ZAŠTITA OKOLIŠA – PITANJA I ODGOVORI

PREZENTACIJA I

1. Navedit elemente okoliša?

Živi (biološki) – biosfera – biljke, životinje, čovjek i mikroorganizni
Neživi (fizički) – atmosfera, litosfera, hidrosfera

2. Objasnite što su atmosfera, litosfera i hidrosfera?

Atmosfera – nevidljivi sloj plinova koji okružuju zemlju, a sadrži 21% kisika, 78% dušika, u
tragovima CO2, Ar, Ne, He i vodenu paru
Litosfera – stijene različitog kemijskog sastava, na površini je tlo (pedosfera), različite
debljine (kamena zemljina kora na čijoj površini se nalazi tlo)
Hidrosfera – čine ju rijeke, potoci, jezera, mora, oceani i podzemne vode

3. Objasnite pojam ekosustav?

Osnovna prostorna ili organizacijska jedinica (dio okoliša) živih organizama i nežive tvari
između kojih se stvaraju, kruže i izmjenjuju tvari i energija

4. Objasnite pojam zajednica i kakvi odnosi mogu vladati unutar nje?

Zajednica je skupina jedinki ljudi i svih živih bića koje ne žive izolirano već se životni interesi
pojedinih skupina isprepliću i utječu jedni na druge, bez utjecaja abiotskih čimbenika.
Odnosi koji vladaju unutar zajednice: KOMENSALIZAM – odnos između dviju vrsta, jedna ima
koristi a drugoj niti koristi niti šteti
MUTUALIZAM – zajednica dviju vrsta ima obostranu
korist (primjer lišaj: fungi + zelene alge)
NEUTRALIZAM – jedna vrsta ne utječe na drugu.
Primjer: morski galeb ne utječe na život drugih vrsta
ptica na morskoj obali
PATOGENOST – neka vrsta (bakterija, virus, fungi)
utječe na domaćina što rezultira bolešću

5. Objasnite pojmove biotop i biocenoza

Biotop (životno stanište) – prostorno ograničena područja koja obilježavaju pojedine
kombinacije ekoloških čimbenika npr. močvara, jezero, livada, šuma, more, pustinja, gdje
žive u istim uvjetima različiti organizmi tj. određena biocenoza
Biocenoza – skupina jedinki (biljke, životinje i ostala živa bića) različitih populacija koje žive u
određenom staništu (biotopu) stvarajući životnu zajednicu i usko su povezane različitim
međuodnosima

6. Definirajte gustoću populacije i objasnite kako se računa promjena veličine populacije

Gustoća populacije – broj jedinki određene vrste po jedinici površine ili volumena u danom
vremenu
Veličina populacije – izražava se za definirano područje. (100 miševa/100m2 ili 1000/1ha)
Promjena veličine populacije - broj određene populacije (ljudi, životinje, biljke) mijenja se
tijekom vremena. Kod ljudske zajednice promjena ili brzina rasta (b) populacije predstavlja
razliku između udjela rođenih (r) i udjela umrlih (u): b = r – u

7. Kako se računa brzina rasta ljudske zajednice

Brzina rasta ljudske zajednice može se izraziti i kao vrijeme udvostručenja. To je vrijeme
potrebno da se populacija udvostruči, uz pretpostavku da se brzina rasta ne mijenja
Vrijeme udvostručenja (vd) se procjenjuje dijeljenjem broja 70 s brzinom rasta (b) izraženom
u % godišnje: vd=70/b=70/1=70 godina

8. Objasnite eksponencijalni rast populacije

Eksponencijalni rast
- Koji god broj se odabere, toliko dugo dok je (b) pozitivan izračun populacije za određeno
proteklo vrijeme daje eksponencijalnu krivulju rasta
- Brzina rasta populacije u vremenu prikazuje jednadžba dN/dt=b*N gdje je:
b – brzina prirodnog rasta
t - definirani vremenski raspon
N - broj jedinki u populaciji pri u određenom trenutku
Algebarsko rješenje diferencijalne jednadžbe glasi: N = N0ebt gdje je:
N0 – početna populacija
N - populacija nakon nekog vremena koje je prošlo, t
e - konstanta 2.71828... (baza prirodnog logaritma)
Uvrštavanjem ovih vrijednosti u graf dobiva se eksponencijalna krivulja rasta, jer pokazuje
rast broja na potenciju bt
*** Vrijeme udvostručenja
Kada se populacija udvostručila, N=N0x2
Uvrštavanjem u jednadžbu eksponencijalnog rasta, 2N0=N0ebt, ebt=2
bt=2 – prirodni logaritam od 2=0.69, vrijeme udvostručenja iznosi, vd=0.69/b

9. Objasnite pravilo “70“

Vrijeme udvostručenja=70/b%
Pravilo 70 je korisno jer grubo objašnjava razdoblja uključena u eksponencijalni rast pri
konstantnoj brzini, primjer: pri brzini rasta od 2,8 % godišnje, populacija u Ugandi će se
udvostručiti za 70/2,8 = 24 godine ukoliko brzina rasta ostane nepromijenjena

10. Opišite značajna demografska razdoblja

Predindustrijsko (kraj 18. st.) – udjeli rođenih i umrlih visoki u ukupnoj populaciji (glad,
zaraze i ratovi). Populacija sporo raste, iako je veliki broj rođenih
Prijelazno (1850.) – smanjuje se udio smrtnosti. Početak industrijskog razdoblja. Populacija
vrlo brzo raste jer je visoki udio rođenih (veća briga o zdravlju, više hrane, kvalitetna voda)
Industrijsko ( početak 1900.) – smanjuje se udio rođenih, usporava se rast populacije, iako je
udio umrlih mali
Postindustrijsko – mali udio rođenih i umrlih. Populacija sporo ili uopće ne raste. Zemlje
industrijski vrlo razvijene, ljudi obrazovaniji i žele manju obitelj

11. Prikažite jednostavnim modelom utjecaj stanovništva na okoliš

Utjecaj na okoliš=stanovništvo×tehnološki utjecaj×potrošnja po osobi
Broj stanovništva u odnosu na potrošnju različit je u pojedinim područjima: u najrazvijenijim
zemljama najveća, a u nerazvijenim najmanja potrošnja
PREZENTACIJA II

12. Opišite ulogu i raspodjelu sunčeve energije na našem planetu

Sunce zagrijava planet, uključujući i atmosferu do temperature koja omogućava život. Bez
ove energije, temperatura bi bila oko -273 oC i voda bi bila smrznuta. Sunce upravlja svim
kružnim tokovima C, N, S, P i vode, a također i određuje klimu. Sunčeva energija je produkt
ogromne nuklearne fuzijske reakcije, dospijeva u svemir u obliku elektromagnetskog
zračenja - naročito vidljivo svjetlo, ali i infracrveno i ultraljubičasto, koja se ne vide ljudskim
okom. Dio sunčeve energije se apsorbira (69%), a dio reflektira (31%). Apsorbira se na
površini, oblacima i prašini u zraku, reflektira se od tla, oblaka i rasipanjem zraka.

