Professional Documents
Culture Documents
Ventilacija U Funkciji Zaštite Na Radu
Ventilacija U Funkciji Zaštite Na Radu
Zaštita na radu
IRNES TURBO
ZAVRŠNI RAD:
U Kiseljaku, 2017.godine
VISOKA ŠKOLA „CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE“ KISELJAK
Zaštita na radu
ZAVRŠNI RAD:
Mentor: Student:
Sažetak...............................................................................................................................5
1.Uvod...............................................................................................................................6
2.Zaštita na radu................................................................................................................7
3.Ventilacija.....................................................................................................................14
3.1.Ventilacija u rudniku.................................................................................................15
3.4.Separatno provjetravanje...........................................................................................21
6.Zaključak....................................................................................................................47
8.Konsultovana literatura.......................................................................................51
SAŽETAK
Ventilacija rudnika ima dvojaku svrhu: da stalnom izmjenom zraka u svim podzemnim
prostorijama rudnika (jame) putem neprekidnog strujanja održava jamsku klimu pogodnu
za rad i da razrjeđuje koncentracije zagušljivih, otrovnih i eksplozivnih plinova i prašine uz
njihovo odvođenje na površinu. Provjetravanje ima za cilj plansko dovođenje svježeg
vazduha u jamske prostorije koje služe za eksploataciju korisne mineralne sirovine. Prema
tome svrha provjetravanja je zaposlenim radnicima obezbijediti svjež i dobar vazduh,
razrijediti i odvesti škodljive gasove iz jame, ohladiti jamske prostorije i poboljšati
klimatske uslove u jami. Ovi se uslovi postižu ako se u jamu dovodi dovoljna količina
svježeg vazduha koja kroz jedna otvor ulazi, a kroz drugi izlazi. Zato svaka jama im a dva
otvora, jedan za ulaz, drugi za izlaz jamskog zraka. Pravilno projektovanje ventilacija
rudnika jedan je od osnovnih faktora buduće sigurne i uspješne ekspoatacije mineralne
sirovine. Zbog toga se ona ne smije svoditi na jednostavno izračunavanje ventilacionih
parametara već isprojektovanog podzemnog proizvodnog sistema.
5
1.UVOD
Tema mog završnog rada je ventilacija u funkciji zaštite na radu. Ventilacija rudnika ima
dvojaku svrhu: da stalnom izmjenom zraka u svim podzemnim prostorijama rudnika
(jame) putem neprekidnog strujanja održava jamsku klimu pogodnu za rad i da razrjeđuje
koncentracije zagušljivih, otrovnih i eksplozivnih plinova i prašine uz njihovo odvođenje
na površinu. Provjetravanje ima za cilj plansko dovođenje svježeg vazduha u jamske
prostorije koje služe za eksploataciju korisne mineralne sirovine.
6
2.ZAŠTITA NA RADU
Zaštita na radu sastavni je dio radnog procesa i osnovni uslov produktivnosti rada. To je
skup aktivnosti i mjera (tehničkih, pravnih, organizacijskih, ekonomskih, zdravstvenih i
drugih), kojima se osiguravaju uslovi rada bez opasnosti za život i zdravlje.1 Zaštita na
radu sprovodi se najviše radi očuvanja nesmetanog duševnog i tjelesnog razvoja mladih,
zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti osmaterijevanje materinstva, zaštite invalida i
profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne
sposobnosti te radi očuvanja radne sposobnosti starijih radnika u granicama njihove
životne dobi. Uslovi za siguran rad ostvareni su u slučaju kada sredstva rada, čovjek i
radna okolina ispunjavaju zahtjeve koji su u skladu s pravilima zaštite na radu te oni kao
takvi trajno osiguravaju pravilno funkcionisanje procesa rada.
U poremećenim odnosima čovjek – stroj - radna okolina, javlja se rizik da čovjek postupi
neispravno te da svojim postupkom prouzroči nezgodu, koja može, ali ne mora rezultirati
ozljedom, štetom ili nekim drugim gubitkom.
Nesreće na radu pojavljuju se od samih početaka organiziranog ljudskog rada, ali tek
razvojem industrije one postaju veliko društveno zlo, pa ih mnogi s pravom nazivaju
"rakom industrije".
1
Vukorepa K., Burger A., Sigurnost i osnove zaštite na radu-priručnik, Kontrol biro, Zagreb, 2010.str.51
2
Tokom rada na radnika u njegovoj radnoj okolini djeluju mnogi faktori.
7
Pod pojmom nesreće na poslu podrazumijeva se neželjen i nepredvidljivi događaj koji ima
za posljedicu:
1. ozljedu radnika,
2. materijalnu štetu na imovini ili
3. zagađenje okoliša.
Na objektima za rad mora biti provedena zaštita od udara od groma čija se ispravnost
utvrđuje propisanim ispitivanjima.
Dužnost je poslodavca da poduzima sve mjere zaštite od požara koje su potrebne s obzirom
na poslove koji se obavljaju u preduzeću, a ako ipak do njega dođe neophodno je da se
opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika smanji na najmanju moguću mjeru.
U svim radnim prostorijama mora biti osigurana dovoljna radna površina i radni prostor za
zaposlenike s obzirom na poslove koje obavljaju. Ako u radnim prostorijama vladaju
normalni mikroklimatski uslovi, veličina radne prostorije mora biti takva da na svaku
zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m³ zračnog prostora i 2 m² slobodne površine poda.
U svim radnim i pomoćnim prostorijama i prostorima moraju biti osigurani potrebni putovi
za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika. U svim radnim i pomoćnim prostorijama i
prostorima mora biti osigurana odgovarajuća čistoća, odgovarajuća mikroklima čija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima, rasvjeta čija se
ispravnost mora ispitivati u propisanim vremenskim razdobljima.
3
Vukorepa K., Burger A., Sigurnost i osnove zaštite na radu-priručnik, Kontrol biro, Zagreb, 2010.str.52
9
U svim radnim prostorijama za koje je utvrđeno da je to potrebno, mora se provoditi
propisano ispitivanje odnosno mjerenje buke čime se utvrđuje da li nivo buke udovoljava
pravilima zaštite na radu.
Osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu a oprema tih prostorija ovisi o vrsti
poslova koje zaposlenici obavljaju. Ako se opasnost za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne
mogu ukloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu, primjenjuju se posebna pravila
zaštite koja se odnose na zaposlenike i na način obavljanja radnog postupka.
Kada nije moguće zaštitu od štetnosti i opasnosti otkloniti mjerama zaštite na sredstvima
rada, poslodavac mora zaposlenicima osigurati odgovarajuća lična zaštitna sredstva i
pobrinuti se da ih oni koriste pri obavljanju poslova.
Poslodavac koji koristi odnosno prerađuje opasne materije dužan je stalno unapređivati
stanje zaštite na radu primjenom pravila zaštite na radu pri korištenju odnosno preradi tih
materije, redovno nastojati da je koncentracija opasnih materije što niža i stalno ispod
4
Vukorepa K., Burger A., Sigurnost i osnove zaštite na radu-priručnik, Kontrol biro, Zagreb, 2010.str.52
10
MDK te osigurati pakovanje i označavanje opasnih materije tako da ne postoji opasnost za
sigurnost i zdravlje zaposlenika.
1. Znakovi zabrane; to su kružni znakovi čiji su rub i poprečna pruga crvene boje,
grafički simboli obojeni su u crno, a tekst, ako postoji, pisan je bijelom bojom.
Znakovi zabrane postavljaju se na mjesta gdje postoji opasnost za koju je propisima
ili na drugi način izrečena izričita naredba obavljanja neke radnje, kao npr.,
"zabranjeno pušenje", "zabranjena upotreba otvorenog plamena" itd.
2. Znakovi obaveza; to su kružni znakovi u kojima dominira plava boja, a grafički
simboli ili eventualni dopunski tekst koji se postavlja uz taj znak obojeni su bijelom
bojom. Znakovi obaveza postavljaju se na mjesta gdje se opasnosti ili šteta može
spriječiti obaveznim postupkom radnika, kao npr. "obavezna zaštita očiju" itd.
3. Znakovi opasnosti su znakovi u obliku istostraničnog trokuta u kojem dominira
žuta boja, dok je rub trokuta te grafički simboli i eventualni dopunski tekst obojen
crnom bojom. Znakovi opasnosti postavljaju se na mjesta gdje postoji stalna ili
potencijalna opasnost od ozljeda, trovanja, požara, eksplozije, ili sl., kao što je
"opasnost od požara" itd.
4. Znakovi obavijesti su znakovi koji po obliku mogu biti kvadratnog ili oblika
pravougaonika, a boja koja dominira u znaku je zelena. Kontrastna boja znaka je
bijela što znači da su grafički simboli ili tekst izvedeni bijelom bojom, a pozadina
znaka je zelena. Znakovi obavijesti postavljaju se na mjesta koja se, zbog razloga
sigurnosti ili obavještavanja, moraju posebno označavati, kao na primjer "prva
pomoć", "izlaz" itd.5
5
Vukorepa K., Burger A., Sigurnost i osnove zaštite na radu-priručnik, Kontrol biro, Zagreb, 2010.str.53
11
bi se opasnost ili šteta koja bi na tom mjestu rada mogla nastati, smanjila ili u potpunosti
spriječila. Upute za siguran rad ili postupak izrađuju se najčešće u obliku ploča
pravokutnog oblika na kojima je tekst koji može biti dopunjen crtežima, simbolima ili
shemama.
Građevinski radnici uglavnom su radna snaga kod koje je velik udio subjektivnih faktora u
uzrocima ozljeđivanja. Građevinski radnici dolaze ponekad na gotovo nepristupačna
mjesta, kako bi stvorili uslove za podizanje objekata. Istovremeno, oni se kreću i u svim
pogonima i tvornicama raznih grana industrije, gdje se obavljaju adaptacije, proširenja i sl.
Oni nemaju svoje stalno radno mjesto, već obavljaju niz različitih poslova. Građevinske
radnike očekuju opasnosti kojih su i sami jedva svjesni.7
6
Ibidem, str.54
7
Vukorepa K., Burger A., Sigurnost i osnove zaštite na radu-priručnik, Kontrol biro, Zagreb, 2010.str.53
12
radu u građevinarstvu, prije svega, treba djelovati na čovjeka, odnosno stvoriti
pretpostavke da on zna, hoće i može sigurno raditi. To se postiže motivisanjem,
stimulisanjem, odgojem i obrazovanjem, selekcijom i sl. Drugi je cilj, riješiti problem
uređenja radnog prostora, radne okoline u užem i širem smislu te sigurnost oruđa za rad i
opreme.
13
3.VENTILACIJA
Od svog nastanka čovjek je težio da svoje životno okruženje prilagodi sebi. S obzirom da
je čovjekova tolerancija relativno mala po pitanju uslova životnog okruženja, jasno je da je
to bio osnovni uslov opstanka. Civilizacijski razvoj i unaprijeđenje tehnika prilogađavanja
sredine omogućili su nastanjenost ljudske vrste u gotovo svim predjelima na Zemlji. Ono
što se od nastanka čovjeka javilo kao potreba to je održavanje životnog prostora u
potrebnim temperaturnim amplitudama i prisustvo vazduha u potrebnoj koncentraciji.
Tehnikom zagrijavanja prostora čovjek je ovladao vrlo rano, a vazdušna koncentracija je
prirodno bila uravnotežena. U modernim uslovima života, sa životnom prostorom koji je
sve samo nije prirodan, kao uslov opstanka javila se potreba za održavanjem pomenutih
parametara u domenu prihvatljivom za čovjeka. Tako su formirani sistemi za grijanje,
hlađenje i ventilaciju a sve sa ciljem obezbjeđenja potrebnih uslova za život ljudi.
1. prirodna i
2. mehanička (prinudna) ventilacija.
14
3.1.Ventilacija u rudniku
8
Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke, Tehnički institut
Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.str.90
15
3.2.Ventilacija površinskih kopova
Rudnički vazduh preuzima gasove koji se oslobađaju iz ležišta, gasove miniranja, gasove
oksidacionih i požarnih procesa, gasove rudničkih eksplozija, gasove motora sa
unutrašnjim sagorijevanjem, kompresorske i akumulatorske gasove. Na taj način se
rudnička atmosfera pogoršava, jer se u njoj pojavljuju pridodati gasovi i rudnička prašina.
