Sadržaj poglavlja:

-historijski razvoj i usavršavanje načina gradnje

UVOD U GRADITELJSTVO -iskopi, nasipi, temeljenja

-monolitno građenje

-skele i oplate

8. METODE GRAĐENJA -montažno građenje

-transporti masa

-proračuni stanja u fazama gradnje

-organizacija gradilišta i radova

Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ.

1 2

HISTORIJSKI RAZVOJ I USAVRŠAVANJE NAČINA GRAĐENJA Primjer gradnja piramida:

-Veliki broj radnika ljudskom snagom pokretali kamene blokove

Najstariji sistemi grede i stuba -Veliki kameni blokovi kosim rampama dizani na veću visinu
Primjena pomagala zbog porasta
postavljeni ljudskom snagom dimenzija objekata
bez pomagala -Rast piramide porast rampe u B i H
-Neke piramide građene u više nivoa poslije manjim blokovima nivoi uglađeni

jedinstven nagib piramide

Pojava betona za monolitnu

Pojava luka koji počinje nositi gradnju – potreba za skelom i
postavljanjem završnog kamena oplatom

Gradnja piramide u Gizi

Gradnja manjih elemenata

(prefabrikovani elementi)

3 4

1
 Povijesni razvoj građenja – pobijanje šipova u 18 vijeku:
-Korištenje utega podizanih ljudskom snagom
-Danas primjena mašina za pobijanje šipova

Gradnja piramide i prilaznih rampi

Danas – pobijanje šipova

5 Nekada – 18 vijek 6

ISKOPI, NASIPI, TEMELJENJA •Iskopi mogu biti kod:

-saobraćajnica
•ISKOP = odstranjivanje dijela terena u kome je predviđena gradnja objekta
-objekata visokogradnje (temelji)
•Radovi u tlu početni radovi složeni tehnološki postupci -svrhe organizacije gradilišta
•Iskop mijenja fizičko-mehaničke osobine tla (izgled, struktura, obim ...) -duboki iskopi za građevinske jame . . .
•Rastresitost iskopa iskopani materijal ima obim > obim iskopanog prostora

•Površinski iskop na površini terena do određene H

•Površinski iskop nadzemni ili otvoreni
•Otvoreni iskop:
-plitki površinski (humus)
-široki površinski (HG, akumulacije ...)
-iskop usjeka i većih zasjeka
-iskop kanala odvodnje
-iskopi rovova za cjevovod Iskop građevinske jame Iskop kod saobraćajnica
7 8
-iskopi temelja . . .

2
•Vrste iskopa:
a) široki iskop u usjecima i zasjecima ili pozajmištima
b) stepenasti iskop ispod trupa nasipa saobraćajnice
c) plitki iskop za temelje
d) duboki iskop za građevinske jame
e) iskop za regulaciju vodotoka . . .

•Vrste iskopa prema vrsti materijala: Iskop miniranjem Mašinski iskop

a) u čvrstoj stijeni (kategorija A) miniranje

b) u polučvrstom terenu (kategorija B) djelimično miniranje
c) u rastresitom terenu (kategorija C) kopa se direktno

9 10
Ručni iskop

•NASIP – građevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena Obalni nasip = vještački izgrađeni zid koji regulira nivo vode.

dužinom obale rijeka područja koja su često poplavljena

•Vrste nasipa:
a) samostojeći brana, nasip za zaštitu od poplava . . . Prve vrste ovih nasipa 3000 godina p.n.e. Egipat (dolina Nila)
b) dio građevine donji stroj saobraćajnice ili željeznice
Mezopotamci kao i stanovnici Antičke Kine poznavali ovaj sistem zaštite zaštite

Obalni nasipi česti u Holandiji

Put u nasipu – karakterističan PP

11 12

3
•TEMELJ – donji dio konstrukcije koji opterećenje građevine prenosi na tlo

temelji

plitki kombinovani duboki

(ploča sa šipovima) Trakasti temelj
Temelj samac

samci šipovi
trake bunari
roštilji kesoni
ploče ostali

Trakasti temelj – podužan na veću L (obično ispod zidova)

Temelj samac – pojedinačan samostalan temelj (ispod stuba)
Temeljni roštilj (lijevo) Temeljna ploča (desno)
Temeljna ploča – ab ploča ispod cijele ili dijela građevine
13 14