13. Opišite fotosintezu i disanje stanice

Fotosinteza je biološki proces, dolazi do pretvorbe sunčeve energije u kemijsku (molekula
ugljikohidrata) – 6CO2 + 12H2O + energ. zračenja (hν)→ C6H12O6 + 6H2O + 6O2
Stanično disanje – pretvorba kemijske energije iz ugljikohidrata i drugih molekula u drugi
oblik energije C6H12O6 + 6H2O + 6O2 → 6CO2 + 12H2O + energija (-ΔH)
Sva živa bića dišu kako bi proizveli energiju

14. Objasnite što je biom i opišite tok energije i tvari u biomima

Biom je veliko područje (bez obzira na mjesto pojave) na kopnu s karakterističnom: klimom,
tlom, biljkama i životinjama
Energija ulazi u ekosustav putem sunčeve energije zračenja. Dio te energije biva zarobljen u
biljci tijekom fotosinteze i pretvara se u kemijsku energiju. Kemijska energija se tijekom
staničnog disanja razgradi,nastaje energija koja je dostupna za rad. Po završetku rada
energija se rasipa u okoliš kao toplina. U konačnici, ova energija topline zrači natrag u svemir

15. Što znate o najznačajnijim kopnenim biomima

Granica bioma je definirana klimatskom barijerom, što uključuje temperaturu, kolilinu
padalina, nadmorsku visinu. Najznačajniji biomi na kopnu su:
Tundra – nalazi se na sjeveru i prevladavaju lišajevi
Tajga – crnogorične čume u sjevernom hladnom području
Crnogorična šuma umjerenog područja – pokrivaju područje SZ obale Sjeverne Amerike,
Južnu Ameriku i SI Australiju
Listopadna šuma umjerenog područja – prekriva umjereni pojas
Pašnjaci – prerije i stepe
Makija - Mediteran
Pustinje – umjereno i tropsko područje
Tropska kišna šuna – cengtralna i Južna Amerika, Afrika i JI Azija
Planinska zona – uz sjevernu obalu Sjeverne Amerije, Europe i Azije, uz obalu s morima
Polarni led – Arktiki Antartik

16. Opišite kruženje tvari u okolišu i najznačajnije kruže tokove

Tvari od kojih su bića (organizmi) izgrađena kruže u brojnim kružnim tokovima iz jednog
dijela ekosustava u drugi, iz jednog organizma u drugi i iz živog organizma u neživi okoliš i
ponovo natrag. Ovi tokovi tvari zovu se biogeokemijsko kruženje.
Predstavnici biogeokemijskih kruženja tvari su kružni tokovi: ugljika, dušika, sumpora fosfora
i vode. Ovih pet kružnih tokova su značajni bićima za stvaranje kemijskih spojeva za izgradnju
stanica. Ugljik, dušik, sumpor i voda mogu biti i u plinovitom stanju pa s lakoćom kruže do
velikih udaljenosti u atmosferi

KRUŽNI TOK UGLJIKA – Ukupno kretanje ugljika između neživog okoliša, atmosfere i živih
bića zove se kružni
tok ugljika. Bićima je potreban ugljik za sintezu: proteina, ugljikohidrata i drugih molekula
potrebnih za život
U atmosferi: oko 0,03 %
U oceanima: otopljeni CO2 u obliku CO32- i HCO3-
U stijenama: kao vapnena

KRUŽNI TOK DUŠIKA – Dušik je značajan za sintezu aminokiselina i proteina

U kružnom toku je poznato 5 stupnjeva:
Biološko fiksiranje – plinovitog dušika
Nitrifikacija – oksidacija NH4+ u NO3-
Asimilacija – korijenje apsorbira NO3- ili NH4+
Amonifikacija – organski spojevi s dušikom prevode se u NH4+
Denitrifikacija – redukcija NO3- do N2

KRUŽNI TOK SUMPORA – Sumpor je značajan mikroelement u izgradnji aminokiselina

(cistein, cistin) i bjelančevina (sastoje se od aminokiselina)
U tlu – u obliku mineralnih soli
U atmosferi – u obliku sumporovog (IV)oksida (SO2)
Sumpor ulazi u žive organizme u obliku spojeva sulfata i sulfida, koje biljke apsorbiraju i
dalje, nakon redukcije, uključuju u sintezu aminokiselina i bjelančevina

KRUŽNI TOK FOSFORA – Fosfor je potreban u izgradnji organskih spojeva (npr.

adenozintrifosfat – ATP)
Litosfera - izvor fosfora. Vode na kopnu ispiru stijene i trajno unose u mora i oceane soli
fosfora
U obliku fosfata - uključuje se u primarnu organsku proizvodnju
- hranidbenim lancima se prenosi i ugrađuje u heterotrofne organizme
Kruženjem fosfora u biosferi dio se: fosfora gubi ugradnjom u kosti i zube sedimentacijom s
fosilnim ostatcima u taložne stijene
Povratak fosfora u biološke tokove: preko ekskreta i izmeta morskih ptica (npr. fosfatno
gnojivo u obliku guana na zapadnim obalama Južne Amerike