Stanje rudničke atmosfere određuju njeni hemijski i fizički parametri.
9
Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke, Tehnički institut
Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.str.91
16
1. prema principu konstrukcije dijele se na centrifugalne sa jednostranim ili
dvostranim usisavanjem, sa ili bez sprovodnog kola i aksijalne reverzibilne ili
nereverzibilne, jednostepene ili višestepene, sa fiksnim lopaticama ili
promjenljivim uglom lopatica. Ova promjena ugla može da se vrši pojedinačnom
regulacijom svake lopatice ili istovremenim podešavanjem cijelog rotora,
mehanički ili automatski.
2. prema mjestu instaliranja i razlici u pritiscima koju ostvaruju, mogu biti nadzemni
depresioni ili kompresioni i podzemni depresiono-kompresioni.
3. prema stepenu korisnog dejstva (η) mogu biti malo ekonomični, sa stepenom
iskorišćenja do 40%, srednje ekonomični sa iskorištenjem od 40-70% i visoko
ekonomični sa iskorištenjem preko 70%. Postoje i tako usavršene konstrukcije kod
kojih stepen iskorištenja dostiže i preko 90% (na primjer ventilatori tipa Joy).
4. prema kapacitetu mogu biti malog kapaciteta do 50m3/s, srednjeg od 50 do
150m3/s i visokog kapaciteta sa preko 150m3/s. Za perspektivni razvoj rudarstva u
veće dubine predviđaju se ventilatori i do 1000m3/s.10
5. prema depresiji koju ostvaruju dijele se na ventilatore male depresije do 1000Pa,
srednje depresije 1000-3000 Pa i visoke depresije preko 3000 Pa, a najveći
ventilatori izrađuju se sa depresijom od 10000 Pa.
6. prema snazi pogonskog motora na ventilatore male snage - do 200 kW, srednje
snage 200 do 500 kW i velike snage - preko 500 kW, najveći imaju čak 2000-5000
kW.
7. prema jačini šuma mogu biti bešumni i oni koji stvaraju buku.
10
Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke, Tehnički institut
Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.str.92
17
Slika 1. Shema centrifugalnog ventilatora
(Izvor: Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke,
Tehnički institut Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.)
18
Kada na rudničku mrežu dejstvuje jedan glavni ventilator vazduh se kreće od njegovog
usisnog otvora ka difuzoru, a pritisak u usisnom otvoru manji je od onog u difuzoru.11 Ako
dva ventilatora rade zajednički tako da je difuzor prvog priključen za usisni otvor drugog,
bilo direktno ili posredno, takav rad naziva se serijskim. Tada, pod uticajem pritiska koji
stvara drugi ventilator, pritisak p1 na otvoru prvog ventilatora može biti veći od pritiska p2
u difuzoru drugog ventilatora.
Uslijed toga pri pozitivnom zapreminskom protoku, razlika p2 - p1, postaje negativna, pa
se ostvaruje neki režim a1 ili a2 čiji je položaj u IV kvadrantu, ispod apscise. Kada se dva
ventilatora priključe na ventilacionu mrežu na istom mestu pa dio vazduha izlazi kroz
jedan, a drugi dio ukupne zapremine na drugi ventilator - takav njihov rad naziva se
paralelnim.
Paralelni rad ventilatora postojaće i ako su ventilatori priključeni na dva različita okna, a
vazduh ulazi na treće okno. Ako pri paralelnom radu na istom oknu postoji velika razlika u
depresijama ova dva ventilatora, može se desiti da ventilator koji stvara veću depresiju
priguši onog sa manjom i kroz njega zahvata vazduh iz atmosfere. Kod paralelnog rada
ventilatora izrazito različitih karakteristika na različitim oknima i njihovog neusklađenog
rada, mogu nastati stanja kada ventilatori ometaju rad jedan drugom.
11
Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke, Tehnički institut
Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.str.93
19
- Ako dva ventilatora istovremeno rade na jednom oknu tako da prvi ventilator
isisava vazduh iz rudnika, neposredno ga dodaje drugom, a ovaj ga izbacuje u
atmosferu
- Ako dva ventilatora istovremeno rade pri čemu je difuzor prvog povezan sa
usisnim otvorom drugog ventilatora jednom ili više prostorija (najčešće preko
ventilacionog okna)12
- Ako dva ventilatora rade na dva okna, pa jedan ubacuje vazduh, a drugi ga
isisava (kompresiono-depresiono provjetravanje.
- Ako dva ili više cijevnih ventilatora rade na istom cjevovodu separatnog
provjetravanja.
Kod serijskog rada dva ventilatora isti zapreminski protok prolazi kroz oba ventilatora
(V1=V2) a ukupna depresija ravna je zbiru depresije svakog pojedinog ventilatora (huk=
h1+h2). Zbog toga se dijagram rezultujućih karakteristika dva ventilatora u serijskom radu
grafički konstruiše na taj način što se depresije pri istim protocima sabiraju.
Rezultujući rad dva ventilatora priključena na isto okno predstavlja kriva, koja se grafički
konstruiše u h - V dijagramu sabiranjem protoka pojedinih ventilatora pri istoj depresiji.
Analizom zajedničkog paralelnog rada ventilatora može se zaključiti sljedeće:
Najpovoljniji rad će se ostvariti ako su oba ventilatora ista i radna kola se obrću istom
brzinom. Ukoliko je ekvivalentni otvor veći u toliko će efekti njihovog rada biti bolji. Kod
takvog režima rada protok se podjednako raspodjeljuje na oba ventilatora. Ako su dva
ventilatora različitog tipa ili su isti, ali različito regulisani (broj obrtaja, ugao zaokretanja
lopatica) njihov rad može biti povoljan, neekonomičan ili štetan. U pogledu rezultujućeg
protoka mogu se dobiti povećani protoci (što je cilj paralelne veze), isti protoci (što znači
da jedan ventilator radi nepotrebno), ili smanjeni protoci, kada veći ventilator usisava dio
vazduha iz atmosfere kroz manji, i ako ovaj radi normalno. U ova dva posljednja slučaja
manji ventilator djeluje kao dodatni otpor većem, a troši energiju. Ukoliko je paralelan rad
dva ventilatora na istom oknu dobro regulisan ovakvom vezom može se postići povećanje
protoka čak i do 80%. Paralelan rad glavnih ventilatora pogodan je za rudnike sa velikim
ekvivalentnim otvorom, a neracionalan i nepouzdan za male ekvivalentne otvore.