Temelji samci:
-kvadratne ili pravougaone osnove
-pri proračunu pretpostavka da su kruti (ugib od savijanja zanemariv prema slijeg.)
-temelji stubova najčešće
-ranije gradnja od kamena i opeke danas AB najjeftiniji način temeljenja

Temeljenje na šipovima
Temeljne trake:
-dugački plitki temelji
-obično ispod zidova
-obzirom na krutost ugib temelja u odnosu na njihovo slijeganje je zanemarljiv
Osnovne vrste šipova -ranije gradnja od kamena i opeke danas AB najjeftiniji način temeljenja
-nakon samaca najjeftiniji način temeljenja

15 16

4
Temeljni roštilji: Temeljenje kombinacijom temeljne ploče i roštilja:

-mreža temeljnih traka -veća opterećenja stubova

-uglavnom prenose opterećenja stubova -od AB

-njihov ugib u odnosu na slijeganje nije zanemarljiv savitljive tem. konstrukcije -izvedba roštilja na gornjoj ili donjoj plohi temeljne ploče

-od AB -roštilj sa gornje strane temeljne ploče:

-primjena manja nosivost tem. tla u odnosu na opterećenje ne mogu samci -dobro zbog mogućeg horizontalnog razvoda instalacija (npr. ViK)

-veći utrošak materijala skuplji temelji -loše grede roštilja smetaju unutarnjem transportu unutar temelja

Temeljne ploče: Temeljenje na šipovima:

-ugib u odnosu na slijeganje nije zanemarljiv savitljive temeljne konstrukcije -šipovi štapni elementi bušeni i pobijani

-od AB -prenos opter. od gornje konstrukcije trenjem po omotaču i nosivost po bazi šipa

-prenose opterećenje stubova i zidova -ranije od drveta danas AB, prednapregnuti beton, čelik

-primjena kad nosivost tem tla nije dovoljna za prenos opterećenja tem. roštiljima -obično se izvode u grupi povezuju se naglavnom gredom po vrhu šipa

-skuplji od temeljnih roštilja veći utrošak materijala -primjena loša nosivost temeljnog tla nije moguće plitko temeljenje
-skuplji od plitkog temeljenja
17 18

Kombinovani temelj od ploče sa šipovima: Temeljenje na bunarima:

-veoma opterećeni temelji npr. neboderi na tlu slabe nosivosti -duboko temeljenje
-slični temeljima na šipovima razlika u prenosu opterećenja u tlo -velike, složene i zahtjevne temeljne konstrukcije
-temelji na šipovima prenos opterećenja u tlo prvenstveno preko šipova -oblik sanduka otvoren sa gornje i donje strane ili oblik šupljeg valjka
-kombinovani temelj prenos opterećenja podjednako preko ploče i preko šipova -prenos izuzetno velikih opterećenja stubova velikih mostova u dublje nosivo tlo
-temelji na šipovima njihovo opterećenje znatno manje od njihove nosivosti -sanduk bunara od AB ili prednapregnutog betona
-kombinovani temelj ukupna nosivost nije upitna
šip se može iskoristiti do krajnosti opteretiti do sloma
Temeljenje na kesonima:
-veoma zahtjevne temeljne konstrukcije
-otežani uslovi rada prilikom iskopa izbjegavati ih gdje god je moguće

Armaturni koševi za šipove -slični bunarima sa gornje strane zatvoreni

-gornja strana zatvorena nametnuti povećani p zraka spriječiti prodor tla i vode

19 20

5
 MONOLITNO GRAĐENJE

•Zidanje, betoniranje i gradnja konstrukcije na skeli koja se odstranjuje ili pomiče tek
kada konstrukcija ili njen dio mogu samostalno nositi

•Klasičan način gradnje

•Betonske monolitne konstrukcije i zidane konstrukcije
•Potrebna skela i oplata mogu biti i veoma složene i skupe
•Složene skele potreban projekat skele sa statičkim proračunom i nacrtima
•Bitna zaštita radnika tokom gradnje zaštitne ograde
•Racionalizacija gradnje bitna kod višespratnih objekata

ponavljanje elemenata i etaža ista skela više puta se koristi

21 22

SKELE I OPLATE Fiksne skele:

-najstariji način građenja oslonjena na tlo
•Skele pomoćne privremene građevine za obavljanje radova
-materijal drvo ili čelik sklop mnogo manjih elemenata
•Vrste skela:
-najčešće su rešetkasti prostorni sistemi
-fiksne oslonjene o tlo ; drvene ili čelične ; sklop puno manjih elem.
-primjena kod:
-pokretne po tlu ili uz pomoć plovila
-malih raspona
-lansirne skele pomiču se oslanjanjem na već izgrađenu konstrukciju
-niskih objekata sa dobro pristupačnim terenom
-prednosti izvedba različitih tipova i oblika AB elemenata u oplati

Podupirač

Spojnice za skelu

Pokretna skela
Ramovska skela 23 24

6
Pokretne skele: Lansirne skele:

-mogu se pomicati podužno i poprečno -ponekada se podupiru sa privremenim osloncima

-pomicanje ostvarujemo: -uređaj za pokretanje iz raspona u raspon

-pomoću točkova na tlu -izvlačenjem i uvlačenjem pojedinih dijelova

-pomoću šina -pomicanjem čitave skele

-pomoću plovila
-prednosti:
ne zavise od terena
moguć saobraćaj ispod mosta
na zadiru u vodotok
primjena kod elemenata visoko iznad terena

-nedostaci:
rijetka primjena za L veće od 50 m zbog robusnih svojih dimenzija
Točak pokretne skele

25 26

•Svaki postupak izvedbe na oplati podrazumijeva: MONTAŽNO GRAĐENJE

a) premještanje nosača oplate
b) premještanje oplate •Elementi se proizvode u fabrikama po industrijskim načelima

c) postavljanje armature •Elementi se dopremaju na gradilište i montiraju

d) betoniranje dijela konstrukcije •Materijal AB, prednapregnuti beton, čelik, lamelirano drvo

e) očvršćavanje betona
f) skidanje oplate i postavljanje na novu poziciju
•Prednosti:
-u fabrikama postižu se idealni uslovi spravljanja elementa i kvalitet
-proizvodnja ne zavisi o dinamici na gradilištu (ranije se proizvode)
-jeftinija proizvodnja od one na gradilištu
-skela nije potrebna (ili samo neznatno)
-smanjenje ljudskog rada na gradilištu
-brža gradnja

Stropne oplate 27 28
Zidna oplata

7
•Nedostaci: Sistemi montažnog građenja:

-veći troškovi transporta a) Skeletni sistem

-oprema za dizanje i montažu obično autodizalice b) Panelni sistem

-spojevi montažnih elemenata su kritična mjesta c) Blokovski sistem

Skeletni sistem gradnje:

-baziran na stubovima
-stubovi povezani montažnim gredama i pločama
-višespratni ramovi trebaju ukrućenja AB platnima za prijem vertikalnih sila
-pogodni za industrijske hale i poslovne objekte
-fasadni zidovi montažni ili kao zidarska ispuna

29 30

Panelni sistem gradnje:

-prefabrikovani zidovi (paneli)
-pregrađuju prostor i preuzimaju vertikalna i horizontalna opterećenja
-u f-ji veličine postoji sitno panelni i krupno panelni sistem
-kvalitetno povezivanje panela nameće u osnovi ortogonalni sistem

Drveni panelni zidovi

31 32

8
Blokovski sistem gradnje:
-prelazni oblik iz panelnog sistema
-elementi formirani iz 1, 2, 3 ili 4 povezana panela
-blokovski sistem sanitarne i kuhinjske kabine ugrađene u objekat
proizvodnja kabina fabrički od 4 panela (zida)
ugradnja svih sanitarnih uređaja ili radnog dijela kuhinje
ugradnja svih instalacija (ViK, elektro, ventilacija ...)
kabina se montira na stropnu ploču
Principi i prednosti metoda montaže:
1) Prvo sačiniti projektni zadatak sa preciznim uslovima
2) Analizirati raspoložive metode montaže
3) Težiti ukrupnjavanju montažnih elemenata manji broj radnih operacija
4) Težina montiranih elemenata da bude što više ujednačena (nosivost mehaniz.)
5) Težiti uprošćavanju veza elemenata
6) Montiranje elemenata odvijati kontinualno i prema planu montaže
7) Posebno obučena grupa radnika “montažera”

