Pregledni clanak

UDK 398:886.2-1.033(497.13-37)
Primljeno: 31.3.1992.

U SMENE EPSKE PJESME

IZ DUBROVNIKA
I DUBROV ACKE OKOLICE

2DESLAV DUKAT
Institut za etnologiju ifolkloristiku, Zagreb

Podrucje Dubrovnika i okolice jcdno je do najplodnijih vrela

hrvatskog usmenog pjcsnistva. Srccam zapisivaci su obiJato crpli
odatIc i zato danas imamo niz odlicnih zbirki nastalih u 19.
stoljecu kad je usmcno pjevanjc i kazivanje u tom kraju ociglcdno
bila u punom rascvatu: Glavicevu, Palunkovu, Milasovu,
Ljubidragovu, Svilokasovu i, napose, Muralovu i Markoviccvu.
Imamo i prilicno mnago grade iz naseg stoljcca. No prcmda je broj
pjesama jos uvijck imprcsivan, kazivaci su sve stariji ljudi, a
pjesme uglavnom vise nisu tako dobre. Karaktcristike usmene
tradicije dubrovackog podrucja jesu da su pjesmc kazivalc veeinom
zene (medu kojima ih ima i neobicno nadarenih i plodnih poput
Anice Begin iIi Kate Murat) i da im je tematika vise novelisticka
nego junacka.

Dubrovnik sa svojom ~irom okolicom (u koju se iz prakticnih razloga, naime

navika skupljaca, ukljucujc i Ston, ali ne i ostala mjcsta na Pcljcscu) jedno je od
najbogatijih podrucja nasom usmenom knjizevnoscu a naposc epskim
pjcsmama. Ncka od mjcsta, kao na primjcr Luka na Sipanu, pravi su zlatni
rudnici kako u kvanlilalivnom lako i u kvalilalivnom poglcdu. Ovdjc sc daje
prcgled tc grade po zbirkama. Osim onih pod brojcvima 1,2 i 21, sva sc iIi u
izvorniku iIi u prijepisu (lako osobilO tzv. Maticinc zbirkc) nalazi pohranjena u
Institutu za etnologiju i folk:loristiku.
1. Najstarija zbirka pOljece od dubrovackog lalinisla Dure Ferica (1739-1820)
koja se cuva u originalu i latinskom prepjcvu u Sveucilisnoj knjiznici u
Zagrcbu (sign. R. 3424), a sada sc priprema njczino objelodanjivanjc.
Zbornik je, prema Zcljku Puraticu koji jc 0 njcmu pisao u visc prilika, trcbao

155
 Nar. umjet. 29, 1992, str. 155~167,Z. Dukat, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika in.

sadrlavati trideset epskih pjesama u desetercU, trinaest pjesama iz Kaciea te

cetrdeset lirskih pjesama, ali rukopis u Sveucili~noj knjiznici sadri.i samo 18
izvomih epskih i 10 izvomih lirskih pjesama. Zbomik je posveeen poznatom
talijanskom filo10gu Melchiore Cesarottiju, a trebao je biti tiskan 1804.
Puratie je vee objavio neke od pjesama, primjerice u Festschrift B. Pandiic,
Bamberg 1988. U jednoj ad lijepih pjesama baladno-ljubavnog tipa nalazimo
i topos "denudatio pectorum" koji se sta1no provlaci u pjesmama s
dubrovackog podrucja. Treba dodati da je latinski prijevod besprijekoran.!
NaZalost ne znamo mnogo rti 0 mjestu ni 0 aulorima lih pjesama, tek da su ih
Fericu slali uglavnom Marko Bruerevic i Julije Bajamonti. Zato jc pripadnost
mnogih dubrovackom krugu dvojbena, iako se to po stilu do sada
objavljertih mozda i ne bi moglo zakljuciti.
2. Objavljcna je zbirka Valtazara BogiSica Narodne pjesme iz starijih najvise
primorskih zapisa, Beograd 1878. (knjiga prva!). BogiSic ju je sastavio na
temelju ranijih knjizevnih djela i zapisa tc rukopisa. Knjiga se dijeli u tri
dijela: u prvom (pjesme 1-84) tiskane su bugarWce od kojih je 36 iz
Dubrovnika. Bugarstica je 76, ali tri su "umjetne". Uz to tu je 8 dcscterackih
inacica pera~kih bugarWca iz jednog pcraskog rukopisa. Prcma BogiSicu,
sve su bugar~tice epske, osim onih pod brojevima 82, 83 i 84. Drugi dio
sadri.i 35 deseterackih epskih pjesama iz dubrovackog rukopisa (nc nuzno,
ali vjerojatno iz Dubrovnika), a u treeem je objavljeno II lirskih pjesama.
Bogi~ieeva je, poslije Miklo~iea,2 jedina zbirka pjesama dugog sliha,
bugar~tica.
3. Vinko (Vice) Palunko, Narodne l!jesme iz Hercegovine i Sipana kod
Dubrovnika (MH 139, IEF rkp 41). Sipanske su pjesme bile zapisane 1860-
-1862, a ostale 1869-1871. Zbirka sadri.i 221 pjesmu, ad kojih 214 cpskih, a
ostalo su lirske, uglavnom u osmercu. ad sipanskih pjevaca pjcsmc pod
brojcvima 214-217 kazivala jc Marc Stjcpovic roelena Agazzi (njezine su
pjesme zapisane 1871), a pjesme pod brojevima 218 i 219 skupljacev otac
Marko Palunko. Glavna mu jc kazivacica bila Kate Palunko. udala Murat,
ona ista pjcsme koje ce kasnije ispuniti najveCi dio zbirke njczina sina Andra
Murata.'
4. Baldo Mclkov Glavic, Narodne pjesme iz Dalmacije (MH 179), najvecaje
od ovdje opisanih zbirki. Nastalaje u godinama 1865-1885. i 1887. Sastoji
se od 542 "junackc" i "zenske" pjesme. Dosta ih je bilo preuzeto u tiskanu
zbirku Matice hrvatske Hrvatske narodne pjesme. Podjela jc u Glavica
ovakva: 1-279 su "junacke" pjesme, 280-297 "ikavske", 298-362 "satire", a

