Neodređeni oblik imenice Određeni oblik imenice

Neodređeni oblik imenice koristimo Određeni oblik imenice koristimo

kada nešto pominjemo prvi put ili kada govorimo o nečemu što je već
govorimo o nečemu vrlo uopšteno: ranije spomenuto ili podrazumevamo
da je sagovorniku poznato:
Jeg har en venn. Vennen min er norsk.

Određeni oblik uvek koristimo za

imenice:

sola, jorda, månen, himmelen,

universet

Iza brojeva: Ako se ispred broja nalazi pokazna

zamenica, obavezna je upotreba
Jeg har to hus. određenog oblika imenice:

De to husene mine er ved kysten.

Ako ispred imenice stoji prisvojna
zamenica ili imenica u genitivu:
mitt hus, min venn, mine barn
Olas bok
Ako se prisvojna zamenica nalazi iza
imenice, onda je ona u određenom
obliku:
huset mitt, vennen min, barna mine
boka til Ola

Iza reči: hvilken, hvilket, hvilke, hva Iza reči: hele i av

slags, hver, hvert, ingen, mange, mye, hele uka
noen, noe hele dagen
hver dag mange av vennene
ingen problem alle av jentene
mange mennesker
noen bøker
neodređeni oblik imenice određeni oblik imenice

Iza reči alle ako govorimo uopšteno: Iza reči alle ako mislimo na neku
Alle skoleelever har påskeferie i ti određenu grupu:
dager. Alle elevene fikk fri på grunn av
uværet.

Kada govorimo o vrstama: Kada govorimo o vrstama:

Katter er pattedyr. Kattene er pattedyr.

Neodređeni oblik bez člana koristimo

kada govorimo o zanimanjima,
religijskom i političkom opredeljenju
tj. kada je u pitanju neki oblik
klasifikovanja:
Han er ingeniør.
Han er klovn.
Han er katolikk.

Ali: Han er en dyktig ingeniør.

Han er en klovn.