doc. dr. sc.

MIRKO JAKOPČIĆ

ELEMENTI STROJNIH
KONSTRUKCIJA

-VIJČANI SPOJEVI-

NASTAVNI MATERIJALI

03. 2011.
 SADRŽAJ

1. Navoji ………………………………………………………………… 2

2. Materijal vijaka i matica …………………………………………… 4

3. Vijci i matice ………………………………………………………… 5

4. Osiguranje vijčanih spojeva ……………………………………….. 6
5. Dosjedni i prolazni vijak …………………………………………… 7
6. Čvrstoća uzdužno opterećenih vijaka ……………………………... 8
7. Oblikovanje i proračun poprečno opterećenih vijaka ……………. 8
8. Čvrstoća vijka opterećenog uzdužnom silom na vlak ili tlak i
okretnim momentom na torziju …….……………………………. 9
9. Pokretni navojni spojevi ……………………………………………. 10

1
 VIJČANI SPOJEVI

1. Navoji

Vijčani spojevi vezu ostvaruju navojem vijka i matice. Vijak ima vanjski, a matica
unutarnji navoj odgovarajućeg profila.

Vijak i matica ostvaruju vijčani spoj

Profil navoja se odvija usponom P oko cilindrične jezgre promjera d3. Ako se razvije
ploha jednog navoja po srednjem promjeru navoja d2, nastaje pravokutan trokut s
kutom uspona α.

Navoj priteznog vijka

a) svornjak vijka i matica; razvijena linija boka jednog navoja, b) metrički profil ISO, c)
tolerancijski razredi profila ISO,
d-vanjski i nazivni promjer, d2-srednji promjer navoja, d3-promjer jezgre, P-uspon (korak)
navoja, H1-nosiva dubina navoja, h3-dubina navoja, R-polumjer zaobljenja u korijenu navoja,
m-visina matice, β-kut profila

2
Vrste navoja

Postoji više vrsta profila navoja, čiji oblik i dimenzije propisuju norme.
Smjer navoja može biti desni, što je najčešći slučaj, ili lijevi, koji se primjenjuje iznimno.

Osnovni profili navoja

a) kvadratni navoj, b) metrički normalni navoj, c) metrički fini navoj, d) cijevni
(Withworthov) navoj, e) trapezni navoj, f) pilasti navoj

Oznaka Primjer oznake navoja

Vrsta navoja

Metrički normalni navoj M (D=d) M12

Metrički fini navoj M (D=d) x P M12x1,5

Cijevni navoj (Whithworthov) R(D=d) R1/2

Trapezni navoj Tr (D=d) x P Tr 24x3
Tr 24x6 (P3) -dvovojni
Kosi (pilasti) navoj S(D=d) x P S 24x5
-normalni, fini, grubi S 24X10 (P5) -dvovojni
Obli navoj Rd(D=d) x P Rd 12x1/10 (n=10, P=2,54mm)
n-broj navoja na 25,4 mm
Navoji za bicikle Bi (P) Bi 3/8 (D=d=9,525 mm);
P=25,4/n

Navoji mogu biti jednovojni i viševojni. Kod jednovojnog navoja uspon h jednak je
koraku navoja P. Viševojni navoji imaju uspon h veći od koraka P: kod dvovojnog
navoja dvostruko veći, kod trovojnog trostruko itd.

3
 Viševojni navoji imaju uspon h veći od koraka P

2. Materijal vijaka i matica

Kvaliteta čelika za vijke označava se s dva broja. Prvi broj označava stoti dio minimalne
vlačne čvrstoće RM, (RM /100), a drugi deseterostruku vrijednost odnosa minimalne
granice tečenja RT i minimalne vlačne čvrstoće RM, (10 RT/RM).

Brojčana oznaka materijala vijka na gornjoj površini glave vijka

Oznaka čelika
3.6 4.6 4.8 5.6 5.8 6.6 6.8 6.9 8.8 10.9 12.9 14.9
za vijke
Minimalna čvr-
stoća na vlak 340 400 400 500 500 600 600 600 800 1000 1200 1400
RM
Minimalna gra-
200 240 320 300 400 360 480 540 640 900 1080 1260
nica tečenja RT

Čelik za matice označava se samo jednim brojem, koji označava čvrstoću materijala RM.

