1.Objasnite osnovni predmet krivičnog postupka?

-osnovni predmet kr.postupka jeste krivična stvar kao događaj u stvarnosti koji ukazuje
na mogućnost postojanja određenog kr.djela i njegovog izvršioca zbog čega se i vodi
kr.postupak.Osnovni predmet kr.postupka može biti predmet raspravljanja i utvrđivanja
samo u kr.postupku i istvoremeno mora biti predmet raspravljanja i utvrđivanja samo u
kr.postupku.Druga kažnjiva djela ne mogu biti predmet raspravljanja u kr.postupku jer se
o njima raspravlja u posebnom prekršajnom postupku.

2.OBJASNITE IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV?

-o imovinskopravnom zahtjevu raspravlja se u kr.postupku: a)ukoliko je nastao
izvršenjem kr.djela;b)ako je ovlaštena osoba postavila prijedlog; i c)ako se time ne bi
znatno odugovlačio kr,postupak.
Razlozi za ostvarenje imprav.zahtjeva u kr.postupku su razlozi ekonomičnosti i
pojednostavljivanja postupka odlučivanja o imoprav.zahtjevu.Predmet imprav.zahtjeva su
različiti i u kr.postupku mogu se odnositi na nadoknadu štete,povraćaj stvari ili poništenje
određenog pravnog posla.Pravo na ostvarivanja zaštite u imovinskog pravnog zahtjeva u
kr.postupku ima osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parničnom
postupku-aktivna legitimacija.Prijedlog za podnošenje imov.pravn.zahtjeva podnosi se
tužiocu odnosno sudu najkasnije do završetka glavnog pretresa.

3.NABROJITE MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA

OSUMNJIČENOG/OPTUŽENOG U KR.POSTUPKU I OBJASNITE JAMSTVO?
-te mjere su takstavino navedene u zakonima o kr.postupku u skali koja započinje
najlakšom mjerom=pozivom, a završava se najtežom=pritvorom.Ostale mjere
su:dovođenje, mjere zabrane i jemstvo.
JAMSTVO: jamstvo kao mjera za osiguranje prisustva osumnjičenog odnosno optuženog
i uspješno vođenje kr.postupka isključiva je zamjena za najtežu mjeru koja se može
primjetiti prema osumnjičenom odnosno optuženom.Jamstvo se dakle može dati da ne bi
bio naređen pritvor zbog opasnosti od bjekstva osumnjičenog odnosno optuženog koji je
na slobodi ili da bi se osumnjičenom odnosno optuženom koji je već u pritvoru zbog
navedenog razloga pritvor ukinio.Jamstvo nije isključeno ni za jednu kategoriju
osumnjičenih odnosno optuženih,a ni po težini kr.djela.Jamstvo uvijek glasi na novčani
iznos.Jamstvo se određuje na incijativ u osumnjičenog odnosno optuženog ili neke druge
osobe.Jamstvo može biti stvarno i lično.Ono je isključivo zamjena za pritvor i nije
prepreka za određivanje pritvora onda kad sud ocjeni da je to potrebno za osiguranje
prisutva osumnjičenog odnosno optuženog.

4.NABROJITE MJERE ZA OSIGURANJE PRISUSTVA

OSUMNJIČENOG/OPTUŽENOG U KR.POSTUPKU I OBJASNITE MJERE
ZABRANE?
-te mjere su takstavino navedene u zakonima o kr.postupku u skali koja započinje
najlakšom mjerom=pozivom, a završava se najtežom=pritvorom.Ostale mjere
su:dovođenje, mjere zabrane i jemstvo.
MJERE ZABRANE: tim zabranama i naredbana ograničivaju se određena prava
osumnjičene odnosno optužene osobe,zakon ih taksativno nabraja.1).Mjere koje se
odnose na sprečavanje osumnjičenog odnosno optuženog da pobjegne,sakrije se ili ode u
nepoznato mjesto ili u inostranstvo(zabrana napuštanja boravišta bez odobrenja
suda,privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu i izdavanje novih putnih
isprava..)2)Mjere koje su namjenjene izbjegavanju konfliktih situacija,a ovaj cilj postiže
se(zabranom posjećivanja određenih mjesta ili područja i zabranom sastajanja sa
određenim osobama)3)Mjere koje imaju za cilj spriječiti određene aktivnosti koje bi bile
štetne za društvenu zajednicu.Riječ je o dvije mjere(privremeno oduzimanje vozačke
dozvole i zabrana preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti).

