objekata na koje se može hvatati moguće je
pomoću kombinacije tipaka Ctrl+F odabrati alternativne položaje hvatanja, jednako kao
u konstrukcijskom prikazu. Uhvati li se objekt ili element konstrukcije drugim objektom
usmjerenost objekta bit će prilagođena hvatanom objektu odnosno elementu. Pomičete li
npr. sofu koja je okrenuta za 20 stup. i primaknete je u blizinu ravnog zida, sofa će
automatski biti vraćena natrag za 20 stup.
Hvatanje u dizajnerskom prikazu može biti od pomoći kada iz više objekata želite
sastaviti grupu kod koje svaki objekt mora biti položen točno jedan kraj drugoga.

324
6.6.5.1 Dijalog „Hvatanje u dizajnerskom prikazu“

Ovaj dijalog ćete dobiti kada u dizajnerskom prikazu kliknete desno na ili koristite
kombinaciju tipaka Ctrl+Razmaknica.

Unutar ovog dijaloga podešavate da li će objekti u dizajnerskom prikazu hvatati te kako

će se ponašati kod hvatanja.
Birate li alternativu Uključeno, hvatanje će se koristiti, alternativa Isključeno znači da se
kod pomicanja objekata neće koristiti hvatanje.
U polja unosa Područje hvatanja i Maksimalan kut rotacije određujete utjecaj
objekata na koje se hvata. Polje unosa Područje hvatanja određuje koliko najviše može
biti razmak između dva objekta da bi jedan objekt mogao hvatati drugi. Razmak se unosi
u pikslima. Unesete li npr. 20 piksla i objekt koji pomičete približi se drugome na manje
od 20 piksla (kod perspektivnog pogleda taj unos vrijedi za sredinu područja dubine),
pomaknuti objekt bit će hvatani. U polju unosa Maksimalni kut rotacije određujete
koliko se objekt koji hvata smije maksimalno okrenuti da bi se svojim usmjerenjem
prilagodio hvatanom objektu. Ako je vrijednost 0, objekt uopće neće biti okretan.

325
 6.6.5.1.1 Podru č je „Hvatati na“

U ovom području možete odrediti tko može hvatati objekt koji se pomiče. Za Plohe,
Bridove i Kuteve možete zasebno odrediti da li će biti korišteni za hvatanje.
Primjer: Zamislite da pomičete sofu u smjeru zidu. Ako ste označili Plohe, Bridove i
Kuteve, sofa će hvatati na plohe (strane zida), na bridove (vanjski rubovi strana zida)
kao i na kutove (točke kuta strana zida), pri čemu kutovi imaju prednost pred bridovima,
a bridovi imaju prednost pred plohama. To znači da ukoliko dođete sa sofom u blizinu
kuta zida, sofa će hvatati na kut, ako je označeno Kutevi. Približite li se sa sofom bridu
zida (i u blizini nema kuta odnosno Kutevi nije označeno), sofa će hvatati na bridove
zida. Na kraju sofa hvata i na plohe zida, ako se nalaze bliže od brida odnosno kuta zida
ili Bridovi i Kutevi nisu označeni.
U podpodručju područja Hvatati na određujete tko će služiti kao „Hvatač“ objekata koji
se pomiču. Moguće je zasebno uključiti i isključiti Zidove, Podove i Stropove, druge
Objekte konstrukcije (npr. prozore ili vrata), Predmete unutarnjeg uređenja i Grupe.
Želite li da kod pomicanja objekata bude hvatano isključivo na zidove označite samo
Zidovi, Podovi i Stropovi. Ako ste označili Grupe, tada će kao “Hvatač” biti korištena
okolna kocka grupe. Ako Grupe nije označeno, objekti se unutar grupe ponašaju kao
normalni objekti, to znači da svaki hvata za sebe.

6.6.5.1.2 Kontrolno polje „Hvatanje grupa kod pomicanja“

Jednako kao što grupe mogu služiti kao “Hvatač”, mogu biti kod pomicanja i hvatane.
Ako ste označili Hvatanje grupa kod pomicanja, cijela se grupa kod pomicanja koristi
kao “objekt”, a hvata se kocka kojoj je okružena grupa. Ako polje nije označeno, svaki
objekt hvata za sebe.
Napomena: Koristite li „normalne“ ArCon objekte kod hvatanja će biti korištena kocka
koja okružuje objekte. U principu je informacija, gdje objekt ima točke, bridove i plohe
hvatanja, karakteristika objekta. Tako je moguće da npr. da postoji objekt „sudoper“ koji
hvata isključivo u za to predviđenom otvoru objekta radne ploče. Takve specijalne
objekte moguće je dobiti u specijalnoj verziji ArCon-a.

326
6.6.5.2 Registar „Površina“

Registar Površina je u principu identičan s odgovarajućim registrom za podeste. Samo u

području Pod su moguća dva različita unosa za boju i teksturu – zasebno za unutarnji i
vanjski. Unutarnji odgovara unutarnjoj površini poda sanduka, a vanjski vanjskoj dakle
donjoj površini poda.

6.6.5.3 Registar „Obris“

U registru Obris određujete stvarni obris ploče kao i obris otvora. Postupak je jednak
kao kod podesta.
Zasebni opis rada s editorom Obrisa – koji se nalazi u registru Obris naći ćete u
zasebnom poglavlju priručnika.

327
 6.6.6 Dijalog - Podešavanje objekta

Ovaj dijalog pojavit će se ako lijevom tipkom miša dva puta kliknete na neki objekt. Taj
objekt može ali i ne mora biti označen.
Svi objekti imaju već definirane neke karakteristike pa i one koje ne možete vidjeti
direktno. Pomoću ovog dijaloga mijenjate karakteristike objekta. Tako npr. možete
mijenjati dimenzije objekta, položaj objekta ili ako se radi o svjetiljki mijenjati boju i
intenzitet rasvjete.

328
U gornjem području dijaloga pronaći ćete naziv objekta. U donjem dijelu dijaloga nalaze
se karakteristike objekta koje mogu biti izmijenjene, a u desnom području dijaloga nalazi
se prozor prikaza.

6.6.6.1 Područje - Dimenzije

U ovom području dijaloga nalaze se aktualne dimenzije za Duljinu (x), Širinu (y) i
Visinu (z) kao numeričke vrijdnosti. Ove vrijednosti možete povećavati ili smanjivati
pomoću ikona sa strelicama koje se nalaze pokraj polja unosa ili ih unijeti pomoću
tipkovnice.

6.6.6.1.1 Skalirati iskrivljeno

Aktivirate li kontrolno polje Skalirati iskrivljeno, dimenzije objekta neće biti ovisne
jedna o drugoj i tada se mogu proizvoljno mijenjati neovisno jedna od druge. Tako npr.
možete izmijeniti duljinu objekta, a širinu odnosno visinu objekta zadržati. Ukoliko
navedeno kontrolno polje nije aktivirano, dimenzije objekta su ovisne jedna o drugoj.
Tako, ako izmijenite jednu vrijednost, druge dvije vrijednosti će se izmijeniti razmjerno.
Proporcija objekta ostaje nepromijenjena.
Promjenu dimenzije vašeg objekta možete izvršiti i interaktivno pomoću okvira za
označavanje Prema podešavanju za Skalirati iskrivljeno biti će i okvir za označavanje
drugačiji - u izgledu i funkciji.

6.6.6.1.2 Zrcaljenje

Ako je kontrolno polje Zrcaljenje aktivirano, objekt će biti zrcaljen s obzirom na svoju
srednju os, tj. samo će zamijeniti strane. Ova funkcija identična je funkciji ikone (vidi
stranu 347).

6.6.6.2 Područje - Visina

Aktivirate li Odredi visinu (“slobodan pad”) objekt će u vaš projekt pasti automatski.
Ukoliko je ova funkcija aktivirana, polje unosa Visina iznad poda je nedostupno i bez
funkcije.

329
 Ova funkcija nije aktivna kod svih objekata. Ima objekata, kod kojih nije poželjno da
padaju na pod (npr. radijator). Kod takvog objekta navedeno kontrolno polje je
nedostupno, a visinu objekta iznad poda možete unijeti u polje unosa Visina iznad poda.
Ako je navedeno polje unosa nedostupno, objekt će biti unijet na određenoj visin iznad
gornjeg ruba poda. Ako je npr. šalica smještena na 80 cm visok stol, u ovom polju unosa
kao visina za šalicu biti će unijeta vrijednost od 80 cm.
Ukoliko kontrolno polje Odrediti visinu (“slobodan pad”) nije aktivirano, u polje unosa
Visina iznad poda možete direktno upisati visinu na kojoj će biti postavljen objekt. Tako
npr. možete definirati na kojoj će visini s obzirom na pod biti ugrađena armatura ili na
kojoj će visini biti montiran radijator.

6.6.6.3 Kontrolno polje – Prilagoditi terenu

Ovo kontrolno polje koristi se kada objekti u svom obliku trebaju biti usklađeni prema
terenu. Pri tome će zaseban objekt biti usmjeren u smjeru svoje najduže osi. ArCon
proračunava visinu terena na početnoj i završnoj točki objekta. Objekti koji se nalaze
između te dvije točke biti će skraćeni, a objekti ograde biti će postavljeni razmjerno
prema visini terena.
Kod unosa ograde za zemljište (vidi stranu 272), svi objekti biti će automatski usklađeni
s terenom. To znači da je za kompletnu grupu objekata ili, nakon rastavljanja grupe, za
svaki zaseban objekt kontrolno polje Prilagoditi terenu aktivirano.
Automatsko usklađenje objekata odnosno grupa objekata kod unosa ograde za područje
terena dolazi do izražaja kod modeliranja drvene ograde ali ne i kod drveća. Ukoliko ste
drvenu ogradu definirali kao grupu, u dijalogu za podešavanje grupe možete isključiti
skraćivanje cijele grupe.
Ako svaki drveni stup unosite manualno, dakle ne kao ogradu za zemljište, navedeno
kontrolno polje, koje je u standardnom podešavanju deaktivirano, sada morate obavezno
aktivirati da bi drveni stupovi bili prilagođeni terenu.

6.6.6.4 Kontrolno polje – Ne pomaknuti sa zgradom

Kada pomičete zgradu ili je zrcalite (zrcaljenje samo u ArCon Pro), u kojoj se nalaze
objekti, općenito će biti pomaknuti ili zrcaljeni i objekti. To u svakom slučaju vrijedi i za

330
objekte koji se nalaze i izvan zgrade, ako su bili unijeti kada je zgrada bila aktivna
zgrada. Oni „pripadaju“ toj zgradi.
Ukoliko kod pomaka zgrade ne želite da objekt bude okrenut s njom, aktivirajte
navedeno kontrolno polje. ArCon ovo kontrolno polje koristi automatski za ogradu
terena. Razlog toga je slijedeći: Kada će zgrada biti rotirana, teren pod zgradom neće biti
rotiran pa prema tome nema potrebe da ograda zemljišta bude rotirana.

6.6.6.5 Kontrolno polje – Baci kod raytracing-a sjenu

Pomoću ovog kontrolnog polja možete za svaki zaseban objekt definirati da li da on kod
raytracing-a baca sjenu.
Ovo kontrolno polje je potrebno kada imate npr. na zidu montiran predmet koji od
sunčevih zraka može na zid bacati sjenu, no međutim ne može na vanjski zid. Pa u tom
slučaju kliknite duplo na taj objekt i u dijalogu Podešavanje objekta deaktivirajte
kontrolno polje Baci kod raytracing-a sjenu.

6.6.6.6 Područje – Izvor svjetla

Ovo područje aktivno je samo kod svjetiljke, kod svakog drugog objekta ovo područje je
nedostupno i bez funkcije. U ovom području za izvor svjetlosti možete podesiti intenzitet
svjetlosti, možete utjecati na širinu rasipanja svjetlosti, podesiti prirodan izvor svjetlosti,
izabrati boju svjetleće svjetiljke ili izvor svjetlosti sasvim isključiti.
Sva podešavanja koja ste podesili u ovom području dijaloga imaju utjecaj na prikaz
vašeg projekta samo kod pogleda noću (vidi stranu 304).

6.6.6.6.1 Klizač za Područje utjecaja

Područjem utjecaja podešava se veličina svjetlosnog stožca. Što je Područje utjecaja

veće, scena će biti bolje osvijetljena.

6.6.6.6.2 Klizač za Intenzitet

Pomičete li klizač, mijenjate intenzitet svjetlosti izvora svjetlosti u vašem projektu.

331
 Kod proračuna raytracing-slika (vidi stranu 299), ako ste intenzitet izvora svjetlosti
podesili na presvijetlo, može se dogoditi da vaša scena bude preosvijetljena.

6.6.6.6.3 Boja

Pomoću ove funkcije podešavate boju rasvjete svjetiljke.

Kliknete li na ikonu Definiranje... otvorit će vam se standardni dijalog za boje.
S podešavanjem Boje možete miješati različite efekte svjetlosti, ako koristite više izvora
svjetlosti s različito dodijeljenim bojama. Različite boje izvora svjetlosti miješaju se
jedna s drugom i dolazi do interesantnog efekta, a posebice kod raytracing-a (vidi stranu
299).

6.6.6.6.4 Kontrolno polje – Proizvesti kod raytracing-a sjenu

Ukoliko ste aktivirali navedeno kontrolno polje svaki objekt će kod uključene svjetiljke
bacati sjenu. Da bi se to postiglo potrebno je kod svakog objekta aktivirati kontrolno
polje Baci kod raytracing-a sjenu.
U tom slučaju je svjetiljka prouzročila sjene koje bacaju objekti. Kontrast ovisi o
podešavanjima klizača Utjecaj područja i Intenzitet.
Pomoću takvih podešavanja možete npr. kod objekata koji su osvijetljeni s više izvora
svjetlosti kod raytracing-a postići vrlo interesantne efekte. Detaljnije objašnjenje o
raytracing-u pronađite u ovom priručniku na strani 297.
Kontrolno polje Proizvesti kod raytracing sjenu ćete deaktivirati ako svjetiljku želite
samo unijeti u scenu, a nije vam namjera da ona tu scenu osvjetljava ili da osvjetljava
objekte i time utječe da objekti bacaju sjenu.

6.6.6.6.5 Kontrolno polje S rasvjetom

Ovo kontrolno polje ima funkciju prekidača izvora svjetlosti. Navedenim kontrolnim
poljem uključujete odnosno isključujete izvor svjetlosti koji ako je isključen nema utjecaj
na prikaz vaše scene ni kod pogleda noću (vidi stranu 304). Ova funkcija identična je
funkciji ikone (vidi stranu 348), ukoliko je u dizajnerskom prikazu označena barem
jedna svjetiljka.
Ovom funkcijom možete u svakom momentu uključiti odnosno isključiti svjetiljku, da bi
ste mogli usporediti različite efekte koji se odnose na prikaz vašeg nacrta kod uključenih
ili isključenih izvora svjetlosti.

332
6.6.7 Animirani objekti

Pojedini objekti u ArCon-u imaju karakteristiku da se sami pomiču i sami prezentiraju

svoju funkcionalnost. Tako postoje ormari kojima možete otvoriti ili zatvoriti vrata ili
izvući ladice.
Objekte koji mogu biti animirani prepoznat ćete na slijedeća dva načina.:
Kliknete li dva puta na objekt koji se može animirati ili ga već vidite u prozoru prikaza,
ispod klizača prozora prikaza prikazat će se dvije ikone: Start i Stop.
Pomičete li navedeni klizač, vidjet ćete definirane pomake objekta. Kliknete li na tipku
Play, ti pomaci će biti tekući. Kliknete li na tipku Pause prekinut ćete postupak tekućeg
pomaka.
Ukoliko ste u vaš nacrt već unijeli objekt koji može biti animiran, te kursor miša
pomaknete na takav objekt, on mijenja svoj oblik u .
Kliknete li tada na objekt s desnom tipkom miša ispod kursora, pojavit će se padajući
izbornik pomoću kojeg se, ovisno od objekta, mogu definirati različiti oblici animacije.
U izborniku će biti prikazani različiti nazivi pokreta koje objekt u aktualnom stanju može
izvesti.
Ako je taj objekt npr. ormar kod kojeg se mogu otvoriti vrata, u padajućem izborniku biti
će ponuđena naredba Otvoriti ormar. Kliknete li na željenu naredbu, vrata ormara će se
otvoriti automatski. Ako ponovno desnom tipkom miša kliknete na taj isti objekt u
padajućem izborniku naredba Otvoriti ormar će nestati i pojavit će se naredba Zatvoriti
ormar.
U navedenom padajućem izborniku uvijek ćete naći naredbu Proizvoljni moment…
Birate li navedenu naredbu pojavit će se dijalog u koji možete unijeti proizvoljni moment
pomaka objekta. Ako u tom dijalogu pomičete klizač za moment, vidjet ćete kako objekt
mijenja svoj položaj. Ukoliko ste postigli željeni položaj objekta kliknite na ikonu OK.
Kao posljednja naredba padajućeg izbornika je naredba Ostale animacije. U tom
podizborniku ponuđene su naredbe za ostale pomake dijelova objekta, naravno ako taj
objekt sadrži još dijelova koji mogu biti animirani (ako je ta lista prazna naredba Ostale
animacije neće biti vidljiva). Kod ormara moguće je npr. „otvoriti vrata“, pa će se na
tom popisu nalaziti naredba Otvoriti vrata.
Ako se objekt koji može biti animiran ne nalazi u svojem početnom položaju (položaj
koji je imao kod unosa u nacrt) u navedenom padajućem izborniku pojavit će se naredba
Vratiti na početni položaj. Birate li navedenu naredbu objekt će se vratiti u položaj koji
je imao nakon unosa u nacrt.

333
 Napomena: Pomaci dijelova objekta koji mogu biti animirani mogu trajati neko vrijeme.
Kada želite prekinuti postupak pomicanja pritisnite tipku Esc.

6.6.8 Definiranje grupa

U ArCon-u vam je omogućeno da definirate grupu od zasebnih elemenata kako biste te

objekte mogli kao grupu spremiti u katalog i kasnije ih koristiti odjednom, odnosno
zajedno unijeli u projekt. Pri tome su vam dozvoljene sve kombinacije, odnosno spajanje
različitih objekata u jednu grupu. Time ćete uštedjeti na vremenu, jer željene objekte ne
morate kombinirati nanovo, te ih u vaš projekt unositi zasebno, nego ih jednostavno
spojite u grupu i tada tu kreiranu grupu učitate.
Ovakvim postupkom grupiranja možete definirati i tada spremiti npr. stol s kompletnom
postavom pribora za jelo, tanjurima, šalicama, stolicama, stropnom rasvjetom itd.

6.6.8.1 Spajanje u grupu

Svi zasebni objekti koje želite spojiti u jednu grupu moraju najprije biti označeni i tada
grupirani.
Da bi ste mogli označiti više objekata, tijekom označavanja držite pritisnutu tipku Shift.
Kliknete li tada lijevom tipkom miša na ikonu ili birate li u padajućem izborniku
Uređivanje naredbu Grupiranje, označeni objekti biti će grupirani, tj. spojeni i okruženi
s okvirom. Kliknete li na ikonu ili birate li u padajućem izborniku Uređivanje
naredbu Rastaviti grupiranje grupa će biti rastavljena. Detaljnije o grupiranju pronađite
na strani 340.
U odgovarajućem dijalogu za grupu moći ćete dodijeliti naziv grupe.

6.6.8.2 Spremanje i učitavanje grupa

Želite li grupu objekata koju ste sami kreirali spremiti da bi ste je mogli koristiti i
kasnije, u padajućem izborniku Objekti birajte naredbu Spremi grupu... odnosno Učitaj
grupu….Grupu objekata možete izvući i iz kataloga objekata, tekstura i materijala.

334
Birate li u padajućem izborniku Objekti naredbu Učitaj grupu... ili Spremi grupu...
pojavit će se odgovarajući dijalog, naravno ovisno o odabranoj naredbi.
Nakon što ste grupu učitali i smjestili ona će biti okružena okvirom. Učitana grupa ima
jednake karakteristike i jednako se obrađuje kao i objekt.
Da bi ste obrisali spremljenu grupu, najprije trebate u dijalogu označiti datoteku pod
kojom je ona bila spremljena. Kada je označena pritisnite tipku Delete i označena
datoteka biti će izbrisana.

