NOVI MODEL "BERETTA 486

PARALLELO MARC NEWSON" Ministarstvo

poqoprivrede potpisalo
ugovore sa korisnicima
Spoj dvije
kulture

Lovac
oduzima dah
1. APRIL 2016. broj 14
Stroga
pravila za
dobijawe
lovi{ta

@ivotna pri~a Milana [ipragi}a iz Bawaluke

S pu{kom u
rukama obi{ao
pola Evrope
Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 3

Kinolo{ki savez Republike Srpske

proslavqa 20. ro|endan

Godina
u znaku
jubileja
Centralni doga|aj je inolo{ki savez Re- {kog saveza RS Bojan ^eni}.
sve~ana akademija, publike Srpske u Istog dana bi}e predstavqen
koja }e biti
odr`ana 21. maja u
Bawaluci i na kojoj
}e u~estvovati
K 2016. godini pro sl -
a vqa svoj veli ki
ju bi lej, 20 godi na
po s to jawa i rada, ta ko da }e
ci jela godi na bi ti u zna ku ma -
ni fes ta ci ja na podru ~ju ci jele
BI]E OD[TAMPAN
PRVI GODI[WAK KSRS

u Bawaluci i na kojoj }e u~estvova-

predstavnici velikog Re pu bli ke Srpske, od Novog
broja kinolo{kih Grada do Trebiwa.
- Centralni doga|aj svakako je
saveza iz cijele sve~ana akademija povodom ro|en-
Evrope, rekao ^eni} dana, koja }e biti odr`ana 21. maja
ti predstavnici velikog broja ki-
nolo{kih saveza iz okru`ewa, te
cijele Evrope, kinolo{ki i kultur-
ni radnici, predstavnici medija,
dr`avnih i republi~kih institu-
cija - rekao je sekretar Kinolo-
i Godi{wak Kinolo{kog saveza
Republike Srpske, koji se {tampa
prvi put na na{im prostorima i
koji }e obuhvatiti proteklih 20
godina rada Saveza.
Prije centralne manifesta-
cija bi}e odr`ana deseta utakmi-
ca pasa glasnog gona u radu na
divqu sviwu u gateru na Ozrenu
pod nazivom "CACT BiH Ozren
2016" i to u nedjequ, 3. aprila.
4 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
Veliki broj
hranili{ta,
pojili{ta, solila,
visokih zatvorenih
i otvorenih ~eka,
zasjeda, lova~kih
staza, te bogatstvo
divqa~i garantuju
u`ivawe i dobar
ulov
umsko gazdin-
stvo "Magli}"

[ iz Fo~e, koje
posluje u okvi-
ru JP[ "[ume
Republike
Srpske" a.d. Sokolac, ve} dugi niz
godina, u saradwi sa lova~kim
udru`ewem "Baki}", posve}uje oz-
biqnu pa`wu za{titi prirode,
uzgoju i za{titi divqa~i i ure-
|ewu lovi{ta "Baki}".
Rezultat takvog rada su ure|e-
no lovi{te, stabilne populacije
svih vrsta divqa~i i veoma dobri
uslovi za bavqewe lovom na ovom
prostoru, sa posebnim akcentom
na bavqewe komercijalnim lovom.
Imaju}i to u vidu, jasno je da ovo
lovi{te predstavqa veoma po-
`eqnu i privla~nu destinaciju,
ne samo za lovce turiste iz Repu-
blike Srpske, odnosno BiH, ve} je
[G "Magli}" u prethodnom peri-
odu ugostio i lovce iz mnogih dru-
gih evropskih zemaqa: Srbije, re, Slovenije, Austrije, Slova~ke,
H r v a t s ke , Rusije, Danske, [panije, [kot- Bogata lovno-turisti~ka ponuda u
Crne ske... Mnogi od wih su se okitili [umskom gazdinstvu "Magli}" Fo~a
Go - vrijednim trofejima medvjeda,
vuka, divokoze, tetrijeba,
srnda}a i vepra.
S obzirom na to da je
ovo lovi{te bilo privre-
dno-sportskog tipa, a no-
vi Zakon o lovstvu
predvidio razdvajawe
Ure|eno
ovakvih lovi{ta na pri-
vredna i sportska, u toku
2015. godine je i izvr{ena
podjela na privredno lovi-
lovi{te
"meta"
lovaca
iz cijele
Evrope
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 5

divokoza, medvjed, veliki tetrijeb,

zec i divqa sviwa. U lovi{tu pos-
toji izgra|en veliki broj lovno-
9564 uzgojnih i lovno-tehni~kih
objekata, kao {to su: hranili{ta,
hektara povr{ina pojili{ta, solila, visoke zatvore-
lovi{ta ne i otvorene ~eke, zasjede, lova~ke
staze i sl. Ovo podru~je je dobro
3 otvoreno asfaltnim i makadam-
lova~ke ku}e skim putevima, {to omogu}ava brz
sa 20 kreveta i efikasan pristup u sve dijelove
lovi{ta. Korisnik, pored teren-
skih vozila, posjeduje i motorne
5 sanke sa prikolicom, pomo}u kojih
upravnih zgrada u zimskom periodu dostavqa hranu
za divqa~, kontroli{e lovi{te,
ali i prevozi lovce i transportu-
je odstrijeqenu divqa~. Lovi{te
je pokriveno i senzorskim kamera-
ma, pomo}u kojih se prati kretawe
divqa~i, ali i spre~avaju nelegal-
ne radwe u lovi{tu.

po~ev od jela ispod sa~a, lova~kog

{te
"Vrbni-
ca" i sportsko
lovi{te "Baki}". [G "Magli}" }e
ubudu}e gazdovati privrednim lo-
vi{tem, a lova~ko udru`ewe "Ba-
ki}" sportskim lovi{tem.
Lovi{te "Vrbnica" je planin-
skog tipa, povr{ine 9.564 hektara,
a osnovne vrste divqa~i su srna,
LOVI[TE POKRIVENO gula{a, doma}eg sira i kajmaka,
SENZORSKIM KAMERAMA pr{uta i sli~no. Dokaz ozbiqnog
i dobrog rada u ovom gazdinstvu je
i to {to se skoro svi gosti ponovo
Lovna ponuda u [G obuhvata vra}aju u novi lov i nova dru`ewa.
lov medvjeda i vuka sa zatvorene Imaju}i u vidu ovakvo bogat-
~eke, lov srnda}a sa ~eke i pir- stvo lovne faune, te ozbiqan rad i
{om, lov divokozje divqa~i, lov pa`wu koju [G posve}uje lovstvu,
velikog tetrijeba, grupni lov nema sumwe da }e ovo lovi{te i u
na divqe sviwe, te lov divqih narednom periodu biti meta mno-
sviwa sa ~eka. gih lovaca.
Specifi~nost lovnog turi-
zma, kao zna~ajne privredne djela-
tnosti, zasniva se na
zadovoqavawu odre|enih potreba
lovaca turista, prije svega lova na
odre|ene vrste divqa~i, kao i od-
govaraju}eg smje{taja i hrane.
Imaju}i to u vidu, [umsko gazdin-
stvo "Magli}" raspola`e sa tri lo-
va~ke ku}e i pet upravnih zgrada,
smje{tenih u prirodnom ambijen-
tu, sa smje{tajnim kapacitetima
od osam do 20 le`ajeva. U zavi-
snosti od `eqa lovaca, u objekti-
ma se slu`e i razni specijaliteti,
6 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
Lovac

Srbija, Crna Gora,

Makedonija,
Hrvatska, Slovenija,
Gr~ka, Danska,
[vedska, Norve{ka
su zemqe koje je
[ipragi} sa
prijateqima
do sada obi{ao
PI[E: DU[AN REPIJA
dusanr@glassrpske.com