5.NABROJITE OPŠTE I POSEBNE PRITVORSKE RAZLOGE?

-opšti uslov za određivanje pritvora je postojanje osnovane sumnje da je određena osoba
izvršila krivično djelo.Kvalificirani oblik sumnje je dakle prvi ili opšti uslov za
pritvor.Ali to nije određeni i jedini uslov jer se za određivanja pritovora traži i postojanje
posebnih uslova.Oduzimanje slobode takvo se naziva i fakultativni pritvor.Ako postoji
osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo, pritvor mu se može odrediti:
A) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, B)
ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili
tragove važne za krivični postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati
krivični postupak uticajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače, C) ako naročite
okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti krivično djelo ili da će dovršiti pokušano
krivično djelo ili da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, a za ta krivična djela može se
izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna,D) u vanrednim okolnostima, ako se radi o
krivičnom djelu za koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, a koje je
posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice krivičnog djela, ako bi puštanje
na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda.

6.NABROJITE I KRATKO OBJASNITE NAČELA KOJIH SE TREBA PRIDRŽAVATI

PRILIKOM ODREĐIVANJA MJERA ZA OBEZBJEĐENJE PRISUSTVA
OSUMNJIČENOG ODNOSNO OPTUŽENOG U KR.POSTUPKU?
-a) načelo legaliteta( za svaku od pet taksativno navedenih mjera zakonom su propisani
uslovi za primjenu,kojih se mora pridržavati nadležni organ)
b) poštivanje načela srazmjernosti koje nalaže da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista
svrha može postici blažom mjerom.
c) načelo supsidijarnosti( mjera se mora ukinuti po sl.dužnosti kad prestanu razlozi koji
su je izazvali odnosno zamjeniti drugom blažom mjerom kad za to nastupe zakonski
uslovi)
d) načelo sudskog nadzora( odluku o primjeni mjera uz ograničene izuzetke donosi sud)

7.OBJASNITE LIŠAVANJE SLOBODE I ZADRŽAVANJE OD STRANE

POLICIJSKOG ORGANA?
- pol.organ može izuzetno privremeno oduzeti slobodu osumnjičenoj osobi.Utvrđeni
postupak ograničavanja prava na slobodu temelji se na nastojanju da upotreba bilo kojeg
vida prinude mora biti unaprijed zakonom određena.Pol.organ može osobu lišiti slobode
ako postoje osnovi sumnje da je ta osoba izvršila kr.djelo i ako postoji ma koji razlog za
pritvor predviđen zakonom.Dakle pretpostavke za lišavanje slobode su: osnovi sumnje da
je izvršeno kr.djelo i zakonski razlozi za određivanje pritvora.Pol.organ je dužan takvu
osobu bez odlaganja a najkasnije u roku od 24 sata sprovesti tužiocu.Osobi koja je lišena
slobode postavit će se branilac na njen zahtjev ako zbog svog imovinskog stanja ne može
snositi troškove odbrane.Ako osoba lišena slobode ne bude sprovedena tužiocu u roku od
24 sata odnosno izuzetno 72 sata bit će puštena na slobodu.

8.OBJASNITE PROCESNE MJERE ZA POPRAVLJANJE NEPRAVILNIH

PROCESNIH RADNJI?
-koje su usmjerene na popravljanje nepravnih procesnih radnji su: A=konsolidacija ili
konvalidacija procesne radnje koja je izvršena nepravilno na način da joj se naknadnim
postupanjem daje punovažnost bez uklanjanja njenog nedostatka; B=uklanjanjem
materijalnih greški u preduzetoj radnji,kako bi procesna radnja ostala na
snazi(npr.pogreške u imenima i bbrojevima kao i druge očigedne pogreške u pisanju i
računjanju..); C)preduzeta procesna radnja se opoziva ako je nepravilna ili necjelishodna;
D)procesna radnja može biti preinačena,čime se želi postići zakonom propisani cilj;
E)krivičnoprocesne radnje se mogu i ponoviti i to kako onda ako su nepravilne tako i
onda ako radnja uopšte nije preduzeta.