4
Oznaka čelika
4 5 6 8 10 12 14
za matice
Čvrstoća
400 500 600 800 1000 1200 1400
materijala RM

Za izradu vijaka i matica također se primjenjuju mjed i laki metali.

Radi zaštite od korozije, vijci i matice se zaštićuju: nemetalnim anorganskim premazima,

metalnim prevlakama dobivenim uranjanjem u rastaljeni metal, galvanskim prevlakama i
oplemenjivanjem površine difuzijskim postupcima.

3. Vijci i matice

Normama su definirani različiti oblici vijaka, koji se proizvode u kvalitetama: fino f,

srednje m, srednje grubo mg i grubo g, a matice u kvalitetama m, mg i g.
U strojogradnji prevladava srednja kvaliteta m.

Izbor normiranih vijaka s glavom

lijevo: broj DIN-a i kvaliteta izrade, desno: kvaliteta materijala kojemu treba dati
prednost, dolje: broj HRN

Udarno opterećeni vijci izvode se kao tzv. elastični vijci, koji se od krutih vijaka
razlikuju po tome što im je struk sužen na df= (0 ,6 d o 0 ,8 ) d . Ovi vijci zbog veće
elastičnosti djeluju elastično na udar.
Pored vijaka, treba spomenuti još i svorne vijke (svornjake) i navojne zatike, koji su
također definirani standardom.

5
 Izbor normiranih matica
gore: broj DIN-a i kvaliteta izrade, dolje: kvaliteta materijala kojem treba dati prednost i
broj HRN

4. Osiguranje vijčanih spojeva

Da bi se izbjeglo povećanje potrebnog momenta pritezanja, ako je površina nalijeganja

neravna, pod glavu vijka ili maticu koja se priteže stavlja se podloška. Podloške se ulažu
i onda kada je površina nalijeganja mekša od vijka ili kada su dosjedne površine kose
prema osi provrta.
Pravilno pritegnuti vijci ne odvijaju se sami od sebe, jer je trenje u navoju i na površini
nalijeganja glave dovoljno veliko – samokočnost. Kod prejakog pritezanja može u
cijelom spoju doći do plastičnih deformacija, koje dovode do smanjenja prednaprezanja i
labavljenja spoja.
Osiguranje vijčanih spojeva može se ostvariti oblikom i silom.

a) b)
Osiguranje vijaka oblikom
a) rascjepka, b) sigurnosni lim

6
Osiguranje vijaka oblikom namijenjeno je za osiguranje protiv odvijanja. Osiguranje
silom predstavlja osiguranje protiv labavljenja, jer svojim aksijalnim opružnim
djelovanjem sprečava popuštanje prednaprezanja.

Osiguranje vijaka silom

a) rasječeni elastični prsteni, b) zakrivljeni elastični prsteni, c) tanjurasta elastična
pločica, d) i e) zupčaste pločice, f) i g) lepezaste pločice, h) sigurnosna limena
matica, i) sigurnosna matica s poliamidnim uloškom-za jednokratnu uporabu

5. Dosjedni i prolazni vijak

Dosjedni i prolazni vijak razlikuju se u odnosu na način nalijeganja između tijela vijka i
provrta.

a b

Prolazni (a) i dosjedni (b) vijak opterećeni poprečnim silama

Dosjedni vijak ima struk koji točno naliježe odgovarajućim dosjedom u provrt, pa on
fiksira spojene dijelove točno jedan prema drugome.
Prolazni vijak se postavlja u provrt većeg promjera nego što je promjer struka vijka.
Zbog toga se ovaj vijak mora dovoljno jako pritegnuti, da bi se poprečna sila mogla
prenijeti trenjem naležnih površina dijelova u spoju.

7
6. Čvrstoća uzdužno opterećenih vijaka

Vlačno naprezanje jezgre vijka:

F
σv = ---------- < σvdop (N/mm2).
Aj

F (N)-uzdužna sila u vijku;

Aj-(mm2)-presjek jezgre vijka.