1 0 Fcricu vidi jos Z. Puratic, "Hrvatski latinist Duro Ferie i njcgov inlcrcs za pllcku
pocziju hrvatsku i srpsku (Latinski prcpjevi puckih pjcsama)", Radovi Filozo[\'kog
fakullcla u Sarajevu, Sarajevo 1973, 1972-1973,7.301-323.
2 F. Miklosich, "Beitrage zur Kcnntnis deT slavischcn Volkspocsic. I. Die Volkscpik def
Kroaten", Denkschriften der Philosophisch-historischen Classe der Kais. Akad. d. Wiss.,
Wicn IS70, Bel. XIX.
30 Palunku vicli Nikola Andric, "Sabiraci 'Maticinih' hrvatskih narodnih pjcsuma", 2.
Vinko Palunko, Cias MI-I. Zagreb 1905, 129-132.

156
 Nar. umjet. 29,1992, sir. 155-167, Z. Dukat, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika i...

363-478 neprave "bugarWce". Osta10 su 1irske, a na kraju su i neke

zagonetke. Od znacajnijih pjevaca treba spomenuti starog prosjaka Gusta
Agazzija (junacke 30-50 i 69-90, satire 307, 314, 317-318, 321 a, b, c, 324,
329, bugarstice 366-445 i 456-457, te jos 16 drugih pjesama i neke
zagonetke), Iva Stjepcevica pok. Balda, 40-godisnjaka (9 junackih, 7 salira,
17 bugarWca i 21 od ostalih pjesama); Marka YujiCica pok. Nike,
Konav1janina iz Popovica, se1jaka, tezaka i pomorea, pjevaca i guslara, 72
godine (23 junacke i 9 ostalih). Ali najvaznija je kazivaciea G1aviceva Aniea
Begin, udovica pok. Simuna, roelena Kalafatovic, 70 godina stara, rod om i
ncprekidnim stanovanjem Sipanjka iz Luke. Bavila se pasom te kucnim i
tdackim poslovima a najvise ribarenjem. Bila je neuka i nepismena, bez
ikakvih skola, ali darovita ("pravo eudo 1jucke pameti", kaze za nju Glavic).
Ios i kad je kazivala skupljacu bila je kadra nauciti pjesmu poslije sarno
jednog slusanja ako joj se svidjela; inace nije nikako ni slusala. I njezin brat
Pavo, a osobito otae Antun, bili su cuveni pjevaCi i guslari. Od Aniee je
GJavic zapisao 82 junacke pjesme, satire 298-303, 309, 334-335, 339, 341-
-342, 460, bugar~tiee 382-384, 404, 406-408, 462-463, 466-468 i 471, te 29
ostalih pjesama. Ukupno u zbirci ima eak 90 pjevaca iz Luke na Sipanu, a s
dubrovackog su podrucja jos pjevaci i kazivaci iz Dubrovackih Konavala,
Dubrovnika, Gruza, Korita na Mljctu, Lopuda, Maranovica na Mljetu, Pile
kod Dubrovnika, Ponikava kod Stona, Prozura na Mljetu, Suelurela na
Sipanu, Sumeta kod Dubrovnika, Yelikog Stona, Zatona i iz dubrovaekog
primOlja4
5. Vice Yodopic, Junacke narodne pjesme iz Dubrovnika, zbirka zabiljcZena
1871. godine (lEF rkp 235). SadrZi 15 epskih pjesama kojc u prosjeku imaju
oko 600 stihova. Kazivao ih je Nikola 01akovic, teZak, star "preko 30
godina", a euo ih je u Smokovljanima kod Stona, vecinom od Hcrcegovaea.
Skupljacjc pjesme oejenjivao, npr. "srednje dobra" (4, 5, 6,9,10), "srednje
dobra, prilicna" (7, 13). Najbolja ("dobra prilieno") mu je pjesma 0 Milici
djevojci i Tasic (Pasic?) Imbrajimu (br. 11). Za pjcsmu br. 12 kaze se sarno
daje "zenidbcna".
6. Mato Milas, Hrvatske narodne pjesme iz dubrovacke okolice (lEF rkp 148);
zbirka potjcee iz godinc 1884. SadrLi 91 pjesmu; ad toga su epske 40 prvih i
zadnja, 91. Ta je zadnja pjesma 0 Banovic Strahinji (kao sto i inaee zbirka
obiluje motivima iz Yukove zbirke). Radnja teee uglavnom po Miliji, ali s
manje snage i izrazajnosti. Otmicara Aliju ko1je rI. Pjevac opravdava
nevjemu Yidosavu. Glavni je junak stedi i osueluje Kruscvljane velikase.
Pjesme iz te zbirke nisu uzimane za MatiCina izdanja, iako su pravilne i
poduze, doduse uz dosta kracih pa i sasvim kratkih. Ncke rijeci iii stihovi
popraceni su kracim objasnjcnjima. Tematski dosta ih je 0 Ivi Cmojevicu, a
ima, kako je receno, i dosta motiva iz Yukovih pjesama. Pjcsma 3. 0 ljubi
Kraljcvica Marka kontaminacija je ncvjcmc Ijube iz Banovica Strahinje

4 a Glavicu vidi Nikola Andric, "Sabiraci ... ", 3. Baldo Melkav Glavic. Glas MH, Zagreb
1908, 156-159 i 164-167, te M. Boskovic-Stulli. "Narodne pjcsmc u rukopisnom
zbomiku Balda Glavica", ZNZO, Zagreb 1962, 40, 53-69.