9.OBJASNITE PROCESNE SANKCIJE ZA RADNJE KOJE NISU PREDUZETE U

SKLADU SA ZAKONOM?
-krivičnoprocesna teorija najšešće ističe slj.vrte procesnih sankcija: PREKLUZIJA,koja
ima za posljedicu odbacivanje određene radnje jer je ona preduzeta nakon proteka roka
koji je zakonom određen,odnosno zabranu naknadnog preduzimanja te procesne radnje;
NEUPOTREBLJIVOST RADNJE,odnosno njezinih rezultata ako se onaj ko je
preduzimao radnju nije pridržavao zakonskih uslova i zakonom određene procedure;
NEVALJANOST,u smislu da neke radnje i njihovi rezultati predstavljaju povod za
ulaganje pravnih lijekova,pri tome neke nezakonite procesne radnje neoborivo utiču na
presude jer je čine nepravilnom a kod nekih se ta uzročna veza treba
preispitati;NEDOPUSTIVOST, obuhvata one procesne radnje koje su preduzete izvat
zakonskih uslova, bez obzira da li su osnovane ili ne;NEPOSTOJEĆE PROCESNE
RADNJE,to su one radnje koje su preduzete a da za to nisu postojale procesne
pretpostavke,zbog čega one nemaju pravnog značaja niti odluke koje bi se temeljile na
njima.

10.OBJASNITE ČINJENICE KOJE SE UTVRĐUJU U KRIVIČNOM POSTUPKU?

-opšte je poznato da se u kr.postupku ne utvrđuju sve činjenice koje su povezane sa
kr.djelom i njegovim učiniocem,odnosno da se utvrđuju samo one činjenice na osnovu
kojih će se primjeniti materijalno kr.pravo bitno za konkretni kr.događaj te norme
procesnog kr.prava.U kr.postupku se moraju utvrditi pravno relevantne činjenice,one se
djele na materijalnopravne relevantne činjenice(jer od njih zavisi primjena odredaba
opšteg i posebnog) i procesnopravne(to su one od kojih zavisi primjena proccesnog
kr.zakona).
Pored pravnorelevantnih činjenica u kr.postupku utvrđuju se još i indcije i pomoćne
činjenice.Indicije su pravno irelevantne činjenice jer od njih ne zavisi primjena pravne
norme i jer posredno doprinose utvrđivanju pravno relevantnih činjenica.
Pomoćne činjenice u kr.postupku omogućavaju provjeravanje vjerodostojnosti izvora
saznanja o pravno relevantnim činjenicama ili indicijama.One se razlikuju od indicija po
tome što se njima samo provjeravaju druge činjenice.

11.OBJASNITE ČINJENICE KOJE SE NE UTVRĐUJU U KR.POSTUPKU?

-postoji jedan broj činjenica koje se u kr.postupku ne utvrđuju.Prema pravnoj teoriji te
činjenice djele na: činjenice koje ne treba utvrđivati i činjenice koje sud ne smije
utvrđivati u postupku.
*Činjenice koje ne treba utvrđivati su: očite ili očigledne činjenice; notorne ili
opštepoznate činjenice; i presumpcije ili pretpostavljenje činjenice.U pogledu
presumpcije treba naglasiti da one mogu biti prirodne ili pravne.Od presumpcija trebamo
razlikovati fikcije.
*Činjenice koje sud ne smije utvrđivati u postupku su: činjenice čijim bi se utvrđivanjem
povrijedilo načelo zabrane reformatio in peius; činjenice čijim bi se utvrđivanjem
povrijedio indentitt presude i optužbe; činjenice čijim bi se utvrđivanjem povrijedile
odrebe o isključivanju od dužnosti svjedočenja; činjenice čije utvrđivanje zabranjuju
propisi materijalnog kr.prava i činjenice čije utvrđivanje zabranjuju drugi pravni propisi.