6.6.8.2.1 Dijalog - Podešavanje grupe

Ukoliko ste više objekata ili grupa spojili u jednu grupu i to tako što ste ih istovremeno
označavali i zatim grupirali, možete izvršiti podešavanja za kompletnu grupu ako dva
puta kliknete na bilo koji objekt te grupe. Pojavit će se slijedeći dijalog.

335
 Ovaj dijalog je gotovo identičan dijalogu za podešavanje objekta (vidi stranu
323). Područja dijaloga koja se razlikuju od navedenog dijaloga biti će opisana u
slijedećim odlomcima ovog priručnika, a za ostala područja molimo vas da pročitate u
poglavlju koje opisuje dijalog za podešavanje objekta.
Sasvim gore u dijalogu nalazi se polje unosa u kojem možete unijeti naziv grupe.
Ukoliko niste dodijelili ime, u polju popisa pojaviti će se <grupa bez imena>. Ostali
unosi u dijalog ne odnose se na jedan objekt kako je to u dijalogu za podešavanje
objekta, nego na sve objekte.

336
Pri tome se također i vrijednosti koje su unijete u području Dimenzije ne odnose na
zaseban objekt nego na cijelu grupu. Ako podešavate podatke koji se odnose na
svjetiljku, ti podaci će se koristiti za sve svjetiljke koje se nalaze unutar grupe.

6.6.8.2.2 Oznaka grupe

Za razliku od objekata koji su već spremljeni pod nekim imenom, grupe nemaju prije
definirani naziv. Naziv te grupe možete unijeti u gornje polje unosa ovog dijaloga. Vaš
naziv grupe vidjet ćete ako ponovno kliknete na grupu ili ako ste grupu, pomoću metode
vuci i ispusti, izvukli iz kataloga (vidi stranu 350).

6.6.9 Detekcija preklapanja objekata

U osnovi objekt ili grupu objekata možete u vašem projektu smjestiti na proizvoljno
mjesto, ali s ograničenjem automatskog padanja. Pri tome se može dogoditi da stolica
bude smještena u ormar što naravno izgleda upitno.
Da bi ste izbjegli takve stvari možete koristiti tzv. detekciju preklapanja objekata. Ova
metoda kod pomicanja objekata i grupa objekata interno proračunava da li će se ovaj
objekt sudariti s bilo kojim drugim već smještenim objektom.
Detekciju preklapanja objekata možete uključiti s tipkom Ctrl.
Dok pritisnete tu tipku objekt može biti pomaknut samo u praznoj prostoriji. To znači da
kada sa stolicom dođete u blizinu ormara, spriječit će se dodatni pomak u tom smjeru.
Detekcija preklapanja objekata prikladna je kod polaganja objekata npr. u tlocrtni pogled
(vidi stranu 287) ili u pogledu odozgo (vidi stranu 288).
Ova metoda je od velike pomoći npr. kod sastavljanja ormara, koji se sastoji iz više
dijelova ormara. Najprije u prostoriji označite dio ormara i uz pritisnutu tipku Ctrl
izvlačite ga do zida koliko je to moguće. Dio ormara biti će smješten što bliže zidu. S
drugim dijelom ormara postupite jednako kao i s prvim. Taj drugi dio ormara pomaknite
do prvog, tako da se on u svakom slučaju ne može pomaknuti dalje. Ti dijelovi ormara
smješteni su direktno jedan do drugoga. Sada je još potrebno ormar pomaknuti do zida.
Za to jednostavno pomaknite dio ormara kod pritisnute tipke Ctrl u smjeru zida. Oba
dijela ormara smještena su jedan do drugoga i prislonjena na zid koliko je to moguće.
Takvim postupkom objekti mogu biti proizvoljno poredani jedan do drugoga, a bez da
oni prodiru jedan u drugi.

337
 6.6.10 Okvir za označavanje

Kada je objekt označen on je u tlocrtnom pogledu okružen crnim okvirom, a u pogledu

odozgo ili perspektivnom pogledu transparentnim okvirom. Objekti se u dizajnerskom
prikazu ArCon-a mogu obrađivati samo ako su prethodno označeni na jedan od gore
navedenih načina.
S obzirom na pogled u kojem se trenutno nalazite, prikaz okvira se razlikuje.

6.6.10.1 . Tlocrtni pogled

(Vidi i stranu 287.) Označeni objekt ili grupa objekata u tlocrtnom pogledu biti će
prikazani sa zelenim okvirom koji ima crvene vrhove. Ako se na rubovima okvira nalaze
plave oznake, objekt odnosno grupu objekata možete skalirati tako da kliknete na njihov
brid i držeći pritisnutu lijevu tipku miša smanjujte ili povećavate jednu od dimenzija
objekta ili grupe. Ukoliko nema takve oznake objekt ili grupa se može skalirati samo
razmjerno s obzirom na svoje dimenzije.
Desna tipka miša u tlocrtnom pogledu nema nikakvu funkciju, odnosno nema utjecaj na
okvir.
Da li će plave oznake na rubovima okvira biti vidljive ili ne ovisi o tome da li ste u
dijalogu za podešavanje objekata ili podešavanje grupe aktivirali kontrolno polje
Skalirati iskrivljeno.
Dijalog Podešavanje objekta (vidi stranu 323) odnosno Podešavanje grupe otvara se
nakon duplog klika na označen objekt ili grupu. Kada aktivirate kontrolno polje
Skalirati iskrivljeno na rubovima okvira nalazit će se plave oznake, te tada objekt
odnosno grupu možete izmjenjivati u visini, dubini i širini.

6.6.10.2 . Pogled odozgo i Perspektivan pogled

Ukoliko se nalazite u jednom od navedenih načina pogleda objekt, odnosno grupa

objekata biti će okružena trodimenzionalnim okvirom. Bridovi i vrhovi tog okvira su
obojeni. Obojene oznake na okviru znače da može biti izmijenjen u svojim dimenzijama
(skalirati).
Obojana oznaka okvira :

338
 crveni vrhovi mijenja sve tri dimenzije
(širinu, dubinu i visinu).
Dijagonalno suprotni
vrhovi ostaju nepromijenjeni.
zeleni bridovi mijenja dvije dimenzije
(širinu + visinu, širinu + dubinu
ili visinu + dubinu).
Dijagonalno suprotne
stranice ostaju nepromijenjene.
plavi segment kugle mijenja dimenziju
u središtu označene površine
(širinu ili dubinu ili visinu).
Nasuprotna površina
(stranica) ostaje nepromijenjena.
Kada se kursor nalazi na jednoj od obojenih oznaka on mijenja oblik u križ. Skaliranje
možete izvesti kada kursor pomičete uz pritisnutu lijevu tipku miša.
Ako skaliranje nije dopušteno, objekt možete razmjerno deformirati u njegovoj širini,
dubini i visini samo s pomoću crvenih vrhova. U okviru za označavanje, tada nema
plavih segmenata kugle za označavanje, a zeleni bridovi nemaju funkcije.
Ako otvorite dijalog Podešavanje objekta u njemu možete aktivirati kontrolno polje
Skalirati iskrivljeno. Navedeno kontrolno polje opisano je u prijašnjim odlomcima ovog
priručnika. Ako je navedeno kontrolno polje aktivirano plavi segmenti na okviru za
označavanje biti će prikazani, a sve ostale oznake vrhova i rubova okvira za označavanje
imaju prije navedene funkcije.
Sve promjene koje ste izveli za objekte ili grupe objekata možete pomoću ikone Početne
vrijednosti u dijalogu Podešavanje objekta vratiti na vrijednosti koje su bile podešene
kao standardne.

6.7 RAD S VERTIKALNOM TRAKOM S ALATIMA

DIZAJNERSKOG PRIKAZA

Uz pomoć funkcija koje će biti opisane u slijedećim odlomcima ovog priručnika, možete
mijenjati položaj već smještenih i označenih predmeta. Funkcije se odnose na zasebne i
za grupirane objekte u tlocrtnom pogledu (vidi stranu 287), u pogledu odozgo (vidi

339
 stranu 288) i u perspektivnom pogledu (vidi stranu 288). Direktna promjena dimenzija
predmeta pomoću tih funkcija nije moguća.

6.7.1 . Označi sve

Svaki predmet vašeg projekta može se obrađivati, ali prije toga mora biti označen.
Klikom lijeve tipke miša na ikonu ili odabirom padajućeg izbornika Uređivanje -
Označi sve označit će se svi objekti i grupe objekata. Kada je neki predmet vašeg
projekta označen, on je okružen s crnim ili zelenim okvirom.
Kod toga vas molimo da pazite, jer će kod ove naredbe biti označeni svi objekti i grupe
objekata, također i kod katova koji trenutno nisu vidljivi (vidi stranu 108).

6.7.2 . Grupiranje

Kliknete li lijevom tipkom miša na ikonu ili u padajućem izborniku Uređivanje

birate naredbu Grupiranje, sve zasebno označene objekte i grupu objekata možete
spojiti u jednu grupu. Svi predmeti biti će okruženi s velikim okvirom.
Navedenu grupu možete obrađivati kao zaseban objekt; odnosno objekte te grupe možete
odjednom pomicati, kopirati (vidi stranu 341) ili obrisati (vidi stranu 341).
Grupa se sa svojim objektima može spremiti u katalog objekata, tekstura i materijala kao
zasebno definirana grupa. Tako možete definirati katalog u koji ćete spremiti ili učitavati
često korištene objekte ili grupe objekata. Da biste to mogli izvesti, u padajućem
izborniku Objekti postoje naredbe Spremi grupu (vidi stranu 334) i Učitaj grupu (vidi
stranu 334).

6.7.3 . Rastavljanje grupa

S funkcijom Rastavljanje možete ono što ste grupirali ponovno rastaviti na zasebne
objekte ili grupe objekata. Ova funkcija je aktivna samo tada, kada se označeni predmeti
nalaze unutar jedne grupe.
Da bi ste rastavili takvu grupu, lijevom tipkom miša kliknite na ili u padajućem
izborniku Uređivanje birajte naredbu Rastavi grupu.

340
6.7.4 . Kopiranje

Ova funkcija je aktivna samo kada su objekti ili grupe objekata označeni. Ukoliko ni
jedan objekt ili grupa nije označen ova ikona je bez funkcije.
Označeni objekt ili grupa objekata bit će kopirani, ako lijevom tipkom miša kliknete na
ikonu ili ako u padajućem izborniku Uređivanje birajte naredbu Kopiranje.
Kopirani objekti biti će ponovno okruženi okvirom u slučaju da postupak kopiranja želite
ponoviti. Na koje mjesto vašeg projekta će oni biti kopirani možete podesiti u dijalogu
Kopiranje.
Kopirani objekt ima jednake karakteristike kao i original. Njegove karakteristike možete
mijenjati u dijalogu Podešavanje objekta (vidi stranu 323).

6.7.4.1 Dijalog - Kopiranje

Ovaj dijalog pojavit će se ako desnom tipkom miša kliknete na ikonu . U području
Smještavanje birate u kojem će se smjeru, s obzirom na okvir, kopirati objekt.

6.7.5 . Brisanje

Ova funkcija je aktivna samo kada su objekti ili grupe objekata označeni. Ukoliko ni
jedan objekt ili grupa nije označen ova ikona je bez funkcije.

341
 Označeni objekt ili grupa objekata bit će brisani, ako lijevom tipkom miša kliknete na
ikonu ili ako u padajućem izborniku Uređivanje birate naredbu Briši, odnosno ako
pritisnete tipku Del.
U dijalogu Brisanje možete podesiti, da li želite da se prije potvrđivanja brisanja, kod
više označenih objekata ili grupa objekata, pojavi „sigurnosno pitanje“.

6.7.5.1 Dijalog - Brisanje

Ovaj dijalog pojavit će se ako desnom tipkom miša kliknete na ikonu ili ako u
padajućem izborniku Opcije birate naredbu Briši....
Aktivirate li kontrolno polje Kod više 3D objekata, kod brisanja više označenih objekata
otvorit će se dodatni dijalog u kojem možete potvrditi brisanje.

342
6.7.5.2 Dijalog - Potvrđivanje brisanja

Ovaj dijalog pojavljuje se automatski ako je, kako je gore navedeno, kontrolno polje
Kod više 3D objekata aktivirano i ako je naredba Briši potvrđena. Kada brišete samo
jedan objekt ovaj dijalog se neće pojaviti.
U dijalogu se pojavljuje ime objekta ili grupe objekata koji su u postupku brisanja.
Brisanje navedenog možete potvrditi s Da ili s tipkom Enter, s Obriši sve preskačete
daljnja pitanja, te se svi ostali objekti brišu, s Ne navedeni objekt se ne briše. Pomoću
ikone Odustani ili tipke Esc prekidate postupak brisanja, s time da objekti ili grupe koje
ste prethodno potvrdili s Da će biti izbrisani.

6.7.6 Rotiranje

ArCon vam nudi mogućnost okretanja ili rotiranja objekata ili grupe objekata oko
proizvoljne osi i vraćanje rotiranih objekata u položaj u kojem su bili učitani. Ikone koje
se odnose na funkciju rotiranja aktivne su samo kada je najmanje jedan objekt ili grupa
objekata označena (vidi stranu 323). Ako nema označenog objekta ili grupe objekata
ikone za rotiranje su nedostupne i bez funkcije.
Ponuđeni su slijedeći oblici rotiranja:
1. Rotiranje oko z-, x- i y-osi: Ovom funkcijom objekt ili grupa objekata može se
rotirati u svim smjerovima trodimenzionalne prostorije, pri čemu se može definirati
neki određeni ili proizvoljni kut rotacije. Da bi ste odabrali željenu varijantu rotacije
kliknite na jednu od tri ikona.

343
 Kliknete li desnom tipkom miša na jednu od tri ikone pojavit će se dijalog Rotiranje
(vidi stranu 344), u kojem određujete, da li se rotacija odnosi na koordinate modela
ili svjetske koordinate.
U osnovi se objekt ili grupa objekata uvijek rotiraju oko svoje osi odnosno osi
okvira. Pozitivni kut odnosi se na okret u smjeru kazaljke na satu, a negativan
suprotno od kazaljke na satu.
2. Proizvoljno rotiranje: Kod ovog oblika rotiranja (vidi stranu 346) objekt ili grupu
objekata možete direktno na monitoru rotirati pomicati i okretati u svim smjerovima
oko okomite osi.
3. Inicijalizacija rotacije: Želite li rotirani objekt ili grupu objekata vratiti u prijašnji
položaj koristite ikonu za inicijalizaciju, odnosno za vraćanje u položaj u kojem su
oni bili učitani (vidi stranu 346).

6.7.6.1 .
Rotiranje oko z-, y-, i x-osi

Prije nego što objekt ili grupu objekata rotirate oko definirane ili proizvoljne osi, morate
odrediti da li se okret odnosi na koordinate objekta, odnosno grupe objekata ili na
svjetske koordinate. Ova razlika u osnovi dolazi do izražaja kada su objekt ili grupa
objekata već rotirani pri čemu se rotirala i njihova os. Budući da u tom slučaju os objekta
i os svjetskih koordinata više nisu u vezi morate navesti oko koje osi oni trebaju biti
rotirani. Kod učitavanja objekta ili grupe objekata ta razlika ne dolazi do izražaja, budući
da se obje osi tada podudaraju.
Da bi ste izveli željena podešavanja morate desnom tipkom miša kliknuti na željenu
ikonu. Nakon klika pojavit će se dijalog Rotiranje.

344
Birate li opciju Koordinate modela, objekt ili grupa objekata rotirat će se oko svoje osi.
Kod opcije Svjetske koordinate, polazna točka rotacije je ishodište svjetskog
koordinatnog sistema.

6.7.6.1.1 Rotiranje za određen kut

Da bi ste označeni objekt ili označenu grupu objekata rotirali za određeni kut birajte za
određen tip osi odgovarajuću ikonu za rotiranje pod određenim kutom. Alternativno
tome za definiranu os, kut rotacije možete odrediti pomoću naredbe Rotiranje > koja se
nalazi u padajućem izborniku Uređivanje.
U pravilu objekt ili grupu objekata moguće je rotirati oko svih osi 90°, -90°, 45°, -45°,
30° i -30°.
Želite li objekt rotirati npr. za 30 stupnjeva oko x-osi, izaberite odgovarajuću ikonu.
Kliknete li na vertikalnoj traci s alatima na takvu ikonu, označeni objekt ili grupa
objekata rotirat će se prema primjeru, za 30 stupnjeva oko x-osi. Kliknete li ponovno na
tu ikonu, objekt ili grupa objekata rotirat će se ponovno za 30 stupnjeva oko x-osi.

6.7.6.1.2 Proizvoljno rotiranje oko osi

Dodatno rotiranju za određeni kut, ArCon objekt ili grupu objekata možete rotirati za
proizvoljni kut i oko svih osi. Ovaj poseban način rotiranja ne može biti izabran pomoću
padajućeg izbornika, nego isključivo preko ikone s varijantama, a dozvoljava vam
okretati objekte za proizvoljni kut.
Da bi ste odabrali jednu od tri osi kliknite na ikonu . Nakon klika pojavljuje se dijalog
Okret.
U tom dijalogu željeni kut rotacije možete definirati pomoću klizača. Objekt ili grupa
objekata rotirat će se na monitoru za podešeni kut. Ukoliko se slažete s položajem
objekta kojeg je on prisvojio nakon rotiranja, dijalog potvrdite s OK. Predmet će ostati u
tom položaju, a dijalog će nestati.
Ispod klizača nalazi se polje unosa u kojem možete unijeti preciznu vrijednost kuta
rotacije. Ovaj precizni unos kuta je od velike koristi npr. kada objekt želite precizno
namjestiti na zid, koji je bio rotiran unutar prostorije. Da bi ste to postigli najprije u
konstrukcijskom prikazu morate označiti taj zid i na komandnoj traci monitora pročitati
kut zida. Nakon toga se ponovno vratiti u dizajnerski prikaz i objekt rotirati točno za kut
za koji je rotiran i taj zid.

345
 Kliknete li na ikonu Inicijalizacija, okret oko osi vraća se na nulu. Objekt ili grupa
objekata je tada ponovno na početnom položaju. Postupak proizvoljnog rotiranja možete
prekinuti pritiskom na tipku Esc, pri čemu se predmeti također vraćaju u prvobitan
položaj.

6.7.6.2 . Proizvoljno rotiranje

Označeni objekti ili grupe objekata mogu se bezuvjetno i proizvoljno okretati u

prostoriji. Kada kliknete na ikonu kursor miša mijenja oblik u . Pomoću
druge ikone, ikona s varijantama, možete pomicati i okretati objekt ili grupu direktno na
monitoru u svim smjerovima neovisno od osi ili kuta rotacije.
Kada ponovno kliknete s lijevom tipkom miša, objekt će biti fiksiran u izabranom
položaju. Postupak proizvoljnog rotiranja možete prekinuti pritiskom na tipku Esc, pri
čemu se predmeti također vraćaju u prvobitan položaj.
Birate li prvu ikonu, ikone s varijantama, objekt ili grupa objekata proizvoljno će se
rotirat oko okomite osi. Ova funkcija odgovara proizvoljnoj rotaciji oko Z-osi. Ovim
načinom objekt ili grupu objekata možete namjestiti direktno na monitoru, a da prije toga
ne morate pozivati dijalog Okretati s njegovim klizačem.

6.7.6.3 . Vraćanje objekata u učitan položaj

Uz pomoć ove ikone poništavaju se svi postupci rotiranja. Objekt ili grupa objekata
ponovno su prikazani u prvobitnom položaj. To znači: objekt ili grupa objekata je
orijentirana točno onako kako je bio/bila orijentiran(a) nakon učitavanja.
Ikona Inicijalizacija u dijalogu Okret odnosi se samo na trenutni postupak rotiranja. Što
znači da se klikom na nju objekt ili grupa objekata mogu, ali i ne moraju vratiti u položaj
u kojem su bili učitani.