HIDROLOŠKI KRUŽNI TOK – Kružni tok vode: sustav kretanja vode na Zemlji
Kretanje: između atmosfere, litosfere i biosfere
Voda se kreće iz: - atmosfere prema Zemlji kao kiša ili snijeg
- prodire kroz tlo u podzemlje
- iz podzemlja odlazi preko izvora i rijeka do oceana
- iz oceana evaporira u atmosferu, pa se dio vode vraća se u obliku padalina
- u oceane, a dio zaostaje na kopnu
Hidrološki kružni tok integrira većinu ekosustava i snažno utječe na brzinu i vrstu procesa
među njima. Globalni hidrološki tok pokreću tri glavne vrste procesa:
Evaporacija i evapotranspiracija pokreću vodu od površine Zemlje prema atmosferi
Precipitacija pokreće vodu iz atmosfere do površine Zemlje
Kretanje zračnih masa raspoređuje vodu unutar atmosfere

17. Opišite najznačajnije vodene ekosustave (za ovo pitanje mi fali objašnjenje) !!!!!!
Prirodne vode (slatke): tekućice – rijeke i potoci
stajaćice – jezera i ujezerene vode
ustajale – močvare
Slane vode: mora i oceani
brakične (boćate) vode

18. Opišite život u vodi i navedite glavne grupe organizama u vodnim ekosustavima
Različit od života na kopnu.Temperatura okoliša ne utječe bitno na njihove životne funkcije
jer voda ublažava utjecaj topline.
Vodni ekosustavi sadrže tri glavne grupe organizama: plankton (mikroskopski organizmi):
fitoplanktoni – fotosintetske cijanobakterije i alge i zooplanktoni – nefotosintetski organizmi,
protozoe, larve brojnih životinja
nekton - ribe, kitovi, kornjače
bentos - brojni crvi, rakovi, zvijezde itd

PREZENTACIJA III

19. Navedite tijela koja su odgovorna za usvajanje brojnih dokumenata i propisa o zaštiti
okoliša
ZAKON – usvaja Zastupnički dom SABORA Republike Hrvatske
UREDBA – na osnovi usvojenog zakona, uredbu donosi VLADA Republike Hrvatske
PRAVILNIK – propisuju MINISTRI određenih ministarstava ili RAVNATELJI Državnih uprava
odnosno Državnih zavoda

20. Detaljno objasnite navedena poglavlja Zakona o zaštiti okoliša RH

I. Osnovni pojmovi u zaštiti okoliša: - Okoliš i njegova kakvoća,
- Ekološka stabilnost,
- Biološka raznolikost,
- Zahvat u okoliš,
- Emisija i imisija,
- Onečišćavanje okoliša, šteta u okolišu,
- Ekološka nesreća,
- Praćenje stanja u okolišu,
- Katastar onečišćavanja okoliša
II. Osnovna načela zaštite okoliša: Poštovanje: - načela međunarodnog prava zaštite okoliša
- uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje
svjetske prakse
Najznačajnija načela: - načela preventivnosti
- načela očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i biološke raznolikosti
- načela zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom
III. Dokumenti o zaštiti okoliša: - Strategija zaštite okoliša
- Programi zaštite okoliša
- Izvješće o stanju okoliša
IV. Provođenje zaštite okoliša: Odgovarajućim člancima propisani:
- Standardi zaštite okoliša
- Procjena utjecaja na okoliš
- Prostorni planovi
- Praćenje stanja okoliša
- Informacijski sustav zaštite okoliša
- Planovi intervencija u zaštiti okoliša
- Znak zaštite okoliša
- Priznanja i nagrade
- Označavanje proizvoda i ambalaže
- Ekonomski poticaji
- Osiguravanje sudjelovanja u zaštiti okoliša
- Javnost podataka o okolišu
V. Odgovornost za onečišćavanje okoliša: U ovom dijelu regulirane obveze pravnih ili fizičkih
osoba su: - Svi koji prouzroče onečišćavanje okoliša odgovorni su za nastalu štetu
- Dužni su poduzeti sve mjere radi smanjenja šteta u okolišu ili uklanjanja nastanka
daljnjih rizika
- Dužni su podmiriti sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za uklanjanje
opasnosti onečišćavanja

21. Opišite rizike za okoliš

Gradnja pruge - kanjon Hell′s Gate Kanada
Kemijska industrija - Minamata zaljev, Japan
Priobalni rudnik - Island Copper, Kanada
Tvornica celuloze - Annat Point, Škotska
Gradska kanalizacija - Victoria, Kanada
Izlijevanje nafte - Portsall, Francuska
Proizvodnja pesticida - Bhopal, Indija
Nuklearna elektrana - Čerrnobil, Ukrajina
Kisele kiše – svi kontinenti
Tropska alga Caulerpa taxifolia – Mediteran i Jadran

22. Objasnite uzroke nastajanja i posljedice kiselih kiša

Kisele kiše nastaju reakcijom plinova SO2, NOx s vlagom u zraku uz prisutni oksidans
Negativni utjecaj na čovjeka i okoliš – nagrizanje biljaka
Negativni utjecaj na građevine – spomenici kulture (karbonati) i nova zdanja (cement)

23. Opišite pojavu alge Caulerpa taxifolia u RH, utjecaj na morski okoliš i postupke
sprečavanja njezinog širenja
1984. - u Monacu prvi put zapažena
1995. - otkrivena na otoku Krku i na otoku Cresu
Smanjenje broja vrsti drugih algi kao i na smanjenje biološke raznolikosti. Uočen je manji broj
jedinki mekušaca, glavonožaca i mnogočetinaša. Alga sintetizira toksične tvari, od kojih je
identificirano devet, a među njima je KAULERPENIN karakterističan. Zbog toga dva glavna
biljojeda u Sredozemlju, riba salpa i jestivi morski ježinac, izbjegavaju ovu algu
Kontrola širenja alge:
- Spriječiti nove pojave onečišćenja iz privatnih i javnih akvarija
- Spriječiti raznošenje alge sa sadašnjih lokacija
- Zabraniti prodaju, kupnju i transport alge
- Mornare upozoriti na obavezno pranje sidra pri njihovom izvlačenju, zabraniti sidrenje u
onečišćenim područjima, ali i ribarenje,
- Obavijestiti klubove ronilaca o potrebi praćenja širenja alge Caulerpa taxifolia
2001. – Dubrovnik, pojava alge Caulerpa racemosa, koja je još toksičnija od C. taxifolia