Republici Srpskoj
ima vi{e od 20.000 lo-

U vaca, a velikoj ve}ini

wih lov je samo hobi.
Takvi nekoliko puta
mjese~no iza|u u obli`we {ume, za-
dovoqavaju}i se sa nekoliko ~asova
boravka u prirodi. Ipak, ima i onih
kojima je lov i sve {to ide uz wega
postao na~in `ivota.
Jedan od takvih primjera je Mi-
lan [ipragi} iz Bawaluke koji je od
prije desetak godina postao pravi

Krivolov
Kao i u drugim segmentima
dru{tva, mogli bismo da se
ugledamo na Skandinavce i u @ivotna pri~a Milana [
segmentu lova, odnosno krivo-
lova.
- U Danskoj ne smije{ da no-
si{ lova~ki no` ili no` du-
`i od osam centimetara, jer je
kazna za tako ne{to mjesec za-
tvora. U [vedskoj su kazne jo{
rigoroznije. Ukoliko ulovite
`ivotiwu koju niste smjeli,
OBI[AO PO
kazna je 5.000 evra i pet godi-
na zatvora, pa ko voli, nek
izvoli - isti~e [ipragi}.
S PU[KOM
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 7

Izgradwa
objekata
[ipragi} nije jedan od onih
koji od prirode i lova samo
uzimaju, a ne vra}aju im. Trenu-
tno je ~lan tri lova~ka udru-
`ewa, u Lakta{ima, Bawaluci
i Grahovu, a ranije je bio i u
Prwavoru.
- Ne bih da se hvalim, ali mi-
slim da sam jedan od najakti-
vnijih kada je u pitawu
izgradwa ~eka, lova~kih ku}a,
hranili{ta. U Poto~anima smo
izgradili lijepu lova~ku ku}u,
u Papa`anima tako|e, jo{ je-
dnu dovr{avamo u Grahovu, a
solila i hranilice u Poto~a-
nima, Milosavcima, Glamo~ani-
ma, Grahovu. Zimi kukuruz
bacam fazanima, a sje}am se
da sam jednom sa sela povezao
vre}u i stao na magistralnom
putu da razbacam kukuruz po
wivi. Bila je no}, velik sni-
jeg, lo{e vrijeme, magla. Na-
i{ao je jedan kolega koji je
mislio da mi se automobil po-
kvario. Kada je vidio {ta ra-
dim, rekao mi je da nisam
normalan, upalio auto i oti-
{ao - ispri~ao je [ipragi}.

globtroter zahvaquju}i svojoj stras-

ti. A sve je krenulo slu~ajno, na na-
govor brata i zeta. Oni su prije wega
krenuli u lov, a on nije bio previ{e
zainteresovan. Ipak, kada je prvi put
iza{ao u {umu, osjetio je adrenalin,
koji ga dr`i i dan-danas.

U DANSKOJ PORED LOVA

IDE I U RIBOLOV

- Uskoro sam odlu~io da polo`im

lova~ki ispit i u~io sve tajne. Po-
~eo sam da lovim u prwavorskom se-
lu Poto~ani sa prijateqima, ali sam
uskoro po~eo, da tako ka`em, da pro-

[ipragi}a iz Bawaluke

OLA EVROPE
M U RUKAMA
8 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
Lovac

{irujem vidike. Po~eo sam da obila- lazak novih mjesta, qubav prema pri-
zim i okolne op{tine, lovio u La- rodi i upoznavawe novih qudi, a uko-
kta{ima, Bawaluci, Derventi, liko ne{to vidim na ni{anu, jo{
Doboju, Modri~i, [ipovu, Mrkowi} boqe - pri~a [ipragi}.
Gradu, krenuo u hajke, a uskoro obi-
{ao skoro cijelu BiH. Tako|e, moja
grupa bila je ~est gost prijateqa iz
Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crne USKORO KRE]E
Gore. Za razliku od ve}ine, nikada
nisam prelazio stotine i hiqade ki-
PUT SIBIRA
lometara kako bih ne{to ulovio.
Uvijek mi je na prvom mjestu bio obi- Kada je "savladao" planine i do-
line zemaqa u regionu, otisnuo se
mnogo daqe. Upoznao je @eqka Pa-
vlovi}a iz Milosavaca, ro|aka svog
prijateqa Veli{e Krki}a, koji dugo
vremena `ivi i radi u Danskoj i ko-
ji je tako|e veliki zaqubqenik u lov
i prirodu.
- Paralelno sa mati~nim dru{-
tvom iz Prwavora postao sam i ~lan
Lova~kog udru`ewa u Lakta{ima.
Zec za sva vremena Sje}am se kada je @eqko do{ao prvi
put kod nas, iza{li smo u lov i neka-
Svakom lovcu u sje}awu ostane prva odstrijeqena `ivotiwa. ko spontano postali prijateqi. Po-
Sje}am se kao da je ju~e bilo. Iza{ao sam sa prijateqima u lov i na zvao me u Dansku, a prvi put smo bili
mene je bukvalno natr~ao zec. Od silne treme dva puta sam ga proma- wegovi gosti 2006. godine. Tako je
{io, a bio je na svega nekoliko metara od mene. Uspio sam da prepunim krenulo moje pute{estvije po Skan-
pu{ku, ponovo pucao i odstrijelio ga iz mnogo te`e pozicije nego {to dinaviji - rekao je [ipragi}.
su bile prve dvije. Kolege su mi se smijali, pitali se kako sam mogao Od tada do danas zajedno sa us-
da proma{im dva puta, ali je ubrzo sve zaboravqeno, a fe{ta tek po- taqenom ekipom koju ~ine Mirko
~ela - prisje}a se [ipragi}. Bubwevi}, Veli{a Krki}, Vojo Vu~e-
ti} i Mirko Zafirovski, ponekad
 Lovac GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 9

Kr{tewe
[ipragi} se prisjetio i jedne
anegdote koja se dogodila pri-
likom lova u Srbiji.
- Kada ulovi{ prvi put, slije-
di ti su|ewe. Mene su u Srbiji
legli na travu, sudija je sudio,
kum dr`ao {tap i ~ekao presu-
du. Po{to sam odstrijelio fa-
zanku, tu`ilac mi je
"nakalemio" mnogo udaraca {i-
bom, do{ao je ~ak do brojke od
1.000. Ipak, uz mnogo smijeha,
{ale i dobacivawa, izvukao
sam se sa nekoliko "vru}ih".
Kada ceremonija zavr{i, po-
tpi{em se na {tap, kao i kum
koji me je udarao i ostali
momci koji su do{li sa mnom u
goste, a sve to postane lijepa
uspomena - rekao je [ipragi}.

