1. Zbog čega se provodi pokusno crpljenje?

Zbog testiranja vodonosnog sloja (određivanje hidrogeoloških parametara vodonosnog sloja)

i zbog testiranja zdenca (određivanje specifičnog kapaciteta zdenca, dozvoljenog sniženja,
izbor odgovarajuće crpke…).
2. Hidrogeološki parametri su: hidraulička vodljivost, transmisivnost i uskladištenje.
3. Što je zdenac?
Hidrotehnički uređaj pomoću kojeg se crpi voda iz vodonosnog sloja.
4. Piezometar je: bušotina koja služi za opažanje potencijala (piezometarske visine) u onom
vodonosnom sloju u kojem piezometar ima ugrađen filter.
5. Specifični kapacitet zdenca je (definicija i jedinica): omjer količine crpljenja i ukupnog
sniženja u zdencu, odnosno koliko vode (l/s, m3/dan) zdenac daje po jednom metru sniženja.
6. Što se mjeri za vrijeme pokusnog crpljenja?
Sniženje u vremenu i crpljena količina.
7. Krš je: naziv za skup morfoloških, hidroloških i hidrogeoloških značajki terena pretezžno
izgrađenih od karbonatnih stijena (vapnenaca i dolomita).
8. Specifične hidrogeološke forme u kršu su: krški izvori, estavele, sifonalna vrela, rijeke
ponornice, vrulje i bočati izvori.
9. Za krške izvore karakteristična je: velika izdašnost i promjenjivost kapaciteta.
10. Sliv izvora ili vodotoka u kršu određuje se: bojanjem
11. U krškim vodonosnicima s dubinom se smanjuje hidraulička vodljivost zbog:
manje okrštenosti.
12. Položaj vodnog lica u kršu ovisi o: reljefu terena i propusnosti stijene.
13. Hidrogeološke značajke krša: poroznost, hidraulička vodljivost, transmisivnost, uskladištenje.
Poroznost- krš se odlikuje primarnom i sekundarnom poroznošću; primarna je mala pa je
značajnija sekundarna (pukotine koje su nastale tektonskim pokretima i otapanjem vodom-
pukotinska i disolucijska poroznost). Ukupna poroznost karbonatnih stijena- 0-45%.
Hidraulička vodljivost, transmisivnost i uskladištenje ovise o litologiji karbonatne stijene.
14. Ghyben-Hertzbergov zakon pretpostavlja da: kroz kontaktnu plohu slatko-slano nema
protjecanja tj.da se tekućine ne miješaju.

15. Jednadžba ukupnog sniženja u zdencu glasi:

16. Kod crpljenja otvorenih vodonosnih slojeva uslijed snižavanja vodnog lica smanjuje se:
debljina saturacije i transmisivnost.
17. Grafoanalitičke metode za izračun hidrogeoloških parametara temelje se na: analitičkim
rješenjima jednadžbe toka.
18. Da li je tok stacionaran ili nestacionaran određujemo na temelju: podataka o sniženju.
19. Za određivanje hidrogeoloških parametara koriste se Theisova i Jacob-Cooperova metoda.
Obje metode pretpostavljaju da je: količina crpljenja konstantna.
20. Što je faktor procjeđivanja? (definicija i formula)
Parametar koji određuje raspored procjeđivanja unutar poluzatvorenog vodonosnog sustava.

21. Što je faktor procjeđivanja veći to je: otpor slabopropusnih naslaga prema tečenju vode
veći.
22. Efikasnost zdenca je: omjer teoretskog sniženja kakvo bi bilo da nema turbulencije (sz=0) i
stvarnog izmjerenog sniženja na kraju crpljenja.
23. Do kada bi trebalo trajati pokusno crpljenje?
Dok se konus depresije ne stabilizira, tj. dok se ne uspostave stacionarni uvjeti.
24. Ako je sloj u kontaktu s granicom stalnog potencijala crpljenje će uzrokovati:
a) manje sniženje u zdencu +
b) veće sniženje u zdencu
c) porast razine vode
d) neće biti promjene
25. Ako crpimo 10 l/dan, koliko će se m3 vode iscrpiti nakon 130 dana?