PREZENTACIJA IV

24. Nabrojite i opišite osnovne grupe vodenog okoliša

1. Slatkovodni okoliš ili kopnene površinske vode (rijeke, jezera i potoci) – kopnene vode
koje nisu u izravnoj vezi s morskom vodom.
Limnologija - znanost koja proučava fizikalne, kemijske, biološke i geološke aspekte
slatkovodnog okoliša
Mikrolimnologija – proučava mikroorganizme u prirodnim vodama
Dva tipa prirodnih voda: - Tekućice – izvori, rijeke, potoci
- Stajaćice – jezera, bare, močvare
2. Estuarijski okoliš ili brakične vode – prijelazno područje između prirodne i morske vode.
Estuarij – poluzatvoreni obalni dio vode (kao dio rijeke) koji se sastaje s morem. Imaju
promjenjive okolišne uvjete zbog:
- Drastične promjene saliniteta na maloj udaljenosti
- Sezonskog dotoka prirodnih voda (kiša, otapanje snijega)
- Ipak mikroorganizmi i biljke su se privikli na takvu fluktuaciju
- Zbog velike mutnoće vode manje je primarnih proizvođača (fotoautotrofa –
alge, cijanobakterije). a više sekundarnih proizvođača (heterotrofa)
3. Morski okoliš (mora, oceani, luke) kompleksan kao i kod jezera, a znanstvena disciplina
oceanografija proučava sve njegove aspekte
Osnovne ekološke značajke:
- More je veliko, pokriva oko 70% površine Zemlje
- More je duboko i kontinuirano a ne razdvojeno kao kopno i kopnene vode. Oceani su
povezani. Temperatura, salinitet i dubina su glavne prepreke za slobodno kretanje
morskih organizama
- Stalno cirkulira zbog vjetrova
- Prisutni su valovi različitih vrsta i dizanje i spuštanje vode pod utjecajem Mjeseca i Sunca
- More je slano i sadrži oko 3,5 % soli (kloridi, sulfati, bikarbonati, karbonati i bromidi te
natrij, magnezij, kalcij i kalij)
- Prisutni raznovrsni organizmi i karakteristične zone kao kod jezera.
4. Podzemne vode – nalaze se u podzemnom dijelu na kopnu i uključuju plitke i duboke
vodonosnike
- Mikroorganizmi isključivi stanovnici i prevladavaju bakterije
- Za razliku od ostalog vodnog okoliša, gdje ima punoplanktona, većina bakterija je
imobilizirana uz stjenku vodonosnika ili suspendirana u vodi
- Generalno vrlo je slaba mikrobna aktivnost zbog niskih koncentracija hranjivih tvari

25. Objasnite termalnu stratifikaciju voda stajaćica

U ljetnom razdoblju termalnu stratifikaciju karakterizira nastajanje tri sloja u jezeru:
- epilimnion (površinski sloj)
- termoklina (granica koja sprječava miješanje tople i hladne vode)
- hipolimnion (duboki hladni sloj vode)
U jesen se površinska voda jezera hladi i dolazi do miješanja slojeva vode pri čemu se razbija
termoklina, što rezultira podjednakom temperaturom vode po vertikalnom profilu

26. Opišite kako se provodi uzorkovanje vode za analizu

Uzorci svih voda: - podzemne
- vode za piće
- površinske
- morska voda
- otpadna voda
Za fizikalno-kemijsku analizu obvezno se pune u kemijski čistu posudu. Za mikrobiološku
analizu u čistu sterilnu staklenu bocu manjeg ili većeg kapaciteta. Ako je voda dezinficirana
klorom, prije sterilizacije u boce dodati Na2S2O3 za uklanjanje prisutnog klora
Rijeke, jezera, potoci i more: - uzorke vode uzimati na udaljenosti od obale
- 1m ispod površine vode (zbog djelovanja UV)
- ovisno o istraživanju, uzorak uzeti i svakih daljnjih 5m po
vertikalnom profilu vodotoka
- manji volumen vode zahvatiti izravnim uranjanjem sterilne
boce
- ako se koriste plastična crijeva za duže uzorkovanje, pustiti
vodu jedno vrijeme teći i onda puniti u sterilne boce
Podzemne vode - vodocrpilišta, kaptirani bunari izvorske i mineralne vode,voda u
distribucijskom sustavu: - dezinficirati slavinu
- pustiti da voda teče najmanje 10 min i tek onda puniti bocu
uzorkom vode
Piezometri za ispitivanje izdašnosti potencijalnog bunara:
- voda teče kontinuirano kroz plastično crijevo
- prije uzorkovanja potrebno dobro dezinficirati kraj crijeva, pustiti vodu teći još jedno
vrijeme i tek onda uzeti uzorak
Otpadne vode:
- Princip uzorkovanja sličan kao kod prethodno opisanih
- Razlika: uzorci se uzimaju na ulazu i izlazu iz uređaja za obradu otpadnih voda te na
ulazu u recipijent
- Uzorci mogu biti trenutni ili kompozitni
Skladištenje uzoraka vode
- Nakon uzorkovanja boce se stavljaju u prenosivi hladnjak i odmah analiziraju po dolasku u
laboratorij. Ukoliko nije moguće, čuvaju se pri +4°C najviše do 12 sati.

27. Opišite kako dospijevaju ioni nitrata u vodonosnike i njihov utjecaj na zdravlje
Prirodno podrijetlo:
- posljedica mikrobne razgradnje biljnog materijala u tlu
- dušikovi spojevi biljke mogu reasimilirati ili se transportiraju u zrak ili u vodenu fazu.
- NO3- može potjecati iz geoloških ležišta
Antropogeno podrijetlo (> 3 mg L-1) – posljedica nepravilnog odlaganja otpadnih tvari :
- septičke jame
- procesi kemijske i prehrambene industrije
- poljoprivreda i hortikultura
Utjecaj na ljudsko zdravlje
- Nitratni ioni - nisu opasni po zdravlje ljudi nego ioni nitrita
- Nitriti - nastaju redukcijom nitrata u prisutnosti mikroflore u usnoj šupljini i u probavnom
traktu i izazivaju bolest methemoglobinemiju
- Methemoglobin (metHb) - produkt transformacije hemoglobina pri čemu se fero-ion
oksidira u feri-ion pa se onemogućava transport kisika u krvi
- Koncentracija metHb - kod odraslih uobičajeno iznosi 1% a kod djece 2%
- pri 10% metHB-a dolazi do cijanoze (tijelo poplavi), a pri 50-60%
moguća je koma i smrt