Uro{ Bili~ar i ~uveni Tuta iz La-

kta{a, dva puta godi{we odlazi u
Dansku.
- Vremenom smo upoznali i
@eqkove prijateqe Boa i Denija ko-
ji su nas, bez obzira na potpuno dru-
ga~iji mentalitet, prihvatili kao
ro|ene. Trude se da nam ugode svaki
put, naj~e{}e lovimo losa i za sada
smo imali poprili~nog uspjeha. Po-
red lova, svaki put nas jedan dan vo-
di u ribolov, a oprobali smo se i na
golf terenima. S druge strane, neko-
liko puta smo im uzvratili gosto-
primstvo, vodili ih u lov u Lakta{e
i Grahovo na divqu sviwu i srnda}a,
a oni su bili odu{evqeni na{im
planinama. @eqko je u Grahovu od-
strijelio vepra i uvijek isti~e da mu
je to najqep{i lov u `ivotu. Danska
je uglavnom ravni~arska dr`ava, pa
im je dolazak kod nas bio potpuno no-
vo iskustvo - rekao je [ipragi}.
Danska je jedna od najure|enijih
zemaqa Evrope, pa je i kultura lova
na mnogo vi{em nivou neko kod nas.
- Sve su privatna lovi{ta, a gra-
nice moraju striktno da se po{tuju.
^ak i ako se desi da pucate na jetqiva `ivotiwa i te{ko ga je na-
divqa~, a ona prebjegne u drugo lovi- dmudriti ukoliko ne pada ki{a ili
{te, morate da dobijete odobrewe od Najdra`i snijeg ili ne duva vjetar. Kada je ti-
vlasnika da pre|ete u wegovo lovi- trofej ho, osjeti svaki pokret i gotovo ga je
{te i iznesete lovinu. S druge stra- nemogu}e odstrijeliti - rekao je [i-
ne, on mo`e i da ne odobri ulazak na Iako je u bogatoj lova~koj ka- pragi}.
wegov posjed. [to se ti~e bezbjednos- rijeri sakupio trofeje mnogih Iako je pro{ao "pola Evrope",
ti, ona je na najvi{em mogu}em ni- `ivotiwa, da bi upotpunio ko- [ipragi} nema namjeru da se zausta-
vou. Zbog komplikovane procedure ne lekciju nedostaju mu jo{ dva vi.
nosimo na{e oru`je, ali nam doma- "skalpa". on zakupio privatno lovi{te. Tamo - Idu}i ciq je lov u Rusiji. U
}ini obezbijede pu{ke. Ipak, mora- - Od trofeja mi nedostaje samo naj~e{}e lovimo divqu sviwu, Moskvi imam prijateqa Milorada
mo da pro|emo svojevrsni test. Prije tetrijeb, kojeg sam, dodu{e, srnda}a i losa, dok je u Norve{koj \ur|evi}a sa kojim }u se uskoro upu-
svakog lova odvedu nas u streqanu, jer odstrijelio u [vedskoj, ali to mnogo rasprostrawenija divqa titi ka Sibiru. Volim otvorena po-
`ele da se uvjere da znamo da barata- tamo nije neki izazov po{to ga sviwa, los i jelen. U Norve{ku idem dru~ja, prirodu i, za razliku od
mo oru`jem bez obzira na to {to ima mnogo. Kao i ve}ina lova- prete`no sa porodicom kod prija- ve}ine, nije mi izazov da lovim u
imamo dozvole iz BiH - ispri~ao je ca, nikada nisam odstrijelio teqa Darka Maro{anina. Na{e su- Africi. Nekako mi taj lov djeluje
[ipragi}. vuka. Ipak, najvi{e volim da pruge ostanu u Oslu, a nas dvojica se namje{ten i ne predstavqa mi iza-
Poslije Danske na red je do{ao lovim divqe sviwe. Sje}am se, uputimo prema sjeveru. Iako je kli- zov. Ovako, hodam cijeli dan, u`ivam
lov u [vedskoj, a zatim i Norve{koj. prvu sam odstrijelio u Bratun- ma nemilosrdna i nerijetko bude i u okolini, razbistrim misli i napu-
- Zahvaquju}i @eqku nerijetko cu - rekao je [ipragi}. minus 25 stepeni Celzijusa, to nas ne nim baterije za svakodnevni `ivot -
smo i{li u lov i u [vedsku, gdje je spre~ava da u`ivamo. Los je vrlo os- zakqu~io je [ipragi}.
10 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE

PI[E: DRA[KO DRAGOSAVQEVI]