157
 Nar. umjel. 29,1992, str. 155-167, Z. Dukat, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika i ...

(Marko se bori s Musom KesedZijom) i kaznc Ijube Grujicine uz razliku sto

je na koneu Marko ipak ugasio vatru kojom Ijuba gori: "Tad rekosc da je
udunuo", a skupljat komentira: "t.j. ni pjevae ni narod nije stalan je Ii se i
tada smilovao Marko". 06to ne mogu vjeravati da je oprastio takvu izdaju.
Pjesmu je zabiljdio Milas ad Nikole Gunjine, stara aka 40 godina, guslaca
iz Tmove, scla iz opcine slanjskc. Bio je bistar, trgovao je po Hereegovini i
znao je mnogo pjesama. Inaee su podaci 0 pjevacima oskudni, npr. "Katarina
Milas iz Brodarca, sela kraj Stona, 60 godina", "djevojka iz Trstcnoga", "K.
Kmetovic iz Baniea, 60-65 godina", "nekakav covjek iz okoline stonjske".
Od poznatih epskih motiva 9. pjesma Izdajstvo Ijubi Sekulove obraeluje
motiv poznat iz Yukove Smrti vojvode MomCila. Pjesme 10. i 16. lijepi su
oyisi nesretne Ijubavi dvoje mladih. Pjesma 17. opisuje temu poznatu iz
Zenidbe Dusanove (glavni jc lik Sastahic Stjepan), pjesma 23. onu iz
Bolanog DOjCina, pjesma 26. je Zenidba Crnojevic Iva, a 31. pjeva a Starini
Novaku.
7. Andrija Svilokos, (Hrvatske) narodne pjesme iz okolice Dubrovnika (IEF
rkp 292). Zbirka obuhvaca 22 epske pjcsme. Rukopis je nastao 1885/86. Za
prvih 16 pjesama imamo bar imena kazivaea: 8 ih potjece od Ive Brboloze, 5
od Ane Brboloze, po jedna od Ylaha Devcica i Nikole Ivanisevica, a jedna
od Nikole IvaniScvica i Ive Brboloze. U prve dvijc pjcsme susreecmo
poznati topos "denudatio pcctoris". Stihovi su pravilni pa iznenacluje
odsustvo stanke u 2, 76: "ni od nikakvoga dusmanina".
8. Andra Murat, Narodne pjesme iz Luke na Sipanu (kod Dubrovnika) (lEF
rkp 163, MH 40); pjesme su skupljenc 1884, a rukopis je nastao 1886.
SadrZi 69 junackih pjesama, 32 poskocnice (izvoelenc "na radovanju" - uz
krijes) te 48 zdravica, a zabiljcZeno je i pet mclodija. U svojim je zbirkama
Maliea objavila 17 pjcsama iz tc vrlo kvalitetnc zbirke.
Zbirci prethodi opsimo pismo Murata Matici u kojem ima dragocjenih
podataka 0 dijalektu, obicajima, a naposc 0 glavnoj kazivacici Kati Murat,
majci skupljaca, nepismcnoj seljanki iz Luke na Sipanu, inaee scstri autora
Palunkove zbirkc. Osim Kate ima nesto pjesama i od Mare Dobud, Kate
Sisevic, Nike Stjcpovie, a zanimljiva varijanta Zenidbe Maksima Crnojevica
(ovdje pretvorena u Ijubavnu romansu) potjeee od Pava Murata.5
9. Antun Mostahinic, Zbirka narodnih pjesama po cavtajskoj okolici (IEF rkp
211, nastala 1892). Sadrl.i 20 epskih pjesama u prosjeku ad po 200 stihova,
od toga ih je 18 od kazivaeice Katc Matkovic. Najdulja jc prva pjesma
Zenidba Primorca /lije ad Nike Mihocevica (oko 800 stihova).
10. Nikola Ljubidrag, Narodne pjesme iz Dubrovnika (lEF rkp 162, rukopis
potjecc iz godine 1892). Tu je skupljcno 20 pjcsama ad kojih su 4 bile
objavljcne u Maticinim zbirkama. Neke su pjesme oznatene kao "zensko-
-juna~ke". I tu je skupljac ocjenjivao kvalitetu i to vrlo strogo: najvisc su
ocjcnc "dobra, dosta dobra, prilicno dobra", a sarno jc pjcsma br. 3

50 Muratu vidi Nikola Andric, "Andra Murat", Clas Mil, Zagreb 1909, 112 i 119-121.
Priprcma se objavljivanje Muratovc zbirke.

158
 Nar. umjel. 29, 1992, sir. 155-167, Z. Dukat, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika i...

"odlicna". Osim imena ncmamo podataka ni 0 pjevaeima ni 0 mjestu

nastanka iii biljezenja pjesama: od Nike Prlcndine, seljanke iz Konavala, 5 je
pjesama, od Nike Ljubidrag 2, od Ivana Ljubidraga 7, od Marka Lucica 6, a
najvi~e, 37, od znanog nam Glavicevog slijepog prosjaka Augusta (Gusta)
Agazzija. Za tri pjesme autor nije ozna~cn.
II. Krsto Markovic, Junacke i ienske narodne pjesme iz dubrovacke okolice
(IEF rkp 50). Skup1ja~ je bio ucite!.i a pjesme mu je u pero kazivala godine
1892193. Marc Ivankovic iz Luke Sipanjske. Premda zbirka obasize gotovo
10.000 stihova, 0 kazivaeici osim imena ne znamo ni~ta. Pjcsama je 36
junackih: 120 Kraljevicu Marku, 14 0 Senjaninu lvu (za pjesmu broj 13
primjecuje Nikola Andric da jc "strasna"!), 2 0 Iankovicu Stojanu, 3 0
Sibinjanin Ianku, 4 0 Mihatu hajduku a I je "dubrovacka"; nadalje, 36 ihje
"raznih", a 12 "zenskih". Meelu "raznima" pjcsma broj 23 Turkinja se
dvaput udavala obraeluje motiv poznat iz Hasanaginice. Uzgred: u stihovima
21/22. nailazimo na neobicno ostro opkoracenje:
"a1'pohajc najrnladi koji je
po imenu mladi DurmiS-bego."