28. Opišite kako se uklanjaju nitrati iz izvorišta vode

Biološka denitrifikacija – anaerobne heterotrofne bakterije reduciraju NO3- u N2 u
prisutnosti kosupstrata (izvor ugljika i energije)
- Kosupstrati: metanol, denaturirani etanol i octena kiselina
- Najčešći izvor ugljika je metanol, dodaje se u stehiometrijskom odnosu i reakcija
denitrifikacije je dvostupanjska
a) 6NO3- + 3CH3OH → 6NO2- + 3CO2 + 3H2O
b) 6NO2- + 3CH3OH → 3N2 + 3CO2 + 3H2O + 6OH-
empirijska jednadžba glasi:
NO3- + 1,08CH3OH + H+ → 0,065C5H7O2N + 0,46N2 + 0,76CO2 + 2,44H2O
Ionski izmjenjivač – filtar ispunjen anionskim izmjenjivačem smola – jako bazične grupe
trimetilamina) selektivno uklanja anione NO3- iz vode. Potrebni veliki pogoni, nakon što se
smola zasiti provodi se regeneracija

29. Objasnite mehanizme filtracije

Fizikalni mehanizam za uklanjanje suspendiranih i koloidnih čestica. Najčešće se primjenjuje
u pripremi vode za piće.
Mehanizam filtracije može biti: fizikalni i kemijski
- Neke čestice samo: talože na kvracni pijesak ili talože jer imaju veći promjer od pora čestica
aktivnog ugljika, druge se adsorbiraju djelovanjem različitih sila
• Transport čestica: - sedimentacija
- sile inercije
- difuzija
- slučajni dodir
• Adsorpcija se odvija djelovanjem: - elektrostatskih sila
- van der Waalsove sile
- gravitacijske sila
- kemijske adsorpcija
• Koji će mehanizam prevladati ovisi o: - protoku
- karakteristici suspenzije
- filtarskom materijalu
30. Opišite kako se modelira proces filtracije
Modeliranje procesa filtracije preko granuliranih filtara osniva se na: pojednostavljenim
teorijama i empirijskim jednadžbama
Empirijski modeli adsorpcijske ravnoteže:
Matematički izrazi koji opisuju adsorpcijsku izotermnu ravnotežu mogu se prikazati:
- Freundlichovom jednadžbom
q=KfC1/n
q = masa tvari iz otopine / masa adsorbensa
C = koncentracija tvari u otopini
Kf i n = konstante i n je veći od 1
Logaritmirajući obje strane gornjeg izraza, jednadžba se pretvara u linearni oblik
log q=kog Kf+1/n*log C
Freundlichova izotermna jednadžba dobro opisuje adsorpciju kod razrijeđenih otopina i u
malom rasponu koncentracija. Ako je tvar u otopini nepoznata - koncentracije se mogu
izraziti okazateljima kao što su kemijska (KPK) ili biokemijska (BPK) potrošnja kisika
- Langmuirovom jednadžbom
q=qm*KA*C/1+KA*C
q = masa adsorbirane tvari /masa adsorbensa
qm = masa adsorbirane tvari / mono sloj mase adsorbensa
C = koncentracija tvari u otopini
KA = konstanta adsorpcijske entalpije
Jednadžba se osniva na pretpostavci: - jedan sloj tvari se adsorbira
- adsorbirane molekule ne mogu se gibati ka površini
adsorbensa
- adsorpcijska entalpija jednaka za sve molekule
Linearni oblik jednadžbe:
C/q=1/KA*qm+C/qm , konstante KA i qm mogu se očitati iz nagiba pravca i odsječka na ordinati

31. Objasnite zašto dolazi do gubitka tlaka tijekom filtracije i kako se računa gubitak tlaka
Pad tlaka pri filtracije vode iz podzemnih horizonata nastaje protokom suspenzije kroz nasuti
sloj granuliranog (zrnat) materijala. Pri tome se čestice nakupljaju: u porama materijala, i pad
tlaka raste pri zadanom protoku. Za nepokretni sloj jednolikih čestica početni gubitak tlaka u
čistom filtru dan je Kozeny-evom jednadžbom:
HG=Δp/ρ=fp(1-ε/ε2)*(L/Dp)*us2
HG – gubitak tlaka
Δp – pad tlaka
L – dužina sloja
Dp – koristan promjer čestice, materijala
ε – slobodna frakcija u sloju
us – površinska brzina
fp – faktor trenja
ρ - gustoća vode

32. Kako se provodi regeneracija filtarske mase pri pripravi vode za piće i tehnološke vode
Svrha filtracije je: uklanjanje tragova organskih tvari na aktivnom ugljiku koje
utječu na okus i miris vode, uklanjanje oksida željeza i mangana na kvarcnom pijesku
nakon deferizacije
Zbog akumulacije čvrstih čestica raste tlak u filtarskoj masi. Kada dođe do proboja onečistila
(ioni Fe) ili zasićenja mase:
- filtarska masa se pere protustrujnim propuštanjem vode
Prethodno se filtarska masa:
- rahli upuhavanjem zraka,
- zatim protustrujno voda uklanja nataložene čestice
Po potrebi, nakon pranja provodi se sterilizacija aktivnog ugljika vodenom parom

33. Kako se provodi regeneracija filtarske mase pri obradi otpadne vode
Kolone s punilom (granulirani aktivni ugljik - GAC) osiguravaju filtraciju i adsorpciju. Protok
otpadne vode može biti silazni ili uzlazni. U nestacionarnom radu kolone, pri pojavi proboja
onečistila kolona se protustrujno ispire, a kada je GAC zasićen onda se regenerira
Regeneracija aktivnog ugljena: - ispiranjem otapalom
- ispiranjem kiselinama ili lužinama
- vodenom parom
- termičkom obradom (1000°C), pri tome se gubi 10% mase

34. Što znate o oksidaciji i kako glasi jednadžba kinetike dezinfekcije

Oksidacija – kemijski postupak u kojem se uklanja amonijak i preostale organske tvari, te
smanjuje broj mikroorganizama
Oksidacijska sredstva - klor, hipoklorit, ozon i klordioksid
Kinetika dezinfekcije vode ili otpadne vode glasi:
-dX/dt=k*X*tm
X - broj živih stanica u vremenu t,
k - kinetička konstanta prvog reda, a m je empirijski eksponent
Kod oksidacije značajan je proces difuzije i otpornost mikroorganizama. Oksidacija plinovitim
klorom može se prikazati jednadžbom hidrolize Cl2 u vodi:
Cl2 + H2O → HOCl + H+ + Cl-