12. OBJASNITE NAČINE UTVRĐIVANJA ČINJENJICA U KR.POSTUPKU?

-oni se ogledaju u :
=Njihovom uvrđivanju vlastitim opažanjem organa kr.postupka,s ozbzirom da se u
kr.postupku raspravlja o kr.djelu kao događaju iz prošlosti taj primjer utvrđivanja
činjenica obuhvata samo one činjenice koje postoje u vrijeme utvrđivanja,dakle u vrijeme
započinjanja i trajanja kr.postupka.
=Utvrđivanju činjenica putem iskaza osumnjičenog odnosno optuženog svjedoka ili
vještaka jer te osobe imaju saznjanja o činjenicama koje se utvrđuju bilo na osnovu
vlastitog opazanja(npr.svjedok,očevidac) ili posrednog saznjanja(npr.svjedoci po
čuvenju) ili opažanja činjenica uz pomoć stručnog i naučnog znanja ili vještine(vještaci)
=Utvrđivanje činjenica pomoću isprava i to njihovim čitanjem onoga što je napisala osoba na
temelju svog zapazanja.
=Korištenjem tehničnih snimaka tj.njihovim gledanjem ili slušanjem(npr.fotogracije ili
audiovizuelni zapis).Kod ovog načina utvrđivanja činjenica,sadržaj koji se utvrđuje je nastao
pomoću tehničkog uviđaja a ne zapažanjem čovjeka kao kod isprave.
13. ŠTA JE TO DOKAZ I KOJI SU NJEGOVI ELEMENTI?
-javljaju se različita mišljenja o pojmu dokaza.Najčešće se dokaz opisuje kao izvor
saznjanja o činjenici koja je predmet utvrđivanja u kr.postupku.Navodi se također da je
dokaz svaki dokazni osnov ili razlog sadržan u određenom dokaznom sredstvu koji
govori o istinistosti važne činjenice.
Dokaz obuhvata sl.elemente: predmet dokaza ili činjenicu koju treba dokazati; dokazni
osnov ili razlog ili činjenicu koja je već utvrđena i iz koje se izvodi zaključak o
postojanju ili nepostojanju činjenice koja se dokazuje; dokazno sredstvo ili izvor iz kojeg
se dobiva činjenica koja je dokazni osnov.

14.NABROJTE VRSTE ODLUKA U KR.POSTUPKU I OBJASNITE PRESUDU?

-u kr.postupku odluke se donose u obliku: presude,rješenja i naredbe.
PRESUDA: je najvažnija odluka koja se donosi u krivičnom postupku i njom se odlučuje
o osnovnom i sporednim predmetima kr.postupka.Donošenje presude je u isključivoj
nadležnosti suda.Procesno zakonodavstvo poznaje presudu kojom se optužba odbija,
presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe i presudu kojom se optuženi oglašava
krivim.Presuda se donosi u postupku po žalbi, zatim u postupku po vandrednom pravnom
lijeku, u postupku protiv pravnih osoba te u postupku pružanja međunardne kr.pravne
pomoći.Presuda se donosi na glavnom pretresu ali je moguće njeno izricanje i u stadiju
optuživanja.

15.NABROJITE VRSTE ODLUKA I OBJASNITE RJEŠENJE?

-u kr.postupku odluke se donose u obliku: presude, rješenja i naredbe.
RJEŠENJE: najveći broj odluka u kr.postupku donosi se u oblikuu rješenja, jer se
rješenjem obuhvataju različite procesne situacije.Rješenjem se u pravilu ne raspravljaju
pitanja kr.djela,njegovog izvršioca i primjene krivičnih sankcija, već određena druga
pitanja koja su vezana uz materijalnopravne ili procesnopravne aspekte krivične stvari
koja se postavljaju u toku postupka(npr.određivanje pritvora,prekid postupka zbog
duševnog oboljenja osumnjičenog odnosno optuženog u toku postupka).

16.OBJASNITE PRAVOSNAŽNOST SUDSKIH ODLUKA?