12. Lelja Ta~, Narodne pjesme i obicaji iz okolice Dubrovnika (IEF rkp 117),
rukopis nastao gadine 1953. U toj raznolikoj gra(li nalazimo i 4 pjcsmc ad
kojih su dvije bar djelomi~no epske (epsko-lirske? baladne?): 3. Kad su isle
na teferic bule ad Iele Barovic r. Vojvodic, iz Brgata, roelene 1891, te 4. U
Damjana rodita senica od Marije Asanovic r. Barovic, iz Brgata, rodene
1882.
13. Nevenka Kovacevic, Narodne pjesme Zupe Dubrovacke, IEF rkp 105. Tu
je zbirku tadasnjem Institutu za narodnu umjetnost ustupio MalO Mojas,
prosvjetni inspektor Katarskog narodnag odbora Dubrovnika godine 1953.
Skupljacicaje bila ueiteljica u Smokovljanima, Zupa Dubrovacka, a zbirka
je nastala 1952. SadrZi 9 epskih pjesama srednje iii krace duljinc, a dosta
slabe kvalitete (mnago je nepravilnih stihova, s prazninama iii bez zavrSetka,
ni srcdi~nja se stanka ne postuje). Cetiri su pjcsme a Kraljevicu Marku.
14. Stjcpan Stepanov, Folklorna grada na otocima Mljetu i Sipanu (IEF rkp
303) iz godine 1956. Tu je skupljeno 39 uglavnom dobrih pjesama.
Pjevaci/kazivaci bili su Vide Matijic "Brko", roelen 1889. u Ravnom
(papovo polje), Hercegovina, a od 1936. bio je gavedar na Mljetu, zidar i
guslar. U njegova 532 stiha susrecema neke poznatc teme iz drugih zbirki:
oranje Kraljevica Marka, bolanog Dojcina, te smrl Kraljcvica Marka i
Marko i Musa Kcsedzija, obje potonje kao u Vuka; slijepa Pave Dabclic,
roelena 1890. u Babinom polju na Mljetu: Stjepan Strazicic, roden 1875.
takoelcr u Babinom polju (ad njega ima rimovana Pohvala Dubrovniku);
Nike Strazicic "Prudova", roelena 1882. u Babinom polju; Kate Delic,
roelena 1881. u Luki Sipanjskoj; a narocito znamcnita Made AlabaS roel.
Dobud, roelena 1889. u Luki Sipanjskoj.
15. Stjepan Stepanov, Folklorna grada sa otoka Sipana ClEF rkp 297) iz godine
1956. To su sve dobre pjesme a od ukupno 44 tridcsetak ih je cpskih

159
 Nar. umjet. 29, 1992, str. 155-167, Z. Dukat, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika i ...

srcdnje dugih i kracih. Sve su cetiri kazivaCice Sipanjke: pored netom

spomenute Made Alabas r. Dobud (1889) zatim Danica Boroje r. Vranjac
(1876), Mare MrSe r. Dobud (1886) i Matbvic Kate (1877). Vrijedno je
registrirali rijetku i cfckmu lconinsku limu u 10,2:
"Svc sc snijdc u Cctinu slijdc."

16. Stjepan Stepanov, Dubrovacko primorje i otok Sipan, I, lEF rkp 331/1, iz
1958. godine. Od 247 pjesama cetiri su cpskc: br. 126 Sinoe Marko na
veeeri s majkom nepoznata kazivaca, br. 137 Boze mili, cuda velikoga! ad
Ane Glumcic r. Brbura, roelene 1894. u Dolima, Dubrovacko primorje, te
201. Kulu gradi crni Arap Moro i 238. Prosi drago od Siovinja bane, obje
od Made Alabas r. Dobud iz Luke Sipanjske.
17. Stjcpan Stepanov, Dubrovacko primorje i otok Sipan, II, IEF rkp 331/ll, iz
1958. Saddi tridesetak epskih pjesama. Na pocetku jc prijepis sedam
pjesama iz Narodne pjesmarice Dobrobanta Petra Barbarusa di Mihella,
rodena u Majkovima, Dubrovacko primOlje, 1877, koji je od 1899. guslario
po Ameriei (!). Pjesmarieaje izdana 1903. u "State New York". To su:
1. Zenidba /lije Smiljanica i Zlate Hrnjicica,
2. Zenidba Sibinjanin Janka sa 'eeri od Bozuna bana,
3. Zenidba od Zadra Todora sa lijepom Kosom Smiljaniea,
4. Beg Filipovie i njegova sestra,
5. Pjesma od mladog Omerice,
6. Keerka Ana od Budima bana i
7. Lijepa Fata vjeru provjerila.
Prva, druga i cetvrla imaju oko 800 stihova, sesta i scdma oko 700, ostale
dvije oko 300.
Dalje slijcde:
258. Hrani majka devet milih sina ad Perc Brborca "Lace", roelena u Dolima
1896.
259. Kadno Kotar Turci porobise ad istog kazivaca,
260. Curu prosi Memunie Omere, ad Ane GlumCic r. Brbura, nepismcne,
roelene 1894. u Dolima,
261. Boze mili, cuda velikoga, ad Nike Kobile "Vclikoga", nepismena
sc1jaka, roelena 1885. u Dolima,
262. Vino pije BoiCic Alija od Pere Brborc "Uee", nepismena, roelena 1897.
u Dolima. Pjesma je dosta slaba.
264. Dva su bora naporedo rasla ad Ane Glumcic r. Brbura, (ista pjesma u
Stepanov, IEF rkp 442),
266. Sinoe Marko s majkom na vei'eri, od Mare Hrliee, r. Brbura, roelene
1886. u Dolima,

160
 Nar. umjet. 29,1992, str. 155-167, Z. Dukat, u'wnene epske pjesme iz Dubrovnika i..

267. Vezak vezla Ivanova Mare od Ane Glumeic r. Brbura (isto u

Stepanov, IEF rkp 442),
te jo~ 15-tak cpskih pjesama.
18. Stjepan Stcpanov, Dubrovacko primorje i otok Sipan, III, IEF rkp 331/III,
iz 1958. Sadrl.i 49 epskih pjcsama. Vee ina je od Made Alaba~ r. Dobud
(1889), nekoliko od Marc Obuljcn, nepismenc (1893), po jedna od Icle
Obuljen, keen prethodne, i od Mare Mr~e r. Dobud, sestre Made Alaba~.
U pjesmi 331. 48/49 nalazimo zanimljiv odjek iz Njego~a:

"Jer u rukam' Mandusica Vuka

svaka puska ubojito puna."

