Filozofija Umjetnosti

You might also like

Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

KAKO POSTOJI UMJETNIČKO DJELO?

POSTOJI LI RAZLIKA IZMEĐU


UMJETNIČKOG DJELA I STVARI? PO ČEMU MOŽEMO PREPOZNATI
UMJETNIČKO DJELO? KOJA SVOJSTVA NEŠTO MORA POSJEDOVATI DA BI
BILO UMJETNIČKO DJELO? JESU LI UMJETNIČKA DJELA VJEČNA? GDJE SE
NALAZI ZNAČENJE? JE LI LJEPOTA U OKU PROMATRAČA?

Kako bismo mogli odgovoriti na pitanja vezana uz umjetnost prvo moramo definirati
što umjetnost jest. Umjetnost je izražavanje ili primjena ljudske kreativne mašte,
izražavanje svojih najdubljih emocija najčešće u vizualnom obliku poput slikarstva s
ciljem ostavljanja utiska u gledateljima i izazivanja snažnih emocija. Ali je li ova
definicija zapravo točna? Mora li umjetnost nužno u ljudima izazivati emocije i ako ih
ne izaziva je li onda to umjetnost ili svakodnevna stvar?
Mnogi filozofi su pokušali definirati umjetnost. Immanuel Kant rekao je da je nešto
umjetnost tek kada se rješimo svih emocija vezanih uz stvar koju gledamo. Kod
promatranja Michelangelovih fresaka u Sikstinskoj kapeli ljudi bi se trebali fokusirati
samo na Michelangelovu kreativnost, cijeniti njegov talent, a ne cijeniti njegove freske
isključivo zato što prikazuju religioznu tematiku. Hegel je s druge strane rekao da je
umjetnost prikazanje ili izražavanje apsolutne istine. Pored ovih i mnogih drugih
definicija umjetnosti teško ćemo naći odgovore na pitanja vezana uz umjetnost.
Svatko će reći da umjetničko djelo mora sadržavati različite vrijednosti da bi to bila
umjetnost. Iz toga razloga nekim ljudima se više sviđa Van Goghova „Zvjezdana noć“
nego Picassove „Gospođice iz Avignona“. Potom dolazimo do pitanja da li se može
uspoređivati koliko je neko umjetničko djelo vrijedno. Kada bi se uspoređivao
Michelangelov David i Fontana od Duchampa većina ljudi bi rekla da je David
vrijedniji od Fontane, ali ipak Fontana je obilježila umjetnost 20. stoljeća. Imala je ono
nešto što je šokiralo ljude, možda u njima nije izazvalo osjećaj ugode i ljepote kao što
bi to možda napravila skulptura Davida, ali Fontana je definitivno izazvala osjećaj
čuđenja kod mnogih, možda čak i gađenja jer zašto nešto što je zapravo obični
pisoar okrenut naopačke može biti smatran umjetnošću. Kod pitanja subjektivnosti i
objektivnosti umjetnosti prevladava mišljenje da je umjetnost subjektivna i da je kod
umjetnosti teško gledati stvari na objektivan način, zbog toga ljepota najčešće
proizlazi iz oka promatrača. Rijetko će se svi ljudi složiti oko istih vrijednosti koje
stvari moraju posjedovati da postanu umjetničko djelo, ali ipak svi ljudi se slažu da je
Mona Lisa remek djelo umjetnosti i svi je smatraju umjetničkim djelom. Ali kada se
pogleda slika Mona Lise, čovjek se mora zapitati što je toliko posebno kod nje da je
toliko cijenjena kada postoji toliko drugih djela koja su joj slična i toliko djela koja su
po nekim ljudima bolja od Mona Lise. Vrijednosti koje umjetničko djelo mora
posjedovati da bude umjetnost su bezbrojne upravo zbog bezbrojnih mišljenja
različih ljudi. Ljudi se već stoljećima bave ovim pitanjima, vode se mnoge rasprave o
raznim djelima i da li imaju ono nešto što bi im dalo etiketu remek djela. Kao kod
Fontane Marcela Duchampa, svi su se protivili najobičnijem svakodnevnom predmetu
dati titulu umjetničkog djela i jedini razlog im je bio da to nije umjetničko djelo jer je to
pisoar, ali umjetničko djelo postoji i postaje umjetničkim djelo ako njegov stvaratelj tj.
sam umjetnik kaže da je to umjetničko djelo. Razlika između umjetničkog djela i stvari
zapravo je minimalna, razlika je jedino u tome što čovjek koji je stvorio to djelo kaže o
njemu jer originalno Fontana je nastala u tvornici, a Duchamp je odlučio to napraviti
umjetničkim djelom dajući mu tu etiketu.

You might also like