-kroz pravosnažnost sudska odluka dobiva konačan sadržaj, a kr.postupak konačan
završetak.Dakle pravosnažnost sudske odluke znači da je krivičnopravni zahtjev o kojem
se raspravljalo-presuđena stvar, a pravosnažno presuđena stvar uzima se za
istinitu.Pravosnažnost se uzima kao pravna potvrda zakonite i pravilne odluke, te kao
pretpostavka za izvršenje odluke.U teoriji razilikujemo formalnu i materijalnu
pravosnažnost.Formalna pravosnažnost znači da sudsku odluku ne mogu pobijati
redovnim pravnim lijekom subjekti pravnog lijeka, kako iz razloga što pravni lijek uopšte
nije dopušten tako i zbog toga što se pravo za upotrebu pravnog lijeka više ne može
koristiti.Načelo zabrane ponavljanja kr.postupka predstavlja materijalnu
pravosnažnost.Pravosnažnost može biti apsolutna i relativna.Za apsolutnu pravosnažnost
je značajno da ni jedan procesni subjekt ne može više pobijati odluku redovnim pravnim
lijekom.A kada je riječ o relativnoj prav.to znači da neki procesni subjekti mogu pobijati
sudsku odluku redovnim pravnim lijekom.Također,pravosnažnost se javlja kao potpuna
ili djelimična.Potpuna postoji kada je izreka sudske odluke stupila na pravnu snagu u
cjelini, a djelimična onda kad je jedan dio izreke stupio na pravnu snagu dok drugi nije.

17.OBJASNITE IZVRŠNOST SUDSKIH ODLUKA?

-pravnim propisima se mora urediti i obezbjediti da se odluka donesena u kr.postupku
izvrši kad su za to ispunjeni zakonski uslovi.U pogledu izvršenja koje se razlikuje od
pravosnažnosti uzima se da ono predstavlja ostvarivanje krivičnopravnog zahtjeva
utvrđenog tokom suđenja i sadržanog u pravosnažnoj sudskoj odluci,odnosno realizaciju
odluke koja je donesena tokom kr.postupka.Pravosnažnost i izvršnost po pravilu
nastupaju istovremeno.Sudska odluka ne može biti izvršena prije nego što stupi na
pravnu snagu.Na ovaj način pravi se razlika između pravosnažnosti i izvršnosti u smislu
da je pravosnažnost jedan od uslova za izvršenje presude.Izuzetak je učinjen u pogledu
optuženog koji se poslije izricanja kazne zatvora nalazi u pritvoru.Procesni zakon
postavlja određene uslove za izvršnost odluka u smislu da se presuda izvršava: kad je
pravosnažna; kao takva dostavljena; i kad za njeno izvršenje ne postoje zakonske
smetnje.U vezi rješenja ova odluka se po pravilu izvršava kad stupi na pravnu snagu.

18.KOJA JE SVRHA POTUPNOG I ISTINITOG UTVRĐIVANJA ČINJENICA U

KR.POSTUPKU?
-da bi se mogao ostvariti društveno prihvatljivi cilj kr.postupka: da niko nevin ne bude
osuđen,a da se izvršiocu kr.djela izrekne krivičnopravna sankcija pod zakonskim
uslovima i na osnovu zakonom propisanog postupka, potrebno je u kr.postupku potpuno i
istinito utvrditi činjenice( a utvrditi činjenice u kr.postupku znači utvditi da li one postoje
ili ne postoje.To je složen postupak: KD je iznenadan događaj i nije moguće unaprijed
pripremiti dokaze za svoje tvrdnje,KD je događaj u prošlosti o kojem se raspravlja u
sadašnjosti, Događaj treba prilagoditi apstraktnoj pravnoj normi.

19.NA KOJIM SE DOKAZIMA NE MOŽE ZASNOVATI SUDSKA ODLUKA?