19. Ivan Boskovic, Narodne pjesme iz dubrovackog primorja (Trnovica) ClEF

rkp 369), iz godine 1960. Skupljae je pjesme zabiljezio od svoje pratetke (1)
Ane Kosovic, rodene u Tmovici 1878, nastanjcnc u Dubrovniku (imalajc,
dakle, vec 82 godine). Tn su pjesmc epske:
7. Bol holuje Mariti{- Mihajlo (sarno 35 stihova, ali tu jc "gavran tica ema" i
ostalo iz rcperloara junacke epike),
10. Vino pije Ivo Senjanine (24 stiha), te
pjesma br. 12 0 izborima 1894. godinc (1) u 27 dosta slabih stihova.
20. Nikola BonifaCic Rozin, Hrvatski konavoski narodni obicaji (lEF rkp 386)
iz 1961. Ovdje su dvije epske pjesme: Dvore gradi Karlovie Ivane (pjesma
br. 3), zabiljeZcna u Dunave 24.5.1961. od Anc Cecuk r. Besor, stare 76
godina, i Piju vino tridesct scrdara (pjesma br. 15) kojuje na kolodvoru i u
vlaku od Vojski do Cilipa kazivao Iva Miilic, kovac iz Sijeski, roelen 1934.
21. Stjepan Stepanov, "Muzicki folklor Konavala", graela sabrana 1961, a
objavljcna pod gornjim naslovom u Analima Historijskog instituta
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, god. X-XI,
Dubrovnik 1966, 461-549. Balade i epske pjesme navedene su pod rcdnim
brojcvima 39-61 na slr. 528-537.
22. Za pjcsme 0 narodnom junaku Bozuru Lasicu vidi Stjcpan Stepanov,
"Pjcsma 0 I30zuru Lasicu" u Narodnoj umjetnosti, Zagreb 1963, 2, 149-
-177; Maja Boskovic-Stulli, "Postojanost epskog modcla u dvijc pjcsme iz
dubrovackc okolice", Usmena knjiievnost kao umjetnost rijeci, Zagreb
1975, str. 81 i d.
23. Stjcpan Stepanov, Narodne pjesme dubrovai'kog primorja, dijela Pelje§ca i
otoka SIj)ana (IEF rkp 442), iz godine 1963. Rukopis sadrli 142 pjevane
pjcsmc (dijelom uz guslc) i 19 kazivanih (balada i cpskih pjesama).
Skupljac navodi da je sve dulje, pjcvanc pjesme sa Sipana vec ranije bio
zapisao pa ih ovdje sarno djelomicno snima magnetofonom i to svaku na
dva nacina: "na radovanje" (uz krijcsove) i "kako u bastine" (za rada u
polju). Pjcsmc su (i epske i lirskc) vrlo fragmcntamc, cesto nedostaje
pocetak iii zavrSctak iIi ima praznina u sredini. Prvaje pjcvana pjcsma Smrt
majke Jugoviea, a uz gusle ju je pjevao Nikola Puljezcvie "Bolan" (1933), a
kazao je da ju je naucio iz Citankc; tckst je Iukic-Marticev. Od kazivanih

161
 Nar. umjel. 29, 1992, sIr. 155-167, Z. Dukat, UsmeM epske pjesme iz Dubrovnika i ...

prve su dvije Ivo Senjanin i Rosanda djevojka i Milos Kobilic i vila

Ravijojla, obje s dosta ncpravilnih stihova, ali uz dosta erotienosti i
frivolnosti. Topos "expositio pcctorum" javlja se u pjesmama Mate
Mlinarica "Luja" (1894) iz Cesvinice kod Slana. Za pjesmu Marko
Kraljevic i Milos Kobilic Frane Vojvodica (1894) iz Malog Stona Stcpanov
primjeeuje: "To je vanredan primjcr banaliziranja i frivoliziranja cpske
pjesme." Ana Duzevic r. Katicic (1895) iz istog mjesta kazivala je dvije
slabije verzije Nevjere ljube Grujicine i Iva Senjanina iKraljevica Marka.
Bolje su kazivacice Kate Sevelj r. Laznibat (1907) iz Majkovaca, zivjcla u
Sianom, i Kate Milic r. Tepsie (1900) iz Sianog. Od slabo pismene Marc
Majkovice r. Lucie (1930) iz Mreeva ima dva vrlo slaba zapisa iste pjesme,
jedan pjevan, a drugi kazivan. Od Karc Gera r. Batinic (1901) iz Gromaca
ima slaba vcrzija Omera i Merime. Vrlo je losa bila i starija Kate Gera
(1875) iz Gromaee, nepismcna. Miho Bule "Milos" (1897) iz Mrceva slabo
je pjevao uz gusle. Pjevanih je pjcsama 26. VeCinom su to fragmenti iii
sarno poceci, ali ima i nekoliko pOlpunih, posebice od Made Alabas i
Danice Boroje.
24. Ivan Ivancan, Zapisi iz Konavala (IEF rkp 382), iz 1961. godine. Epske su
pjesme ove:
1. Bijela je klikovala vila, po Lasieu Bozuru pjevao uz gusle Niko Skilj
(1908), iz Dunava,
2. isto, kazivano, uz mnogo zbrke,
3. Porasla su dva bora zelena, kazivala Ana Kralj r. Skilj (1879), iz
Dunava,
10. U Omera vise Sarajeva (kraca, Iijcpa pjcsma), kazivala jc Anc
Gregurcvie r. Sarilo (1896), iz Dubc,
11. Vezak vezla kadunja begova, iste kazivaeice,
12. Igra kolo trides djevojaka (Iijepa pjesma), iste kazivaCice,
13. Fala Bogu, tuda velikoga' (pomalo lirska), isle kazivaeice,
16. Djevojka se suncu protivila (takodcr pomalo lirska, kraea), iste
kazivacicc,
18. Ovce pase f ovo i M arija, istc kazivacice,
20. Vazda, Boie, prvo pomozi nam' (kralka molitvena pjesma), kazivae
Pero Sijuk (1893), iz Dube,
26. Vino piju do dva pobratima (nedovrsena), kazivac Pero Margaretie
(1943), iz Brotnice,
27. De se ona pnje veselismo, kazivac Niko Lucie (1924), iz Brotnice,
29. Bijelaje klikovala vila, kazivae Marko Misic (1906), iz Siesaca,
32. Sinu munja od fedrena grada, kazivacica Mare Sclak (1884), iz
Jasenice,
42. Pjesma od Vidusu i Nikici (po istinitu dogaelaju!), kazivaca lve
Iankovica (191 I), iz Mrcine,