PREZENTACIJA V

34. Navedite kemijski sastav otpadne vode, svrha obrade otpadnih voda i posljedice
ispuštanja neobrađenih otpadnih voda na prijamnike
Kemijski sastav otpadne vode
- anorganski spojevi - lužine, kiseline, soli, metali, pijesak i čestice ruda
- organski spojevi - iz domaćinstava, klaonica, šećerana, tvornice papira i brojnih industrija
(ugljikohidrati, masti i sapuni, urea, proteini, amini i aminokiseline)
Svrha obrade otpadnih voda
Svrha - smanjiti BPK5 vrijednost
- ukloniti suspendirane tvari
- ukloniti patogene mikroorganizme
Postupci - ovise o količini i sastavu otpadne vode
- mogućnosti povratne uporabe vode
- ekonomičnosti postupka
Stvaranje velike količine otpadne vode nametnulo potrebu obrade ili pročišćavanja tih voda
prije ispuštanja u prijamnike
 Ispuštanjem neobrađenih otpadnih voda dolazi u vodotoku do slijedećih promjena:
- fizikalna svojstva (boja, miris, bistrina)
- kemijska svojstva (organske i anorganske tvari)
- smanjuje se količina otopljenog kisika
- mijenja se broj i vrsta mikroorganizama
- promjena flore i faune, a i do njihovog nestanka
Topljivost O2 u vodi: 10 mg L-1/15 °C a 8 mg L-1/20 °C
- Otpadna voda male tvornice može potrošiti otopljeni kisik u rijeci i izazvati pomor riba

35. Klasificirajte procese obrade otpadne vode

36. Opišite kako se provodi analiza otpadne vode

Određivanje: fizikalna, kemijska i biološka svojstva
1. Fizikalni pokazatelji
a) Sadržaj čvrstih tvari (taložive i netaložive fiksne odnosno hlapive)
b)Temperatura
c) pH vrijednost
d) Otopljeni kisik
2. Kemijski pokazatelji - sadržaj organske tvari
- dušik i fosfor
- otopljeni plinovi
Organska tvar: BPK i KPK su dva značajna pokazatelja ukupnog opterećenja ispitivane
otpadne vode. Glavninu opterećenja predstavlja prisutna organska tvar za oksidaciju koje se
troši kisik otopljen u vodi
a) Biokemijska potrošnja kisika (BPK):
Organska tvar + O2 + mikroorganizmi → CO2 + produkt + NH3 + nove bakterije + (-ΔH)
Biokemijska potrošnja kisika se izražava kao BPK5 (mg O2 L-1)
Biorazgradnja organske tvari u prisustvu kisika odvija se u dvije faze:
1. faza – razgradnja organskih spojeva s ugljikom
2. faza – razgradnja organskih spojeva s dušikom
Tijekom prvih 5 dana razgradi se 60-70 % ugljikovih spojeva. Dušik iz organske tvari pretvara
se u NH3. Nakon 12 dana nitrificirajuće bakterije počinju oksidirati amonijak. Postoje mnoge
organske tvari koje nisu biorazgradive pa se BPK5 testom ne mogu odrediti. Zato se koriste i
druge metode.
b) Kemijska potrošnja kisika (KPK): jaki oksidansi (K2Cr2O7, KMnO4) u kiselom mediju (H2SO4)
oksidiraju organske tvari prisutne u vodi. Kemijska potrošnja kisika se izražava kao KPK (mg
O2 L-1).
Organska tvar + Cr2O7-2 → CO2+ H2O +Cr2O4-2
Najčešće je KPK > BPK5 , te kada je odnos:
KPK/BKP =< 2 otpadna voda je biološki razgradiva
KPK/BKP => 2 otpadna voda nije biološki razgradiva
- Dušik i fosfor: određuju se kolorimetrijskim metodama ili specifičnim ion selektivnim
elektrodama u kombinaciji s pH-metrom
- Plinovi: otopljeni kisik mjeri se kisikovom elektrodom ili klasičnom Winklerovom metodom
3. Biološki pokazatelji - prisutnost mikroorganizama odgovornih za uspješnu biološku
obradu otpadne vode. U vodi za piće, tehnološkoj i obrađenoj otpadnoj vodi
određuje se i: - prisutnost patogenih mikroorganizama
- kao mjera za ocjenu kvalitete vode (svrhu uporabe)
Glavne grupe: bakterije, fungi, alge, protozoe i rotifere
Prisutnost pojedinih grupa mikroorganizama ukazuje na stupanj pročišćenosti otpadne vode

37. Objasnite značenje pokazatelja KPK i BPK otpadne vode

BPK i KPK su dva značajna pokazatelja ukupnog opterećenja ispitivane otpadne vode.
Glavninu opterećenja predstavlja prisutna organska tvar za oksidaciju koje se troši kisik
otopljen u vodi.
Biokemijska potrošnja kisika (BPK)
Organska tvar + O2 + mikroorganizmi → CO2 + produkt + NH3 + nove bakterije + (-ΔH)
Biorazgradnja organske tvari u prisustvu kisika se odvija u dvije faze
1. Razgradnja organskih spojeva s ugljikom
2. Razgradnja organskih spojeva s dušikom
Kemijska potrošnja kisika (KPK)
Jaki oksidansi (K2Cr2O7, KMnO4) u kiselom mediju (H2SO4) oksidiraju organske tvari
prisutne u vodi. Organska tvar + Cr2O7-2 → CO2+ H2O +Cr2O4-2
KPK/BKP =< 2 otpadna voda je biološki razgradiva
KPK/BKP => 2 otpadna voda nije biološki razgradiva

38. Navedite procese obrade otpadne vode

FIZIKALNI - sedimentacija (taloženje)
- ugušćivanje
- flotacija
- filtracija (objašnjena u poglavlju IV)
- centrifugiranje
FIZIKALNO-KEMIJSKI - koagulacija/flokulacija
- oksidacija (objašnjena u poglavlju IV)
- neutralizacija
BIOLOŠKI - AEROBNI
a) s aktivnim muljem
b) biološki filtar
c) aerirana laguna
d) konstruirana močvarna staništa
- ANAEROBNI