26. Gustoća vode iznosi:

a) 1 kg/l
b) 1 kg/m3
c) 1000 g/cm3
d) 1000 kg/cm3
27. Sniženje u nekoj točki (piezometru) uzrokovano crpljenjem grupe zdenaca jednako je:
zbroju sniženja koju uzrokuje svaki pojedinačni zdenac.
Princip superpozicije glasi: sniženje u nekoj točki (piezometru) uzrokovano crpljenjem grupe
zdenaca jednako je zbroju sniženja koje uzrokuje svaki pojedinačni zdenac.
28. Izaberite točne tvrdnje:
a) krška polja su najmanje i najznačajnije morfološke forme u kršu
b) jame su horizontalni krški kanali koji se spuštaju duboko u karbonatni masiv
c) špilje su nadzemne morfološke forme koje nastaju kemijskim i mehaničkim trošenjem
d) ponikve su dugoljasta udubljenja koja mogu biti i ljevkasta te okrugla, nastala dominantno
otapanjem vapnenaca
29. Bočati izvori su: karakteristika priobalnog pojasa u kršu.

30. Izaberite netočnu tvrdnju. Kod odabira lokacije pokusnog crpljenja:

a)hidrogeološki uvjeti mjesta smiju se mijenjati na malim udaljenostima NETOČNO
b)mjesto testiranja ne smije biti blizu željezničkih pruga
c)hidraulički gradijent mora biti mali
 d)mjesto rada mora biti pristupačno
+iscrpljena voda mora biti odvedena na način da se ne može infiltrirati natrag u vodonosni
sloj
31. Filter mora biti perforiran tako da osigura male ulazne brzine vode u zdenac. U pravilu
ulazna brzina mora biti: manja od 3 cm/s (0,3 dm/s).
32. Čimbenici koji utječu na određivanje udaljenosti piezometara od zdenca su: tip vodonosnog
sloja, hidraulička vodljivost, crpna količina, završen ili nezavršen zdenac, promjena litološkog
sastava po dubini.
33. Ako je sloj u kontaktu s rasjedom crpljenje će izazvati:
a) porast razine vode
b) neće biti promjene
c) manje sniženje u zdencu
d)veće sniženje u zdencu
34. Objasnite postupak osvajanja zdenca.
Prvo se crpi malim kapacitetom. Kad voda postane potpuno bistra, povećava se crpna
količina što ponovo zamuti vodu, s tim kapacitetom se crpi dok se voda ne izbistri. Postupak
se ponavlja tako dugo dok se ne postigne kapacitet predviđen za testiranje.
35. Navedite 4 i objasnite barem 2 morfološka oblika u kršu.
Škrape, vrtače ili ponikve, uvale ili suhe doline, krška polja, jame i špilje.
Jame= vertikalni krški kanali koji se spuštaju duboko u karbonatni masiv.
Špilje= podzemne morfološke forme koje nastaju kemijskim i mehaničkim trošenjem,
odnosno djelovanjem podzemne vode.
36. Koja je razlika između završenog i nezavršenog zdenca?
Završeni dopire do podine vodonosnog sloja (tok vode prema crpljenom zdencu je
horizontalan), a nezavršeni ne dopire do podine (vertikalna komponenta toka se ne može
zanemariti).
37. Od koje dvije komponente se sastoji sniženje u zdencu?
Sniženje u vremenu i količina crpljenja ??
38. Na kojoj dubini ispod razine mora se nalazi slatka voda? Gustoća vode je 1025 kg/m 3, a
poroznost karbonatnih stijena 0,25. Visina slatke vode iznad razine mora je 4 m.