346
6.7.7 . Zrcaljenje objekta i grupa

Ova funkcija je aktivna samo ako je barem jedan objekt ili grupa označena (vidi stranu
323). Ako nema označenog objekta ili grupe objekata ikone za zrcaljenje su nedostupne i
bez funkcije.
Označeni objekt ili grupa objekata bit će zrcaljena ako lijevom tipkom miša kliknete na
ikonu ili ako u padajućem izborniku Uređivanje birate naredbu Zrcaljenje.
Svi objekti se zrcale oko svoje srednje osi, odnosno zamijenit će se njihove strane. Kod
objekata jedne grupe ne zamjenjuju se samo njihove strane, nego i međusoban položaj
objekata.

6.7.8 . Izravnanje

Ove funkcije su aktivne samo ako su najmanje dva objekta ili dvije grupe objekata
označene (vidi stranu 323). Ako nema označenih objekata ili grupa objekata ili ako je
označen samo jedan objekt ili grupa objekata ikone za izravnanje su nedostupne i bez
funkcije.
Označeni objekt ili grupa objekata biti će izravnani ako lijevom tipkom miša kliknete na
jednu od ikona za Izravnanje ili ako u padajućem izborniku Uređivanje birate naredbu
Izravnati.
Odabirom naredbe Izravnati izvršit će se izravnavanje koje je određeno trenutno
odabranom varijantom ikone s varijantama.
Ponuđene su slijedeće varijante izravnanja objekata ili grupa objekata:
• Objekte ili grupe objekata izravnaj Na desno odnosno Na lijevo
• Objekte ili grupe objekata izravnaj Horizontalno sredinom odnosno Horizontalno u
jednakom razmaku
• Objekte ili grupe objekata izravnaj Prema gore/iza odnosno Prema dolje/naprijed
• Objekte ili grupe objekata izravnaj Prema gore/dolje (naprijed/iza ) sredinom
odnosno Prema gore/dolje (naprijed/iza ) u jednakom razmaku
• Objekte ili grupe objekata izravnaj U visini odnosno Na pod
• Objekte ili grupe objekata izravnaj U visini sredinom odnosno U visini u jednakom
razmaku
Primjena pojma lijevo, desno, naprijed, iza gore, dolje u gore navedenim točkama na
prvi pogled možda djeluje zbunjujuće. Evo još jednog objašnjenja.

347
 • U 2D-pogledima, dakle u tlocrtnom pogledu i pogledu odozgo pojmovi lijevo,
desno, gore i dolje su jasni. Oni su vidljivi direktno na slici. Izravnanje u z je u tim
pogledima moguće na jednak način, samo što to izravnanje ne možete direktno
vidjeti.
• U perspektivnom pogledu podatak lijevo i desno orijentira se na vašem monitoru
jednako (i to neovisno od toga da li vi na vašu scenu gledate odzada ili od naprijed).
Podaci odzada i od naprijed relativni su s obzirom na vaš položaj – dakle, ako ste
odabrali odzada, objekti će uvijek biti izravnati “od vas” (pri tome je neovisno u
kojem smjeru gledate na scenu). Podaci s obzirom na z-smjer dodijeljeni su uvijek
smjeru okomitom na pod, u vašem nacrtu dakle prema gore.
Ukoliko ste označili najmanje tri objekata ili grupa objekata, možete ih pomaknuti tako
da svi budu izravnani u jednom smjeru i da jedan od drugoga budu razmaknuti u
određenom razmaku. Označite npr. četiri objekta i birajte ikonu za izravnanje
horizontalno (na x) u određenom razmaku, prvi i zadnji objekt zadržavaju svoje
položaje, dok će se objekti koji se nalaze između prvog i zadnjeg pomicati na lijevo i na
desno, ovisno o položaju na kojem se nalaze, tako dugo dok ne budu smješteni između
prvog i zadnjeg i na određenom razmaku.
Izravnanje objekata ili grupa objekata zahtijeva nešto vježbe. Isprobavajte izravnanje na
jednostavnim primjerima.

6.7.9 . Kako uključiti/isključiti rasvjetu

Ova ikona je aktivna samo tada, kada je označen najmanje jedan izvor svjetlosti (stojeća
svjetiljka, luster, stolna svjetiljka itd.). Ukoliko ni jedan izvor svjetlosti nije označen
(vidi stranu 323) ili ih uopće nema u vašem projektu, ova ikona je nedostupna i bez
funkcije.
Izvor svjetlosti možete uključiti, odnosno isključiti, ako lijevom tipkom miša kliknete na
ikonu ili ako u padajućem izborniku Uređivanje birate naredbu Uključi/isključi
svjetiljku.
Prebacite li tada pomoću ikone ) na pogled noću (vidi stranu 304), sve prostorije biti
će osvijetljene s tim svjetiljkama. Ukoliko prebacite na pogled danju (vidi stranu 304),
ikona Uključi/isključi svjetiljku nema utjecaj na izgled prostorija vašeg projekta.
Svjetlost izvora svjetlosti može se podesiti u dijalogu za podešavanje objekta ili grupa.

348
6.7.10 . Optimalna paleta boja

Ova ikona je vidljiva ako je Windows u modusu indeksa boja; odnosno ako Windows
koristi 256 boja ili manje. Ako je Windows u High Color ili True Color modu ova
ikona neće biti vidljiva.
Klikom na ikonu imate mogućnost izračunati optimalnu paletu boja za pogled u boji.
Unatoč 256 ili manje boja možete obzirom na izlaznu kvalitetu boje postići
zadovoljavajuće rezultate.

349
 7 KATALOG
OBJEKATA,
TEKSTURA I MATERIJALA

7.1 KRATAK PREGLED

U dizajnerskom prikazu ArCon-a pronaći ćete velik broj materijala, tekstura i objekata
koji su smješteni u mape prema načinu upotrebe predmeta, npr. predmeti za kupaonu ili
kuhinju. Radi lakšeg snalaženja s obzirom na veliku količinu tekstura i objekata, oni su u
katalogu tekstura i objekata spojeni i organizirani prema vrsti upotrebe.
Katalog tekstura i objekata aktivirate ili deaktivirate klikom na ikonu ili odabirom
opcije Katalog objekata, tekstura i materijala iz padajućeg izbornika Prikaz.
Katalog objekata, tekstura i materijala je u svom obliku i funkcijama nalik na Explorer
pod Windows 95.
Katalog je zaseban prozor i neovisan je o glavnom prozoru ArCon-a, bez obzira na
kojem mjestu ekrana se nalazi, a ujedno može biti „prilijepljen“ na glavni prozor ArCon-
a. Između tih dviju mogućnosti birajte u padajućem izborniku Prikaz – Katalog priljepi
za prozor. Ako je katalog „prilijepljen“ na glavni prozor, naslovnu traku kataloga
možete pomicati i smjestiti je na lijevi, desni, gornji ili donji rub ArCon-ovog glavnog
prozora.
Funkcije kataloga objekata, tekstura i materijala biti će opisane u slijedećim odlomcima
ovog priručnika.

350
7.2 PODRUČJA KATALOGA OBJEKATA, TEKSTURA I
MATERIJALA

7.2.1 Naslovna traka

Na naslovnoj traci kataloga nalazi se naziv korisničkog kataloga. Osim toga naslovna
traka sadrži i standardne ikone Windows-a 95 za
• Za minimiziranje,
• Maksimiziranje i zatvaranje.

7.2.2 Traka padajućih izbornika

Traka padajućih izbornika sadrži tri padajuća izbornika Katalog, Prikaz i Pomoć.
• Katalog omogućava odabir direktorija kataloga za Objekte, Teksture, Učitane
teksture i Materijale, kako bi se oni mogli učitati u katalog.

351
 • Prikaz omogućava uključivanje ili isključivanje trake s alatima kao i odabir načina
prikaza informacija u objektima, teksturama i materijala u pregledniku kataloga.
Aktiviranjem opcije Detalji, za svaki objekt, teksturu ili materijal biti će ispisani
podaci o proizvođaču, broju artikla, cijena i naziv datoteke objekta.
• Opcijom Pomoć možete dobiti detaljnije informacije za željenu temu.

7.2.3 Traka s alatima

Ako je traka s alatima uključena, sve naredbe iz navedenih padajućih izbornika

možete pozivati klikom lijeve tipke miša na odgovarajuće ikone.

7.2.4 Područje struktura

U lijevom dijelu kataloga objekata, tekstura i materijala ispod padajućih izbornika nalazi
se Područje struktura u kojem su prikazani direktoriji struktura korišteni kod ArCon-a,
a u kojima su organizirani objekti, teksture i materijali.
Napomena: Kada katalog vidite prvi put – nakon pokretanja ArCon- a – područje
struktura biti će „minimalizirano“. Da bi područje struktura povećali i vidjeli sve
potrebne podatke, pomoću pritisnute lijeve tipke miša razvucite prozor kataloga ili
klikom na ikonom za maksimaliziranje prekrite glavni prozor ArCon-a s prozorom
kataloga. Na taj način možete sami odrediti odnos između područja strukture i područja
sadržaja.
S ikonom vraćate prikaz prethodne mape direktorija strukture.

7.2.5 Područje sadržaja

U desnom dijelu kataloga nalazi se Područje sadržaja, koji prikazuje sadržaj aktualne
mape tekstura ili objekata.
Sva podešavanja za katalog objekata, tekstura i materijala, ArCon automatski preuzima
kod izlaza iz programa. Kod ponovnog pokretanja kataloga on će se pojaviti na
jednakom mjestu na kojem ste ga podesili prije nego što ste prošli put izašli iz programa.

352
U katalogu objekata, teksura i materijala možete unijeti grupu objekata koju ste definirali
sami. Kako za svaku takvu novu grupu objekata dodijeljujete naziv te grupe, možete
definirati svoj katalog namještaja.

7.3 . OBJEKTI U KATALOGU

U ArCon-u ćete pronaći vrlo velik broj predmeta unutarnjeg uređenja. To je više od
1.000 objekata kao što su namještaj za kupaonu, kuhinju i dnevni boravak. Da bi se lakše
mogli snaći poradi tako velikog broja, objekti su u katalogu objekata, tekstura i
materijala spojeni prema namjeni i organizirani u direktoriju Objekti.
Taj direktorij sastoji se iz više poddirektorija npr., (podirektorij za kupaonu, kuhinju ili
dnevni boravak) u kojima su smješteni zasebni objekti (npr. ormar, stol, stolica) ili
katalog objekata koje prema svojim karakteristikama odgovaraju s obzirom na naziv
poddirektorija.
Taj katalog objekata ili zaseban objekt biti će u području sadržaja kataloga ilustrirani
grafičkim prikazom, da bi se dobio uvid o izgledu objekata i ideja o mjestu gdje bi taj
objekt bio najbolje smješten u vašem stanu. Katalog ima žuto obojenu pozadinu, a
objekti sivu.

7.3.1 Učitavanje objekata

Kliknete li lijevom tipkom miša na direktorij Objekti u području struktura kataloga biti
će prikazani svi poddirektoriji kao što su predsoblje, kupaona, ured itd. i učitani u
područje sadržaja. Poddirektorij u području struktura otvarate klikom lijeve tipke miša na
poddirektorij, dok u području sadržaja kataloga, mapu otvarate ako na nju kliknete dva
puta.
Kada su dodatni poddirektoriji (npr. Ured koji sadrži mape pisaći stol, stolica, ormar
itd.) dostupni, otvarate mape u kojima su pohranjeni zasebni objekti. Sadrži li
poddirektorij veliki broj zasebnih objekata, pojavit će se dijalog u kojem će biti prikazan
postupak učitavanja objekata.
Ukoliko ne želite učitati sve objekte, postupak učitavanja prekidate klikom na ikonu
Odustani. U sadržaju kataloga biti će prikazani samo objekti koji su učitani prije prekida
postupka učitavanja.

353
 Pomoću ikone vraćate se korak nazad, znači kako ste prije dolazili od direktorija do
objekta, sada se uz pomoć ove ikone istim putem vraćate od objekta do direktorija.
Kliknete li na ikonu
ili birate u padajućem izborniku naredbu Objekti, dobit ćete prikaz zadnjih korištenih
mapa objekata.
Pomoću ikone Detalji katalog mapa objekata ili zasebni objekti biti će u području
sadržaja prikazani kao mali prozor prikaza, koji sadrži dodatne informacije zasebnih
objekata kao što su proizvođač, broj artikla, cijena i naziv datoteka.
Aktualna verzija ArCon-a, ne sadrži stvarne podatke o nazivu namještaja, nego su oni
„izmišljeni“. Zbog toga su podaci o proizvođaču, broju artikla i cijeni „nepoznati“. Kod
proizvođača dodatnih modula za ArCon, unešeni podaci biti će stvarne vrijednosti.

7.3.2 Biranje objekata

Klikom lijeve tipke miša na objekt, koji se nalazi u području sadržaja, objekt će biti
označen. Taj označeni objekt biti će obojen i u odnosu na ostale objekte naglašen.
Jednako kao što ste teksture izvlačili iz kataloga u vaš prikaz pomoću metode vuci i
ispusti isto tako i objekte u jedan od ArCon-ovih pogleda možete izvlačiti pomoću te
metode. Kako ćete objekte točno smjestiti u jedan od pogleda objašnjeno je u poglavlju
Kako smjestiti objekt i grupu .
Uz sve te funkcije u ArCon-u za sve te objekte možete definirati grupu objekata i te
objekte spojiti u tu grupu. Tako npr. možete kreirati grupu objekata za blagovaonicu koja
će se sastojati od šest stolica, ovalnog stola sa stolnim dekorom i odgovarajućom
stropnom lampom. Tu grupu objekata definirajte kao blagovaonicu i pomoću metode
vuci i ispusti spremite je u katalog. Pri tome se zamjenjuju “Izvor” i “Cilj”. U aktualnom
pogledu je “Izvor” grupa, a katalog “Cilj”.
Grupe objekata iz kataloga učitavate analogno kao i zasebne objekte.

354
7.3.3 Dijalog - Objekt

Ovaj dijalog pojavljuje se nakon duplog klika na objekt u području sadržaja kataloga.
Dijalog sadrži najmanje dva registra Prikaz i Podaci. Postoji li u jednakom direktoriju u
kojem se nalazi objekt, datoteka s jednakim nazivom kao i objekt ali s ekstenzijom .TXT
za tekstualne datoteke ili .RTF za formatirane tekstualne datoteke, dijalog - Objekt će
sadržavati dodatni registar Informacije.

7.3.3.1 Registar - Prikaz

U tom registru nalazi se prozor prikaza, u kojem uvećan ili umanjen odabrani objekt
možete promatrati sa svih strana.
355
 Ukoliko objekt ima karakteristike animiranog objekta, u donjem dijelu prozora prikaza
pojavit će se klizač s kojim tada mijenjate “Vrijeme” prikaza. Ikone „Play“ i „Stop“ koje
se nalaze blizu klizača omogućuju vam pokretanje i zaustavljanje automatske animacije
objekta u prozoru prikaza.

7.3.3.2 Registar – Podaci

U ovaj registar možete unijeti podatke koji se odnose na proizvođača, broj narudžbe i
cijenu aktualnog objekta, da bi ste mogli kreirati npr. popis cijena smještenih predmeta
unutarnjeg uređenja jednog projekta (i to s dodatnim programom na bazi ActiveX,
proračunati).

356
7.3.3.3 Registar – Informacije

Postoji li u jednakom direktoriju u kojem se nalazi objekt datoteka s jednakim nazivom

datoteke kao i objekt ali s ekstenzijom .TXT za tekstualne datoteke ili .RTF za
formatirane tekstualne datoteke, dijalog - Objekt će sadržavati dodatni registar
Informacije. U njemu će biti ispisan sadržaj tekstualne datoteke.

7.4 . TEKSTURE U KATALOGU

kTeksture koje se koriste u ArCon-u u katalogu objekata, tekstura i materijala (vidi

stranu 350) su teksture koje se koriste za oblaganje površina npr. obloge za podove,

357
 tapete itd. S jedne strane, pod teksturom se podrazumijeva izgled materijala (kod prikaza
namještaja), a s druge strane (kod kompjuterske grafike) slike koje će biti „zalijepljene“
na trodimenzionalne objekte.
U ArCon-u upotreba tekstura ima posebno značenje. S njima se dobije realni izgled
objekta, bez da će geometrija objekta biti previše složena.
Sve teksture unesene su u direktorij tekstura kataloga i prikazane su u području sadržaja
kataloga.
S teksturama mijenjate i oblikujete površinu konstrukcije vašeg projekta. Pod oblažete s
tepihom ili parketom, tapecirate zidove i stropove, vrata ili prozore strukturirate drvetom
borovine, birate materijal i boju zavjesa. Vaša sloboda oblikovanja nije ograničena.
Teksture mijenjate i polažete sasvim prema svojoj želji.
Niste li zadovoljni s teksturama koje su unijete u ArCon, možete ih kreirati sami. Format
te teksture (slike) je format Windows bitmap datoteka (BMP-datoteka), koje se mogu
kreirati u nekom “Paint” programu.
U slijedećim odlomcima ovog priručnika biti će u kratkim crtama objašnjeno učitavanje,
označavanje, izmjena i polaganje tekstura.

7.4.1 Učitavanje tekstura

Klikom lijeve tipke miša na mapu tekstura ili klikom na ikonu trake s alatima,
kompletni direktorij teksture biti će učitan u područje sadržaja kataloga. Pri čemu su
različite teksture odvojeno sortirane u različite poddirektorije. Prije nego što ćete vidjeti
teksture trebate još odabrati odgovarajući poddirektorij.
Napomena: Kao što je objekt poddirektorija prikazan kao grafička slika, jednako tako će
biti prikazana i tekstura poddirektorija.
Kod učitavanja velikog broja tekstura iz direktorija otvara se dijalog u kojem je prikazan
postupak učitavanja tekstura. Ukoliko ne želite učitati sve teksture, postupak učitavanja
prekidate klikom na ikonu Odustani. U području sadržaja kataloga biti će prikazane
samo teksture koje su se učitale prije prekida postupka učitavanja.
Pomoću ikone učitane teksture, u katalogu će biti prikazane teksture koje ste već
koristili u vašem projektu ili koje ste koristili barem jednom. Prednost toga je što ih više
ne morate učitavati iz kompletnog kataloga. U učitanim teksturama nalazi se jedna
„posebna tekstura“, s kojom možete brisati korištene teksture u vašem projektu.

358
Pomoću ikone Detalji u području sadržaja kataloga, za svaku teksturu koja se nalazi u
tom području sadržaja kataloga, biti će prikazan mala sličica teksture i popratne
informacije kao što su npr. visina i širina teksture.

7.4.2 Označavanje tekstura

Kada je katalog tekstura otvoren i učitan u katalog, teksturu možete odabrati tako da na
nju kliknete lijevom tipkom miša. Odabrana tekstura biti će označena i obojana, te će se s
obzirom na to isticati u odnosu na ostale teksture koje se nalaze u području sadržaja
kataloga.

7.4.3 Kako smjestiti i izmijeniti teksture

Izvucite označenu teksturu uz pomoć pritisnute lijeve tipke miša iz kataloga u prozor
prikaza vašeg projekta. Kada se miš nalazi iznad područja na koje može biti smještena ili
izmjenjena tekstura (npr. zid), kursor miša mijenja svoj izgled u kursor s oznakom „ovdje
se može smjestiti ili izmijeniti tekstura“.
Kada pustite lijevu tipku miša adekvatna obloga zida se mijenja i ona postane npr.
tapecirana. Unosom tekstura u projekt možete utjecati na kompletan izgled vašeg
projekta. Taj postupak polaganja i izmijene tekstura odnosi se gotovo na sva područja
vašeg projekta. Na taj način možete promijeniti i npr. navlaku vaše garniture za sjedenje.
Unatoč tome, postoje objekti na koje se tekstura ne može smjestiti ili izmijeniti.

7.4.4 Brisanje tekstura

Unesenu teksturu u vašem projektu možete brisati, ako iz područja sadržaja kataloga,
odnosno iz popisa učitanih tekstura izvučete Teksturu za brianje. Željena tekstura u
vašem projektu biti će izbrisana.