162
 Nar. umjet. 29, 1992, sir. 155-167, Z. Dukat, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika i...

44. Uspomena jos me jedna dira (rimovana pjesma 0 drugom svjetskom

ratu), kazivac Kristo Ronccvic (1926), iz Vodovaelc,
45. Otadzbini majci (ista tematika, rimovano), isti kazivac,
46. Po('etak drugoga svjetskog rata (ista tematib. ,·imovano), isti kazivac,
59. Sazrelaje u bega psenica, kazivaeica Paw llurelclu r. Lui6 (1913), iz
Kune,
61. Ujepo je uranit' ranije, kazivac Mijo KesovIJ3 (1875), iz Lovoma,
62. 1848, kazivae Pcro Sisa (1906), iz Mihanovic3.
25. Ivan Ivancan, Rijeka Dubrovacka i Osojnik (IEF rkp 420), iz 1962. Epska
je pjcsma br. 8. Razbolje se Novakovic Grujo od Stijcpa Tomasa (1911), iz
Osojnika.
26. Ivan Ivancan, Dubrovacka zupa (IEF rkp 415), iz 1962.
ave su pjesme epske:
3. Otkako je svijet postanuo (zbrkana zavrsetka), od Antuna Dedovica
(1895), iz Mlina,
5. OJ gusli moje, tanka davorijol (oko 400 stihova), od Marka Maslaca
(1905), iz Petrace,
7. OJ ni svanulo ni granulo sunce (tema 0 braci JaBicima), od istoga
kazivaca,
8. OJ gusli moje, moja davorijol (kratka pjesma), isti kazivae,
10. Vino pije tridesti serdara (aka 450 stihova), ad Marka Maslaca.
27. Ivan Ivancan, Folklor dubrovackog primorja (lEF rkp 428), iz 1963. asim
nekoliko ulomaka (br. 11 i 12) sadrzi i osam pjesama Kate Sevelj r.
Lazinbat (1907), iz Majkova:
Br. 15 Pije vino visoki Stevane,
br. 16 Semluk Cini Zadranine bane,
br. 18 Roga moli ljuba Markojeva,
br. 19 Procvilio suzanj u tamnici,
br. 20 Uranio Kraljevicu Marko,
br. 21 ,~etala se budirnska kraljica,
br. 22 ad Marka Kraljevica i njegovon ljubi,
br. 23 Se/ala se Jurjeva Jelica.
Pjesmc su biljezene u Slanom 15. rujna 1963.
28. alinko Dc1orko, Narodne pjesme iz Konavala (IEF rkp 381), iz god inc
1961. Pjcsme su najviSe iz Dunava i Pridvorja, ali i iz Cilipa, Dubravkc,
Duriniea, Karasoviea, Lovorna, Ljuta, Mihanica, Molunata, Plocica,
Radovcica, Tusica, Vodovadc i Vlahetine. Vecinom su lirske, ali ima 18
srednje dugih i nesto kracih cpskih. Najbolje su kazivacice Ane Kralj r.
Skilj (1879), iz Dunava, Ane Dereli r. Durkovic (1910) iz Iescnice iznad
Cavtata, nastanjena u Durinicima, Pava Majeica r. Prokunica (1882) iz