12
Priručnik za kopača uglja (interni),RMU „BREZA“ Breza, 2010.str.6
20
3.3.5.Kombinovani rad ventilatora
Ovakav način primjene ventilatora koristi se u slučaju kada se želi efikasno provjetravanje
sa većim protocima vazduha uz smanjenu depresiju. Najjednostavniji primjer
kombinovanog rada predstavlja šema sa kompresionim ventilatorom na oknu sviježe
vazdušne struje i dva depresiona ventilatora u paralelnom radu postavljene na dva
ventilaciona okna.13
3.4.Separatno provjetravanje
U rudarskoj praksi čest je slučaj posebnog provjetravanja pri izradi prostorija i objekata
koje imaju samo jedan pristupni ulaz, te je onemogućeno normalno protočno
provjetravanje. U takvim slučajevima primjenjuju se različite kombinacije posebnog-
separatnog provjetravanja:
1. uz primjenu pregrada,
2. provjetravanje paralelnim prostorijama,
3. provjetravanje pomoću bušotina, i najčešće
4. primjenom uređaja za separatno provjetravanje.
13
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.32
21
Slika 3.Provjetravanje pomoću pregrada
(Izvor: Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke,
Tehnički institut Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.)
Kod ovog načina provjetravanja vazdušna struja se usmjerava na čelo radilišta djelom
prostorije pregrađene pregradom (duž prostorije). Ovaj način provjetravanja se primjenjuje
za kraća rastojanja i kada se ne raspolaže opremom i uređajima za separatno
provjetravanje. U praksi su najčešća dva slučaja. Također, povremeno se primjenjuje i
provjetravanje kroz cjevovod ali je dosta nesigurno i izbjegava se.
Primjenjuje se naročito kod centralnog načina otvaranja rudnika, kod istovremene izrade
dva okna, kao i kod izrade pripremnih prostorija za odstupni sistem provjetravanja.
Prednost ovog načina provjetravanja u odnosu na prethodni je što se srazmjerno manjom
depresijom mogu dostavljati veće količine vazduha.14
Ovaj način provjetravanja se primjenjuje pri izradi slijepih prostorija u jami, ako nisu
duboko pod površinom, ili ako iznad njih postoji ventilacioni horizont. Osnovni zadatak
ovog načina provjetravanja je uspostavljanje protočne vazdušne struje u što većem dijelu
slijepe prostorije. Jedna od varijanti ovakvog načina provjetravanja prikazan je na sljedećoj
slici.
14
Jovičić V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.22
22
Slika 4.Provjetravanje pomoću paralelnih prostorija strana
(Izvor: Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u
Beogradu, Beograd, 1989.)
23
3.4.4 Provjetravanje pomoću uređaja za separatno provjetravanje
- kompresiono provjetravanje,
- depresiono provjetravanje,
- kombinovano provjetravanje.
Kompresiono provjetravanje
Depresiono provjetravanje
15
Jovičić V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.26
24
Kod ovog načina provjetravanja ventilator stvara u vjetrenim cijevima podpritisak i vrši
usisavanje zagađenog vazduha, dok svjež vazduh struji prostorijom u pravcu čela radilišta.
Efikasnost depresionog načina provjetravanja zavisi od udaljenosti kraja cjevovoda od čela
radilišta (obično 2-3 m). Ovaj način je pogodan za provjetravanje prostorija, veće dužine i
kada je u njima potrebno obezbjediti svežu vazdušnu struju celom dužinom. Nedostatak
mu je često oštećenje kraja cjevovoda miniranjem.
Inače, recirkulacija predstavlja višestruko kruženje jednog dijela vazdušne struje u zatvorenom krugu.
16
17
Propisi iz vjetrenja rudnika,
www.rgn.hr/~mklanfar/nids_mklanfar/VJETRENJE/VJETR_RUD_Propisi.pdf (Pristupljeno: 15.09.2017.)
25
odnosno stvaranjem razlike u vazdušnim pritiscima na ulaznom i izlaznom otvoru jame ili
neke prostorije. Razlika u vazdušnim pritiscima između dijve tačke može biti uspostavljena
ili prirodnim uslovima (prirodno provjetravanje jame), ili mehaničkim načinom pomoću
ventilatora (vještačko provjetravanje). Vještačko provjetravanje može biti kompresiono
(stvaranjem nadpritiska) ili depresiono (stvaranjem podpritiska). Pri kompresionom načinu
provjetravanja jame ventilator duva vazduh u jamu, a pri depresionom načinu
provjetravanja jame ventilator siše vazduh iz jame. Kompresija kao i depresija koju stvara
ventilator najveća je pod samim ventilatorom, dok je na kraju vazdušnih cijevi jednaka
nuli, jer se utroši na savlađivanje otpora koji se suprostavljaju vazdušnoj struji i na
pokretanju vazduha određenom brzinom. S obzirom na položaj otvora za ulaznu i izlaznu
vazdušnu struju postoje u osnovi tri načina provjetravanja jama: centralni, dijagonalni i
kombinovani. Kod centralnog načina provjetravanja otvori za ulaznu i izlaznu vazdušnu
struju nalaze se blizu jedan drugom. Kod dijagonalnog načina otvori za ulaznu i izlaznu
vazdušnu struju nalaze se sa dve suprotne strane jame. Dijagonalni način može biti: prost i
krilni, a krilni način prost i sekcioni. Krilni dijagonalni sistem je onaj kod kojeg se ulazni
otvor nalazi u centru, a svako krilo ima svoje otvore za ulaznu vazdušnu struju.
Ukoliko u jednom krilu ima više ventilacionih otvora, takav sistem je dijagonalni sekcioni.
Prednosti centralnog sistema sadržani su u:18 bržem uspostavljanju vazdušne struje i
manjem obimu investicionih radova, dok su manji nedostaci sljedeći:
18
Propisi iz vjetrenja rudnika,
www.rgn.hr/~mklanfar/nids_mklanfar/VJETRENJE/VJETR_RUD_Propisi.pdf (Pristupljeno: 15.09.2017.)