359
 7.4.5 Obrađivanje tekstura

Jednako kao i kod objekata, da bi ste mogli obrađivati teksturu, najprije u katalogu
tekstura trebate dvaput na nju kliknuti (ili u padajućem izborniku, koji dobijete kada
desnom tipkom miša kliknete na željenu teksturu, birate Otvori ili Karakteristike).
U prozoru prikaza pojavljuje se površina na kojoj će biti prikazana odabrana tekstura
(3*3 kvadrata).
Opisivanje tekstura s popratnim tekstom moguće je kao i kod objekata. Registar Podaci
identičan je registru koji se nalazi u dijalogu za objekte jedino što ovaj registar ne sadrži
područje Položaj.
Napomena: Za razliku od objekata, podaci o teksturama nisu spremljeni u datoteke sa
slikama, nego u odvojene Tex.ini datoteke koje se uvijek nalaze u istim direktorijima kao
i datoteke sa slikama. Postoji li u tom direktoriju već datoteka s tim nazivom, ona će biti
proširena za oznaku obrađene slike.
Napomena: Tex.ini biti će kreirana kada se u registru Podaci za teksturu unesu neki
podaci, a u direktoriju s datotekama slika (tekstura) još ne postoji Tex.ini datoteka.

7.4.5.1 Registar - Rezolucija

Kliknete li u katalogu dvaput na teksturu (ili ako u padajućem izborniku koji dobijete
kada desnom tipkom miša kliknete na željenu teksturu birate Otvori ili Karakteristike)
prikazani dijalog sadržavat će dodatni registar Rezolucija. Ovaj registar sadrži
informacije o datoteci slike. Ako se radi o Windows-BMP datoteci u polja unosa Širina i
Visina možete unijeti vrijednosti veličine slike kakva je „u stvarnosti“. Ako se radi o npr.
slici čija je površina veličine 1m*1m, za Širinu i Visinu unesite vrijednosti od 1m.
Podaci koje ste definirali u ovom području dijaloga biti će zasebno spremljeni u BMP-
datoteku i ti podaci biti će korišteni u slučaju kada u području „Dimenzije teksture“
aktivirate kontrolno polje „Koristiti originalne mjere“.

7.4.6 Upotreba slike kao teksture

U ArCon-u kao teksture možete koristiti i kreirane slike. Pri tome trebate paziti na
slijedeće:

360
• Teksture će biti učitane s maksimalnom rezolucijom od 256 x 256 piksela. Želite li
učitati sliku koja ima višu rezoluciju ona će najprije biti smanjena na gore navedenu
rezoluciju.
• Teksture će u program biti spremljene s indeksom boja. Po pikslu jedne teksture uzet
će se osam bitova. Učitate li sliku s originalnim bojama ona će se najprije
transformirati u osam bitni indeks boja slike.
• ArCon od verzije 4.0 osim Windows BMP datoteka podržava i formate za sliku GIF,
PCX, TIFF, JPEG i PGN. Kod upotrebe varijanta TIFF i JPEG trebate posebno paziti
da slika ne bude „prevelika“. To ne smeta, međutim produžava vrijeme učitavanja.
Verzija 2.6 to ne podržava, podržava samo BMP datoteke.
• Memorija vašeg PC je ograničena. Kada koristite vrlo velik broj tekstura, može se
dogoditi da nemate dovoljno memorije.

7.5 . MATERIJALI U KATALOGU

Dodjeljivanjem karakteristika materijala, omogućeno vam je definiranje određenih
struktura i karakteristika teksture koja će biti korištena za vaš objekt. Pri tome možete
mijenjati efekte odbljeska i zrcaljenja koji imaju posebno značenje pri raytracing- u (vidi
stranu 297).

7.5.1 Učitavanje materijala

Kliknete li lijevom tipkom miša na mapu Materijala, odnosno ikonu trake s alatima
ili birate li u padajućem izborniku Katalog - Materijali učitat ćete kompletni direktorij
materijala u područje sadržaja kataloga.

7.5.2 Kako smjestiti i izabrati materijale

Materijal ćete odabrati ako lijevom tipkom miša u području sadržaja kataloga kliknete na
njega. Izabrani materijal biti će označen i obojen i vidno će se razlikovati od ostalih
materijala.

361
 Označeni materijal iz kataloga, u prozor vašeg projekta, izvucite pritisnutom lijevom
tipkom miša. Kada se kursor miša nalazi na području na koje se može smjestiti ili
izmijeniti materijal, kursor miša mijenja svoj izgled u „ovdje se može smjestiti ili
izmijeniti materijal“.
Kada pustite lijevu tipku miša struktura površine objekata biti će promijenjena. Tom
području dodijeljen je materijal.
Za razliku od tekstura, gdje za svaki objekt scene možete koristiti drugu teksturu, kod
promjene materijala svi jednaki objekti biti će izmijenjeni istovremeno. Dakle, ako npr. u
kupaonici koristite dva jednaka lavaboa i za jedan od njih dodijelite drugačiji materijal,
istovremeno će biti izmijenjen materijal i drugog lavaboa.

7.5.3 Obrađivanje materijala / Definiranje novog materijala

Duplim klikom na prikaz materijala u pregledniku slijedeći dijalog:

362
U tom dijalogu vam je s jedne strane omogućeno obrađivanje već postojećih materijala, a
s druge strane na osnovu već postojećih materijala kreiranje novih materijala.
Prikazani dijalog je relativno kompleksan. Eksperimentiranjem s unosima najlakši je
način da “uđete” u tajne ArCon-ovih materijala.

7.5.3.1 Područje - Ime

U tom području će u polju obrade biti prikazano ime aktualnog materijala. Kada
mijenjate to ime da bi ste definirali novi materijal ikona Spremi kao novi materijal, koja
je inače nedostupna, u ovom slučaju postaje aktivna. Kliknete li na tu ikonu, podešavanja
koja su podešena za novi materijal biti će spremljena pod tim definiranim imenom.
Napomena: Materijal možete brisati ako na izabrani materijal kliknete desnom tipkom
miša i u pojavljeno padajućem izborniku birate opciju Briši….

363
 7.5.3.2 Područja za definiranje specijalnih karakteristika materijala

Osim gore navedenog područja Ime, dijalog sadrži i područja Ambijentalni i difuzni
udio, Zrcalni udio, Transparentni udio, Jačina odbljeska, Teksturiranje i Dodatne
karakteristike.
U tim područjima određujete definitivan izgled materijala. Prije nego što će navedena
područja u ovom priručniku biti opisana u zasebnim odlomcima, u slijedećem odlomku
biti će opisani pojedini parametri materijala (ako vam pojam kao što je „difuzni udio“ i
„jačina odbljeska“ nisu u potpunosti jasni).

7.5.3.3 Značenje različitih parametara materijala

Kod simulacije realnih predmeta računarskom grafikom karakteristika površine

materijala biti će simulirana uz pomoć različitih parametara. O količini korištenih
parametara ovisi kako realno će površina predmeta biti prikazana. ArCon-ov model
materijala realiziran je i orijentiran prema grafičkom standardu PHIGS PLUS. Ovaj
model ima nekih ograničenja, ali je za prikaz u realnom vremenu kakav koristi ArCon
sasvim dovoljan.
Kako će objekt s određenim materijalom izgledati ne ovisi samo o materijalu, nego i o
izvoru svjetlosti s kojim će objekt biti osvijetljen. Prema tome, karakteristike izvora
svjetlosti i materijala su u zajedničkoj vezi kod definiranja izgleda objekta. Karakteristika
materijala je u principu skup različitih podkarakteristika: ambijentalni udio - odgovoran
za refleksiju okolnog svjetla, difuzni udio - odgovoran za simulaciju “mat” karakteristika
materijala, zrcalni udio - odgovoran za simulaciju “poliranih” karakteristika materijala i
transparentni - odgovoran za simulaciju prozirnih materijala.
Nadalje, uz pomoć tekstura moguće je prikazati objekte s više detalja. Te teksture su u
principu isto karakteristike materijala. U ArCon-u će teksture i materijali biti spremljeni
odvojeno, da bi se npr. za različito strukturirani drveni materijal mogla koristiti jednaka
„glazura“.
U prozoru prikaza možete promatrati kako različite promjene parametara djeluju na
materijal; pri čemu se prikaz u prozoru aktualizira odmah nakon promjene vrijednosti.
Određene karakteristike materijala vidljive su samo pri raytracing-u slika. Da bi ste te
karakteristike mogli vidjeti u prozoru prikaza u njegovom donjem desnom dijelu postoji

364
dodatna ikona . Potvrdite li navedenu ikonu, u prozoru prikaza aktivirat će se
raytracing, tako da možete ujedno promatrati i karakteristike materijala pri raytracing-u.

7.5.3.4 Područja - Ambijentalni i difuzni udio / Zrcalni udio

U oba ova područja dijaloga definirate parametre za ambijentalni i difuzni udio, te za

zrcalni udio. U području Ambijentalni i difuzni udio možete definirati ambijentalnu,
odnosno difuznu boju jednog objekta.
U poljima unosa Ambijentalni udio i Difuzni udio određujete postotni stupanj refleksije
za ambijentalnu i difuznu refleksiju. Ako je ambijentalni udio vrlo visok, izgled objekta
biti će relativno blijed, budući da će svjetlost okoline biti reflektirana vrlo jako. Ako je
difuzni udio vrlo visok, svjetlost od definiranog izvora svjetlosti biti će vrlo jako i
reflektirano u nespecifičnim smjerovima. Velike vrijednosti za difuzni udio potrebne su
npr. za simulaciju baršunaste (samt) površine.
U području Zrcalni udio definirate boju i postotni udio zrcalne refleksije. Boja u
principu definira boju odbljeska na objektima.
Da se zrcalni udio prekriva s ambijentalnim i difuznim udjelom biti će jasnije iz
slijedećeg primjera: Zamislite da imate crvenu baršunastu (samt) površinu na koju je
smještena vrlo tanka staklena ploča. Njena površina izgledat će kao da je napravljena iz
crvenog baršuna (samta). Sa zrcalnim udjelom definirate karakteristike tog stakla.
Osim polja unosa za boju i zrcalni udio u području Zrcalni udio postoji i kontrolno polje
Idealno zrcaljenje pri raytracing-u. Aktivirate li to kontrolno polje u prozoru prikaza
nećete zamijetiti direktne promjene. No nakon klika na ikonu , koja se u prozoru
prikaza nalazi dolje desno, vidjeti ćete da prikazana kugla idealno reflektira kariranu
površinu poda.

7.5.3.5 Područje – Transparentni udio

U tom području određujete da li će materijal biti transparentan i ako da, koliki će biti
njegov indeks lomljenja.
Materijal će biti transparentan kada je kontrolno polje Materijal je transparentan
aktivirano. U tom slučaju polja unosa za transparentnost i indeks loma su dostupna. Tada
u polje unosa Transparentnost unosite vrijednost za providnost materijala. Vrijednost

365
 od 50% znači da, kada gledate kroz objekt s tim materijalom 50% boje generira iz onoga
što je iza objekta, a 50% boje dolazi od samog objekta.
S poljem unosa za Indeks lomljenja definirate „tvrdoću“ transparentnog materijala.
Promjene u tom polju unosa nisu direktno vidljive u prozoru prikaza; tek nakon
potvrđivanja ikone prepoznat ćete razlike.
Za simuliranje npr. staklene čaše za indeks lomljenja koristite vrijednost od 1.2; želite li
simulirati nešto kao mjehurići u vodi za indeks lomljenja trebate koristiti vrijednost
manju od 1.0.

7.5.3.6 Područje – Jačina odbljeska

Podešavanja u tom području vidljiva su samo tada kada ste u području Zrcalni udio
podesili relativno visok udio. Mijenjajući vrijednosti u polju unosa Jačina odbljeska
možete promatrati kako se dolje prikazana krivulja podiže ili spušta. Ova krivulja
predstavlja vrijednost intenziteta odbljeska u ovisnosti o kutu. Što je veća vrijednost, to
će odbljesak biti manji.
Za materijale bez sjaja (nepolirano zlato, eloksirani aluminij i sl.) trebate koristiti
vrijednosti manje od 3, a za jako sjajne materijale (npr. polirano zlato ili polirana
plastika) trebate koristiti što veće vrijednosti.

7.5.3.7 Područje – Dodatne karakteristike

Ovo područje dijaloga sastoji se od tri kontrolna polja Refleksivna mapa, Materijal je
samosvjetleći i Plohe s ovim materijalima su obostrano vidljive.

7.5.3.7.1 Kontrolno polje – Refleksivna mapa

Aktivirate li kontrolno polje Refleksivna mapa, teksture koje su prikazane na objektu

neće biti interpretirane kao „slike koje su nalijepljene na objekt“, nego će te teksture biti
interpretirane kao „zrcalna slika“. Ovisno o položaju od kuda i kako gledate na objekt s
takvim materijalom, efekt refleksivne mape vidjet ćete na različitim mjestima.
Ovaj efekt upotrebe teksture koristi za simulaciju idealnog zrcaljenja, pri čemu se ne
zrcali okolina objekta na objekt; nego tekstura.

366
Aktivirate li Refleksivnu mapu, u prozoru prikaza promjene će biti vidljive samo u
slučaju ako ste u području Teksturiranje izvršili potrebna podešavanje.
Budući da se u prozoru prikaza nalazi kugla koja će, bez obzira s koje strane vi gledate
na nju, uvijek izgledati jednako, efekt refleksivne mape ne možete promatrati osobito
dobro. Vidjet ćete samo lagano treperenje teksture. Uzrok ovog treperenje je to što kugla
nije idealno okrugla, nego je aproksimirana s nizom trokutastih ploha.
Da bi što bolje mogli promatrati utjecaj refleksivne mape, definirajte primjereni materijal
i izvucite ga na zakrivljene objekte vašeg nacrta. Kada te objekte proizvoljno rotirate
efekt refleksivne mape možete vidjeti jako dobro.
Pazite dodatna karakteristika Refleksivna mapa može se koristiti samo za objekte koji
mogu biti teksturirani.

7.5.3.7.2 Kontrolno polje – Materijal je samosvjetleći

Aktivirate li navedeno kontrolno polje, materijal će biti vidljiv i u slučaju kada se u

vašem nacrtu ne nalazi niti jedan izvor svjetlosti i kada kao pogled odaberete pogled. Taj
materijal tada služi kao izvor svjetlosti, pri čemu njegova okolina nije osvijetljena.
Ovaj materijal možete jako dobro upotrijebiti kontrolnu rasvjetu ili reklamne ploče.

7.5.3.7.3 Kontrolno polje - Plohe s ovim materijalom su obostrano

vidljive

U normalnim slučajevima ArCon kod objekata prikazuje samo površinu na koju

promatrač gleda; dakle kod kugle vidljiva je samo polovica te kugle. Prikaz stražnje
polovice kugle zahtjeva nepotrebno vrijeme proračuna, budući da prikazane površine
stražnje polovice nisu vidljive, već prekrite prednjom polovicom kugle.
U određenim okolnostima ovakav prikaz nije prihvatljiv. Pogotovo tada, kada se teksture
koristite za maskiranje objekata, budući da u tom slučaju vidite unutar objekta. Vidjeli bi
i stražnju stranu objekta (iako ne kompletno).
Označite li ovo kontrolno polje, površine koje su obložene s tim materijalom biti će
također vidljive iako su straga.

367
 7.5.3.8 Područje - Teksturiranje

Podešavanje ovog područja ima smisao samo tada kada materijal izvlačite na površinu
koja može biti teksturirana. Da li neka površina može ili ne može biti teksturirana
ispitajte na slijedeći način: Odaberite jednu teksturu i izvucite je iz kataloga na željeni
objekt. Izmijeni li kursor oblik u , odgovarajući objekt može biti teksturiran. Ne
izmijeni li se kursor već on zadrži oblik taj objekt ne može biti teksturiran.

7.5.3.8.1 Kontrolno polje – Tekstura maskira objekt

Aktivirate li ovo kontrolno polje, objekt će biti prikazan samo na mjestima gdje korištena
tekstura nije točna crna (udio boje 0,0,0).
Dakle, kada je navedeno kontrolno polje aktivirano teksture možete koristiti da bi ste
„probušili“ područje jednog objekta. Drveća koja su definirana u ArCon-u djelomično su
prekrivena s takvim materijalom.
Da bi ste vidjeli promjene u prozoru prikaza, morate imati odabranu neku teksturu.

7.5.3.8.2 Kontrolno polje – miješanje difuzne boje i teksture

U normalnim slučajevima tekstura piksel za pikslom nadomješta difuznu boju objekta. U

tom slučaju sasvim je svejedno da li ćete za teksturirani objekt koristiti zelenu ili crvenu
difuznu boju materijala.
U određenim okolnostima javlja se potreba za miješanjem obiju boja, boje teksture i
difuzne boje. To je u slučaju npr. kada za teksturu koristite sliku s nivoima sive boje.
Tada difuzna boja oboji takvu sliku.
Primjer: Zamislite da imate teksturu drveta kao crno-bijelu sliku. Za difuznu boju
definirajte tamno crvenu boju i aktivirajte kontrolno polje Miješanje difuzne boje i
teksture, dobit ćete tamno crvenu teksturu za drvo. Koristite li jednaku teksturu, a kao
difuznu boju definirate žutu boju, tekstura će nalikovati na teksturu – drveta smreke.
Mogućnost miješanja difuzne boje i teksture postoji i za zidove i slične konstrukcijske
elemente.

7.5.3.8.3 Kontrolno polje – U prikazu za kuglu koristi slijedeću teksturu

Neke karakteristike materijala mogu biti vidljive samo kada je objekt teksturiran tim
materijalom.

368
Za prikazanu kuglu u prozoru prikaza možete sami podesiti da li će ona biti teksturirana
ili ne i ako da, koja će tekstura u tom slučaju biti korištena. Aktivirajte navedeno
kontrolno polje i u donje polje unosa unesite ime teksture koja treba biti korištena.

369
 8 POJEDNOSTAVLJENA PROCJENA
TROŠKOVA (DIN276)

8.1 KRATAK PREGLED

Projektiranje nacrta zgrade je jedna strana medalje, a druga svi troškovi u svezi s time.
Stoga ArCon ne podržava samo prikaz nacrta ili proračun prema DIN 277, s ArCon-om
se može dobiti i približna procjena troškova na osnovi 7 grupa troškova koje su u skladu
s DIN 276. Pri čemu se kvadratni metri površine prostorije i kubni metri volumena
prostorije proračunavaju direktno iz nacrta.
Procjena troškova moguća je i prije samog projektiranja. U tom slučaju podaci ne mogu
biti preuzeti iz projekta. Radite li procjenu troškova na temelju gotovog projekta, u
ArCon-u se površina zemljišta i vrijednosti grupa troškova 300 i 400 može preuzeti
direktno iz nacrta.
Osnova za ovu grubu procjenu troškova u ArCon-u je bruto-volumen prostorije (BVP).
Cijena kvadratnog, odnosno kubnog metra, određuje se prema Tabeli troškova
izgradnje.
U ArCon-u su iz različitih tabela troškova izgradnje uzete procjene za grupe troškova
300 i 400. Troškovi svih ostalih grupa troškova moraju se unijeti ručno.
Tabele troškova izgradnje koja se koristi u ArCon-u zapisane su u datoteci
TROSKOVI.INI u instalacijskom direktoriju ArCon-a \STANDARD\DIN276 te se
mogu tamo i proširiti.
Slijedeća slika još jednom prikazuje vrijednosti koje mogu biti preuzete iz projekta i koje
grupe troškova mogu biti automatski proračunate na osnovu tabela troškova izgradnje.

370
8.2 DIJALOG – PRIBLIŽNA PROCJENA TROŠKOVA PREMA
DIN 276

Dijalog Približna procjena troškova prema DIN 276 dobit ćete ako u padajućem
izborniku Datoteka birate naredbu Procjena troškova. Da bi se ovaj dijalog mogao
aktvirati najprije trebate kreirati projekt.

371
 U ovom dijalogu unosite vrijednosti koje se odnose na slijedeće:
1. Prema vrsti zgrade određujete tabelu troškova izgradnje i optimalno definirate kako
će biti procijenjena grupa troškova 300 i 400. Kasnije prema tome možete saznati
koliko kubni metar prostorije stoji minimalno ili maksimalno.
2. Pomoću kontrolnih polja definirate koji podaci će biti automatski preuzimati iz
nacrta.
3. U koloni Pojedinačne cijene podaci mogu biti preuzeti iz nacrta ili unijeti manualno.
ArCon pojedinačne cijene za grupe troškova 300 i 400 proračunava na temelju
izabrane tabele troškova izgradnje ovisno o odabranim opcijama. Ostale cijene se
moraju unijeti manualno. Ukupne cijene i ukupni troškovi dobit će se automatski.