Lovac
ddragosavljevic@gmail.com

a ovogodi{wem sajmu
Sajmu lova, sportskog

N streqa{tva i `ivota
u prirodi IWA u Nir-
nbergu bilo je dosta
noviteta, ali jedan za-
ista poseban model pu{ke, ina~e
prvi put predstavqen jo{ krajem
2014. godine, dizajnerskim pristupom
koji se ogleda kroz rafiniranu este-
tiku harmonije spoja dvije potpuno
razli~ite kulture, privla~io je po-
glede i oduzimao dah.
Rije~ je o jednoj od trenutno naje-
legantnijih i najlaganijih klasi-
~nih sa~marica polo`ara na svijetu,
pu{ci "486 Parallelo" firme "Bereta",
koja je na prefiwen na~in redizajni-
rana, a wene ve} oble linije dodatno
su oplemewene ~ime je ovo oru`je
postalo umjetni~ki predmet naro~i-
te simbolike i qepote.
I ranije smo se doticali primi-
jewenih umjetnosti i industrijskog
dizajna. Mnogo je kreativnosti i po-
sve}enosti sadr`ano u potrebi za ra-
zvijawem i wegovawem qudskog
osje}aja za estetiku kroz oblikovawe Novi model "Beretta 486 parallelo Marc New
i ukra{avawe svakodnevnih predme-
ta a jedan od najboqih istorijskih
primjera za to je oru`je. Ultimati-
vni primjer svakako je japanski samu-
rajski ma~ - katana, koji istovremeno
ima ogromnu upotrebnu, umjetni~ku i
utkanu duhovnu vrijednost.
Spoj dvije kul
SPOJ ITALIJANSKE
RENESANSE I JAPANSKE
KULTURE
koji oduzima
Jednu od trenutno
najelegantnijih
Malo koji predmet na tako `ivo-
pisno sadr`ajan a precizan na~in sa~marica
oslikava ne samo umjetnost ve} i is- "Bereta" povjerila
toriju, filozofiju, mitologiju, ja-
pansku autohtonu religiju
Marcu Newsonu
{intoizam, ponos i snagu duha, ne- na redizajnirawe,
prestanu te`wu za savr{enstvom, ~ime je ona postala
uop{te kulturu i nacionalni kara- umjetni~ki
kter japanskog naroda. Po~ev{i od
potrage za odgovaraju}om gvozdenom predmet naro~ite
simbolike
i qepote
 Lovac
wson"
lture
dah
ru-
d o m ,
gradwe naro~ite pe}i tatara i proi-
zvodwe specijalnog ~elika tamahaga-
ne, odvajawa najsjajnijeg i
najkvalitetnijeg dijela ~elika, do
vi{emjese~nog najpreciznijeg i naj-
posve}enijeg ru~nog rada pri iski-
vawu, polirawu, o{trewu i predanom
ukra{avawu savr{enog sje~iva…
Danas su kova~i originalnih japan-
skih ma~eva u Japanu strogo licenci-
rani i predstavqaju vrhunske
umjetnike od nacionalnog zna~aja a
tradicionalna na~in izrade nije se
promijenio vi{e od 1.000 godina.
S druge strane svijeta, krajem 14.
vijeka, zapo~ela je renesansa, kao je-
dan od najkrupnijih pokreta u kultu-
ri zapadne Evrope koji je ozna~io
prekid sa sredwim vijekom. Rene-
sansa
je dovela do
preokreta u nauci, fi-
lozofiji, kwi`evnosti i liko-
vnim umjetnostima a Italija je zemqa
u kojoj je umjetnost renesanse bez ika-
kve sumwe na{la svoj najvi{i izraz.
Italijanska arhitektura, skulptura i
slikarstvo bili su i ostali prepo-
znatqivi i uticajni a Bramante,
Ticijan, Donatelo, Leonar-
do, Mikelan|elo, Rafa-
elo i jedan od
najuniverzalnijih um-
jetnika italijanske
renesanse, genijalni
Leonardo da Vin~i
koji se bavio i kon-
struisawem oru`ja,
Marc Newson
Mark Newson je 2014. bio an-
ga`ovan na jednom specijal-
nom projektu gdje je sara|ivao
sa vrhunskim japanskim maj-
storima poput velikog Hoke
Saburoa. Naime, trebalo je u
veoma staru tradiciju unijeti
duh modernog i dizajnirati ma~ kao simbol mira, podsjetnik na katas-
trofalni zemqotres koji je 2011. godine pogodio japanski region To-
hoku, poznat po tradiciji kovawa ma~eva. Tako je nastao "Aikuchi" - ma~
zanosne qepote. Izra|eno u limitiranoj seriji od 10 primjeraka ovo
djelo predstavqa spoj tradicionalne japanske estetike i vi|ewa qepo-
te te Wusonovih dizajnerskih rje{ewa. Na tim iskustvima po~iva i no-
va Beretina sa~maricu koju ponosno potpisuje ovaj industrijski
dizajner.
GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 11
samo su neka od besmrtnih imena.
Malo je vjerovatno da me|u lovci-
ma, ali i me|u onima koji to ni-
su, postoji neko ko nije ~uo za
najstariju fabriku oru`ja na plane-
ti - italijansku kompaniju "Pietro Be-
retta" koja je nastala upravo u vrijeme
italijanske renesanse, iste one rene-
sanse iz koje korijene vu~e i {irom
svijeta poznati italijanski dizajn.
Poznato je da oru`arske ku}e ~esto
sara|uju sa industrijskim dizajneri-
ma koji oru`ju daju poseban li~ni um-
jetni~ki izraz i pe~at. Ali {ta
nastane kada najstarija oru`arska
ku}a na svijetu povjeri jedan od naje-
legantnijih modela sa~marica talen-
tovanom umjetniku i industrijskom
dizajneru da spoji italijansku rene-
sansnu umjetnost sa tradicionalnom
umjetno{}u izrade japanskog ma~a?
Ma koliko pitawe bilo dugo, odgovor
je kratak - nastaje vrhunsko remek-dje-
lo.
"FABBRICA D'ARMI
PIETRO BERETTA"
Neobi~no ugledna italijanska
fabrika oru`ja "Fabbrica d'Armi Pie-
tro Beretta" osnovana je 1526. godine,
od strane pu{kara po imenu Maestro
Bartolomeo Bereta i od tada, nepre-
kidno 460 godina uspje{no radi u
gradu Gardone Val Trompija okruga
Bre{a u pokrajini Lombardija. Fir-
ma "Bereta" najstarija je fabrika
oru`ja na svijetu. Prvi proizvod ove
ku}e bile su cijevi za arkebuze. Pre-
ma najstarijem sa~uvanom dokumentu,
"FABBRICA D'ARMI
PIETRO BERETTA"
NAJSTARIJA FABRIKA
ORU@JA NA SVIJETU
a radi se o rukom pisanom trgova~kom
ra~unu datiranom na godinu nastanka
firme, maestro Bartolomeo Bereta
bio je pla}en 296 dukata da napravi
185 cije-
vi za ar-
kebuze venecijanskoj floti, koja je
kao dio Svete lige 1571. odnijela ub-
jedqivu pobjedu nad osmanskim po-
morskim snagama u bici kod Lepanta.
Time su hri{}anske snage okon~ale
osmansku hegemoniju na moru. Kompa-
nija "Bereta" je od nastanka u vla-
sni{tvu i pod upravom iste porodice
a skoro 500-godi{wa tradicija pre-
laska firme sa oca na sina tek je ne-
davno prekinuta. Naime, kompanija je
danas u vlasni{tvu doktora Uga Gu-
salija Berete i wegovih sinova,
Franka i Pjetra ~iji ujaci Karlo i
\uzepe Bereta nisu imali potomstvo