26
- niži troškovi ventilacije,
- manji potrebni profili jamskih prostorija,
- lakša izolacija eventualno ugroženih dijelova jame.
- međusobno dejstvo glavnih ventilatora koje može biti nepovoljno i koje se ponekad
teško reguliše,
- znatno složeniji proračuni ventilacionih sistema.
Za rudnike uglja čiji su slojevi skloni samo zapaljenju nepovoljni su sistemi kod kojih su
veliki gubici vazdušne struje neizbežni, a za rudnike sa pojavama gasova oni kod kojih je
otežana kontrola režima provjetravanja, kao i stvorena mogućnost nepoželjnog
međusobnog uticaja više glavnih ventilatora.
19
Osiguranje kvaliteta ventilacionih sistema podzemnih rudnika uglja,
www.quality.unze.ba/zbornici/QUALITY%202007/052-Q07-026.pdf (Pristupljeno: 25.09.2017.)
27
Problematika ventilacije rudnika uglja ogleda se posebno u postojanju posebnih uticajnih
faktora:
Kod izbora ventilatora mora se voditi računa da isti može bez teškoće i uz zadovoljavajuće
sigurnosno i ekonomske efekte, usklađivati sa svim razvojnim potrebama rudnika. To
znači da može da mijenja zapreminski protok i depresiju lako i brzo, a da pri tome stepen
iskorištenja ostane u približno istim, povoljnim granicama. S obzirom da jedan glavni
ventilator obezbjeđuje period eksploatacije od 10-20 godina, mora se sagledati max. i min.
potreban kapacitet za takav period i na osnovu toga izvršiti definitivan izbor ventilatora.
Mogućnost izbijanja jamskih požara u rudnicima uglja vrlo je velika, a znatno veća kod
onih, čiji ugljevi imaju veću sklonost samozapaljenju.20 Pod uticajem požara u jamskoj
ventilacionoj mreži, a naročito u njenim dijagonalama može doći do obrtanja pravca
vazdušne struje i time do opasnih poremećaja u ventilaciji rudnika. To dolazi uslijed
nastanka požarne depresije tj.takve depresije koja je rezultat velikih temperaturnih razlika.
20
Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke, Tehnički institut
Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.str.95
28
Obično se misli da je dejstvo požarne depresije najveće na mestu požara, pa se većina
analiza svodi na takva razmatranja. Međutim, vreli požarni gasovi na svom putu ka izlazu
mogu da stvore uslove za nastanak lokalne požarne depresije, što takođe predstavlja
mogućnost poremećaja vazdušne struje.
Projektovanje ventilacije nekog rudnika uopšte pristupa iz dva razloga: ili se radi o novoj
jami (ili rudniku) pa se uporedo sa projektovanjem i razradom tehnologije dobijanja, radi
projekat ventilacije, ili postojeći ventilacioni režim ne zadovoljava, pa je potrebno
pristupiti rekonstrukcije. Kod rudnika uglja rekonstrukcija se preduzima uglavnom:
1. kada dođe do pojave većih količina gasova koje se pri postojećem ventilacionom
režimu ne mogu savladati,
2. kada otpori jame postanu suviše veliki,
3. kada gubici u jami postanu i suviše velike,
4. kada ventilacioni uređaji postanu neadekvantni, odnosno nedovoljnog kapaciteta,
5. kada drugi eksploataciono-transportni uslovi zahtijevaju promjenu ventilacionog
režima.
21
Ivković, M., Ventilacija rudnika, odabrana poglavlja, Arhiv za tehničke nauke, Tehnički institut
Univerziteta u Bijeljini, Bijeljina, 2007.str.96
29
5. određivanje depresije ventilatora po fazama eksploatacije da bi se došlo do
potrebnog minimuma i maksimuma za projektovani period,
6. izbor glavnog ventilatora i analiza njegovog rada po fazama, kao i razmatranje
uticaja prirodne depresije na rad ventilatora.22
7. rješenje provjetravanja pripremnih i otkopnih radilišta,
8. kontrolu ventilacije i sigurnosne mjere,
9. ekonomiku ventilacije.23
Sistemi ventilacije jame predstavlja cjelokupnu ventilacionu mrežu jame zajedno sa svim
izvorima depresije koji čine aerodinamičku cjelinu. Jama može da predstavlja jedinstven
ventilacioni sistem ili da bude podijeljena u više samostalnih (sekcionih) ventilacionih
odjeljenja. Način provjetravanja nazivamo primjenjenu metodu pomoću koje se ostvaruju
razlike u pritiscima i vrši pokretanje vazduha. Ti načini mogu biti:
22
Inače, recirkulacija predstavlja višestruko kruženje jednog dijela vazdušne struje u zatvorenom krugu.
23
Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu Federacije BiH ("Službene novine FBiH" broj 77/13)
30
one nedovoljne, znači da je zapostavljena sigurnost, a ukoliko su prevelike cio sistem je
predimenzioniran. Da bi se došlo do optimalnih parametara provjerava se da li usvojene
količine zadovoljavaju naročito potrebe razrjeđivanja opasnih gasova, smanjenja
zaprašenosti, odvođenja gasova miniranja, obezbjeđenja povoljnih klimatskih prilika.
24
Ivković M.,Ventilacija rudnika-odabrana poglavlja za predavanja, Časopis Rudarski radovi, 2007.str.94
25
Ivković M.,Ventilacija rudnika-odabrana poglavlja za predavanja, Časopis Rudarski radovi, 2007.str.95
31
4.PROJEKTOVANJE VENTILACIJE RUDNIKA
26
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.32
32
Da bi se došlo do što boljeg i sigurnijeg rješenja ventilacije, potrebno je da projektant
raspolaže podacima o svim opasnim uticajima koji mogu biti od značaja. To se odnosi
naročito na poznavanje gasoobilnosti rudnika, podatke o prirodnoj sklonosti uglja
samozapaljenju i o eksplozivnim karakteristikama ugljene prašine. Ispitivanjima je
dokazano da je metanoobilnost otkopnog polja manja kod odstupnog nego kod nastupnog
otkopavanja. To dolazi odatle što se već u fazi prireme otkopnog polja izvrši djelimična
degazacija.