39. Objasnite proces sedimentacije u idealnim bazenima

Sedimentacija – postupak uklanjanja suspendiranih čestica iz otpadne vode
Odabran: horizontalni protočni pravokutni bazen u kojem se nalaze četiri zone taloženja
a) ulazni tok suspenzije pravilno raspoređen po presjeku bazena
b) koncentracija suspendiranih čestica je istih veličina i jednaka je na svim točkama
vertikalnog presjeka bazena
c) čvrsta tvar se skuplja u zoni mulja na dnu bazena i
d) čestice koje dospiju na dno trajno su uklonjene iz suspenzije
Putanja gibanja čestica je:
- pravocrtna i
- određena sumom vektora dviju komponenti brzina
Sve čestice s brzinom taloženja:
>= v0 potpuno se uklanjaju iz suspenzije
<= v0 djelomično se uklanjaju iz suspenzije
Brzina taloženja (v0) bilo koje čestice povezana je s protokom i površinom bazena: v0=Q/A
Frakcija čestica Fx s brzinom vs, koja se ukloni u idealnom bazenu je: Fx=vs/v0=vs/(Q/A)
gdje je: Q - ukupni volumetrijski protok fluida
A - površina bazena
vs – brzina taloženja frakcija čestica Fx

40. Objasnite proces flotacije

Ugušćivanje flotacijom - u suspenziju se dovode mjehurići plina za destabilizaciju koloidnih
čestica
- mjehurići plina se prilijepe oko čestica te stvarna gustoća čestice
postaje manja od vode
Primjena flotacije u obradi otpadne vode: - ugušćivanje aktivnog mulja
- ugušćivanje muljeva od koagulacije
Postupak flotacije otopljenim zrakom osniva se na:
- dovodu zraka u retencijski i flotacijski bazen
- čestice mulja iz suspenzije odlaze k površini i uklanjaju zgrtačem
- izbistreni tok otpadne vode otječe preko pregradnih kanala i prilagodljivih rešetki

41. Objasnite proces koagulacije

Koagulacija - uklanjanje koloidnih čestica (promjer 1-1000 nm) koje stvaraju mutnoću u
otpadnoj vodi
Postupak koagulacije: - dodavanje određenih kemijskih spojeva u vodenu otopinu
- male dispergirane čestice prelaze u aglomerate i brže talože
Koagulirane čestice se uklanjaju sljedećim procesima: - sedimentacija
- flotacija zrakom
- filtracija
Stabilnost koloida u suspenziji posljedica je: - električnog naboja koji posjeduju čestice,
- pri čemu se one međusobno odbijaju
Negativni naboj posjeduju koloidi: - organskog podrijetla
- anorganskog podrijetla
- biokoloidi
Negativno nabijeni koloidi - privlače oblak pozitivnih iona zbog elektrostatskih sila
Pozitivni ioni grupirani su u dva sloja:
prvi unutarnji sloj - ioni adsorbirani elektrostatskim silama i van der Waalsovim silama
drugi vanjski difuzni sloj - distribucija iona zbog električnih sila i gibanja fluida

42. Objasnite mehanizme destabilizacije koloida

Mehanizmi destabilizacije koloida
a) Redukcija površinskog naboja: smanjenjem dvostruko nabijenog sloja s Al2(SO4) 3 ×14
H2O ili Ca(OH)2), djeluje na difuzni sloj
b) Neutralizacija naboja: - adsorpcijom na suprotno nabijeni ion (dodecilamonijevi ioni),
djeluje na mono-sloj oko koloida
- premošćivanjem dviju čestica s organskim polimerima na aktivnim mjestima polielektrolita
dolazi do adsorpcije koloida
- uklapanjem koloida u pahulju (flokulu) hidratiziranog koagulanta voluminoznog
trodimenzionalnog polimera

43. Opišite obradu otpadnih voda u sustavu s aktivnim muljem i navedite svojstva i sastav
aktivnog mulja
Sustav s aktivnim muljem – heterotrofni mikroorganizmi u prisutnosti otopljenog kisika
razgrađuju organsku tvar u otpadnoj vodi. Aktivni mulj se djelomično vraća u sustav, pa se
povećava koncentracija stanica za razgradnju organske tvari u kratkom vremenu
Postoje dva različita karakteristična vremena zadržavanja u bazenu:
- hidrauličko vrijeme zadržavanja (H) otpadne vode se može prikazati kao omjer volumena
reaktora (V) i protoka otpadne vode (Q): H = V/Q
- vrijeme zadržavanja stanica (c) predstavlja omjer stanica prisutnih u reaktoru i mase
ispranih stanica po danu
Uobičajene H vrijednosti su 3-6 sati, dok se vrijednost c kreće između 3 i 15 dana.
Svojstva i sastav aktivnog mulja
- sastoji se od velikog broja u više slojeva raspoređenih bakterija
- neke bakterije izlučuju sluz (sintetiziraju polisaharidni gel)
- negativnog naboja, veličine 50 -1000 μm,
- velika površina zbog spužvaste strukture i sadrži različite organske i anorganske tvari
Sastav: - mineralne tvari (10 - 30%), P i Ca glavni sastojci
- organske tvari (70 - 90%), prevladavaju proteini i ugljikohidrati

44. Opišite i objasnite specifičnu brzinu rasta i kinetiku rasta biomase pri obradi otpadnih
voda
Promjene u otpadnoj vodi (umnožavanje mikroorganizama, trošenje supstrata, nastajanje
proizvoda metabolizma) opisuje kinetika procesa
Ovisnost specifične brzine rasta mikroorganizama (k) o koncentraciji supstrata (S)
matematički glasi: k=(k0S/Km+S)-kd
ko - konstanta maksimalne specifične brzine rasta
Km - konstanta zasićenja supstratom
kd - konstanta endogene respiracije
Uvjeti: S >> Km reakcija je I reda i ne ovisi o koncentraciji supstrata,
S = Km, reakcija je 1/2 maksimalne vrijednosti,
S << Km reakcija postaje I reda za supstrat i biomasu ili alternativno ukupno II reda
Kinetika rasta biomase
• Biološku sintezu opisuje izraz (Monodova kinetika) dX/dt=k0XS/(Km+S)
Utrošak supstrata se vezuje uz nastanak živih stanica izrazom: dX/dt=-Y(dS/dt)
gdje je Y= faktor prirasta biomase, odnosno masa nastalih stanica masa utrošenog supstrata