pa je Ugo o`enio wihovu majku Um-
bertu i od we preuzeo prezime Bere-
ta. Firma koristi najmoderniju
vrhunsku tehnologiju i ima ogromnu
produkciju vojnog, lova~kog, spor-
tskog, istorijskog i drugog oru`ja i
razgranata je {irom svijeta.
486 PARALLELO MARC NEWSON
I SPOJ DVIJE STARE TRADICIJE
"Beretina" nova sofisticirana
pu{ka "486 Parallelo" poslu`ila je kao
polazna osnova za novi model, a dizajn
je povjeren vrhunskom industrijskom
dizajneru Marcu Newsonu. Osnovni
model "486 Parallelo" zauzeo je mjesto
legendarnog modela 471 Silver Hok
koji korijene vu~e iz modela 409 uve-
denog jo{ tridesetih godina. "486 Pa-
rallelo" ima zaobqenu akciju i novi
~vr{}i "tri blok" na~in povezivawa
cijevi kod kojeg nije vidqiva linija
lemqewa/spajawa. Radi se o jednosta-
vnoj ali upravo zato vrlo elegantnoj
pu{ci, prefiwenih harmoni~nih za-
12 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
obqenih linija. Iako osavre-
mewenog dizajna i primijewenih
vrhunskih novih tehnologija, ona ni-
je ni malo izgubila na estetici ka-
rakteristi~noj za starije modele koji
dugo plijene pa`wu lovaca klasi-
~nog ukusa. Me|utim, Bereta je anga-
`ovala uglednog australijskog
industrijskog dizajnera Marca a da
redizajnira model "486 Parallelo", a od
umjetnika je tra`eno da stvori ino-
vativan i moderan dizajn tako {to }e
reinterpretirati sve linije ali uz
po{tovawe tradicionalne "Bereti-
ne" estetike. Mark Endrju australij-
ski je industrijski dizajner.
Diplomirao je na Sydney College of the
Arts gdje je studirao nakit i vajarstvo.
Wegov stil odlikuju oble i glatke
povr{ine. Dizajnira za avio-indus-
triju kao i industriju namje{taja,
odje}e i nakita. Ali posebno je inte-
resantna wegova strast prema japan-
skoj kulturi i tradicionalnim
japanskim samurajskim ma~evima.
Kao industrijski dizajner je ovim
zahtjevima pristupio profesional-
no analiti~ki {to zna~i da se zada-
ni predmet, u ovom slu~aju pu{ka,
razla`e na sastavne dijelove, zatim
se oni poku{avaju optimalno uobli-
~iti, potom se tra`e me|usobni odno-
si tih elemenata i tra`i se
optimalno rje{ewe cjeline sa upo-
trebnog i proizvodnog aspekta. New-
son je linije pu{ke pojednostavio i u
svom radu uveo nekoliko novih inova-
tivnih tehni~kih rje{ewa a postoje-
}u zaobqenu akciju dodatno
unaprijedio i naglasio ~ime je taj
koncept podignut na jedan vi{i ar-
tisti~ki nivo jer linije skladno "te-
ku" cijelom povr{inom ove neobi~no
vitke pu{ke koja nema o{trih ivica
i prelaza. Spoj ~elika i drvenih di-
jelova je vrlo precizan i sa minimal-
nim tolerancijama. Balans i
ergonomija su savr{eni a sve je mo`e
se slobodno zakqu~iti izvedeno u sa-
glasju sa zakonom proporcija koje je
kroz ~uveni crte` Vitruvijevog ~o-
vjeka zadao veliki Leonardo da Vin-
~i.
Tradicionalni dugi rep baskule
je na spoju sa gorwe strane vrata kun-
daka eliminisan.
Ovim je omogu}e-
no da se ko~nica
plasira na vrat
kundaka bez vid-
qive veze sa basku-
lom - sada gorwa
povr{ina vrata kunda-
ka formira svojevrstan
drveni most izme|u baskule i ko-
~nice a ovo rje{ewe ~ini pu{ku izu-
zetno elegantnom i prepoznatqivom.
Poluga za otvarawe posebno je dizaj-
nerski promi{qena i rije{ena ta-
ko da naglasi svoju nezavisnost od
ostatka sa~marice. Jo{ jedno rje-
{ewe izdvaja ovu pu{ku od ve}ine sa-
~marica. Radi se o na~inu
fiksirawa branika obara~e koji se
ne uvr}e zavrtwima sa dowe strane
ve} je sa baskulom povezan putem usje-
ka ~ime je postignut savr{en skoro
nevidqiv spoj povr{ina. Odvojivi
podkundak je u izveden vitkijoj for-
mi a sa wegove unutra{we strane
smje{ten je selektor kojim se po
`eqi bira na~in ekstrakcije ~aura -
selektor ima dva polo`aja "E" auto-
matsko
izba ci vawe
putem ejektora ili "M" ru~no. Kom-
pletno oru`je izra|eno je od naj-
boqih materijala. Hladno kovane i
ru~no polirane "Beretine" "Optima-
Bore" cijevi vrlo su ~vrste i na-
pravqene tako da traju generacijama
a nova "triblok" tehnologija omogu}i-
la je da ne budu vidqivi tragovi spa-
jawa. Mehanizam za koji se u saradwi
sa Beretinim stru~wacima odlu~io
je klasi~ni engleski Anson, veoma
cijewen zbog jednostavnosti, mekog
odapiwawa okida~a i bezbjednosti a
uvedene su i lisnate opruge (mada ne-
ki tvrde da je u pitawu zapravo "Blitz"
mehanizam). Kako bilo, okidawe se
vr{i putem jedne obara~e a stepen
bezbjednosti pove}an uvo|ewem blo-
kirawa mehanizma u slu~aju pada oru-
`ja na tvrdu podlogu. Najboqa turska
orahovina izbor je majstora kunda~a-
ra iz "Beretinog" studija, a wen fi-
ni{ izveden je uqewem. Kundak je u
izveden u klasi~noj engleskoj formi.
Pu{ka se izra|uje u tri kalibra (12,
20, 28) i u dvije du`ine le`i{ta
metka (70 i 76 mm). Cijevi su du`ine
66, 71 i 76 mm a ~okovi fiksni ili
Beretini promjewivi OCHP. Balans
je savr{en - te`i{te se nalazi ta~no
u osovini prelamaju}eg mehanizma.
FAZANI I ZMAJEVI
Ali gravura je zaista posebna
pri~a. Pu{ka je gravirana u naro~i-
tom orijentalnom, japanskom stilu
Lovac
a nit poveznica izme|u dvije kul-
ture kroz gravuru slavi jednu od
najrasprostrawenijih vrsta
divqa~i i naj~e{}e lovqenu pti-
cu i u na{im lovi{tima. Radi se o
fazanu, ptici koja je obogatila
evropsku kuhiwu ma koliko je weno
porijeklo azijsko. Naime, dizajner
po~etnu ideju i inspiraciju prona-
{ao je u ~iwenici da fazani imaju
sredweazijsko porijeklo i da su ih u
Evropu donijeli Stari Rimqani,
preci dana{wih Italijana, te je na
suptilan na~in kroz svoj umjetni~ki
rad napravio oma` upravo ovoj pti-
ci i naglasio wenu qepotu. S obzi-
rom da je dugo fasciniran i kroz
profesiju povezan sa japanskom kul-
turom, kao najprikladniji na~in za
to nametnula se tradicionalna ja-
panska tetova`a zmaja. Orijentalni
zmajevi se u mnogo ~emu razlikuju od
svojih zapadnih ro|aka a japanski
folklor opisuje brojne, va`ne zma-
jeve ~ija su mitologija, simbolika i
morfologija veoma kompleksne. Zma-
jevi se sre}u upravo na samurajskim