Kod projektovanja ventilacija veoma je važno pravilno odrediti potrebne protoke vazduha
da bi se objezbijedilo efikasno provjetravanje radnih mjesta. Usvaja se najveća vrijednost
dobijena proračunima i provjerama na minimalnu brzinu strujanja.
Međusobni položaj prostorija glavne ulazne i izlazne vazdušne struje određuje opštu
podjelu ventilacionih sistema, slijedi grafički prikaz:27
Ventilacionu mrežu rudnika sačinjava sistem prostorija kroz koje cirkuliše vazduh pod
uticajem jednog glavnog ventilatora (ili više njih).28 Osnova za proračun je kanonska šema,
za koju treba odrediti prvo prirodnu raspodjelu pa zatim izvršiti regulaciju. Poželjno je da
se potrebna raspodjela izvrši sa što manjim brojem regulatora-prigušivača.
27
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.33
28
Enciklopedija zaštite na radu, IV izdanje, I tom, Međunarodna organizacija rada, Inspektorat Republike
Srbije, 2009.str.121
33
Do prekoračenja brzina obično dolazi kada se želi postići neka ušteda na izradi prostorije.
Međutim, neadekvatni profili se višestruko negativno odraze pri eksploataciji: brzine
vazduha su na granici dozvoljenih, smanjeni profili povećavaju otpore, depresiju, a time i
troškove provjetravanja. U pogledu maksimalnih brzina naši propisi dozvoljavaju do 4 m/s
na radnim mjestima (otkopima, pripremi), do 8 m/s u ostalim prostorijama za opremu ili
prolaz radnika i do 10 m/s u prostorijama koje služe isključivo za
provjetravanje.Minimalne brzine predviđaju se za otkopne hodnike od 0,5 m/s, komore 0,1
m/s i 0,2 m/s za ostale prostorije itd.
Pri kretanju vazduha kroz ventilacionu mrežu, javljaju se aerodinamički otpori izazvani
trenjem vazduha (podgrada, oprema, ljudi, promjena oblika prostorije, nagiba itd.). Ukupni
aerodinamički otpori kretanja vazduha kroz rudničke prostorije sastoji se iz tri vida:
34
- čeonih otpora
- lokalni otpora
- pomoću prigušivača
- pomoćnim ventilatorima u jami
- kombinovano.
Prigušivači su ustvari ventilaciona vrata koja imaju otvor određenih dimenzija kroz koji se
propušta potreban protok vazduha.29 Prema tome, kod rješavanja planske raspodjele
vazduha određuju se otpori prigušivača i veličina poprečnog presjeka njihovih otvora. Pri
tome treba imati u vidu da se na taj način povećavaju ukupni otpori i depresija rudnika, pa
je neophodno ponovo proračunati nove vrijednosti ovih parametara. Otpori prigušivača
računaju se iz jednačine depresije ako se ona postavi za zadatu raspodjelu.
Cilj provjetravanja jamskih prostorija jeste stvaranje takvih klimatskih uslova rada, koji
osiguravaju najveći mogući efekat rada kao i očuvanje zdravlja i života radnika. Sve
pristupačne jamske prostorije moraju se provjetravati. Jamske prostorije koje se ne
provjetravaju moraju biti zatvorene, a ako postoji mogućnost sakupljanja opasnih plinova u
njima, moraju se propisno zatvoriti – pregraditi. U jami, na mjestima gdje se zadržavaju ili
prolaze ljudi, mora biti obezbijeđeno takvo provjetravanje da sadržina kiseonika u vazduhu
ne padne ispod 19 volumenih procenata. Sastav jamskog vazduha mora odgovarati JUS-u.
29
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.42
35
Maksimalne koncentracije plinova koji se mogu pojaviti u jami, a pri kojima se može raditi
bez primjene posebnih zaštitnih mjera:
Ako sadržina metana u vazdušnoj struji mjerena u slobodnom profilu prostorije, prekorači,
granice mora se obustaviti normalan rad u radilištu u djeljenju odnosno jami. U jamama sa
opasnim plinovima, količina vazduha mora se povećati u odgovarajućoj mjeri da bi se
spriječilo sakupljanje plinova. Brzina vazdušne strije u jami ne smije biti veća od:
Prosječna brzina vazdušne struje, naročito u slobodnom profilu ne smije u metanskoj jami
biti manja, i to:
36
Provjetravanje jame treba urediti tako da temperatura vazduha koja se dovodi na radna
mjesta ne prelazi na vlažnom termometru 23oC, a na suhom termometru 28oC. Svaka jama
mora imati barem jednu ulaznu i izlaznu vazdušnu struju. Glavno jamsko provjetravanje
vrši se protočnom vazdušnom strujom kroz jamske prostorije od uaza do izlaza vazdušnih
struja.30 Kada se provjetravanje jame ili dijela jame poremeti, radnici se moraju povući iz
ugroženih prostorija, ako se poremećaj u provjetravanju ne može otklonit u roku
predviđenom pravilnikom mora se voditi računa o sastavu jamskog vazduha.
Provjetravanje metanskih jama i jama sa opasnom ugljenom prašinom mora se vršiti
neprekidno, i to vještački, tj. ventilatorom depresiono. U krugu ventilatora od najmanje 30
m na površini ne smije se nalaziti nikakav zapaljivi materijal osim gorivo za rezervni
pogon ventilatora. Ventilatore smiju posluživati samo stručno osposobljeni radnici.31
30
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.43
31
Vedenik, L., Sigurnost i zaštita zdravlja na radu kao sastavni dio nacionalne i državne sigurnosti, Časopis
Sigurnost broj 53, Zagreb, http://hrcak.srce.hr/file/107122 (Pristupljeno: 25.09.2017.)
37
Mogućnost izbijanja jamskih požara u rudnicima uglja vrlo je velika, a znatno veća kod
onih, čiji ugljevi imaju veću sklonost samozapaljenju. Pod uticajem požara u jamskoj
ventilacionoj mreži, a naročito u njenim dijagonalama može doći do obrtanja pravca
vazdušne struje i time do opasnih poremećaja u ventilaciji rudnika. To dolazi uslijed
nastanka požarne depresije tj. takve depresije koja je rezultat velikih temperaturnih razlika.