Slijedeća slika prikazuje povezanost pojedinih područja dijaloga:

372
Napomena: Sve vrijednosti dijaloga Približna procjena troškova prema DIN 276
uključujući tabele troškova izgradnje, mogu biti preuzete u info prostorije pomoću
odgovarajućih ključnih riječi.

8.2.1 Područje – Podaci o veličini projekta

U ovom području dijaloga biti će ispisane aktualne vrijednosti vašeg projekta. Ukoliko
još nemate kreirani nacrt, ovo područje dijaloga biti će neispunjeno.
U ArCon-u će proračun troškova biti izveden prema bruto volumenu prostorija (BVP),
odnosno volumen svih prostorija s vrstom upotrebe Natkriveno i u punoj visini sa svih
strana zatvoreno. U ArCon Pro se vrsta upotrebe prostorije može odrediti pomoću
registra DIN 277 dijaloga Podaci prostorije. To znači da ako za prostoriju definirate
373
 vrstu upotrebe b ili c, možete spriječiti da se ona nalazi u procjeni bruto volumena
prostorije i time spriječiti da utječe na procjenu troškova, budući da se ovdje uzimaju u
obzir samo prostorije s vrstom upotrebe a.
Bruto površina prostorije (BPP) i prostor glavne namjene (GNP) su proračunati i prema
tome ispisani od ArCon-a, ali se ne uzimaju u obzir kod proračuna troškova.

8.2.2 Područje – Tabela troškova izgradnje

U ovom području dijaloga prema veličini i vrsti projekta (zgrade) birate Tabelu troškova
izgradnje na osnovu koje želite proračun troškova. Pokraj polja popisa pronaći ćete
polje unosa Opis aktualne tabele troškova izgradnje.
U ArCon-u tabele troškova izgradnje sadrže vrijednosti samo za grupe troškova 300 i
400. Ovaj iznos će biti korišten za proračun pojedinačne i ukupne cijene grupe troškova
Građevinska konstrukcija i Tehnička oprema. Uz to se za svaku grupu troškova može
definirati s kojom vrijednosti će biti procijenjen kubni metar prostorije: minimalnom,
srednjom vrijednosti ili maksimalnom vrijednosti. Ovakvim postupkom možete npr.
na brzinu odrediti s kojim troškovima morate maksimalno računati.
Napomena: Autori i izdavači ovog softvera ne mogu dati nikakvu garanciju da su
procjene troškova korektne.

374
8.2.3 Područje – Procjena troškova

U ovom području određujete za koje grupe troškova će se mjere preuzeti direktno iz

nacrta. Za to vam za svaku grupu troškova stoji na raspolaganju odgovarajuće kontrolno
polje. Ukoliko je kontrolno polje aktivirano, odgovarajuća vrijednost biti će automatski
unijeta u za to predviđeno polje unosa. Ta polja su nakon automatskog unosa
nedostupna, a vrijednosti koje su ispisane u njima se ne mogu više izmjenjivati.
Pri tome imajte u vidu da se iz nacrta mogu preuzeti samo vrijednosti za grupe troškova
100 (Zemljište), 300 (Građevinska konstrukcija) i 400 (Tehnička oprema). Podaci za
ostale grupe troškova moraju se unijeti manualno.
U koloni Pojedinačna cijena određujete cijenu po jedinici. To znači da za svaku grupu
troškova definirate koliko je cijena po kubnom odnosno kvadratnom metru. ArCon tada
vrijednosti, koje su preuzete iz projekta ili unijete manualno, množi s iznosom
pojedinačne cijene i prema tome proračunava Ukupne cijene.
Za grupe troškova 300 i 400 - ovisno o izabranoj tabeli troškova izgradnje i definiranoj
cijeni po jedinici - ukupna cijena biti će ispisana automatski. Ove cijene se mogu kasnije
modificirati.
Pojedinačne cijene za sve ostale grupe troškova moraju se unijeti manualno.
Ukupni trošak projekta ispisan je u odvojenom polju ispisa.

375
 8.2.4 Dodatak za tabele troškova izgradnje

Podaci tabela troškova izgradnje nalaze se u datoteci TROSKOVI.INI. Ova datoteka se

nalazi u instalacijskom direktoriju ArCon-a PROGRAM\STANDARD\DIN276.

U nekom od programa za uređivanje teksta (npr. Notepad) možete modificirati i dodavati

nove podatke o troškovima.
Pojedina tabela troškova izgradnje sastoji se iz više redova. U prvom redu, unutar uglatih
zagrada, napisan je sažeti opis tabele. Drugi red Text1 sadrži detaljni opis tabele
troškova izgradnje. Trebate li više redova za opis, novi dodatni red započnite s Text2,
Text3 itd.
U slijedećim redovima definiraju se iznosi za pojedine grupe troškova, na osnovu kojih
će biti proračunata cijena po jedinici. Pri tome prvi broj odgovara minimalnom iznosu,
drugi srednjem, a treći maksimalnom. Posljednji broj odnosi se na udio u ukupnim
troškova (ovaj unos se u ArCon-u još ne koristi).

376
9 OZNAKE TIPAKA TIPKOVNICE
Osim tipaka koje će biti popisane u narednoj tabeli, mogu se dodatno koristiti i tipke čije
kratice pronađite pokraj pripadajuće naredbe u padajućim izbornicima.

9.1 VRATI/PONOVI

Ctrl-Z ili Backspace vraća jedan korak

Ctrl -Y ili Alt-Backspace ponavlja jedan korak

9.2 FUNKCIJSKE TIPKE

F1 Pomoć
F3 U konstrukcijskom prikazu privremeno isključuje hvatanje do slijedećeg
klika s mišem (vidi Ctrl-R)
F5 U konstrukcijskom prikazu kod aktiviranog ravnala: prebacuje između
podignutog i spuštenog ravnala.
F6 U konstrukcijskom prikazu kod aktiviranog ravnala: Prebacuje: između brida
ravnala gore i brida ravnala dolje
F7 U konstrukcijskom prikazu kod aktiviranog ravnala: postavlja ravnalo
paralelno
F8 U konstrukcijskom prikazu kod aktiviranog ravnala: okreće ravnalo za
relativan kut
F9 U konstrukcijskom prikazu kod aktiviranog ravnala: okreće ravnalo okomito
u odnosu na aktualni smjer
F10 U konstrukcijskom prikazu kod aktiviranog ravnala: postavlja ravnalo
vodoravno
F12 Prebacuje iz konstrukcijskog prikaza u dizajnerski prikaz i obrnuto.

377
 9.3 ZUMIRANJE I POMICANJE
Slijedeće tipke su tipke numeričke tipkovnice (NumLock mora biti uključen)!
Tipka 0 odgovara funkciji Prikaži sve
Tipka 1 pomiče prikazanu sliku dolje lijevo
Tipka 2 pomiče prikazanu sliku dolje
Tipka 3 pomiče prikazanu sliku dolje desno
Tipka 4 pomiče prikazanu sliku lijevo
Tipka 6 pomiče prikazanu sliku desno
Tipka 7 pomiče prikazanu sliku gore lijevo
Tipka 8 pomiče prikazanu sliku gore
Tipka 9 pomiče prikazanu sliku gore desno
Tipka + prikazana slika se centralno uvećava
Tipka - prikazana slika se centralno umanjuje
Tipka * prikazana slika se centralno uvećava
oko aktualnog položaja kursora
Tipka / prikazana slika se centralno umanjuje
oko aktualnog položaja kursora

9.4 KURSORSKE TIPKE

U poljima unosa dijaloga

Strelica prema gore povećava vrijednost za 1
Strelica prema dolje smanjuje vrijednost za 1
Page Up povećava vrijednost za 10
Page Down smanjuje vrijednost za 10
U svim pogledima, konstrukcijskog prikaza i dizajnerskog prikaza, osim u
perspektivnom pogledu, kursorskr tipke imaju jednake funkcije kao i tipke 4, 8, 2 i 6 na
numeričkoj tipkovnici.
U perspektivnom pogledu kursorske tipke odgovaraju smjerovima ikone .

378
9.5 SPECIJALNE TIPKE U KONSTRUKCIJSKOM PRIKAZU
Ctrl-W Prebacuje referentne točke elemenata, odnosno prebacuje
od osi zida na desnu/lijevu stranu zida.
Ctrl-Q Prebacuje između osi zida te lijeve/desne strane zida kod
određivanja polazne točke zida.
Ctrl-E Kao Ctrl-Q, ali samo kod određivanja završne točke zida.
Ctrl-F Biranje slijedeće moguće točke hvatanja.
Ctrl-R U konstrukcijskom prikazu privremeno isključuje kutni
raster do slijedećeg klika mišem.
Ctrl-razmaknica Aktivira dijalog „Hvatanje i označavanje“.
Desna tipka miša kod unosa od druge točke Fiksira smjer

9.6 SPECIJALNO ZNAČENJE CTRL I SCHIFT TIPKE

Ctrl
• Sprečava pojavljivanje dijaloga kod unosa u konstrukcijskom prikazu
• Proširuje unose kod pomicanja zidova
• Kod pomicanja objekata u dizajnerskom prikazu: detekcija preklapanja objekata
• Kod razgledavanja u dizajnerskom prikazu: ubrzava za faktor 4
Shift
• Kod unosa elemenata u konstrukcijskom prikazu: proširuje unose
• Kod razgledavanja u dizajnerskom prikazu: ubrzava za faktor 4
• Označava više objekata
Ctrl+Shift
• Kod razgledavanja u dizajnerskom prikazu: ubrzava za faktor 16

379
 10 ČESTO POSTAVLJENA PITANJA

10.1

Pitanje: Kod unosa zida uvijek mi je polazna točka os zida. Da li mogu odrediti da mi
polazna točka bude jedna od strana zida?
Odgovor: Kod unosa zida, nakon prvog klika pritisnite tipke Ctrl+W i pomoću njih
prebacujete između osi zida, lijeve i desne strane zida. Tipke Ctrl+Q koristite za početak
zida za izmjenu između osi i obje strane zida, a Ctrl+E koristite na završetku zida za
mijenjanje između triju mogućnosti.

Pitanje: Kod tapeciranja u dizajnerskom prikazu uvijek se tapecira cijela prostorija, da li

mogu tapecirati samo jedan zid?
Odgovor: Prebacite se u konsrukcijski prikaz i dva puta kliknite na željeni zid, pojavit će
se dijalog u kojem tada možete izabrati teksturu specijalno za taj zid.

Pitanje: Kod razgledavanja kompletno namještene kuće, slika se reproducira jako sporo.
Što mi je činiti?
Odgovor: Za ubrzavanje postupka postoji više mogućnosti.
1. Kod razgledavanja reducirajte broj prikazanih površina tako da u dijalogu koji se
pojavljuje nakon odabira padajućeg izbornika Opcije – Program – Općenito... broj
prikazanih površina ograničite na 2000.
2. Umanjite sliku u kojoj se kećete. Što je slika manja to je reprodukcija slike brža.
3. Za prikaz koristite ArCon-ov High Color-prikaz, to podesite u dijalogu koji se
pojavljuje nakon odabira padajućeg izbornika Opcije – Program – Podešavanje
programa. Prebacite i grafičku karticu u High Color prikaz.
4. Smanjite kvalitetu prikaza tako da odaberete prikaz žičani model.
5. Na kraju, postupak je moguće ubrzati ako koristite brzo računalo s MMX-
procesorom.

380
Pitanje: Učitavanje projekata koji koriste kao primjer, na mom računalu traje jako sporo.
Što radim krivo?
Odgovor: Zasigurno vaše računalo ima manje memorije od 16 MByte ili vi učitavate
stvarno veliki projekt. Pod tom pretpostavkom Windows 95 će prelomiti dio memorije na
vašem tvrdom disku što u određenim okolnostima zahtjeva stvarno puno vremena.

Pitanje: Kod kreiranja tlocrta želim konstrukcije kreirati u točnim mjerama. No klikom
miša i upotrebom rastera to je teško. Da li postoje druge mogućnosti?
Odgovor: Koristite pomoćne linije (strana 129) i ravnalo (strana 124).

Pitanje: Ja u tlocrt želim ugraditi prozor, prozor mi odgovara prema dimenzijama, ali
umjesto drvenog prozora želim koristiti plastični prozor. Moram li za svaki prozor nakon
unosa ponovno kliknuti na njega da bi izmijenio njegovu teksturu?
Odgovor: Ne. Prije unosa prvog prozora desnom tipkom miša kliknite na ikonu za
prozor i podesite adekvatnu teksturu. Nakon toga će se automatski koristiti željena
tekstura.

Pitanje: Znam da mogu konstruirati kutni prozor, ako koristim jedan od prozora koji se
mogu konstruirati proizvoljno i da u adekvatnom dijalogu trebam aktivirati kontrolna
polja Lijevi odnosno Desni kutni spoj. Ja želim galeriju trapeznog oblika ograditi s
prozorima tako da svi prozori budu ugrađeni jedan do drugoga. Kako da znam koliko
dugačak mora biti prozor srednje strane galerije, kako da to izvedem najjednostavnije?
Odgovor: Kao predpodešavanja za širinu prozora koristite mjeru koja je duža od zida i
tada aktivirajte kontrolno polje Lijevi odnosno Desni. Smjestite miš na taj zid i prozor će
biti automatski smješten u pravoj dužini.

Pitanje: U novom projektu umjesto drvenih prozora želim koristiti plastične prozore.
Moram li za svaki novi projekt ponovno podešavati te karakteristike?
Odgovor: Ne, kliknite desnom tipkom miša na adekvatnu ikonu za prozor i podesite
željena podešavanja. Potvrdite li ta podešavanja klikom na ikonu kao Standard, za svaki
novi projekt koristit će se ta podešavanja.

Pitanje: Imam konstruirano više katova i u konstrukcijskom prikazu aktualni kat

prikazan je crno, a svi ostali katovi sivo. Ja želim da vidljiv bude samo aktualni kat. Što
da radim?

381
 Odgovor: Birajte padajući izbornik Kat – Vidljivi katovi... i tada u dijalogu Samo
aktualni kat.

Pitanje: Moje prizemlje je kompletno konstruirano i na kraju sam otkrio da visina kata
nije ispravna. Mogu li to naknadno izmijeniti?
Odgovor: Da. Birajte kat za koji želite promijeniti visinu i tada birajte padajući izbornik
Kat – Obrađivanje aktualnog kata... i u pojavljenom dijalogu unesite željenu novu
visinu kata.

Pitanje: Mjerilo svog nacrta želim naknadno izmijeniti. Mogu li?

Odgovor: Da. Desnom tipkom miša kliknite na ikonu (vidi stranu 84) i u
pojavljenom dijalogu birajte novo mjerilo.

Pitanje: Nakon što sam promijenio mjerilo moj nacrt više ne stane na list papira. Što da
radim?
Odgovor: Desnom tipkom miša kliknite na ikonu i u pojavljenom dijalogu unesite
adekvatnu veličinu formata papira.

Pitanje: Taj format papira ne podržava moj pisač, budući da je taj format A3, a moj
pisač podržava samo format A4. Što da radim?
Odgovor: Nacrt možete ispisati onako kako želite. ArCon automatski generira dvije
strane ispisa s adekvatnim rubovima presjeka, koje kasnije možete spojiti.

Pitanje: Događa mi se da objekte koje unosim u dizajnerskom prikazu ne padaju tamo

gdje sam ih spustio. Što radim krivo?
Odgovor: ArCon kod objekata koji padaju i kod detekcije sudara ne može uvijek
stopostotno prosuditi kamo da spusti objekt kada se dva objekta nalaze jedan iznad
drugoga. Da bi se pojedini objekt smjestio pravilno postupite kako slijedi: Kliknite na
objekt dvaput i u pojavljenom dijalogu deaktivirajte kontrolno polje odrediti visinu
(„slobodan pad“). Nakon toga objekt smjestite ručno.

Pitanje: Unatoč tome što sam konstruirao sve po pravilu, u dizajnerskom prikazu uvijek
vidim tamnu sliku. Što sam napravio krivo?
Odgovor: Prema pretpostavki sigurno se nalazite u noćnom pogledu ArCon-a, odnosno
od mogućih pogleda (vidi stranu 304) vi ste odabrali pogled noću, a u vašem

382
projektu sigurno nema smještene nijedne svjetiljke. Prebacite se u pogled danju klikom
na ikonu (vidi stranu 304) ili u vaš nacrt unesite jednu ili više svjetiljki. Nakon
ponovnog prebacivanja u pogled noću vaš problem trebao bi biti rješen.

Pitanje: Unio sam svjetiljku i aktivirao pogled noću, nešto vidim ali unatoč tome moja
scena je još uvije pretamna. Što da radim dalje?
Odgovor: Desnom tipkom miša kliknite na ikonu (vidi stranu 306) i klizač
pomaknite na desno. Pritiskom na ikonu Prikaz vidjet ćete kao je vaša scena svjetlija.
Kada ste zadovoljni s ishodom dijalog potvrdite s OK.

Pitanje: Pri raytracing-u vidim kako nema sjena. Šo sam napravio krivo?
Odgovor: Vaša scena je previše osvijetljena. Kliknite desnom tipkom miša na ikonu
(vidi stranu 306) i pomaknite klizač malo na lijevo tako da vaša scena bude malo tamnija.
Potvrdite ikonu Prikaz i ponovno pokrenite raytracing.
U određenim okolnostima pri raytracingu je sjenčanje sasvim isključeno. Desnom tipkom
miša kliknite na ikonu (vidi stranu 299) da bi prekontrolirali odgovarajuće podatke.

Pitanje: Mogu li u ArCon unijeti okrugle zidove?

Odgovor: Ne, ne direktno. Možete simulirati zaobljenja tako da kratke komade zidova
postavljate jedan do drugoga. Upotrebljavajte pri tome ravnalo.

Pitanje: U jednom katu želim koristiti različite visine prostorija. Mogu li?
Odgovor: Ne. Možete npr. neki objekt skalirati na veličinu prostorije i nakon toga ga u
željenoj visini smjesiti ispod stropa.

Pitanje: Svoju kuću sam nadogradio i prema toj nadogradnji zabatni zid kuće nije
prikazan korektno. Što da radim?
Odgovor: Kada na zabatni zid konstruirate nadogradnju, problem je u tome što je jedan
dio strane zabatnog zida istovremeno vanjski zid i unutarnji zid za nadgradnju. ArCon
prepoznaje samo jedno stanje zida. Nadogradnju morate konstruirati odvojeno i dodijeliti
mali raspor između nadogradnje i kuće. Taj raspor mora biti tako velik da se bridovi
krovišta ne nalaze iznad zidova nadgradnje i obrnuto.

Pitanje: Mogu li u ArCon-u unijeti i dimnjak?

Odgovor: Da, za to koristite adekvatnu ikonu (vidi stranu 205).

383
 Pitanje: Što da napravim da mi dimnjak u određenoj visini viri iz krovišta?
Odgovor: Smjestite dimnjak u potkrovlje, a adekvatnu visinu možete podesiti u dijalogu
koji se pojavljuje nakon dvostrukog klika na dimnjak.

Pitanje: Kod spremanja slike na nekim zidovima i predmetima unutarnjeg uređenja vide
se stepeničasti prelazi boje. Što da radim?
Odgovor: Ponuđene su dvije mogućnosti:
1. Vaša grafička kartica radi u High Color-modusu; u tom modusu nema dovoljno boja
da bi se površina prikazala s neprimjetnim prelazima boja.
2. ArCon radi u High Coloru, a ne u True Color-modusu. Birajte padajući izbornik
Opcije – Program – Podešavanje programa... i u pojavljenom dijalogu birajte
True Color. Pažnja: U tom slučaju ArCon trebate pokrenuti ponovo, budući da
izvršena podešavanja mogu biti korištena isključivo kod ponovnog pokretanja
programa.