ma~evima i tradicionalnim kimo-
nima. U gravuru je laserskom tehno-
logijom ukomponovan i motiv
tre{winog cvijeta koji u Japanu
simbolizuje sam qudski `ivot i we-
govo kratko trajawe, a pore|en je i
sa `enskom qepotom koja buja i pli-
jeni, ali brzo vene...
Na novoj "Beretinoj" pu{ci har-
moni~na estetika pro`imawa dvije
razli~ite tradicije i kulture, uo-
bli~ena kroz vrhunski industrijski
dizajn i najposve}eniji ru~ni rad
nadopuwen ultramodernim robot-
skim tehnologijama, slavi fazane -
plemenite ptice vrlo ukusnog mesa
koje su u Evropu stigle iz Azije, a
rimska kuhiwa ih uzdigla na gastro-
nomski presto sa koga one ne silaze
ni danas.
 Lovac
Pojedini proizvo|a~i razvijaju projektile za sa~marice
sa naro~itim terminalno-balisti~kim efektima na ciqu
Jedina~na zrna
specijalnih
Sa ovakvim
zrnima i lo{ije
EFEKATA
plasiran hitac
postaje trenutno
letalan
PI[E: DRA[KO DRAGOSAVQEVI]
ddragosavljevic@gmail.com
posqedwe vrijeme sve
vi{e proizvo|a~a mu-
U nicije uvodi monoli-
tna naj~e{}e bakarna
ili mesingana zrna za
karabinsku municiju,
dakle zrna bez klasi~nog jezgra od
olova pri ~emu je razli~itim kon-
strukcijama rije{ena wihova kon-
trolisana deformacija - proizvo|a~i trude da izna|u najop-
ekspandirawe u tijelu divqa~i.
Glavni razlog za razvijawe takvih
zrna svakako je za{tita `ivotne
sredine i napu{tawe olova kao
otrovnog i prevazi|enog materija-
GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 13
la, a kod proizvodwe sa~mene mu-
nicije ~eli~na ili gvozdena sa-
~ma postaje standard. Ta
tendencija napu{tawa olova i
uvo|ewa ~elika ili nekog drugog
materijala, mada u znatno mawem
obimu, primjetna je i u razvoju je-
dina~nih zrna namijewenih sa-
~maricama, ali za{tita `ivotne
sredine nije osnovni razlog za to.
^eli~na jedina~na zrna ina~e ni-
su novost. Takva zrna su potkali-
barna, preciznija su od olovnih,
jer u neizmijewenom obliku napu-
{taju cijev, smje{tena su u plas-
ti~ni omota~ (~eli~no zrno
o{tetilo bi cijev) i prakti~na su
za lov u gusti{u, ali u najve}em
broju slu~ajeva izazivaju ~iste
prostrelne rane na divqa~i pa se
timalnije rje{ewe za wihovu kon-
trolisanu deformaciju i }e omogu}iti padawe divqa~i "u
izazivawe terminalno-balisti-
~kih efekata ekspandirawem i
fragmentacijom ba{ kao {to je
to slu~aj kod karabinskih zrna.
Mnogobrojni lovci, u svijetu i
kod nas, ve} dugo sa uspjehom ko-
riste razli~ite konstrukcije olo-
vnih jedina~nih zrna za sa~marice
u lovu na krupnu divqa~. Kao {to
to obi~no biva, svako ima svog
favorita, u saglasju sa poziti-
vnim zakonima i sopstvenim is-
kustvom. Jedni smatraju da
jedina~ni projektil, namijewen
pu{kama glatkih cijevi, mora da
JEDINA^NA ZRNA PO
KONSTRUKCIJI POSTAJU
BLISKA KARABINSKIM
ZRNIMA
posti`e {to dubqu penetraciju te
da ne treba ekspandirati i fra-
gmentirati odnosno predavati ki-
neti~ku energiju tijelu divqa~i
za razliku od karabinskog proje-
ktila, a drugi pak imaju suprotno
mi{qewe. Ipak, specijalna ~eli-
~na jedina~na zrna se proizvode, a
ugledni proizvo|a~i sprovode is-
tra`ivawa i sigurno ne bi dozvo-
lili da tek tako na tr`i{te
izbace ne{to neoprobano, potpu-
no neefikasno i proma{eno. Me-
|utim, ~esto se postavqa pitawe
sa koje grani~ne udaqenosti mo`e
da se plasira efikasan hitac to
jest postigne dobar pogodak jedi-
na~nim zrnom iz sa~marice koji
vatri". Pu{ka sa~marica, pa i ona
sa `lijebqenom cijevi, ne mo`e
se po preciznosti porediti sa
14 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
olu~enom pu{kom kuglarom (lova-
~kim karabinom), a ~ak i najmo-
dernije konstrukcije jedina~nih
zrna u praksi su upotrebqive do
pedesetak metara. U ovom smislu
je va`no napomenuti da se na
divqe sviwe jedina~nim zrnima
ne treba pucati sa daqine ve}e od
30 metara te da je za lovca mnogo
va`nije i korisnije da prije od-
laska u lov pu{ku sa~maricu na
toj daqini isproba ga|awem u me-
tu veli~ine osredwe divqe sviwe,
jer razli~ite pu{ke razli~ito no-
se takva zrna. Upravo iz ovog ra-
zloga, dakle, zbog nepreciznosti
jedina~nih zrna ispaqenih iz pu-
{aka sa~marica, pojedini proi-
zvo|a~i municije pri razvoju i
konstruisawu ovih zrna idu u
pravcu da i lo{ije plasiran hi-
tac (hitac koji nije plasiran u
vitalnu zonu) bude trenutno leta-
lan na na~in da se naro~itim ter-
minalno-balisti~kim efektima
zrna nadomjesti ta nepreciznost.
Posqedwih godina razvijaju se da-
kle i takve specijalne vrste jedi-
na~nih ekspandiraju}ih i sa polietilenskim omota~em, a
fragmentiraju}ih jedina~nih
zrna, a lovci, koji su ih testirali
u praksi, imaju pozitivna iskus-
tva. Kako bilo, ovom prilikom
predstavqamo nekoliko tipi~nih
modernih jedina~nih zrna sa efe-
ktom ekspandirawa i fragmenta-
cije.
Lovac
"HEXOLIT 32" ~kim efektom. Firma "D Dupleks" visnosti od regije koja je pogo|e-
Kod nas malo poznata letonska provela je tokom nekoliko lovnih na, pa se tako pri pogotku u tvr|e
firma "D Dupleks" ima vi{edece- sezona obimno istra`ivawe u ko- tkivo raspada (fragmentira) pri
nijsko iskustvo u proizvodwi pre- me su ispitivani efekti ranije ~emu se fragmenti mase 1,2 g (a
ciznih i dalekometnih jedina~nih razvijenog zrna "Dupo 28". Radi se koja masa odgovara masi sa~me pro-
~eli~nih zrna za sa~marice i va- o zrnu koje pri pogotku ekspandi- mjera 6mm) konusno {ire i for-
`i za pionira i lidera na ovom ra na {est kraka izazivaju}i hi- miraju kanale o{te}uju}i okolne
poqu. Sve je po~elo jo{ krajem se- drodinami~ki {ok i masivnu organe dok baza projektila nas-
damdesetih godina pro{log vijeka ulaznu ranu koja obezbje|uje dobar tavqa svoj put kroz tkivo prave}i
krvni trag uz optimalnu penetra- strelni kanal i zadr`avaju}i 70-
ciju. Istra`ivawe je pokazalo da 75% inicijalne mase. "Hexolit 32"
se ovo zrno razli~ito pona{a u za- (mase 32 grama) je razvijeno na os-
LETONSKA FIRMA
"D DUPLEKS" LIDER NA
OVOM POQU