45. Navedite bilancu supstrata i biomase u protočnom reaktoru uz miješanje pri

ustaljenom radu bez povratnog toka

θ=V/Q0

46. Navedite bilancu supstrata i biomase u protočnom reaktoru s povratnim tokom

biomase

47. Opišite biološku filtraciju i navedite što utječe na uspješnost ovog procesa
Biološka filtracija - prethodnici ovih filtara su tzv. kontaktni filtri. To su bile posude punjene
izlomljenim kamenjem u koje se diskontinuirano uvodila otpadna voda. Ovi uređaji bili
slabog učinka. U novije vrijeme uvode se biološki filtri s plastičnim punjenjem pa se povećao
interes za njihovu primjenu.
Proces pročišćavanja sličan kao kod aktivnog mulja samo ovdje mikroorganizmi rastu na
površini punila tvoreći opnu (1-3 mm).
Na biofiltraciju utječu: temperatura, pH, kisik, filtracijski materijal i hidrauličko opterećenje

48. Objasnite tijek anaerobne razgradnje i navedite što utječe na uspješnost metanskog
vrenja
Anaeroba razgradnja - proces biološke razgradnje s anaerobnim bakterijama bez prisustva
zraka teče u tri stupnja
1. stupanj: HIDROLIZA polimera do dugolančanih masnih kiselina:učestvuju aerobne i
fakultativno anaerobne bakterije koje sintetiziraju ekstracelularne enzime: (proteolitički,
lipolitički i drugi hidrolitički enzimi), pH vrijednost otpadne vode oko 7,0.
2. stupanj: KISELINSKI - razgradnja dugolančanih masnih kiselina do kratkolančanih masnih i
hlapljivih kiselina: učestvuju fakultativno anaerobni heterotrofi čije je optimalno pH
područje djelovanja od 4.0 do 6.5. Glavni produkti ovog stupnja: octena, propionska i
maslačna kiselina
3. stupanj: METANOGENEZA iz prethodno sintetizirane octene kiseline, CO2 i H2 uz prisustvo
anaerobnih bakterija metanskog vrenja nastaje CH4. Bakterije su striktni anaerobi i
optimalna pH-vrijednost je između 7.0 i 7.8 .
Za uspješno metansko vrenje potrebno je osigurati:
- Bogati izvor biorazgradive organske tvari
- Pogodan odnos između različitih hranjivih sastojaka tj. C : N : P
- Niski oksidacijsko-redukcijski potencijal
- pH između 6,8 - 8,0
- Temperaturu između 30 °C i 60 °C
- Visoki sadržaj vode (preko 75%)
- Odsutnost toksičnih spojeva

49. Objasnite biokemijske putove pretvorbe organskih spojeva u metan i jednadžbu za

izračunavanje stvarnog volumena metana
Ako se proces promatra pojednostavljeno onda su dvije uzastopne faze tj. faza kiselinskog i
faza metanskog vrenja:
1. složeni C-spojevi + druge tvari +hidrolitičkei octene bakterije → CO2+ H2+ organske
kiseline + biomasa
2. organske kiseline + H2+ CO2 + bakterije metanskog vrenja → CH4+ CO2 + biomasa
Plinoviti proizvodi metanskog vrenja mogu se izračunati na osnovi stehiometrijskog odnosa:
CnHaCb + (n - a/4 - b/2) × H2O → (n/2 - a/8 + b/4) × CO2 + (n/2 + a/8 – b/4) × CH4
Za octenu kiselinu kao središnji međuproizvod metanskog vrenja, iz jednog mola kiseline
nastaje jedan mol metana i ugljikovog dioksida:
CH3COOH → CH4 + CO2(60) → (16) + (44) Iz 1 g octene kiseline nastaje 0,267 g metana.
U praksi nije poznat točan kemijski sastav otpadnog organskog materijala, pa se plinoviti
proizvodi indirektno izračunavaju, metodom KPK vrijednosti takvog materijala.
Iz jednadžbe potpune oksidacije octene kiseline: CH3COOH + 2 O2 →2 CO2 + 2H2O slijedi da
za 1,0 g octene kiseline potrebno 1,067 g kisika ili po svakom gramu KPK vrijednosti supstrata
može se dobiti 0,267/1,067 = 0,25 g CH4 odnosno pri normalnim uvjetima 0,35 l CH4
Metcalf i Eddy (1972) predložili su jednadžbu za izračunavanje stvarnog volumena metana:
V = 0,35 (e×S – 1,42 × Bm)
e = koeficijent učinkovitosti razgradnje supstrata (0,80- 0,95)
S = količina utrošenog supstrata izražena preko KPK (KPK/dan)
Bm = količina proizvedene biomase

50. Opišite pojedine stupnjeve obrade otpadne vode

Prethodni stupanj - uklanjanje suspendiranih tvari
Uklanjanje krupnih čestica
Uklanjanje pijeska i masti
Prvi (primarni) stupanj – uklanjanje suspendiranih i koloidnih tvari
Sedimentacija (taloženje)
Drugi (sekundarni) stupanj – uklanjanje otopljenih organskih tvari i odvajanje aktivnog mulja
- Aerobna biološka obrada
Aktivni mulj
Prokapni filtar ( jedan oblik – biodisk ili biorotor)
Lagune
Konstruirano močvarno stanište
- Anaerobna biološka obrada
- Zgušćivanje aktivnog mulja
Treći (tercijarni) stupanj - dezinfekcija i obogaćivanje kisikom
Kloriranje
Aeriranje

51. Navedite koji uređaji se odabiru u pojedinom stupnju obrade otpadnih voda
Prethodni stupanj: Objekt s pužnim crpkama, Zgrada s rešetkama te pjeskolov i mastolov
Primarni stupanj: Osnovna namjena prethodnih taložnika
Sekundarni stupanj: Aerirani natkriveni bazeni s aktivnim muljem, Biofiltar za obradu
otpadnog zraka iz aeriranih bazena, Naknadni taložnici i povrat mulja, Crpna stanica za
povratni mulj/višak mulja, Obrada mulja, Spremnici za bioplin
Trecijarni stupanj: Odtok pročišćene otpadne vode