Obično se misli da je dejstvo požarne depresije najveće na mjestu požara, pa se većina
analiza svodi na takva razmatranja. Međutim, vreli požarni gasovi na svom putu ka izlazu
mogu da stvore uslove za nastanak lokalne požarne depresije, što takođe predstavlja
mogućnost poremećaja vazdušne struje.32
Vrijednost lokalne požarne depresije, odnosno vrijednost toplotne depresije nastale pod
uticajem požara u rudniku može se odrediti polazeći od obrasca:
1 1
hpož = (p1 − p2) · ( − )𝑔
𝑝 𝑝
Gustina vazduha za vrijeme požara može se izračunati iz jednačine gasnog stanja za slučaj
požara:
32
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.44
38
Srednja vrijednost pritiska iznosi:
psr = R · Tp (3.)
Pošto je:
1 R’ · T’ 1 R·T
= i =
ρ’ psr ρ psr
1 1 R’ · T’−R · T
- ρ’ =
ρ’ psr
1 1 R’ · T’−R · T
- ρ’ =
ρ’ R·T·ρ
Pošto je:
R’ · T’−R · T
hpož = ρ · g · (z2 - z1) · R·T·ρ
R’ · T’−R · T
hpož = ρ · g · (z2 - z1) · (7.)
R·T·ρ
∆t
hpož = ∆ z · g
𝑇
39
gdje je:
∆ t = T’- T (9.)
Obrazac daje nešto veće vrijednosti od realnih zbog toga što su usvojene iste vrijednosti
gasnih konstanti za vazduh i za smjesu vazduha sa požarnim gasovima. Na primjer, ako je
temperatura vazduha pre požara iznosila 20oC, a usljed požara porasla u nekom ogranku
vertikalne visine od 100m na 68oC, lokalna požarna depresija će biti:
48
hpož = 100 · 9,81 = 160,6 161 Pa
293,15
Kao što je prikazano, temperatura požarnih gasova ima veliki uticaj na vrijednost požarne
depresije. Ta temperatura zavisi od više faktora od kojih ćemo razmotriti one najvažnije33.
Prvi uticajni faktor jeste temperatura gasno-vazdušne smjese na mjesto požara. Ta
temperatura zavisi od procesa sagorijevanja.
C
x
m
∆tx = ∆tpož · e (10.)
gdje je:
33
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.45
40
∆ tpož - porast temperature na mjestu požara
Koeficijent C iznosi:
αU
3
cp
C = 1,163 · 10 (11.)
α =2+k· w (12.)
k = 5 ÷ 10 za rudničke uslove
cp = 1,00 kJ/kg
Dovođenje svježeg vazduha radi hlađenja požarnih gasova može biti povoljno samo ako je
temperatura tih gasova niža od temperature njihovog paljenja, što je veoma rijetko. To je
naročito važno za sporedne ogranke koji se kasnije spajaju sa prostorijama kojima se
odvode požarni gasovi. Ukoliko taj uslov nije ispunjen dolazi do sekundarnih požara.
Prema tome najpravilnija mjera za sprječavanje požarne depresije jeste potpun prekid
dotoka svježeg vazduha.
41
Poznato je da kod dejstva jednog glavnog ventilatora na ventilacionu mrežu koja
predstavlja paralelan sistem (prost ili složen) smjer strujanja vazduha u ograncima je
konstantan i ne zavisi od veličine otpora u tim ograncima. Otpori utiču samo na veličinu
protoka vazduha u njima. Ukoliko se pak radi o dijagonalnim sistemima sa jednim glavnim
ventilatorom, smjer vazdušne struje u dijagonalama može biti promjenljiv, zavisno od
veličine otpora ogranaka, a nezavisno od veličine otpora dijagonala.
Kada dejstvuju dva ili više ventilatora bilo da se radi o paralelnim ili dijagonalnim
sistemima nestabilnosti su moguće i u paralelnim ograncima i u dijagonalama. Dejstvo
požarne depresije istovjetno je sa dejstvom ventilatora koji bi bio postavljen na mjestu
izbijanja požara, ili više njih, koji dejstvuju na putu kojim se kreću vreli požarni gasovi.
Obrtanje smjera vazdušne struje pod dejstvom požarne depresije može nastati kako u
prostorijama sa silaznim vođenjem vazdušne struje, tako i kod uzlazne ventilacije. Razlika,
međutim, postoji, pošto u ovom posljednjem slučaju obrtanja vazdušne struje ne nastaje u
ogranku u kojem se pojavio požar, nego u paralelnom ogranku34. Sa najvećom
vjerovatnoćom može se utvrditi da do obrtanja smjera vazdušne struje neće doći, ako taj
ogranak čine horizontalne prostorije, pošto je predhodnim izvođenjima pokazano da je
najuticajniji faktor koji određuje požarnu depresiju visinska razlika krajnjih tačaka
ogranaka. Naime, sasvim je logična pretpostavka da čim postoji požar, postoji i znatna
temperaturna razlika. Ovo se može pokazati sljedećim primjerom:
Na slici koja slijedi dat je porast paralelan sistem koji u rudniku čine dvije vertikalne
prostorije (na primjer dva slepa okna povezana horizontskim hodnicima). Njihova visinska
razlika iznosi H. Srednja gustina vazduha u jednom ogranku iznosi ρ1, a drugom ρ 2.
34
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.46
42
Slika 7. Paralelan sistem
(Izvor: www.quality.unze.ba/zbornici/QUALITY%202007/052-Q07-026.pdf)35
ht = H · (ρ1 - ρ 2) · g (13.)
Toplotna depresija će dejstvovati u ogranku sa većom gustinom (ABC) u smjeru naniže, tj.
suprotno dejstvu depresije glavnog ventilatora. Pošto je depresija ventilatora u oba ogranka
ista, ukupna depresija u njima će biti:
Ukoliko je veća toplotna depresija u ogranku ABC, u toliko će biti manja ukupna depresija,
što znači da će se smanjivati protok kroz taj ogranak. Kada se toplotna depresija u ogranku
ABC izjednači sa depresijom ventilatora u tom ogranku (ht = hv), protok će prestati
(VABC = 0). Daljim povećanjem toplotne depresije doći će do obrtanja smjera vazdušne
struje u ogranku ABC.