dok je Letonija bila u sastavu
SSSR-a. U to vrijeme sa~maricom
je lovqena sva visoka divqa~,
ukqu~uju}i ~ak losa i medvjeda, pa
se tragalo za konstrukcijom jedi-
na~nog zrna koje }e omogu}iti pre-
cizan i efikasan pogodak na
udaqenosti do 100 metara. Po~et-
kom osamdesetih godina pro{log
vijeka razvijeno je i proizvedeno
precizno jedina~no ~eli~no zrno
1996. na toj osnovi i iskustvim za-
po~iwe razvoj ~itave serije speci-
jalnih ekspandiraju}ih ~eli~nih
zrna razli~itih efekata. Ovom
prilikom predstavqamo ultramo-
derno zrno "Hexolit 32" sa naro~i-
tim i neobi~no mo}nim
dvostrukim terminalno-balisti-
 Lovac
novu "Dupo 28" i kombinuje opisa-
ne efekte, dakle, pri pogotku u
bilo koju regiju obavezno dolazi
do ekspandirawa predweg dijela
zrna na pre~nik od 36 do 38 mm i
fragmentacije na {est pravilnih
fragmenata, ~ime je znatno uve}a-
na ubita~na mo}, ~ak i pri lo{i-
jem pogotku. Eksperimenti na
balisti~kom `elatinu, glini i
divqa~i pokazuju da obi~no tri
fragmenta te{ko o{te}uju ki~mu
i ki~menu mo`dinu te okolnu in-
ervaciju parali{u}i `ivotiwu, a
ostali fragmenti izazivaju {ok i
prestanak rada kardiovaskularnog
sistema, dok baza projektila nas-
tavqa put i pravi dubok strelni
kanal. Na godinu starog vepra pu-
cano je sa 50 m udaqenosti. "Hexolit
32" zrno je pogodilo stomak. Iako
hitac nije plasiran u vitalnu zo-
nu, `ivotiwa je trenutno zaus-
tavqena. Kasnije su rendgenskim
pregledom ispitane rane i stri-
jelni kanal. Tri fragmenta puto-
vali su u du`ini 19-26 cm i
zaustavili se ispod ko`e na supro-
tnoj strani. Jedan fragment je
probio sve na putu kroz abdomen i
zaustavio se u no`noj tetivi. Pre-
ostala dva fragmenta uradila su
glavni posao - zavr{ili su u ki-
~mi. Smrt divqa~i je nastupila
trenutno. Uprkos velikoj ulaznoj
rani, ovo zrno ne proizvodi veli-
ki gubitak mi{i}ne mase (mesa),
ali uvijek proizvodi odli~an
krvni trag, {to nije slu~aj sa mno-
gim drugim karabinskim proje-
ktilima pri lo{ijem pogotku.
Zahvaquju}i svojoj preciznosti i
ubita~noj mo}i, ovo zrno je izbor
i najzahtjevnijih lovaca.
"FIOCCHI NEXS"
Poznata italijanska firma
"Fiocchi" prije nekoliko godina na
nirnber{kom sajmu IWA predsta-
vila je novi tip ekspandiraju}ih
~eli~nih jedina~nih zrna nami-
jewenim glatkocijevnim pu{kama.
Radi se o zrnima oznake NEXS
(New Expansion Slug - novoekspan-
diraju}e jedina~no zrno) izra|e-
nim iskqu~ivo za glatkocijevne
sa~marice u kalibru 12. Zrna
NEXS mogu biti ispaqivana iz
svih sa~mara kalibra 12 po~ev{i
od 65mm du`ine le`i{ta metka.
Tako|e, proizvo|a~ navodi da zrna
bez ograni~ewa mogu biti is-
paqivana iz ~okiranih cijevi
(sve vrijednosti) pa ~ak i iz cije-
vi sa odvojivim ~okovima. Pre-
fragmentisana ~eli~na zrna
NEXS imaju monolitnu bazu i {est
radijalnih segmenata sa central-
no postavqenim klinom. Zrna su
smje{tena u plasti~nu korpicu,
mase su 31 gram i na 2,5 metara od
usta cijevi imaju brzinu od 440 m/s
a proizvo|a~ tvrdi da imaju odli-
~no zaustavno dejstvo.
"OATH" EKSPANDIRAJU]A
I FRAGMENTIRAJU]A
JEDINA^NA ZRNA
Bilo je dosta iznena|ewa na
ovogodi{wem "Shot Showu", koji je
krajem januara odr`an u Las Vega-
su, ali jedno od najmawe o~ekiva-
nih je nova linija municije za
sa~marice sa specijalnim eskpan-
diraju}im i fragmentiraju}im je-
dina~nim zrnima. Za municiju koja
na prvi pogled izgleda kao da je
do{la iz nekog nau~nofantasti-
~nog filma, sa mesinganim ~aura-
ma i naro~itim zrnima
sastavqenim od vi{e segmenata,
proizvo|a~ "OATH Ammo" iz Me-
rit Ajlanda na Floridi smjelo
GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 15
tvrdi da rje{ava problem preveli-
ke probojnosti tradicionalnih je-
dina~nih zrna namijewenih
sa~maricama kod borbene upotre-
be. Pojava ove municije odmah je
privukla pa`wu i brojnih lovaca,
jer proizvo|a~ navodi da wena
ubita~na mo} sa uspjehom mo`e bi-
ti iskori{}ena i u lovu. Naime,
firma "OATH Ammo" (Operators
American Tactical Hardware) razvi-
la je bakarno ekspandiraju}e zrno
bez ko{uqice mase 35 grama te me-
singano fragmentiraju}e zrno ma-
se ~ak 63 grama. Oba ova tipa
precizno izra|enih jedina~nih
zrna sastoje se od baze sa {est ra-
dijalnih segmenata i opremqena
su centralno smje{tenim bakar-
nim ili aluminijumskim naro~i-
tim centralnim elementom koji je
namijewen cijepawu i {irewu ra-
dijalnih kraka pri prolasku zrna
kroz tkivo. Bakarno ekspandiraju-
}e zrno prema dostupnim podacima
ima brzinu od 1.600 fps i impre-
sivnu pravilnu ekspanziju do ve-
li~ine pesnice. Sam centralni
"prosjeka~", bio on okrugao ili
ravnog ~ela, nastavqa put i pene-
trira dubqe u tkivo. Mesingano
zrno je ne{to sporije (1.200 fps)
i prema tvrdwi proizvo|a~a pri
prodoru u tkivo fragmentira na
{est fragmenata pravilnog tri-
angularnog oblika sa o{trim ivi-
cama, a mase oko desetak grama
koji se potpuno odvajaju prave za-
sebne kanale u tkivu. ^aure su pre-
cizno izra|ene od mesinga,
masivne su i otporne te omogu}a-
vaju ponovno ru~no puwewe (testi-
rane na vi{e od hiqadu
ispaqewa) te nesmetano kori{-
}ewe u {ar`erima bez opasnosti
od deformacije. Pored ovih, ra-
zvijene su i jeftinije aluminijum-
ske ~aure. Prema proizvo|a~u,
visok energetski potencijal i
preciznost ovakvih zrna pretvori-
}e sa~maricu sa o`lijebqenom ci-
jevi u mo}an tropski karabin.
Premda se najboqi rezultati ovim
zrnima posti`u iz `lijebqene sa-
~mene cijevi (navodno su o`li-
jebqenom sa~marom "Remington 870
Deer Gun" dobijane grupe ispod
dva in~a na 100 jardi) oba zrna bez
problema mogu biti ispaqivana
iz glatkih cijevi, ali naravno na
znatno mawim udaqenostima. S
obzirom na to da su ova zrna veli-
ke mase, {to za posqedicu ima jak
trzaj, kao logi~an izbor za wiho-
vo kori{}ewe name}u se poluauto-
matske sa~marice sa gasnom
pozajmicom.
16 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
Lovac
Ministarstvo poqoprivrede potpisalo
ugovore sa korisnicima