Pitanje: Kada iz kataloga tekstura izvlačim teksture na predmete unutarnjeg uređenja, te

teksture nisu korištene posvuda. Što sam napravio krivo?
Odgovor: Ništa. Ne mogu svi objekti u ArCon prisvojiti teksture. Prije nego što na neki
objekt želite zalijepiti teksturu, treba za svaku površinu biti ispitano da li ona može biti
teksturirana.

Pitanje: U katalogu sam pronašao kadu za kupaonu koju bih želio unijeti u nacrt,
međutim boja te kade nije onakva kakvu bi želio. Da li ja mogu utjecati na boju te kade?
Odgovor: U katalogu kliknite na ikonu , odaberite željeni materijal i izvucite ga na
kadu. Pažnja: Koristite li u vašem nacrtu više jednakih kada, nakon izvlačenja materijala
sve kade će se promijeniti i preuzeti tu boju.

Pitanje:Mogu li to promijeniti?
Odgovor: Ne direktno. Jedina mogućnost je da u Windows 95-Explorer kreirate kopiju
te kade i tu kopiju u ArCon-u koristite jednako kao i orginal. Tada za svaku kadu možete
unijeti različite materijale.

Pitanje: Kada izvlačim teksture na objekte, te teksture nisu dodijeljene svim jednakim
objektima mog nacrta. U čemu je razlika?

384
Odgovor: Popis korištenih tekstura za svaki objekt spremljen je odvojeno. Međutim
materijali za sve objekte sačuvani su zajedno. Razlog toga u osnovi leži radi veće brzine
prikaza i u reduciranom zahtjevu za memorijom.

Pitanje: Kako mogu kod unosa objekata u konstrukcijskom prikazu podesiti pravu točku
hvatanja?
Odgovor: Držite pritisnute tipke Ctrl+F sve dok crveni križić ne prebacite na željenu
točku hvatanja.

Pitanje: Kada za način unosa prozora odaberem ikonu (vidi stranu 166) i taj prozor
želim ugraditi jedan metar od kuta prostorije, ArCon kod unosa uvijek koristi srednju
točku prozora i prozor pomakne jedan metar od kuta prostorije s obzirom na tu točku. Ja
želim da mi se ta udaljenost odnosi na udaljenost između lijevog ruba prozora i kuta
prostorije. Što da radim?
Odgovor: Pritiskom na tipke Ctrl+W možete definirati da li prozor treba biti smješten u
svojoj lijevoj, desnoj ili srednjoj točki. Jednako vrijedi i za vrata.

Pitanje: Na jedan zid prostorije želim ugraditi dva prozora ali tako da srednje osi
prozora dijele zid na tri jednaka dijela. Kako to mogu izvesti najjednostavnije?
Odgovor: Za ugradnju zida koristite ikonu (vidi stranu 166), prije ugradnje desnom
tipkom miša kliknite na tu ikonu i u polje unosa za odnos podjeljenja unesite vrijednost
33,33%. Tada najprije kliknite u lijevi, a zatim u desni kut zida i ugradite prvi prozor,
nakon toga kliknite u desni, a zatim u lijevi vrh zida i ugradite drugi prozor.

Pitanje: Konstruirao sam prostoriju L oblika i na dužu stranu prostorije želim ugraditi
vrata tako da ona budu točno nasuprot sredini kraće strane prostorije. Kako to mogu
izvesti najjednostavnije?
Odgovor: Za to postoje dvije mogućnosti:
1. Konstruirajte pomoćnu liniju koja je okomita na kraći zid i koja prolazi središtem tog
zida. Za to koristite ikonu (vidi stranu 130). Vrata ugradite tako da ih smjestite
proizvoljno ali da se srednja točka vrata hvata na presjek pomoćne linije i dužeg zida.
2. Unesite vrata pomoću ikone (vidi stramu 166) tako kao da ih želite ugraditi u
kraći zid. Kada definirate drugu točku pritisnite tipku Schift – nakon toga vrata
možete pomaknuti okomito po pravcu koji ste upravo unijeli. Smjestite vrata u

385
 željeni zid i kliknite treći put. Napomena: Ovaj dodatni unos pomoću tipke Shift
prije zadnjeg klika jednog unosa funkcionira i za ostale načine unosa.

Pitanje: Kliknuo sam na ikonu (vidi stranu 93) da bi ispisao sliku, čekam već pola
sata i još uvijek se ne događa ništa. Što sam napravio krivo?
Odgovor: Najvjerojatnije se radi o proračunu raytracing-slike s vrlo visokom
rezolucijom. Da bi ste prekinuli proračun pritisnite tipku Esc i nakon toga desnom
tipkom miša na ikonu (vidi stranu 97). Ispitajte vaša podešavanja. Vrlo visoke
rezolucije, kao npr. 1500 x 1000, kombinirano s 4-puta ili još višim oversampling-om i
raytracing-om zahtjevaju ekstremno vrijeme proračuna za ispis takve slike. Jednako
vrijedi i kada birate Spremi sliku.

Pitanje: Smještavanje predmeta unutarnjeg uređenja je zaista teško. Da li postoji koji

jednostavniji način?
Odgovor: Često je smještavanje predmeta najednostavnije u pogledu odozgo. Kod
smještavanja objekata najbolje je da imate otvorena dva prozora. U jednom birajte
pogled odozgo, u drugom perspektivni pogled.

Pitanje: Ja želim konstruirati stubište. Kada u prizemlju položim u nekoj prostoriji

stubište u stropu će se automatski kreirati otvor. Ali taj otvor je za moj slučaj premali.
Što da radim?
Odgovor: Nakon što ste unijeli stubište kreirani otvor možete izbrisati i uz pomoć ikone
(vidi stranu 201) kreirati novi.

Pitanje: Konstruirao sam dvokatnicu i za gornji kat kuće, odnosno za fasadu gornjeg
dijela kuće želim koristiti drugačiju teksturu. Mogu li?
Odgovor: Da. U normalnim slučajevima za vanjske zidove kata koristi se jednaka
tekstura kao i za vanjske zidove niže položenih katova. To možete izbjeći ako u
konstrukcijskom prikazu u adekvatnom katu dvaput kliknete na zid i u pojavljenom
dijalogu deaktivirate kontrolno polje Preuzmi od donjih zidova. Na kraju za taj zid
dodijelite drugačiju teksturu.

Pitanje: Što je MMX?

386
Odgovor: MMX je specijalni hardver/skup naredbi ugrađen u novije Pentium procesore.
ArCon podržava MMX dodatak i brzina razgledavanja vaših prosorija pomoću MMX-a
značajno se povečava.

Pitanje: Konstruirao sam višekatnu kuću i u prizemlje postavio dimnjak koji seže preko
krova. Kada ga teksturiram mijenja se po svim katovima. Što radim pogrešno?
Odgovor: Svakom katu odvojeno dodjelite dimnjak pri čemu vam je početna točka,
pozicija dimnjaka koji se nalazi ispod. Te dimnjake možete odvojeno teksturirati.

Pitanje: U stropu sam konstruirao stropni otvor, a u perspektivnom prikazu ga ne vidim.

Što sam napravio krivo?
Odgovor: Kada na kat gledate odozgo nećete vidjeti strop. Sukladno tome ne možete
vidjeti ni otvor. Kat promatrajte odozdo i tada ćete vidjeti i strop i stropni otvor.

Pitanje: U principu je to OK, da ja mogu svoje predmete unutarnjeg uređenja promatrati

odozgo. Normalno je na katu strop. Kako ja mogu vidjeti taj strop?
Odgovor: Strop najgornjeg kata neće biti prikazan. Kada za vidljivi kat želite vidjeti i
strop, trebate jednostavno kreirati još jedna kat. Ako za taj kat niste definirali zidove,
strop donjeg kata biti će vidljiv.

Pitanje: Konstruirao sam dvokatncu, pri čemu gornji kat nema jednak tlocrt kao i
prizemlje. „Strop“ prizemlja u gornjem katu želio bih koristiti djelomično kao terasu.
Kako da teksturiram tu terasu?
Odgovor: Za razliku od stropova i podova prostorija, gornja strana stropa, odnosno pod
terase može biti teksturiran pomoću metode vuci i ispusti, ali za tu teksturu nema
definiranja dodatnih podataka koji su mogući za stropove i podove prostorija.

Pitanje: Kao teksturu želim koristiti vlastitu sliku. Mogu li to?

Odgovor: Da. Pomoću kataloga možete otvoriti proizvoljne direktorije vašeg tvrdog
diska i od tamo koristiti unesene bitmap datoteke.

Pitanje: Za teksturu poda koristio sam bitmap datoteku. Površina poda izgleda previše
uglađeno. Što sam napravio krivo?
Odgovor: Korištena bitmap datoteka sačuvana je u veličini koja ne ogovara realnosti.
Kliknite u konstrukcijskom prikazu dvaput na pod i deaktivirajte kontrolno polje

387
 Koristiti originalne mjere. U za to adekvatna polja unosa unesite realne mjere vaše
teksture.

Pitanje: I nakon dužeg razgledavanja u katalogu objekata ArCon-a nisam pronašao ni

jedan odgovarajući ormar. Mogu li ga ja sam sastaviti?
Odgovor: S dodatnim modulom 3DS-filterom za importiranje možete u ArCon učitati
objekte koji su modelirani u 3D Studio i spremljeni u formatu 3DS. Učitani objekti
odgovaraju normalnim ArCon-objektima. 3D-objekti koji su u ostalim formatima (npr.
DWF, DXF, GARB, AMK) moraju najprije biti transforirani u 3DS-format. Ovo
konvertiranje se ne može izvesti u ArCon-u.

Pitanje: Imam postavljenu vazu u jednoj staklenoj vitirini i tu vazu želim pomaknuti na
neko drugo mjesto. I nije mi jasno kako da označim vazu kad svaki put kad kliknem na
nju označi se cijela vitrina. Što da radim?
Odgovor: Iako vi vidite vazu, to ne znači da se ispred nje ne nalazi nešto, u ovom
slučaju staklo vitrine. No, vi ipak možete kod označavanja odnosno klika “označiti kroz”
staklo tako da kod klika pritisnete tipku Ctrl.

Pitanje: Kod razgledavanja svoje kuće, po kući se krećem vrlo sporo. Kako se mogu
ubrzati?
Odgovor: Kod razgledavanja pritisnite tipku Ctrl i/ili Shift. Pritisnete li jednu od tih
tipaka razgledavanje će biti ubrzano za faktor 4; a pritisnete li ih zajedno
razgledavanja će biti ubrzano za faktor 16.

Pitanje: Podaci u sastavnici koje ArCon kreira automatski nisu prikaladni za mene.
Mogu li mijenjati sastavnicu?
Odgovor: U ArCon verziji ne. U ArCon Pro verziji omogućen vam je odabir između
različitih oblika i sadržaja sastavnica. Za to morate dvostruko kliknuti na sastavnicu i u
pojavljenom dijalogu odabrati željeni Tip sastavnice i uskladiti je prema vašim
potrebama.
Pri tome možete pripojiti i logo. Koji će se logo koristiti kao bitmap datoteka za koje
sastavnice prikazano je u zasebnom direktoriju STANDARD\\LOGOS. Pri tome pazite
da ime datoteke loga bude dodjeljeno određenom tipu sastavnice. Kada želite koristiti
novi logo, datoteka se treba nalaziti u navedenom direktoriju i mora imati adekvatno ime
za Tip sastavnice. Sastavnici 1 dodjeljen je npr. Logo LOGO1.BMP.

388
Pitanje: Za perspektivni prikaz želim DIN A0-veličinu ispisa perspektivnog pogleda. Da
li kod ispisa tog prikaza postoje neka granica za veličinu tog prikaza.?
Odgovor: Da. Maksimalna širina jedne spremljene ili ispisane slike iznosi 8192 piksla
uključujući i Oversampling. Ako ste odabrali npr. 16-puta Oversampling, slika će u
svakom pravcu biti uvećena za faktor 4 i u tom slučaju maksimalna rezolucija iznosit će
„samo“ još 2048 piksela.

389
 11 ARCON
VIZUALNA ARHITEKTURA
ArCon Vizualna Arhitektura je inovativan arhitektonski CAD program prilagođen
potrebama arhitekta i inženjera graditeljstva, projektanata u visokogradnji, proizvođača
namještaja, kućegraditelja te širem sloju ljudi zainteresiranih za arhitekturu, unutarnje
uređenje i vizualizaciju. Od skiciranja tlocrta, generiranja presjeka i pogleda, preko
profesionalne konstrukcije krovišta i stubišta do kompletnog unutarnjeg uređenja s više
od 3000 objekata i tekstura i trodimenzionalne vizualizacije - ArCon će ispuniti sva vaša
očekivanja.
Glavne prednosti programa ArCon su:
• brzo i profesionalno projektiranje od koncepta i idejnog projekta do popratne
dokumentacije, iskaze mjera i razrade detalja.
• ArCon je prikladan za upotrebu i korisnicima koji nemaju skoro nikakva iskustva u
radu s računalima. Korisničko sučelje je potpuno prevedeno na hrvatski jezik, isto
kao i kompletna pomoć i opširan priručnik.
• efektnom vizualizacijom i prezentacijom investitor dobiva realnu predodžbu o
projektu. Troškovi gradnje su u svakom trenutku transparentni i izračunljivi.
Ovdje ćemo vam ukratko opisati značajke naprednije i profesionalne inačice
programa ArCon.

11.1 DODATNE ZNAČAJKE VERZIJE ARCON 4.1 HR PRO

ArCon 4.1 Hr Pro ima sve značajke ArCon-a 3.5 Hr i još dodatno:

ArCon OS - proširenje na radnom okruženju

U oba ArCon-a, odnosi se i na ArCon Pro, Makro-i se mogu importirati na bazi ActiveX.
Ovi Makro-i su dostupni na upit kod nas ili se mogu kreirati pomoću dodatnog modula
ArCon OS.

390
Verzija 4.1 sadrži već nekoliko gotovih makroa, kao npr. makro za crtanje zidova po
luku elipse i makro za spremanje vlastito konstruiranih prozora.

Objekti, Animirani objekti

Uz ArCon 4.1 Hr Pro dobija se i biblioteka od preko 3000 objekata za unutarnje i
vanjsko uređenje. Među njima ima i puno generičkih elemenata: profili, ploče,
geometrijski oblici, grede; pomoću kojih si možete kreirati vlastite objekte.

Zgrade, stanovi i prostorije

Projekt u ArCon-u sastoji se iz katova položenih jedan iznad drugoga, pri čemu je
svakom pojedinom katu dodijeljeno više prostorija (vidi rad s katovima). U ArCon Pro je
taj način hijerarhije proširen: dodatni uz prostoriju i kat podržane su i cjeline zgrada i
stan.
Zgrade: Zgradu će u ArCon-u Pro označavati sve katova položenih jedan iznad drugog.
Svaka zgrada može imati svoj nivo. Mogući su iskazi po zgradama.

Stanovi: Stanovi nemaju geometrijsku značenje, nego su više kao dodatne informacije
koju ima svaka prostorija. Različite prostorije možete dodijeliti istom stanu. Te prostorije
možete smjestiti u različite katove, ali također i u različite zgrade. U tom smislu „stan“ je
zajedničko ime za povezane jedinice prostorija (npr. etažiranje stanova). Mogući su
iskazi po stanovima.

391
 Prostorija: Definirajte 2D prikaz prostorije, tekst koji će se automatski ispisati u tlocrtu
za svaku prostoriju (ime, napomen, površina, volumen,…). Mogući su iskazi po
prostorijama.

Numerički unosi
Svi elementi koji se unose u konstrukcijski prikaz mogu biti uneseni uz pomoć miša i
tipkovnice. Specijalno za točno pozicioniranje elemenata je unos pomoću tipkovnice
koristan. Primjer za jedan od načina numeričkog unosa linija:

Import folija
Želite li u ArCon-u Pro obrađivati nacrt, koji je kreiran u nekom drugom programu,
ArCon Pro vas u tome podržava uz pomoć folija. Ove folije mogu se učitati i kasnije
koristiti kao pomoćne linije, npr. za hvatanje zidova. Kod importiranja folija koriste se
formati HPGL-ploter-datoteke (ekstenzije .HPG i .PLT) i AutoCAD DXF/DWG
datoteke. Folije se mogu importirati po izabranim layer-ima i mogu se proizvoljno
skalirati.

Proširena sastavnica
U ArCon Pro imate mogućnost odabira između različitih tipova sastavnica. Ovi tipovi
različitog su izgleda i sadržaja, međutim neki podaci projekta (npr. ime investitora, kat,
mjerilo itd.) ispisani su u svakoj sastavnici. Sastavnicu možete editirati i individualno je
uskladiti.

Prikaz primjeren arhitektima (nadomjesni prikaz)

ArCon Pro nudi mogućnost prikaza primjerenog arhitektima za kote i nadomjesnog
prikaza za zidove, vrata, prozore, stubišta i krovišta.

392
normalni prikaz nadomjesni prikaz

Za zidove, nadvoje i parapete možete u adekvatnim dijalozima dodatno definirati njihov

tlocrtni prikaz. Npr. za zidove: boju linija zida, boju uzorka, uzorak za popunjavanje
zida.

Virtualni zidovi
ArCon automatski prepoznaje da li je područje potpuno zatvoreno zidovima i za to
zatvoreno područje definira prostoriju. U određenim slučajevima potrebno je definirati
prostorije/prostore koji nisu sa svih strana zatvoreni zidovima, ali se moraju uzeti u obzir
prilikom iskaza. Za to koristimo virtualne zidove.
U virtualne zidove možete postavljati vrata ili prozore.
Možete odabrati kako da se prikazuju u tlocrtu.

393
 Zajedno s novom “zgradom” možete definirati kat koji ima različite nivoe poda:

394
Krovište, Krovne kućice , Krovni prozori

Na zahtjev možete automatski dobiti popis drvene građe. Popis možete prebaciti u
program za uređivanje teksta.

395
 Podržano je 4 dodatnih vrsta krovnih kućica (trapezne, šatoraste, mansardne, bačvaste) i
ugradnja krovne terase:

Krovne prozore možete proizvoljno definirati ili koristiti već gotove:

Presjeci , Kotiranje

396
U ArCon-u Pro možete definirati horizontalne, vertikalne i dijagonalne presjeke i ujedno
kreirati različite poglede zgrade. Unose za navedene presjeke unosite u konstrukcijskom
prikazu. Poslije je prikaz presjeka moguć kako u konstrukcijskom prikazu tako i u
dizajnerskom prikazu.
Dijalog za definiranje presjeka:

397
 Primjer prikaza presjeka:

398
Presjek u 3D prikazu:

399
 Primjer kotiranja presjeka:

Dodatni načini 3D prikaza i 2D pogleda

Žičani model s prekrivenim površinama Žičani model s prekrivenim bridovima

Definiranje strana pogleda i prikaz presjeka:

Pogledi odozgo:

Tlocrtni pogledi:

Perspektivni pogled:

Eksportiranje projekata

ArCon Pro podržava ne samo unos za ArCon-na strane formate kao što su pozadinske
folije, nego jednako tako podržava eksportiranje ArCon-ovih projekata u
konstrukcijskom i dizajnerskom prikazu.

400
Eksportiranje iz konstrukcijskog prikaza:
• HPGL: Ovamo će biti eksportirane tlocrtne linije zidova, otvori, tekstovi, kote i
linije aktualno vidljivog kata te generirani presjeci kao 2D.
• DXF: Ovamo će biti eksportirane tlocrtne linije zidova, otvori, tekstovi, kote i linije
svih katova kao određeni layeri (po katu jedan layer). Presjeci će biti eksportirani u
zasebne layere.
• ProCad: Ovamo će biti eksportirani zidovi, otvori, tekstovi, kote i linije vidljivih
katova kao 3D-objekti kao pojedine ProCad-datoteke (po katu jedna datoteka).
Presjeci će biti sačuvani kao zasebne datoteke.
• eLines (MB-format za razmjenu): Potpuni 2D eksport svih elemenata projekta.
Raspodjela po logičnim cjelinama.
Kod eksportiranja ArCon-ovih projekata u eLines eksportirat će se sve informacije
konstrukcijskog prikaza s pripadajućim katovima odnosno pripadajućim zgradama i
sve grupirane informacije o objektima, zidovima itd. Što ćete od tih eksportiranih
podataka koristiti možete odrebrati u ArCon-ovom dijaloga za importiranje u eLines.
• EMF: Eksportira sve elemente konstrukcijskog prikaza kao Windows-GDI primitive.