Dopušteno naprezanje:
σvdop~0,65σT-za statički opterećene vijke;
σvdop~0,3σT-za dinamički opterećene vijke.

7. Oblikovanje i proračun poprečno opterećenih vijaka

Dosjedni vijci:
Proračunava se naprezanje na odrez i naprezanje bokova provrta.

Naprezanje na odrez:
F
τa = ---------- < τadop (N/mm2).
A

F (N)-poprečna sila na jednom vijku;

A (mm2)-mjerodavni presjek vijka opterećen na odrez.

Dopušteno naprezanje:
τadop~0,6σT-za statički opterećene vijke;
τadop~0,4σT-za dinamički opterećene vijke.

Naprezanje bokova provrta:

F
σl = --------- < σldop (N/mm2).
d·s

d (mm)-vanjski promjer nosećeg dijela vijka ili elementa opterećenog na odrez;

s (mm)-najmanja nosiva duljina na vijku ili elementu opterećenom na odrez.

Dopušteno naprezanje:
σldop~0,75σM-za statički opterećene vijke;
σldop~0,6σM-za dinamički opterećene vijke.

σM (N/mm2)-najmanja vlačna čvrstoća materijala vijka ili dijelova u spoju.

8
8. Čvrstoća vijka opterećenog uzdužnom silom na vlak ili tlak i okretnim
momentom na torziju

Pritezanjem matice momentom pritezanja Tpr u tijelu vijka nastaje uzdužna sila F

Vlačno ili tlačno naprezanje

F
σ = --------- (N/mm2).
Aj
F (N)-uzdužna sila u vijku;
Aj (mm2)-presjek jezgre navoja.

Torzijsko naprezanje
T T
τa = ---------- ~ ---------------- (N/mm2).
Wp 0,2 d33

T (Nmm)-moment trenja između navoja vijka i matice;

Wp (mm3)-polarni moment otpora površine presjeka navoja;
d3 (mm)-promjer jezgre navoja.
Tpr=T + TR (Nmm).

Tpr (Nmm)-moment pritezanja koji opterećuje presjek navoja;

TR (Nmm)-moment trenja između glave vijka (ili matice) i podloge.

T = F * tan (α+ρ') r2 (Nmm).

α (˚)-kut uspona navoja;
ρ' (˚)-kut trenja u navoju:
μ
tanρ' =.----------- .
cos β

9
μ-faktor trenja na dodirnim površinama navoja;
β (˚)-vršni kut profila navoja;
r2 (mm)-srednji polumjer navoja.

TR= F * μa * Rsr (Nmm).

μa–faktor trenja na dodirnoj površini glave vijka (ili matice) i podloge;

Rsr (mm)-srednji polumjer površine trenja između glave vijka i podloge.

Prema tome, ukupn i moment pritezanja vijka, odnosno matice, je:

Tpr=T + TR = F * tan (α+ρ') r2 + F * μa * Rsr (Nmm).

Reducirano (ekvivalentno) naprezanje

σred = (σ2 + 3τ2) 1/2 < σdop (N/mm2).

σdop ~ 0,2 σM –pri jednosmjernom promjenjivom opterećenju;

σdop ~ 0,13 -pri izmjenično promjenljivom opterećenju.

9. Pokretni navojni spojevi

Navojni spojevi sastavljeni od navojnog vretena i matice imaju primjenu za ostvarenje

uzdužnog pravocrtnog gibanja. U takvom spoju se jedan dio, vreteno ili matica, okretno
giba i prisiljava drugi dio na pravocrtno kretanje.

Navojna vretena na tradicionalnim prešama za masline

10
 Navojno vreteno za pravocrtno gibanje držača tokarskog noža

Automobilska dizalica s navojnim Navojna vretena uređaja za podizanje nosnog

vretenom trupa aviona

Pokretni navojni spojevi izrađuju se s trapeznim ili kvadratnim navojem, zbog manjeg
momenta trenja kod takvih profila navoja u odnosu na trokutaste profile.

11