33 34

TRANSPORTI MASA

• Vrste transporta:
a) Horizontalni ceste, željeznice, plovni putevi
b) Vertikalni dizalicama u visinu
c) Vanjski transport do gradilišta
d) Unutarnji transport unutar gradilišta

35 36

9
•Cestovni transport: •Transport vodotocima:
-dosta skup -plovni putevi doprema i podizanje velikih i teških elemenata
-često zahtjeva specijalna vozila
-često potrebna posebna regulacija ili obustava saobraćaja plovne dizalice velika nosivost
-znatno jeftiniji od cestovnog transporta

Riječni transport Pomorski transport

37 38

• Dizalice građevinska mehanizacija uglavnom za potrebe gradilišnog b) Auto-dizalice:

transporta svih oblika i vrsta materijala -teleskopske ili rešetkaste konstrukcije na vozilu
-vozilo mogućnost usidrenja o tlo
a) Toranjske dizalice: -manja nosivost i manji krak od toranjskih
-montaža uz samu građevinu koja se gradi -veća pokretljivost
-fiksno vezana za čvrsto tlo
-ograničen fiksno određen krak
-sastavlja se od čeličnih profila pomoću druge (obično teleskopske) dizalice

39 40

10
c) Kabel kran:
-transport elemenata pomoću čeličnog kabla
-čelični kabal ovješen između dva oslonca
-osjetljiv na dejstvo vjetra
-mala nosivost
-primjena kod nepristupačnih terena
d) Plovne dizalice:
-velika nosivost znatno veća od drugih dizalica
-nosivost i preko 10.000 tona
-smanjeno vrijeme ugradnje tereta
-materijali za dizanje i cijeli rasponski sistemi nema puno spojeva
nemoguć drugi transport

Stub kabel krana

41 42

e) Derrick dizalice: PRORAČUNI STANJA U FAZAMA GRADNJE

-montaža na već postojeći dio građevine
•Tokom gradnje konstrukcija prolazi kroz različita stanja
-obično primjena kod slobodne konzolne gradnje

često konstrukcija mijenja načine prenosa opterećenja (statički sistemi)

43 44

11
 ORGANIZACIJA GRADILIŠTA I RADOVA

•Organizacija gradilišta:
-uređenje gradilišta i/ili pogona za građenje
-koordinacija i unapređivanje procesa građenja
-gradnja objekta potrebnog kvaliteta
-gradnja objekta u određenom roku
-gradnja objekta uz minimalne troškove Tabla na ulazu na gradilište Izgled gradilišta

•Organizacija gradilišta obuhvata sve komponente koje utiču na izgradnju objekta:

-tehnološki proces
-potreba radne snage, materijala i mašina
Ulazna kapija na gradilište
-energetske potrebe
-vodosnabdjevanje vodom gradilišta
-snabdjevanje građevinskim materijalima
45 46
-vanjski i unutarnji transport . . .

I VODOVOD

1. Nabavka i montaža čeličnih pocinčanih cijevi i

fitinga za instalaciju vodovoda hladne vode -detaljan obračun sa
unutar u zgradi do šahta za vodomjer. Obračun se dokaznicom svih radova
vrši po m1 kompletno montirane cijevi s tim da se
podrazumijeva pričvršćenje, izolacija tlačna proba, -iskazati radove
dezinfekcija i ispiranje mreže, sve sa pripadajućim jedinicom mjera
materijalom za montažu pričvršćenje, brtvljenje,
izolaciju i radne snage. Cijevi izolovati sa -ukupna cijena za
filcom, mrežu za hladnu vodu omotati jednim slojem, pojedine faze
- p.c. prečnika 25 mm m1 5.00 12.00 60.00
-zbirna rekapitulacija
- p.c. prečnika 15 mm m1 6.20 8.00 49.60

2. Nabavka i montaža slobodno protočnih ravnih ventila

s poniklovanom kapom na navoj mesingani sa spojem
na navoj obostrano (prethodni ventil na razvodnoj
mreži).
- φ 15 mm art 1395 kom 5 15.00 75.00
- φ 25 mm art 83 kom 1 20.00 20.00
Dio gantograma – planiranje radova
3. Nabavka i montaža horizontalnog vodomjera Izgled dijela predmjera i
sa svim fazonskim komadima. Obračun po komadu predračuna radova
kompletno montiranog vodomjera.
47
kom 1 210.00 210.00 48

12