Eksportiranje iz dizajnerskog prikaza:

• Podržan je niz vektorskih formata za 2D eksport dizajnerskog prikaza. Eksportirati se
mogu i prikazi tako da se skrivene linije perspektivnog prikaza izbrišu.
• VRML: Eksportira kompletan 3D model vašeg projekta u ovaj standardan 3D
format.

Info Prostorije i proračun prema DIN 277

Ova funkcija vam daje automatske iskaze mjera vašeg projekta. Postoje već predefinirani
iskazi, koje možete slobodno prilagoditi ili možete generirati vlastite.
U ArCon-u Pro možete sprovesti sve informacije vašeg nacrta ili proračuna površine i
volumena prostorije zgrade prema DIN 277 dio 1 i 2, i te informacije kreirati kao
formatirane tekstualne datoteke. Njih tada možete obrađivati u npr. Microsoft Word za
Windows (od verzije 7.0) ili u nekim drugim programima za uređivanje teksta.
Da bi ste kreirali info prostorije birajte padajući izborniki Info prostorije.

401
 Vama kao korisniku omogućeno je da generirate vlastite predloške, da bi ste mogli prema
svom ukusu oblikovati datoteke za info prostorije. Datoteka predloška info prostorije
pogodna za ArCon-u Pro je u principu sasvim normalna tekstualna datoteka koja sadrži
specijalno označene ključne riječi. Te ključne riječi su kod interpretiranja pomoću
ArCon-a Pro interpretiraju i zamijenjuju odgovarajućim tekstom. Pri tome kompletan
format datoteke predloška ostaje zadržano, tako da se oblikovanjem datoteke predloška
može oblikovati i rezultat.

Postoji definirani “jezik” za formiranje predložaka info prostorije. Jezik sadržava ključne
riječi (naredbe, oznake, konstruktore) za akcije, varijable i petlje.
Jezik obuhvaća ArCon-ove konstrukcijske elemente (zemljište, područje terena, zgrade,
katovi, prostorije, zidovi, stupovi, elementi unutarnjeg uređenja,..) i njihove mjere (npr.
za stup: info, duljina, širina, visina). Moguće je npr. postaviti zahtejv da se ispišu
velićine svih prozorskih otvora u svim prostorijama i na svim katovima.

402
Dijalozi ArCon-a Pro su primjereno prošireni da bi mogli upisati i očitati dodatne
informacije. Primjer dijaloga za prostorije:

403
 Zapis razgledavanja i vremena
Kako u ArCon-u tako i u ArCon-u Pro, uz pomoć ikone možete se kretati po projektu
i razgledavati ga. U ArCon-u Pro vam je omogućeno snimanje razgledavanja ili
promatranja objekata s različitih strana koje izvodite pomoću ikone . Taj zapis
razgledavanja kasnije može biti reproduciran. Pri tome je kod reprodukcije nevažno da li
ste snimili razgledavanje za aktualni nacrt ili za sasvim neki drugi (npr. za drugu
alternativu projekta), budući da će biti snimljen položaj promatrača i njegov smjer
pogleda, ali ne i sadržaj projekta.

404
ArCon Pro ne podržava samo zapis tijekom razgledavanja, nego i zapis razgledavanja u
vremenskom toku, odnosno vremenske promjene i kombinacije prostora i vremena.
Drugim riječima to znači: unutar animacije možete kreirati zamrznutu sliku, a bez da
mijenjate poziciju. ArCon Pro time daje mogućnost da snimite promjene koje se odnose
na odnose osvijetljena i npr. simulaciju izlaza i zalaza Sunca.
Snimanje i reprodukcija prostornih i/ili vremenskih pomaka moguće je samo u 3D
pogledu dizajnerskog prikaza. Ovdje se između ikone s varijantama za pogled danju,
pogled noću, te pogledu ovisnom o vremenu i ikone za dizalo pojavljuje
jedanaest malih ikona:

Simboli tih malih ikona otprilike odgovaraju funkcijskim gumbima na videorekorderu.

Jednako kao što videorekorder zapisuje slike s televizora, tako i ArCon-ov
„videorekorder“ zapisuje ili reproducira razgledavanje. Zapisuje se u standardni
Windows format za video zapise AVI.
Vremenski tok zapisa razgledavanja ima smisla u slučaju kada ste za pogled odabrali
pogled ovisan o vremenu, pri čemu se mijenjaju odnosi rasvjete. S druge strane, pomoću
integracije zamrznute slike kod zapisa razgledavanja, možete se zadržati kratko vrijeme
na stajalištu.
Kod zapisa tijekom razgledavanja i vremenskog razgledavanja možete odrediti kako će
dugo u stvarnom vremenu trajati animacija, odnosno u kojem vremenskom toku ona
treba biti simulirana.
Svaka animacija – da li tijekom razgledavanja ili vremenskog razgledavanja – može biti
zapisana i eksportirana na video.

Makro „2D-editor“
Pomoću 2D-editora možete u konstrukcijskom prikazu ArCon-a crtati jednostavnije 2D
crteže, npr. detalje ili instalacije. Pri tome 2D-editor nije potpuna zamjena za 2D
konstrukcijske programe, ali općenito je dovoljan za unos dijelova nacrta koje niste
generirali direktno s ArCon-om.
Za veće izmjene ArCon-ovih 2D nacrta i sastavljanje kompletnih planova projekata,
preporućamo program eLines.

Neke funkcije 2D-editora:

• Crtanje linija, poligona, pravokutnika, kružnica, elipsa.

405
 • Definiranje parametara kao što su: debljina linija, boja, šrafura,…
• Automatski crtanje paralelnih linija i paralelnih otvorenih i zatvorenih poligona.
Definiranje broja paralela i atributa za svaku paralelnu liniju.
• Unos DXF folija (npr. s 2D simbolima za instalacije ili crteži detalja) i bitmap slika.
• Promijena pozicije, kuta i veličine selektiranih 2D elemenata ili grupe elemenata.
Kopiranje 2D elemenata.
• Unos teksta.

Makro “Polaganje ploča”

Makro “Polaganje ploča” je u principu zaseban program koji kao ulaznu informaciju
koristi ArCon-ove zidove, podove i stropove (zajedno s otvorima), a kao izlaz generira
posebne objekte koje ArCon interpretira kao područja popločavanja, koja su popločena
željenim pločama.

Rad s makrom započinje odabirom strane zida, poda ili stropa koji se želi popločiti.
Nakon toga se pojavi radna okolina makroa sa skupom izbornika, ikona i dijaloga.
Pomočne linije nam mogu poslužiti za precizniju konstrukciju segmenata popločavanja, a
isto tako možemo područje definirati iz importirane DXF datoteke. Željene ploče
(odaberemo oblik, boju, površinu, fugu, zaokret) postavimo u područje, te se ono
kompletno ispuni s njima. Ploče postavljene u definiranom području možemo
proizvoljno zamaknuti ili zaokrenuti s obzirom na referentnu točku i fuge između ploča.

Ovaj makro možete koristiti npr. za kreiranje fasade zgrade, za postavljanje keramičkih
pločica u kuhinji ili npr. za ispis natpisnih reklama (ako pripadajuće konture imamo
definirane u DXF formatu).

406
Ostalo
• automatski ispis visine parapeta za prozore te definiranje istake zuba:

• stubišta: različiti presječeni prikazi, ispis mjera stubišta.

407
 • poligonalno zavojno stubište - leži na proizvoljnom poligonu. Prošireni unos za
definiranje ograde stubišta:

11.2 DODATNE ZNAČAJKE VERZIJE ARCON 5.1 HR PRO

ArCon 5.1 Hr Pro ima sve značajke ArCon-a 4.1 Hr Pro i još dodatno:

Višestruko označavanje u konstrukcijskom prikazu za brisanje elemenata

Elemente koje označavate birate jednostavnom selekcijom (grupiranje pomoću tipke
Shift) ili pomoću pravokutnog okvira za označavanje. Svi označeni elementi mogu biti
zajedno obrisani.

Višestruko kopiranje elemenata i objekata

Označeni elementi kopiraju se s podacima o razmaku, broju i smjeru okreta.
Postavljanjem se upravlja pomoću biranja točaka postavljanja za svaki element ili
unosom kuta (pomaka). Kao pomoć pri postavljanju pojavit će se prikaz s podešenim

408
opcijama kopiranja. Konstrukcijski prikaz: prozori, vrata, stupovi, dimnjaci, pomoćne
linije, tekstovi. Dizajnerski prikaz: objekti unutarnjeg uređenja, elementi.

Učitavanje O2c objekata

Objekti u O2c formatu (npr. učitani direktno iz Interneta) mogu u dizajnerskom prikazu u
ArCon pretraživaču biti direktno birani i pomoću metode Vuci & Ispusti postavljeni u
projekt. Informacije o pripadajućoj stranici Interneta naći ćete u postavama objekta u
registru ,,Internet”. Time postoji mogućnost da npr. kod planiranja s predmetima
namještanja učitanih s Interneta dobijete dodatne informacije o proizvodu od
proizvođača.

Hvatanje u dizajnerskom prikazu

U dizajnerskom prikazu (sve vrste pogleda) može se definirati ponašanje objekata kod
hvatanja. S novim mehanizmom hvatanja objekt se automatski hvata na zid ili druge
objekte. Tako se objekti mogu direktno smjestiti na kosi zid , bez da se prvo mora

409
 odrediti točan kut zida. Konstrukcijski objekti (npr. rukohvat) na taj se način mogu
postaviti jedan na drugi.

Hvatanje na objekte dizajnerskog prikaza u konstrukcijskom prikazu

Ovo proširenje omogućuje npr. lančano kotiranje elemenata dizajnerskog prikaza.

Unos kružnog zida

Alat za automatsko zaobljivanje kuteva zgrada i više varijanti unosa kružnih zidova.

Photovoltaik elementi i kolektori ,

Slično krovnim prozorima, Photovoltaik elementi i termo kolektori firme Braas mogu biti
ugrađeni u krov.

Drugi zakonski normativ ( II ZN)

Dijalog za proračun površine stanovanja u novom registru kod podataka o prostoriji.
Iskaz površine za stanovanje prema II. ZN za katove, stanove i zgrade, također i u Info
prostorije.

410
Dizajner podesta
Kreiranje poligonalnih podesta u konstrukcijskom prikazu. Proizvoljne, poligonalne
plohe mogu se konstruirati u 2D pogledu odozgo. Pomoćni elementi (linije, kružnice,
elipse) kao i različiti oblici konture (pravokutni, zaobljeni, kružni) pomažu kod
konstruiranja kompleksne geometrije. Unosom donjeg nivoa, visine i s mogućnošću
definiranja bočnog nagiba nastaje 3D tijelo koje možete proizvoljno teksturirati ili
dodijeliti bitmape. Svakom objektu pojedinačno može se dodijeliti karakteristika
,,Kontura,, ili ,,Otvor,,.
Izborom uzorka za popunjavanje i boje na raspolaganju je individualni 2D nadomjesni
prikaz u nacrtu. Kreirani podesti su na raspolaganju za daljnju obradu (moguće
spremanje u katalog pod individulanim imenom).

Dizajner ploča
Kreiranje 3D ploča u dizajnerskom prikazu. Kreiranje proizvoljnih, poligonalnih ploha
(npr. dijelovi namještaja, zaobljene pregradne ploče…) s jednakim konstrukcijskim
mogućnostima kao kod dizajnera podesta. Konstruiranje proizvoljnih 2 1/2
dimenzionalnih tijela. Njihovim kombiniranjem, rotiranjem, skaliranjem i korištenjem

411
 nove funkcije za višestruko kopiranje možete na jednostavan način generirati skoro
proizvoljan 3D objekt.

Novi tlocrtni prikazi

Osno kotiranje prozora i vrata te prikaz smjera otvaranja prozora. Kotiranje u cm i mjera
većih od 1m.

Visina parapeta za vrata

Preko definicije „Visina parapeta“ mogu se konstruirati vrata, koja ne sežu do poda
aktualnog kata. To je od koristi npr. kod konstrukcije premještenih katova.

11.3 DODATNE ZNAČAJKE VERZIJE ARCON 6.0 HR PRO

ArCon 6.0 Hr Pro ima sve značajke ArCon-a 5.1 Hr Pro i još dodatno:

Modul za konstruiranje prostorija

Generiranje tlocrta definiranjem pojedinačnih prostorija (pravokutnih, L oblika, T oblika,
Trapeznog i poligonalnog oblika), koje se pomoću funkcije Vuci & Ispusti i funkcije

412
hvatanja postavljaju jedna na drugu. Vanjski i unutarnji zidovi kreiraju se automatski.
Naknadno mijenjanje prostorija također je sastavni dio ovog modula.

Editiranje zidova , , , , , , ,
Dijeljenje zida na jednake dijelove, obostrano spajanje zidova, spajanje zida,
produljivanje zida, mijenjanje kraja zida, podjela i pomicanje zida, podjela zida, razmak
od kursora.

Pomicanje dijela tlocrta u konstrukcijskom prikazu

Označiti se mogu kompletna područja tlocrta te interaktivno ili numerički pomicati.
Prozori i vrata pomiču se automatski s zidovima. Stupovi, dimnjaci itd. također se
automatski pomiču, ako su označeni.

Mjerna linija
Mjerna linija služi za privremeno mjerenje u konstrukcijskom prikazu.

Pregled kota elemenata kod unosa

Kod kreiranja zidova, parapeta/nadvoja, prozora, vrata i zidnih otvora.

413
 Dodatne sastavnice
Dodatne sastavnice i proizvoljno definiranje vlastitih.

Automatsko vanjsko kotiranje

Sve vanjske kote uključujući kote prozora i vrata kreiraju se klikom na gumb i
automatski se aktualiziraju kod promjena nacrta.

Nova varijanta unosa za zaobljene zidove

Nova varijanta unosa: luk tangentno na zid.

Uvoz dodatnih prozora

Uvoz dodatnih prozora preko dijaloga Makro prozor.

Podrumski prozori
Podrumski prozori firme Schöck.
414
Asistent za teren
Možete birati različite definirane modele terena te ih mijenjati.

Mijenjanje/prijenos karakteristika za označene elemente

Npr. odabrane karakteristike prozora (visina parapeta, teksture, itd.) možete prenijeti na
druge prozore (označene mišom, po prostoriji, po katu, po zgradi).

Proizvoljno definiranje mjera tekstura

Veličina, ishodište, smjer na zidovima, podovima, stropovima, pločama, dimnjacima i
stupovima - jednako kao u Dizajneru ploča u ArCon-u 5.1 Pro.
415
 Označavanje objekata unutarnjeg uređenja u konstrukcijskom prikazu

Objekte unutarnjeg uređenja može se označiti, mijenjati i pomicati (također pomoću

pomicanja područja).

Dodatni 3D prozor u konstrukcijskom prikazu

Proizvoljna pozicija, za istovremeni 3D prikaz kod projektiranja.

Asistent za tlocrte/projekte
Za kreiranje standardnih tlocrta /projekata.

Povećanje brzine u dizajnerskom 3D prikazu

Šetnja kroz zgradu u realnom vremenu. Povećanje brzine razgledavanja, promjene
pozicije promatrača i pomicanja objekata do 20 puta u usporedbi s prijašnjom verzijom
(uz korištenje 3D akceleracijskih mogućnosti grafičkih kartica preko DirectX sustava).
Prikaz sjene tijekom kretanja kroz prostor.

Pipeta za teksture i materijale ,

Za jednostavan prijenos korištenih tekstura i/ili materijala s jednog mjesta na drugo.

Unos prozora u dizajnerskom prikazu ,

Unos prozora, krovnih prozora i vrata u dizajnerskom prikazu, grafički interaktivno.

Mogućnost mijenjanja konstrukcijskih elemenata u dizajnerskom prikazu

Elemente konstrukcijskog prikaza (prozore, stubišta, ploče, stupove, dimnjake) moguće
je interaktivno pomicati u dizajnerskom prikazu.

Katalog objekata, tekstura i materijala u bazi podataka

Omogućeno je kreiranje posebne baza podataka za objekte, teksture i materijale.

Prikaz kod učitavanja projekata

Kod učitavanja projekata može se već u dijalogu za otvaranje datoteke projekt promatrati
u tlocrtu i 3D prikazu. Prikaz podataka o projektu (projektant, investitor i sl.) je također
moguć.

416
11.4 DODATNE ZNA AJKE VERZIJE
ARCON 8.0 HR PRO

Zidovi

Editor obrisa zidova - kreiranje obrisa zida u konstrukcijskom prikazu

korištenjem pomo nih elemenata (linije, kružnice, elipse) te raspoloživih obrisa
(pravokutni, okrugli, zaobljeni)
Unos zidova po spline krivulji
Prilago avanje tipa i debljine linija zidova

Balkoni i ograde

Mogu nost kreiranja proizvoljnih balkona unosom pravokutnika ili poligona sa

slobodno konstruiranom ogradom
Mogu nost unosa proizvoljnih ograda, parapeta i rukohvata pomo u poligonalne
konstrukcije
Ograda sa 3D stazom, mogu nost slije enja oblika terena
Slobodni profil rukohvata, isklju ivanja i okretanje stupi a
Dizajner prozora i dizajner vrata

Mogu nost definiranja mimokretnih, sklopivih i kliznih vrata

Mogu nost definiranja prozora s individualnim parametrima
Odabir smjera otvaranja kod unosa prozora i vrata
Upotreba dodatnih elemenata kao npr. kapaka, roleta, žaluzina za vlastite
konstrukcije prozora i vrata
2D prošireni nadomjesni prikaz prozora i vrata

Dizajner 3D objekata

Mogu nost modeliranja proizvoljnih 3D objekata

Mogu nost korištenja pomo nih linija, razli itih funkcija hvatanja, rastera
Pretraživa s opcijama objekata, materijala i tekstura
Editor materijala
itavanje aco i o2c objekata
Krovište

Dodavanje i uklanjanje to aka krovišta

Mogu nost rezanja zidova samo odabranim krovištem
Kreiranje visinskih linija
Proširenje slobodne konstrukcije krova „zaobljenom stranom krovišta" -
mogu nost automatskog rezanja stranica ba vastog krovišta ostalim oblicima
krovišta i konstruiranja ba vastih krovišta na proizvoljnom tlocrtu i s razli itima
visinama strehe
Unos svih raspoloživih krovnih ku ica i u ba vasto krovište
Isklju ivanje bo nih zidova krovnih ku ica

Stubište

Mogu nost izmjene debljine nastupa i prepusta

Rezanje zidova stubištem
Mogu nost korištenja proizvoljno konstruirane ograde kod svih oblika stubišta
Strop i stropni otvor

Dodavanje i uklanjanje to aka poligona u stropnim plo ama i stropnim otvorima

Dimnjak

Proizvoljni dimnjak - novi tip s proizvoljnim 2D nadomjesnim prikazom

Dopunjena kolekcija elemenata za dizajnersku obradu

Nove teksture, objekti i pozadinske slike

Asistent za teren

Unos visinskih linija - direktno pretvaranje u visinske to ke

itavanje datoteka s geometrijom zemljišta
Mogu nost dora ivanja visinskih to ki – višestruko ozna avanje, numeri ko
pomicanje, naredbe Obriši/Zalijepi/Izreži/Kopiraj/Zalijepi, natpis kao posebno
tekstualno polje

Poboljšan grafi ki prikaz nacrta

2D nadomjesni prikaz za 3D objekte (prema proizvoljnom ili DXF predlošku)

Editor sastavnice – mogu nost kreiranja vlastitih sastavnica
Oznake pozicija za konstrukcijske elemente
Nova funkcija za kotiranje kutova, rastavljanje
automatskih kota
Kotiranje alternativno sa zarezom kao znakom
razdjeljivanja decimala
Tekst ispisan pod proizvoljnim kutom
Proširen prikaz primjeren arhitektima - prikaz samo odabranih konstrukcijskih
elemenata, prikaz otvaranja prozora i vrata u pogledu, prikaz krovne ku ice
Pojednostavljen rad

Manager projekata - postavljanje grupa zgrada, okretanje, zrcaljenje, kopiranje,

pomicanje i uklju ivanje vidljivosti više zgrada
Omogu eno višestruko kopiranje kod višestrukog ozna avanja i numeri ko
pomicanje ozna enih pojedina nih dijelova plana
Bolja iskorištenost kota a miša, npr. zumiranje
Upotreba funkcija Izreži, Kopiraj i Zalijepi (Ctrl+X, Ctrl+C, Ctrl+V) za
elemente koji se mogu ozna iti u konstrukcijskom prikazu, što omogu uje
kopiranje dijelova izme u dva otvorena ArCon projekta
Postavljanje prozora i vrata preko više segmenata zida (npr. prozor u zaobljenom
zidu)
Postavljanje objekata u konstrukcijskom prikazu i isklju ivanje objekata u
dizajnerskom prikazu
Proizvoljno skaliranje i pomicanje tekstura stubišta, prozora, vrata i krovišta
Novi tipovi pomo nih linija (zaobljeni, elipsasti, pravokutni) i brisanje
pomo nih linija prema odabranom kriteriju (npr. samo odre ena boja, tip
linije...)