Ako nastane požar u ogranku ADC, nastaće u tom ogranku požarna depresija, pa kada ona
postane veća od depresije ventilatora, dolazi do obrtanja smjera strujanja u ogranku ABC i
požarni gasovi iz ogranka ADC u kojem je požar, vraćaju se u ogranak CBA umjesto
prema izlazu.
35
Osiguranje kvaliteta ventilacionih sistema podzemnih rudnika uglja,
www.quality.unze.ba/zbornici/QUALITY%202007/052-Q07-026.pdf (Pristupljeno: 25.09.2017.)
43
5.4.Uticaj požara na rad glavnog ventilatora
Veličina požarne depresije zavisi uglavnom samo od dva uticajna faktora (ostali se mogu
zanemariti)36. To su temperatura požarnih gasova i dubina jame. Za jedno određeno stanje
eksploatacionih radova dubina rudnika je sasvim određena i konstantna vrijednost, pa se
može zaključiti da je najuticajniji parametar temperatura požarnih gasova. Ventilaciona
mreža jame može biti više ili manje razgranata i složena, ali nikada nije jednostavna. Duž
različitih ogranaka između okna ulazne i izlazne vazdušne struje depresija ima različitu
vrijednost, ali manju u odnosu na ogranak koji vodi do požara. Zbog toga rezultujeuće
dejstvo požarne depresije cijele jame zavisi od raspodjele vazduha u ventilacionom
sistemu. Ako požar izbije u ulaznoj vazdušnoj struji požarna depresija će biti veća ako se
zatvaraju bočni ogranci, a manja ako se zatvara glavni ogranak vazdušne struje. To nastaje
otuda što se zatvaranjem bočnih ogranaka smanjuje ukupna količina vazduha koji ulazi u
jamu, ali se povećava količina vazduha koja odlazi glavnim ogrankom ka požaru. Zbog
toga rezultujuća depresija požara raste. Ako se na kordinatu nanese rezultujuća požarna
depresija jame, a na apscisu količina vazduha koja prolazi kroz jamu dobiće se kriva koja
odražava zavisnost ova dva parametra pod datim uslovima.
36
Pravilnik o tehničkim normativima za podzemnu eksploataciju metaličnih i nemetaličnih mineralnih
sirovina ("Službeni list SFRJ", broj 24/91)
44
Slika 9. Kriva smanjenja požarne depresije
(Izvor: http://www.ekologija.gov.rs/wp-
content/uploads/procena_uticaja/S15002_REV1.pdf )37
Ako se prilikom požara zatvori glavni ogranak, a ostave otvoreni bočni ogranci,
rezultujuća požarna depresija (hpož) i depresija glavnog ventilatora (hv) dejstvovaće
zajednički kao dva ventilatora u serijskom radu. Njihove pojedinačne karakteristike i krive
zajedničkog dejstva prikazane su na slici koja slijedi. Za jamu sa ekvivalentnim otvorom
A1 radna tačka ventilatora pre požara biće B, što znači da u jamu ulazi količina vazduha
VB pri depresiji hB. Nakon izbijanja požara na ventilacioni sistem jame dejstvuje ukupna
depresija hM, a kroz jamu prolazi količina vazduha VM (radna tačka M).
Postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, Ažurirana studija o procjeni uticaja na životnu sredinu,
37
45
Na slici odsječak ordinate D-VM predstavlja veličinu mehaničke depresije (depresija
ventilatora) a odsječak D-M vrijednost požarne depresije. Utrošena snaga u ovom slučaju
porasla je sa NB na NM. Ako ekvivalentni otvor jame poraste na veličinu A2 (radna tačka
F) ukupna depresija će biti hF, količina vazduha VF, dok će snaga porasti na vrijednost
NF. U ovom slučaju, kao što se vidi, ventilator troši vrlo veliku snagu, a dejstvuje suprotno
vazdušnoj struji,što često dovodi do pregorijevanja motora. Da se ovo ne bi desilo
potrebno je izolovati glavni ogranak koji vodi požaru, a isto tako i bočne ogranke u kojima
se javljaju veće lokalne požarne depresije.
Ventilacione metode u borbi protiv nastalog jamskog požara mogu biti vrlo efikasne.
Njihova suština sastoji se u sprječavanju cirkulacije kiseonika kroz požarom ugroženi
ogranak (ili zonu). Ovo se može postići na više načina. Naravno, nisu u svim slučajevima
upotrebljive sve metode, a čak i kad su moguće više njih, primjeniće se ona koja je
jednostavnija i čija je realizacija brža.39 Kod primjene ventilacionih metoda potrebna je
veća stručnost, dobro poznavanje jamskih prilika i raspolaganje odgovarajućom tehničkom
dokumentacijom i opremom (ventilatori, merni pribor i dr.). Brzopleta i nestudiozna
rješenja mogu donijeti više štete nego koristi i pogoršati požarno stanje u jami.
38
Postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, Ažurirana studija o procjeni uticaja na životnu sredinu,
www.ekologija.gov.rs/wp-content/uploads/procena_uticaja/S15002_REV1.pdf (Pristupljeno: 25.09.2017.)
39
Jovičić, V., Ventilacija rudnika, Rudarsko-geološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1989.str.47
46
6.ZAKLJUČAK
Ventilacioni sistem rudnika jeste aerodinamička cjelina koja se sastoji iz mreže prostorija –
provodnika vazdušne struje i svih izvora depresije, pod čijim se uticajem ostvaruje
strujanje vazduha. Imamo tri vrste ventilacionih šema: Centralni ventilacioni sistem je onaj
sistem kod kojeg se otvori za odvođenje vazduha iz rudnika nalaze u samom središtu
ležišta, dijagonalni ventilacioni sistem je onaj sistem kod kojeg se otvori za ulaznu i
izlaznu vazdušnu struju nalaze na dvije suprotne strane ležišta, kombinovani ventilacioni
sistemi sadrže elemente i centralnog i djagonalnog sistema.
48
8.KONSULTOVANA LITERATURA
49
50