STROGA
PRAVILA ZA
DOBIJAWE
LOVI[TA

Potpisivawe
ugovora zna~i
stabilnost, boqu
kontrolu
funkcionisawa
i gazdovawa
lovi{tem.
Pred nama je ~ist
formalno-pravni
period za istinsko
bavqewe lovom,
ka`e Mini}
PI[E: ANITA JANKOVI]
anitaj@glassrpske.com

ova~ka udru`ewa i na-

cionalni parkovi iz

Lova~ko udru`ewe
L
Ministarstvom
Republike Srpske
sredinom marta ove go-
dine potpisali su
ugovor o deseto-
godi{wem gazdovawu lovi{tima sa
poqoprivrede,
"Motajica" iz Dervente dobilo {umarstva i vodoprivrede.
lovi{te na kori{}ewe Krajem pro{le godine resorno
FOTO: GLAS SRPSKE ministarstvo je ustanovilo 99
 Lovac
lovi{ta u Srpskoj i to {est poseb-
nih, 15 privrednih i 78 sportsko-
rekreacionih.
- Posebna lovi{ta su us-
tanovqena na podru~jima koja se po
zna~aju stani{ta i vrstama divqa~i
izdvajaju od ostalih lovnih podru~ja.
Korisnik posebnog lovi{ta "Zelen-
gora" je Nacionalni park "Sutjeska"
Tjenti{te, a lovi{ta "Kozara" je is-
Predsjednik LSRS
Savo Mini} zadovoqan
ura|enim poslom
toimeni park iz Prijedora. Poseb-
nim lovi{tima Su{ica, Kamenica,
Romanija i Vitorog gazdova}e pre-
duze}e "Šume RS" - rekli su u Min-
istarstvu poqoprivrede.
Za dodjelu 78 sportsko-rekrea-
cionih lovi{ta resorno min-
istarstvo je raspisalo konkurs i
sprovelo proceduru na koji se prijav-
ilo 86 lova~kih udru`ewa.
GLAS SRPSKE petak, 1. april 2016. 17
Lovci Lova~kog
udru`ewa "Sana"
iz O{tre Luke izgradili
veliki broj ~eka
- Od prispjelih prijava, 30
lova~kih udru`ewa je dostavilo sve
dokaze o ispuwenosti tra`enih
uslova konkursom i s wima smo pot-
pisali ugovore na kori{}ewe za pe-
riod od deset godina. Za 48
nedodijeqenih lovi{ta se nadamo da
}e udru`ewa {to prije dostaviti
tra`ena dokumenta kako bi mogli
okon~ati ovaj proces - poja{wavaju u
Ministarstvu i navode da su sva
zainteresovana lova~ka udru`ewe
mogla u~estvovati na konkursu, a
lovi{te na kori{}ewe dobijaju oni
koji ispune sve uslove.
DODJELA LOVI[TA ZNA^I
STABILNOST, BOQU
KONTROLU I GAZDOVAWE
Na podru~ju op{tine Han Pije-
sak uslijedila je novina prilikom us-
tanovqena lovi{ta i po prvi put su
formirana dva lovi{ta, jedno sport-
sko-rekreaciono i jedno privredno. -
Do sada je u Han Pijesku postojalo
samo privredno lovi{te "Viso~nik",
Lova~ka
udru`ewa koja
su dobila lovi{ta
na gazdovawe
- "Semberija" Bijeqina
- "Zmijawe" Bawaluka
- "Golub" Brodac
- "Jelen" Glavi~ice
- "Kozara" Lakta{i
- Qubija" Qubija,
- "Fazan" Novi Grad
- "Sana" O{tra Luka
- "Jahorina" Pale
- "Pastirevo" Dobrqin
- "Lane" Rudice
- "Smolin" Blatnica
- "Srna" Srbac
- "Stanari" Stanari
- "Bor~i}i" [iprage
- "Podriwe", Jawa
- "Bi{ina" [ekovi}i
- "Potkozarje" Piskavica
- "Varda" Rudo
- "Fazan" Vukosavqe
- "Vu~jak" Brod
- "Dubrava" Zabr|e,
- "Zagorje" Kalinovik
- "Lijev~e" Nova Topola
- "Komi}" Mili}i
- "Prosara" Gradi{ka
- "Motajica" Derventa,
- "Panos" Vi{egrad
- "Srnda}" Svodna
- "Fazan" ^elinac
a sada imamo i lova~ko udru`ewe
"Studena Gora". Sli~ne promjene su
nastale i na podru~ju op{tine Rib-
nik, Petrovac, [ipovo, Sokolac i
Fo~a gdje je pored privrednog
lovi{ta ustanovqeno i sportsko-
rekreaciono ~iji korisnik }e biti
lova~ko udru`ewe, a do sada su bila
{umska gazdinstva - isti~u u Min-
istarstvu poqoprivrede.
Predsjednik Lova~kog saveza RS
Savo Mini} ka`e da Savez nije
u~estvovao u dodjeli lovi{ta ~ak ni
savjetodavno, ali da je zadovoqan kako
je resorno ministarstvo odradilo
posao, nagla{avaju}i da im raspod-
jela zna~i mnogo jer idu u siguran, de-
setogodi{wi kontinuitet.
- Potpisivawe ugovora zna~i sta-
bilnost, boqu kontrolu funkcioni-
sawa i gazdovawa lovi{tima. Za
pojedina lovi{ta imamo po dva - tri
aplikanta za gazdovawe i sigurno }e
biti nezadovoqnih, ali Savez ne}e
stati ni na ~iju stranu - poru~io je
Mini}.
On je istakao da }e nakon
zavr{etka raspodjele zakazati sas-
tanak sa predstavnicima svih
lova~kih udru`ewa kako bi dobili
prave informacije i upoznali se sa
eventualnim problemima.
- Formira}emo i neka nova,
stalna ili povremena radna tijela
18 petak, 1. april 2016. GLAS SRPSKE
koja }e raditi na problematici. Pred
nama je ~ist formalno-pravni pe-
riod za istinsko bavqewe lovom -
rekao je Mini} i dodao da je raspod-
jelom najvi{e lovi{ta pripalo
sportsko-rekreacionim {to lovcima
ide u prilog jer }e mo}i zadovoqiti
svoju iskonsku `equ za lovom, uzgojem
i za{titom divqa~i.
Predsjednik Lova~kog udru`ewa
"Motajica" iz Dervente Mi}o
U{ni {ugarac (Otodectes)
@ivotni ciklus Otodectesa tra-
je tri sedmice. Odrasli paraziti
pola`u jaja koja se lijepe za podlogu
na kojoj su polo`ena. Poslije ~eti-
ri dana inkubacije iz jaja se izli-
je`u larve. Iz larvi se razvijaju
nimfe. Nimfe se kroz nekoliko ra-
zvojnih faza pretvaraju u odrasle
parazite. Prosje~an `ivotni vijek
odraslog parazita je oko dva mjese-
ca. Otodectesi se hrane tkivnim te-
~nostima i ostacima epitela. Kako
se paraziti hrane u u{nom kanalu,
tako epitel spoqa{weg u{nog ka-
nala postaje iritiran i u{ni ka-
nal stvara poja~ane koli~ine u{ne
masti (cerumen). Spoqa{wi u{ni
kanal oboqele `ivotiwe se polako
puni cerumenom, krvqu i eksudati-
ma samog parazita. Sadr`aj u{nog
kanala poprima tipi~an izgled ta-
loga od kafe.
KLINI^KI ZNACI
Klini~ki znaci oboqewa mogu
da budu vrlo varijabilni, naro~ito
kod ma~aka. Kada se oboqewe javqa
u svom tipi~nom obliku, bilo da su
pas ili ma~ka u pitawu, dolazi do
izrazitog svraba u{iju oboqele
SRPSKA IMA
99 LOVI[TA
\eor|i} zadovoqan je raspodjelom
koju je sprovelo resorno min-
istarstvo zato {to je ispo{tovan
princip op{tinske granice i
granice lovi{ta.
Veterinarska ambulanta "Vet centar"
USLUGE LIJE^EWA OVE I
DRUGIH BOLESTI, MO@ETE
DOBITI U VETERINARSKOJ
AMBULANTI "VET CENTAR"
`ivotiwe. @ivotiwa stalno ~e{e
u{i, trese glavom, krvi glavu u jednu
pa u drugu stranu, nervozna je, uzne-
mirena. Kada bolest du`e traje, `i-
votiwa ~e{awem jako o{te}uje
ko`u sa spoqa{we strane uha, tako
Vitorog uz Su{icu,
Kamenicu i Romaniju, pripao
"[umama Republike Srpske"
- U narednom periodu radi}emo
na sprovo|ewu lovne osnove, to jest
plana donesenog do 2019. godine a
koji podrazumijeva poslove poput
odr`avawa i ~uvawa lovi{ta, te
prehrawivawa divqa~i. Malo vi{e
}emo se truditi oko promocije lovnog
turizma kako bi privukli ve}i broj
turista u na{e lovi{te bogato pre-
pelicama, ze~evima, fazanima,
srnda}em i divqom sviwom - rekao je
da je u{na {koqka i ko`a u okoli-
ni uha prekrivena ranama i krasta-
ma. Kada vlasnik pogleda
unutra{wost uha `ivotiwe, pri-
mje}uje crni gusti sadr`aj, koji se
uprkos upornom ~i{}ewu svakodne-
vno stvara. Ako postoji vi{e `ivo-
tiwa u doma}instvu, jedna po jedna
po~iwu da pokazuju sli~ne simpto-
me. Me|utim oboqewe u{nog kanala
izazvano Otodectesima vrlo ~esto se
javqa o oblicima koji nisu tako ti-
pi~ni kao {to je opisano. Kod ma-
~aka mo`e da do|e do pojave vrlo
izra`ene koli~ine crnog sadr`aja
iz uha, a da se ma~ka uop{te ne ~e{e
i ne pokazuje nikakve druge klini-
~ke znakove oboqewa. Sa druge stra-
ne, neke ma~ke pokazuju izraziti
svrab u{iju, a da gotovo i nema sa-
dr`aja u u{ima oboqele ma~ke. Kod
pasa se ~e{}e pojavquje jak svrab
u{iju bez naro~ito izra`enog sa-
dr`aja u u{ima. Bolest se naro~ito
brzo i lako prenosi me|u mladim
`ivotiwama, koje su daleko osjet-
qivije na ovo oboqewe. Kod qudi
koji su do{li u kontakt sa oboqe-
lim `ivotiwama mo`e da do|e do
Lovac
Proqe}ni radovi
Predsjednik LSRS Savo
Mini} je najavio skori
po~etak proqe}nog prebro-
javawa divqa~i i
utvr|ivawe stawa na terenu
kako bi se mogla tra`iti
dozvola za lov sa strancima
radi afirmacije lovnog tur-
izma. On je naveo da je
potrebno aplicirati za
Cites, koji }e omogu}iti
komercijalni lov, te dodao
da bi to trebalo da dopri-
nese pove}awu broja lovaca.
- Gazdujemo medvjedom,
srnda}em, divqom sviwom,
divokozom, vukom. Sve je to
interesantna divqa~ za in-
ostrane lovce. U evropskom
i svjetskom lovstvu postoji
trend da ino-lovci dolaze
sa porodicama, {to zahti-
jeva i wihov smje{taj - ka`e
Mini}.
\eor|i}.
On je dodao da je sve ve}i broj lo-
vaca iz Wema~ke, Italije i Austrije
koji dolaze u Derventu, te da bi ih
bilo mnogo vi{e kada bi se lova~ki
trofeji mogli iznositi preko
granice.
KONTAKT TELEFONI
051/288-850 i
065/981-786
e-mail:vetcentar@teol.net
prolazne, kratkotrajne upale ko`e
ili, {to je mnogo rje|e, mo`e se de-
siti da Otodectes izazove i oboqewe
uha ~ovjeka. U takovom slu~aju, neop-
hodno je da se vlasnik obrati huma-
nom dermatologu.
DIJAGNOZA
Vrlo je va`no da vlasnik psa
ili ma~ku koji pokazuju znake irita-
cije uha {to prije odvedu veterina-
ru. Potrebno je tako|e da vlasnik
veterinaru da {to vi{e detaqa o
tome kada je bolest primijetio, ka-
ko se simptomi manifestuju, da li
je vlasnik sam poku{ao da sanira
problem... Veterinar poslije de-
taqnog pregleda psa ili ma~ke i
pregleda uha, dijagnozu Otodectesa
naj~e{}e postavqa mikroskopskim
pregledom uzorka u{nog sadr`aja u
kome pronalazi parazite.