Ogib svjetlosti

Ogib svjetlosti na pukotini

U Youngovu pokusu opažamo svijetle i tamne pruge kada osvijetlimo dvije pukotine. Međutim, pokus
pokazuje da se svijetle i tamne pruge vide i kada osvijetlimo samo jednu pukotinu. Pritom je područje
na zastoru koje obuhvaćaju pruge mnogo šire od same pukotine.

https://www.youtube.com/watch?v=PgW7qaOZD0U

Veća širina osvijetljenog područja zastora od širine same pukotine znači da svjetlosni valovi skreću iza
rubova pukotine. Skretanje valova iza rubova prepreke zovemo ogib ili difrakcija.Ogib se opaža kod
svih vrsta valova (zvučni valovi, svjetlosni valovi, valovi na vodi).

Što vidimo u pokusu: svjetlost određene valne duljine (monokromatska svjetlost) pada na prepreku s
uskom pukotinom. Kada svjetlosni val dolazi na pukotinu malih dimenzija, sve točke pukotine, kao i
njezini rubovi, postaju izvor novih valova. Valovi se iza pukotine šire u svim smjerovima. Pri širenju iza
pukotine valovi interferiraju tako da se na nekim mjestima međusobno poništavaju, a na nekima
pojačavaju.

Kao što se može vidjeti u pokusu, središnja svjetla pruga je najšira i najsvjetlija, dok su prema kraju
sve uže i uže. Koliko će se valovi ogibati, ovisi o širini otvora pukotine u odnosu prema valnoj duljini
valova. Ako je širina otvora mnogo veća od valne duljine svjetlodti, ogib je malen. Sa smanjivanjem
širine otvora ogib postaje izrazitiji. Širina pukotine trebala bi biti reda valne duljine svjetlosti.

Optiča rešetka

Optička je rešetka niz vrlo uskih međusobno jednako udaljenih pukotina (zareza). Razmak između
susjednih pukotina zovemo konstanta optičke rešetke, oznaka d. Razmak među pukotinama vrlo je
malen. Na centimetru duljine može se nalaziti nekoliko tisuća pukotina.

Pada li svjetlost okomito na optičku rešetku, opažamo ogib ili difrakciju. Kroz svaku pukotinu prolazi
uzak snop svjetlosti. Sve su te zrake međusobno koherentne (dolaze iz istog izvora) i mogu
međusobno interferirati. U smjeru okomitom na optičku rešetku zrake se interferncijom pojačavaju,
pa na zastoru dobivamo svijetlu prugu, maksimuma nultog reda S0 .
Zbog ogiba zrake se neće širiti samo u smjeru okomitome na optičku rešetku, nego u svim
smjerovima.

Kako će interferirati zrake koje s okomicom na rešetku zatvaraju neki kut 𝛼1 ?

Uočimo na gornjoj slici točku S1 koja je pod kutom 𝛼1 u odnosu na smjer upadnih zraka. Putovi što ih
prelaze svjetlosni valovi iz pukotina rešetke do te točke razlikuju se. Ako je put vala iz druge pukotine
do točke S1 dulji za jednu valnu duljinu od puta vala koji do te točke dolazi iz prve pukotine, put vala
iz treće pukotine dulji je od puta vala iz prve pukotine za dvije valne duljine, itd. Dakle, put vala iz
prve pukotine do točke S1 kraći je od putova valova iz ostalih pukotina do te točke za cijeli broj valnih
duljina. Zbog toga se valovi u točki S1 pojačavaju i ona je svijetla.

Povečanjem zaokruženog dijela slike uočavamo kut pri vrhu A jednak je

kutu 𝛼1 koji odgovara prvom ogibnom maksimumu. Vidimo da je:

𝝀
𝐬𝐢𝐧 𝜶𝟏 =
𝒅

Drugi ogibni maksimum nastaje u točki do koje se putovi valova iz susjednih pukotina razlikuju za
dvije valne duljine, treći u točki do koje ta razlika iznosi tri valne duljine, itd. Općenito je uvjet za
nastanak ogibnog maksimuma:

𝒌𝝀
𝐬𝐢𝐧 𝜶𝒌 = , 𝒌 = 𝟎, 𝟏, 𝟐, ..
𝒅

tj.

𝒅 𝐬𝐢𝐧 𝜶𝒌 = 𝒌𝝀

gdje je k redni broj maksimuma, a 𝛼𝑘 pripadni kut ogiba.

Iz izraza vidimo da je kut ogiba veći ukoliko je veća valna duljina svjetlosti.

Obasjamo li rešetku bijelom svjetlosti , na zastoru ćemo svaki ogibni maksimum vidjeti kao niz boja
od kojih se sastoji bijela svjetlost. U smjeru upadnih zraka na zastoru vidimo mrlju bijele svjetlosti. Ne
ogibajući se, do nje dolaze svjetlosni valovi svih valnih duljina sastavnica bijele svjetlosti. Skup boja
koje opažamo na mjestu maksimuma zovemo spektar. Za k = 1 imamo spektar prvog reda, za k = 2
spektar drugog reda itd. Spektri se viših redova djelomično preklapaju.
Ogib i interferencija pojave su svojstvene valovima. One su pokazale da je svjetlost val i prije nego se
saznalo da je riječ o elektromagnetskom valu.

Zadatci:

1. Zelena svjetlost valne duljine 540 nm ogiba se na rešetki koja ima 2000 zareza na 1 cm.

a) Pod kojim je kutom ogibni maksimum trećeg reda?

b) Postoji li ogibni maksimum desetog reda?

2. Optička rešetka ima 4000 zareza na 1 cm duljine. Na rešetku okomito upada svjetlost valne duljine
589 nm.

a) Koliki je najveći red spektra koji se može dobiti tom rešetkom?

b) Koliki kut pripada najvišem redu spektra?