-zakoni o kr.postupku propisuju da se sudska odluka ne može zasnovati na : a) dokazima
koji su pribavljeni na zakonom zabranjen način; b)dokazima koji su pribavljeni
povredama osnovnih ljudskih prava i sloboda kao i bitnim povredama procesnog zakona i
c) dokazima koji su pribavljeni na dozvoljen način,odnosno na zakonit način ali se za te
dokaze saznalo iz dokaza koji su izvorno pribavljeni na nezakonit način.

20.ŠTA JE TO UVIĐAJ?
-uviđaj je procesna radnja,kojom organ krivičnog postupka vlastitim opažanjem utvrđuje
važne činjenice i rezultat utvrđivanja unosi u zapisnik o uviđaju.Prema našim procesnim
zakonima uviđaj se preduzima- kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku
potrebno neposredno opažanje.Uviđaj prije svega služi otkrivanju i prikupljanju dokaza o
postojanju kr.djela i dokaza važnih za otkrivanje njegovog izvršioca ali je također bitno i
za provjeravanje i ocjenjivanje drugih prikupljenih dokaza.

21.NABROJTE ZAKONSKE USLOVE ZA PRETRESANJE?

-kad je vjerovatno da je određena osoba izvršila kr.djelo i kad je vjerovatno da će se
pretresanjem pronaći predmeti ili tragovi važni za kr.postupak.U prvom slučaju riječ je o
pretresanju osumnjičenog a u drugom o pretresanju svih ostalih osoba.Za pretresanje
osumnjičenog je neophodno da postoji vjerovatnost ili određeni stepen sumnje da je
osoba koju treba pretresi izvršila kr.djelo.U pogledu pretresanja ostalih osoba uslov za
pretresanje je vjerovatnost da se kod tih osoba nalaze predmeti ili tragovi važni za
kr.postupak.

22.NABROJITE DUŽNOSTI SVJEDOKA U KR.POSTUPKU?

-Prvo, dužnost svjedoka da se odazove na poziv sastoji se u tome da se svjedok u
određeno vrijeme i na određenom mjestu,koji su naznačeni u pozivu,pojavi i zadrži sve
dok organ kr.postupka ne izjavi,izričito ili konkludenim radnjama da je svjedok
slobodan.Poziv za svjedočenje dostavlja tužilac,odnosno sud.
-Druga osnovna dužnost svjedoka je dužnost svjedočenja.Ova se zakonska obaveza
odnosi na svaku osoba koja je kao svjedok pozvana da da iskaz o predmetu
svjedočenja,osim ako se ne radi o osobi koja ne može biti saslušana kao svjedok odnosno
koja može odbiti svjedočenje.
-Svjedok je dužan govoriti istinu, a davanje lažnog iskaza predstavlja kr.djelo.Svjedok
ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istnit odgovor izložio kr.gonjenju.
-Svi svjedoci na glavnom pretresu polažu zakletvu ili daju izjavu prije svjedočenja.Dakle
na glavnom pretresu zakletva se polaže usmeno i prije svjedočenja,polaganje zakletve
prije glavnog pretresa ima fakultativni karakter.
**Subjekti u kr.postupku imaju i sporedne dućnosti kao što su: obavijestiti
tužioca,odnosno sud o promjeni adrese ili boravišta, čuvati kao tajnu određene činjence
ili podatke koje saznao u toku provođenja kr.postupka.

23.NABROJITE PRAVA SVJEDOKA U KR. POSTUPKU?

-kao prava svjedoka ističe se pravo na: human i zakonit odnos pri saslušanju, upotrebu
svog jezika, nadoknadu troškova, zaštitu u slučaju svjedočenja pred sudom druge države,
zaštitu od vrijeđanja,prijetnji i napada, i oslobođenje od dužnosti svjedočenja.
Posebno treba naglasiti da je svjedok i pored dužnosti da svjedoči slobodan kad daje svoj
iskaz.

24.KOJE OSOBE SE NE MOGU SASLUŠATI KAO SVJEDOCI U KR.POSTUPKU?