Importiranje/eksportiranje

Integrirani 3DS Importfilter i 3DS Eksportfilter

Integrirani o2c Eksportfilter i eksportiranje cijelog projekta u HTML format za
Internet
Makro PACK’N’Go za slanje projekata sa svim pripadaju im objektima i
teksturama
11.5 DODATNI PROGRAMI I MODULI ZA ARCON
VIZUALNA ARHITEKTURA

cLines

Program za detaljnu 2D grafi ku doradu nacrta iz ArCon-a, crtanje detalja,

izvedbenih i instalaterskih planova. Opširne 2D CAD i import/eksport funkcije
(ArCon, DXF, HPGL, BMP,…).
cLines je softver koji omogu uje povezivanje CAD-nacrta razli itog porijekla i
formata, njihovo sastavljanje u plan s kona nim grafi kim izgledom te ispis.
Bez obzira da li ste arhitekt, arhitekt za unutranje ure enje, stati ar, konstruktor,
izvo radova s cLines-om raspolažete s odli nim alatom koji e vašem projektu
dati “završni sjaj”.
Svojim grafi kim su eljem cLines je korisni ki prijazan, intuitivni rad je vrlo
jednostavan, a time je i te aj za rad na ra unalu nepotreban.
cLines je idealna nadopuna softveru ArCon-Vizualna Arhitektura. Radno su elje
cLines-a kreirano je sli no kao provjereno ArCon-ovo su elje pa se korisnik
ArCon-a odmah osje a kao “kod ku e”.
Tlocrti, presjeci i prikazi generirani u ArCon-u eLines e automatski razdijeliti na
dijelove plana i folije. Vama ostaje jedino odluka koji dijelovi plana e biti
preuzeti u plan.
ArCon Iskaz koli ina

Eksportiranje koli ina i mjera ArConovih konstrukcijskih i dizajnerskih elemenata

pojedinog projekta u XML format i Excel tablice, za potrebe izrade troškovnika.

ArCon Krovna obloga

Detaljan prora un koli ine krovnog pokrova i specifikacija ponude za krovišta

generirana u ArConu.Proizvoljna definicija baze krovnih elemenata njihove
potrošnje i cijene.

Storyboard

Alat za profesionalnu video-animaciju i režiju ArCon scena. Može se definirati

vremenska ovisnost pomi nih elemenata te u projekt postaviti više kamera s
proizvoljnom putanjom.

Programsko su elje za ArCon

Ovo u ArCon integrirano programsko su elje podržava ActiveX standard Windows.

Više od 800 funkcija stoje na raspolaganju za programiranje novih funkcija i
makroa u ArConu (koriste i Visual Basic, Visual C++, Delphi…) Izvršenje
ActiveX programa mogu e je i bez ovog su elja.

Dodatni katalozi ArCon objekata

Postoji niz dodatnih kataloga sa stotinama novih ArCon objekata: dizajnerski

namještaj, klasici unutarnjeg ure enja, ure enje vrta i okolice. To su slijede i
katalozi: Schenker 3D objekti, 3D GaLa, 3D GaLa 2000, 3D Life i 3D Vrata.
11.6 TVRTKA DIGITAL MEDIA I PROGRAM ARCON
VIZUALNA ARHITEKTURA

Dodatno vam nudimo usluge:

Izrada vama prilago enih sustava na bazi ArCon-a
Izrada objekata za ArCon prema vašim proizvodima i integriranje u ArCon (npr.
namještaj, podne obloge, krovni pokrov)
Izrada multimedijskih CD-a i Internet prezentacija vaših projekata, proizvoda i
usluga
Kompletni informacijski sustavi (ra unala, oprema, programi za arhitektonsko
projektiranje i graditeljstvo
Savjetovanje, školovanje
421
 12 INDEX
2D pogled, 287 pogledi, 287
3D pogled, 288 dizajnerski prikaz, 54; 287
ArCon kratak pregled, 63
brzi tečaj, 23 način prikaza, 296
dodatne mogućnosti ArCon-a Pro načini pogleda, 69
(2.0), 12 trake s alatima, 63
instaliranje, 19 dvostrešna krovna kućica, 260
karakteristike ArCon-a (2.6), 13 grupe objekata, 334; 340
koristiti Online-pomoć, 21 brisanje, 341
program podesiti na PC-u, 24 izravnanje, 347
radni prikaz, 54 kako smjestiti, 317
što je ArCon Pro, 12 kopiranje, 341
vježbe, 27 naziv grupe, 337
boja. vidi pozadina određivanje karakteristika grupe, 335
brzi tečaj ArCon okretanje oko proizvoljnih osi, 343
vježbe, 27 označavanje, 319; 338
brzi tečaj ArCon-a, 23 označavanje svih objekata, odnosno
ArCon podesiti na PC-u, 24 grupa objekata, 340
pojam ikone s varijantama, 23 pomicanje, 320
detekcija preklapanja objekata, 337 pomicanje s detekcijom preklapanja
dimnjaci objekata, 337
brisanje, 206 rastavljanje, 340
definiranje karakteristika, 207 spajanje, 334
dimnjaci, 205 spremanje, 334
definiranje tipa dimnjaka, 205 učitavanje, 334
kako smjestiti, 206 zrcaljenje, 347
pomicanje, 206 grupiranje
DIN 276. vidi procjena troškova prema objekata, 334; 340
DIN 276 rastavljanje, 340
dizajnerski prikaz horizont za pozadinu, 291

422
hvatanje, 116 ovisnost, 107
određivanje elementa na koje će se podaci kata, 110
hvatati, 118 preuzimanje elementa, 112
određivanje radijusa hvatanja, 118 prikazati vidljivim, 108
ikona kat prema gore/dolje, 70
ikona s varijantama, 23 kat više /niže, 312
ikona s varijantama, 23 katalog materijala. vidi katalog
ikone, 53; 60 objekata, tekstura i materijala
karakteristike, 53 katalog objekata. vidi katalog objekata,
instalacija, 19 tekstura i materijala
ishodište, 121 katalog objekata, tekstura i materijala,
postavljanje ishodišta koordinata, 350
121 materijal, 361
postavljanje ishodišta rastera, 121 objekti, 353
iskop u terenu, 266 sadržaj, 352
brisanje, 269 teksture, 357
kreiranje, 266 katalog tekstura. vidi katalog objekata,
obrađivanje, 268 tekstura i materijala
ispis KENNGOTT-stubišta, 195
opcije ispisa, 94 konstrukcije devenih građa krovišta
ispis, 93 uključivanje i isključivanje, 210
izravnanje, 347 konstrukcijski prikaz, 54
jednostrešna krovna kućica, 260 alati, 116
joystick, 304 kratki pregled, 61
kako-traka, 53 normalani, 56
kat, 54; 106 prikazi, 61
brisanje aktualnog kata, 114 s podlogom, 56
definiranje prvog kata u novom trake s alatima, 61
projektu, 107 unos konstrukcijskih elemenata, 62;
dodavanje (iznad/ispod), 109 143
element, 106 konstrukcijski prikaz, 116
hvatati na elemente vidljivog kata, izmjena u dizajnerski prikaz, 61
118 kopiranje
izmijenjivanje visine kata, 113 višestruko, 136
obrađivanje aktualog kata, 113 kote. vidi kotiranje. vidi kotiranje

423
 kotiranje, 280 određivanje transparentnog krovnog
brisanje, 283 pokrova, 239
editiranje, 282 pomaknuti u visini, 245
lančano, 281 poprečni presjek konstrukcija
odabir prikaza, 281 drvenih građa, 236
opcije, 284 standardna podešavanja, 221
pojedinačno, 281 uključivanje i isključivanje, 209
pomicanje kotne linije, 282 uključivanje i isključivanje krovne
prozora i vrata, 282 konstrukcije, 210
uključivanje i isključivanje, 281 unos pravokutne konture krovišta,
krajolik, 265 219
određivanje karakteristika, 270 visina konstrukcije, 238
kreiranje otvora u zidu, 171 krovne kućice, 247
kreiranje sigurnosne kopije kod brisanje, 253
spremanja, 93 definiranje tipa krovne kućice, 250
krovišta definiranje transparentnog pokrova,
obrađivanje pojedine krovne plohe, 257
242 dvostrešna krovna kućica, 260
obrađivanje standardnih jednostrešna krovna kućica, 260
karakteristika, 240 konstrukcije drvenih građa, 247
krovište, 209 krovni otvor do stropa, 258
automatski unos konture krovišta, nagib kod trokutaste krovne kućice,
220 263
brisanje, 220 nastavljena krovna kućica, 258
definiranje tipa krovišta, 211 obložiti s teksturom, 259
detalji konstrukcije drvene građe, određivanje karakteristika, 254
233 preuzimanje karakteristika krovišta,
detalji krovne konstrukcije, 225 258
dijalog - pravokutni oblik krovišta, trokutasta krovna kućica, 262
218 ugrađivanje, 251
horizontalno omeđenje, 240 ugrađivanje prozora, 256
kreiranje krovnih kontura kao visina konstrukcije, 257
poligon, 220 kut pogleda za pozadinu, 292
određivanje krovne plohe, 223 lančano, 281
određivanje tekstura, 222 lift, 70; 312

424
L-podest stubište, 177 stalni parametri programa 3D unosi,
L-zavojno stubište, 178 79
materijal učitati, 64
katalog, 350 objekte
miš, 304 smjestiti, 65
3D-miš, 65 objekti
način prikaza u dizajnerskom prikazu, brisanje, 341
296 brisanje grupa, 340
obojen bez teksture, 297 izravnanje, 347
obojen s teksturom, 297 kako smjestiti, 317
žičani model, 296 katalog, 350
načini pogleda u dizajnerskom prikazu kopieranje, 341
stalni parametri programa, 77 određivanje karakteristika, 328
načini prikaza u dizajnerskom prikazu okretanje oko proizvoljnih osi, 343
stalni parametri programa, 77 označavanje, 319; 338
nadvoj, 157 označavanje svih objekata, odnosno
unos, 158 grupa objekata, 340
nagib kod trokutaste krovne kućice, pomicanje, 320
263 pomicanje s detekcijom preklapanja
namještenje objekata, 337
uključiti i isključiti, 287 spajanje u jednu grupu. vidi grupe
natpis, 278 objekata
brisanje, 280 spajanje u jednu grupu, 340
pomicanje, 279 spremanje, 322
uključivanje i isključivanje, 278 učitavanje, 317; 318; 319; 323
unos teksta, 278 zrcaljenje, 347
normalni, 56 obojen 2D pogled, 288
objekt odnos osvjetljenja za pogled ovisan o
definiranje visine, 66 vremenu, 307
označavanje, 68 odnos osvjetljenja za pogledu ovisnom
podatak za stazu, 75 o vremenu
razgledavanje, 67 određivanja, 310
smijestiti, 67 Online-pomoć koristiti u ArCon-u, 21
spuštanje, 67 otvori u zidu, 201
obrađivanje, 202

425
 unos, 202
ovisno o položaju sunca, 305; 307
animiranje sunca i mjeseca, 309
određivanje lokalnog vremena, 309
određivanje stajališta promatrača,
308
označavanje
elemenata u konstrukcijskom
prikazu, 135
objekata, odnosno grupa objekata,
68
objekata, odnosno grupe objekata,
338
objekatata, odnosno grupa objekata,
319
okvir za označavanje, 338
svih objekata, odnosno grupa
objekata, 340
Označavnje
višestruko u konstrukcijskom
prikazu, 136
oznake tipaka tipkovnice
funkcijske tipke, 377
oznake tipaka tipkovnice, 377
control- tipka, 379
kursor, 378
shift-tipka, 379
u konstrukcijskom prikazu, 379
zoom, 378
parapet, 157
unos, 158
perspektivni pogled, 288
kako smjestiti objekt, 318
označavanje objekata, odnosno
grupe objekata, 338
426
podešavanje položaja promatrača i
točke pogleda, 313
pomicanje objekata, 321
podaci projekta, 86
podešavanje. vidi Stalni parametri
programa
podešavanje svjetlosti, 306
podovi
definiranje karakteristika, 198
definiranje materijala, 199
područje terena
kreiranje, 266
obrađivanje, 268
određevivanje ograde, 274
određivanje karakteristika, 272; 273
određivanje ograde, 272
područje terena, 266
pogled danju, 304
podešavanje svjetlosti, 306
pozadina, 289
pogled danju, 305
pogled noću, 304
podešavanje svjetlosti, 306
pozadina, 289
pogled noću, 305
pogled odozgo
kako smjestiti objekt, 317
označavanje objekata, odnosno
grupe objekata, 338
pomicanje objekata, 321
pogled odozgo, 288
pogled ovisan o vremenu, 289; 304
definiranje odnosa osvjetljenja, 307
ovisno o položaju sunca, 307
podešavanje svjetlosti, 306
pogled ovisan o vremenu, 305 podešavanje kuta pogleda za sliku,
pogledi 292
u dizajnerskom prikazu, 287 pokretna slika, 293
u dizajnerskom prikazu, 69 prikaz
pogledi u dizajnerskom prikazu u konstrukcijskom prikazu, 56
perspektivni pogled, 288 prikaz papira, 56
pogled odozgo, 288 prikazi
tlocrtni pogled, 287 kreiranje novog, 101
pogledu ovisnom o vremenu opcije spremanja, 97
definiranje odnosa osvjetljenja, 310 prikazi, 96
pojedinačno, 281 opcije kod kreiranja novih prikaza,
položaj promatrača, 313; 316 101
pomoć u ArCon-u, 21 spremanje, 96
pomoćna sredstva u konstrukcijskom prikazivanje samo dijela nacrta, 56
prikazu procjena troškova prema DIN 276, 370
pomoćne linije, 129 projekt
raster, 121 kreiranje novog, 82
ravnalo, 124 opcije projekta, 84
pomoćna sredstva u konstrukcijskom podaci projekta, 86
prikazu, 116 promatranje sa svih strana, 70; 316
pomoćne linije, 62; 129 razgledavanje, 70; 302
brisanje, 134 spremi, 90
definiranje, 129 učitj, 87
hvatati na, 118 zatvori, 93
kako smijestiti, 130 promatranje sa svih strana, 70; 316
određivanje karakteristika pomoćnih prozor
linija, 134 kako smjestiti, 166
uključiti i isključiti, 129 prozor, 164
postavljanje ishodišta koordinata, 121 brisanje, 176
postavljanje ishodišta rastera, 121 definiranje tipa prozora, 165
povećalo, 103 kako smjestiti, 166
pozadina, 289 karakteristike prozora koji se mogu
određivanje boje, 291 proizvoljno konstruirati, 168
određivanje slike, 291 karakteristike prozora koji se mogu
podešavanje horizonta za sliku, 291 proizvoljno konstruirati, 171

427
 karakteristike učitanih prozora, 174 slika u prednjem planu, 294
kotiranje, 282 određivanje i usklađenje, 295
opcije prozora, 167 smjer sjevera, 141
pomicanje, 175 spacemouse, 304
prozor prikaza, 58 spiralno stubište, 180
radno okruženje, 52 spremanje
raster, 121 naredba, 90
optionen, 122 objekata, 322
rasvjeta, 298 opcije, 91
ravnalo, 62; 124 stalni parametri programa, 24; 71
aktiviranje, 127 3D unosi objekata, 79
brid gore/dolje, 127 kapacitet boje točke 3D slike, 73
okretanje, 128 kod razgledavanja broj poligona
paralelno pomicanje, 128 ograničiti na, 77
podešavanje, 126 prikaži sadržaj pomaknute slike, 77
pomicanje, 124 prikaži sadržaj pomaknute slike, 77
tabulatori, 125 promatranje nacrta, 78
uključivanje i isključivanje ravnala, staza za objekte, 75
124 staza za teksturu, 75
vodoravan položaj, 128 teksture, 74
raytracing, 297; 299 veličina točke 3D slike, 72
kod uključene i isključene rasvjete, stropne ploče, 204
301 definiranje materijala, 199
podešavanja, 299 određivanje karakteristika, 205
spremanje ili ispis slika, 302 unos, 204
razgledavanje projekta, 70 stropni otvori, 201
razgledavanje projekta, 302 unos, 201
reduciranje boje, 349 stropovi
rotiranje, 343 definiranje karakteristika, 198
proizvoljno, 346 definiranje materijala, 199
proizvoljno oko proizvoljne osi, 345 stubišta, 176
rotiranje za određeni kut, 345 brisanje, 181
vraćanje rotacije, 346 definiranje tipa stubišta, 177
s podlogom, 56 jednokrako stubište, 177; 183
segmentno stubište, 179 KENNGOTT-stubišta, 195

428
 L-podest stubište, 183
L-podest stubište, 177
L-zavojno stubište, 178; 185
obrađivanje stropnog otvora, 182
određivanje karakteristika, 189
segmentno stubište, 179; 186
spiralno stubište, 180; 188
unos, 177
U-podest stubište, 184
U-podest stubište, 178
U-zavojno stubište, 179; 187
za visoki parter, 192
stupovi
brisanje, 206
stupovi, 205
definiranje karakteristika, 207
definiranje tipa stupa, 205
kako smjestiti, 206
pomicanje, 206
svjetiljka
uključivanje i isključivanje, 348
što-traka, 53
teksture
katalog, 350
podatak za stazu, 75
stalni parametri programa, 74
teren, 263
(ne)vidljiv, 268
biranje načina unosa, 266
brisanje, 269
definiranje tipa terena, 264
iskop, 266
krajolik, 265
obrađivanje, 268
područje terena, 266
visinska točka, 266
zemljište, 265
tipke tipkovnice
control tipka, 55
shift tipka, 55
tlocrtni pogled, 287
kako smjestiti objekt, 317
označavanje objekata, odnosno
grupa objekata, 338
pomicanje objekata, 321
točka pogleda, 313
traka s alatima
horizontalna, 52
vertikalna (što-traka/kako - traka), 53
traka s padajućim izbornicima, 52
trake s alatima, 52
horizontalna, 80
u dizajnerskom prikazu, 63
u konstrukcijskom prikazu, 61
trokutasta krovna kućica, 262
uključivanje i isključivanje rastera, 121
uključivanje i isključivanje rasvjete,
348
umanjenje, 56; 103
unosi
pomoću miša, 55
U-podest stubište, 178
uvećavanje, 56; 103
uvećavanje prikaza, 56
U-zavojno stubište, 179
visinska toča
postavljanje, 268
visinska točka, 266
brisanje, 269
obrađivanje, 268
429
 unos, 277 određivanje karakteristika, 272; 273
vježbe, 27 određivanje ograde, 272
vožnja liftom, 70; 312 zidovi, 144
vrata brisanje, 148
brisanje, 164 definiranje tipa zida, 145
definiranje tipa za vrata, 160 kako smjestiti, 145
kako smjestiti, 160 određivanje karakteristika, 149
kotiranje, 282 pomicanje, 147
određivanje karakteristika, 161 zoom
pomicanje, 163 oznake tipaka tipkovnice, 378
vrata, 160 zrcaljenje, 347
zemljište, 265 zumiranje, 103
brisanje, 269 opcije, 104
kreiranje, 266 zvuk, 57
obrađivanje, 268 žičani model, 296
određevivanje ograde, 274

430