163
 Nar. umjet. 29, 1992, sIr. 155-167, Z. DukLIl, Usmene epske pjesme iz DubrovnikLI i...

Pridvorja i Luce Bokarica r. Brato~ (1863 i), iz Grude, nastanjena u

TusiCima. U pjesmama ~est je lik Sekul Banovie.
29. alinko Delorko, Narodne pjesme iz dubrovackog primorja (lEF rkp 421),
iz godine 1963. Pjesama ima 167, velikim su dijclom epske (deseterackc).
Pjevale iii kazivale su ih vecinom zene odmakle dobi iz Broce, Cesvinica,
Dola, Groma~a, Sianog, Stona, Zatona, Hodilja, KliSeva i Majkova.
30. Olinko Delorko, Narodne pjesme iz Zupe i Rijeke Dubrovacke, IEF rkp
391, iz godinc 1962. Sadrl'i 88 prctez.no lirskih pjcsama, a cpskc su ave:
6. U bega je rodita .(enica ad Kate Grbie r. Korajica, roelenc 1883. u
Cclopcci,
10. Prosi drago Senjanine Ivo od iste kazivacice,
11. Prosi curu Grabovac /Iija od Ane Sclak r. Klokoc, roelene 1892. u
PetraCi,
16. Konja kuje Banovic Sekule od iste kazivacice,
17. Piju vino dva dobra junaka od iste kazivacice,
30. U Mitosa, gorskog c'obanina od Vice Galjuf r. Korajica, stare 76?
godina, iz Grbavca,
42. Dva su bora uporedo rasla od Icle Grbie r. Dedo, 85 godina stare,
roelenc u asojniku, nastanjenc u Cibaci,
43. Konja igra KrajevicaMarko ad iste kazivacice,
45. Falio se mali Nikolica od iste kazivacicc,
51. Rasia jela jJosred Sarajeva ad Marc Grbie r. Korajica, stare 76 godina,
rodcne u Calopccima, nastanjcne u Petraci, zaselak Bra~ina,
52. Knjigu ,1tijeSenjanine Ivo od iste kazivacice,
54. Ljepa tije jutrena rosica od iste kazivacicc,
68. U Mostar se povila maglija od Luce Garda~anie r. Kunicic, roelene
1881, iz Susljepana.
Pjesme su iz Buica, Celipeka, Cibace, Cibaee Gomje, Draceva scla,
Grbavca, Komolca, Mlina, Moko~ice, Petrace, Prijevora i Susljepana.
31. Maja Bo~kovie-Stulli, Narodne pjesme, price, predaje i drugo sa ,~ipana i
Lastova (IEF rkp 115), iz godinc 1953.
Ima jedna dobra epska pjesma: br. 8 Na veeeri Kraljevicu Marko od Nike
Dobud r. DuWo, ncpismcne, stare 91 (') godinu, iz Luke Sipanskc (iako i u
toj pjesmi u kaznjavanju "Ijube" nailazimo na poznato divljastvo
prosijeeanja dojki i provlaccnja ruku itd.), i dvijc prilicno ncsuvisle: 12.
Vino piju tridest Kotarana (nedovrsena) ad Nike Mr~c, ncpismcnc, 88
godina, iz Luke Sipanske, i 13. Koliko je u prologu snijega (takodcr
nedovrsena) od iste kazivacicc.
32. Maja Bo~kovie-Stulli, Narodne pjesme, obii'aji, price, predaje i drugo iz
Konavala (IEF rkp 171), iz godinc 1954.

164
 Nar. um)el. 29. 1992, sIr. 155-167, Z. Dukal, Usmene epsk.e p)esme iz Dubrovnika i...

Od Mare Pupicc r. Zupan, starc 84 godine, ncpismcne, iz Cilipa, pjcsme su

br. 3-19, od toga 7 junaekih.
Od Mare Kordic r. Mcdesko, starc 71 godinu, ncpismcnc, iz Cilipa, rodom
iz Drcvenika (Konavle), pjesme br. 23-33, od toga 10 junackih.
Osim toga jos su 4 epske pjesme od raznih b/.ivaea. Ukupno u gradi ima
45 pjcsama.
Stihovi nisu uvijek pravilni, u descteraekim pjcsm:1ma imJ 12-eraca i 14-
-craea. Neki su sizei kao u Vuka, ali s varijacijam:" 17. pjcsma 0 Marku
Kraljcvicu u azaekoj tamnici, ima nesuvisli zavrsc:lak; vrl0 je dobra 32. 0
sestri Leke kapetana. Prcteze ipak porodiena tcmatika (po Murku, neka vrst
stihovane novelistikc) i skJonost stihovanoj fantasticnoj bajci. Zanimljiva
pojcdinost: premosccnje stanke u 26, 105:
"nosi me dalcko u dubinc".

33. Maja Boskovic-Stulli, Folklorna grada iz Konavala, II (IEF rkp 394), iz

godine 1961.
ad ukupno 29 pjesama 10 je duljih epskih i ncsto kraeih. Kazivale su ih
Kate Skvical0, 66 godina, nepismena, Jcn Kralj, r. 1879, nepismena, Jelc
Skviealo, 64 godina stara, nepismcna, i Scmcs Luce, stara 72 iii 73 godinc,
pismcna, rodom iz PridvOlja.
Zanimljivo prcmo~Ccnjc stanke 5, 86:
".l.drijcpcc zelenu travu pase".

34. Maja Boskovic-Stulli, Narodne pripovijetke, predaje i pjesme iz

Dubrovacke tupe i Rijeke DubrovaCke (IEF rkp 414), iz godine 1962.
Sadrzi 35 raznovrsnih pjcsama, od kojih 5 epskih. Zanimljiva jc 23 a: po
temi identicna s Hormann II 40 Kladusanin Mujo i Kostrcs harambasa (iz
Foce). Majka place na sinovljevu grobu na koji svakodnevno dolazi
Dcrzclez Alija i udara po "mcdzanu". U toj pjesmi lIija Cmiljanic osveeuje
poginulog Jovana ViSnjica na Aliji Derzclezu. Tu je dobru pjesmu kazivao
Ivan Maslae, star 67 godina, nepismcn.
35. Maja Boskovie-Stulli, Narodne pjesme, pripovijetke i predaje iz
Dubrovackog primorja (IEF rkp 429), iz god inc 1963.
Sadrzi 74 pjesme, ali malo pravih epskih (lirske, balade i sl.). Dosta ima
proznih umctaka, praznina, grdiaka. Kazivacice su bile Marc Kulisie,
Itstarjcsica" u samostanu "dumana izmcdu Tri crkvc" na Boninovu u
Dubrovniku, roelena 1877. u sclu Tmova, Dubrovacko primorje,
ncpismena, Kate Antunica r. Ljubic, stara 81 godinu, ncpismena, Mare
Dropulie r. Gucie, roelena 1882. u Malam Stonu, pismcna, Katc Ljubisie r.
Barbaric, iz sela Lisca, u Stonu zivi 20 godina, nepismena, stara 70 j;0dina,
pjesme naueila ad majke. Pjesmc br. 37 Smrt majke Iugovica i 38. Zcnidba
Sckulova kazivala jc Franc Vojvodic, roelena 1888. u Malom Stonu,
pismcna. Pjesmu br. 44 Vezla vezla Ivanova Marc kazivao je Lujo
Mlinaric, roelcn 1894, pismcn. Uz malo izuzetaka, pjcsmc su kratke.