-nije dopušteno saslušati kao svjedoka: onoga ko bi svojim iskazom povrijedio dužnost
čuvanja državne,vojne ili službene tajne dok ga nadležni organ ne oslobodi te dužnosti;
branioca osumnjičenog,odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale
poznate u ulozi branioca; osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost dužnost
čuvanja profesionalne tajne(vjerski službenik,odnosno ispovjednik,novinar..) osim ako je
oslobođena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju korist je ustanovljeno
čuvanje tajne i maloljetnu osobu koja s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije
sposobna shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti.
Isključenje od opšte građanske dužnosti svjedočenja odnosi se daklne na slučajeve kad je
potrebno zaštiti određene društvene ili pojedinačne interese koji imaju prednost u odnosu
na interese uspješnog vođenja kr.postupka.

25.KOJE SU OSOBE OSLOBOĐENE DUŽNOSTI SVJEDOČENJA U

KR.POSTUPKU?
-svjedočenje mogu odbiti: Bračni ili vanbračni drug osumnjičenog odnosno optuženog;
Roditelj ili dijete,usvojitelj ili usvojenik osumnjičenog odnosno optuženog.
Oslobađanje od dužnosti svjedočenja pruža zaštitu osobama koje su sa osumnjičenim
odnosno optuženim povezane vrlo bliskim odnosima i vezama.Osoba koja je oslobođenja
dužnosti svjedočenja uživa privilegiju nesvjedoćenja ali se mora odazvati na poziv za
svjedočenje.Organ koji vodi postupak dužan je tu osobu prije njenog saslušanja upozoriti
na pravo da može odbiti svjedočenje.

26.ŠTA JE TO IMUNITET SVJEDOKA?

-naše procesno pravo poznaje mogućnost davanja imuniteta svjedoku onda kad svjedok
pristaje da odgovara na pitanja na koja ima pravo da uskrati odgovore,jer će ga istiniti
odgovori izložiti krivičnom gonjenju.S obzirom na to da se radi o svjedoku koji koristi
pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izložio kr.gonjenju
odnosno da će takav svjedok odgovoriti na ta pitanja ako mu glavni tužilac da imunitet
može se zaključiti da je riječ o svjedoku koji pristaje na saradnju sa
tužiocem.Opravdanost davanja imuniteta procjenjuje glavni tužilac koji svojom odlukom
daje imunitet svjedoku.Tom odlukom mora biti naglašeno da se svjedok koji je dobio
imunitet i koji je svjedočio neće krivično goniti osim za davanje lažnog iskaza.

27.POJAM I VRSTE VJEŠTAČENJA U KR.POSTUPKU?

-vještačenje je procesna radnja u okviru koje vještak, kao osoba koja raspolaže posebnim
naučnim ili stručnim znanjem i umijećem primjenjuje naučna i stručna znanja,vještine i
medote na činjenice koje predstavljaju predmet vještačenja.
Obavezne vrste vještačenja su: sudskomedicinsko vještačenje; toksiološko vještačenje;
vještačenje tjelesnih povreda; dok tjelesni pregled osumnjičenog odsnono optuženog
vještačenje poslovnih knjiga i analiza DNK(nisu obavezna vještačenja.U obavezne spada
još psihijatrijsko vještačenje.

28.KOJI SU TO ZAKONSKI USLOVI ZA PRIMJENU POSEBNIH ISTRAŽNIH

RADNJI?
-Prvi opšti uslov za određivanje posebnih istražnih radnji jeste postojanje osnova sumnje
da je osoba sama ili s drugim osobama učestovala ili da učestvuje u izvršenju kr.djela iz
zakonom izdvojene grupe kr.djela.
-Drugi opšti uslov, odnosi se na ili na nemogućnost pribavljanja dokaza na drugi način ili
je pribavljenje dokaza povezano s nesrazmjernim teškoćama.
-Treće, primjena takstavino navedenih posebnih istražnih radnji dozvoljena je za
sl.kr.djela:protiv integrirteta BIH, protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih
međunarodnim pravom, terorizma ia za koja prema zakonu se može izreći kazna zatvora
od tri ili teža kazna.
-Četvrto, mogu se poduzeti samo na osnovu(pismene ili usmene) naredbe sudije za
prethodni postupak.
-Peto, zakonom su predviđeni rokovi za preduzimanje posebnih istražnih radnji.