165
 Nar. umjet. 29, 1992, sIr. 155-167, Z. Dukal, Usmene epske pjesme iz Dubrovnika i...

Tcmatika jc obitellska, Ijubavna, vjencanja, intima, cmotivnc su, pune

osobnih tragcdija. Ccsti su bracni i zenidbeni zaplcti. Icdva koja je prava
junacka.
Pjcsma br. 70 tini se kao nastavak Has,maginice, obiteljska drama; kazivala
jujc Kate Sebelj, r. 1907. u Majkovima (agaje mrlav, aginiea ziva; motiv
svekrve i zle snahe). Kazivacica je bila pismena, a poznata je iz Glaviccvc
zbirke (1,1889). Vrijednaje i pjesma br. 72 Kad se zeni od Budima bane
ad Kate Stahor, pismcne, raelene 1912.
Sve navedenc zbirke u cjclini daju impresivan korpus hrvatske usmene
epikc koji se ne sarno kolicinom ncgo i kvalitetom - naposc kod najboljih
kazivaca poput onih iz Glaviceve, Muratovc iii Markoviceve zbirkc - mogu
ravnopravno staviti uz bok korpusu Vuka Karadiiea iIi Kostc Hiinnanna.
Osobito se svojom kvalitetom isticu pjesme zabiljezene u 19. stoljeeu kad su
l.ivjclc izuzctnc stvaralackc licnosti poput Glaviccvc kazivacicc Anice Begin,
Palunkove i MuralOve Kate Murat i Markoviceve Marc Ivankovic. Podaci a
kazivatima/pjevacima naZalost su oskudni (rijetki su izuzeci poput Kate Murat
o kojoj je dragocjene pojedinosli zabiljciio Andra Murat), a dosta jc pjcsama
zapisano bez navoelenja kazivaca. Zanimljiva je i opet Kate Murat od kojc
potjece vclik broj pjesama kod Palunka i veCine kod Murata: kako je prvomc
kazivala pjcsmc 1860-62, a drugomc 1884, pruza nam se prilika da proucimo
mijcnc stila kod jcdne izrazito talentirane kazivacice u rasponu od dva
desetljeca.
ad graele iz naseg stoljcea osobito treba spomenuti onu sto su je skupljali
suradnici danasnjeg Instituta za etnologiju i folkloristiku. I u toj gradi ima
vrijednih pjesama, ali u cjelini je ocigledno da se radi 0 bogatoj tradiciji koja se
gasi: kazivaci su redovito stariji Ijudi i zene, mladi su vrlo rijetki. Zato jc i
kvalitet pjesama uglavnom znamo ispod zapisa iz proslog stoljeca.
Tematika cpskih pjesama dubrovackog podrucja pokazuje odreelene
stalne karakteristike. Kako su pjesme prctczno kazivale zene, nije neobicno da
su one junackc u manjini a da prcteZu tzv. novclisticke, napose pjesme a
zenidbama, nevjerama, cckanju mUla iIi dragoga i sl. ad likova koji se cesce
javljaju isticu se Sckul Banovi':, Iva Senjanin, Cmiljanic (Smiljanie) Ilija, nesto
rjcde Kraljevic Marko. Neki kazivaci imaju svoje omiljcne junake: takav je kralj
ad Budima kod Kate Murat. U stilskom pogledu pjesmc takoelcr pokazuju
zajednicke Crlc. U prvom rcdu to jc vidljivo u jeziku pjesama: one karakteristikc
o kojima Andro Murat govori u uvodu svojoj zbirci mOb'll se zapaziti prakticno
kod svih pjcvaca, odnosno kazivaca. lavljaju se i nckc tipicne teme iii motivi,
primjerice topos "denudatio pcctorum" u erotski izrazitije obojenim pjesmama,
ili pak okrutni oblici kaznjavanja nevjcme zenc (sestre, rodakinje) kakvi su
dobro poznati iz Vukovih zbirki (ali ih ncma u muslimanskim pjesmamal).
ledinstvenost tradicije toga kraja ocituje se i u specificnim usmenim stilskim
sredstvima kakva su talijanizmi, ukrasni epiteti, fonnule (npr. uvoelenjc
direktnoga govora i sJ.) i dr. Taka se ne moze reci da graela dubrovackog
podrucja (a napose ona iz Lukc Sipanskc) pokazujc zajednicka obilje/ja kojajoj
daju odjelilO mjeslO unutar juznoslavenske tradicije. Ali istovremcno pokazujc

166
 Nar. urnjel. 29,1992, sir. 155-167, Z. Dukal, Usmcne epske pjesrne iz Dubrovnika i...

ta graela i izrazitc vcze s osta1im juznos1avenskim podrucjima, u prvom redu s

muslimanskim.

THE ORAL EPIC POEM OF DUBROVNIK AND THE

DUBROVNIK REGION
SUMMARY

The subject mattcr of epic poems from the Dubrovnik region shows
certain constant characteristics. Since the poems were usually
recited by women, it is unusual that the heroic type is found less,
while what is referred to as the novelistic predominates, in other
words poems about weddings. betrayal, waiting for a husband or
loved one and so forth. Of the characters which appear with the
greatest frequency we find Sekul Banovic, Iva Scnjanin, Cmiljanic
(Smiljanic) Ilija, somewhat less frequently Kraljcvic Marko. Some
of the narrators have their favorite heroes: for example Kala Murat
has the King of Budim. Stylistically the poems also have certain
features in common. The most evident aspect is that of language:
those features which Andro Murat speaks of in the introduction to
his collection can be noted among almost all the singers or
narrators. Certain typical themes or motives appear, for example the
tapas "denudatio pectorum" in the explicitly erotic poems, or the
cruel forms of punishing unfaithful women (sisters, cousins) which
are familiar from the Vuk collections (though they are not found in
Moslem poems!). The particular traditions of this region are
expressed in specific oral stylistic details such as Italianisms,
decorative epithets, formulas (for example the intorudction of
direct speech, and so forth) and others. The Dubrovnik regional
material (particularly that of Luka Sipanska) has enough common
features that its special place within the South Slavic traditions
cannot be denied. But it also demonstrates extensive connection
with the other South Slavic regions, particularly the Moslem areas.

(Translaled by E. Elias-Bursae)

167