GNATOLOGIJA

Znanost o kretnjama i međusobnim odnosima čeljusti.

Stomatognati sustav je funkcijsko jedinstvo strukture zuba, njihovih potpornih struktura, čeljusti, TMZ-a, pomoćnih i
glavnih žvačnih mišića, žlijezda slinovnica, jezika, sluznice, krvožilnog i živčanog sustava čija se akcija i reakcija isprepliću i
nadopunjuju, a nesmetana funkcija je moguća jedino uz ekvilibrij svih sustava:
• Zubi: mastikacija, fonacija, održavanje međučeljusnih odnosa, estetika
• Parodont: parodontalni ligament (PDL-povezuje korijen zuba i alveolarnu kost), kolagena i elastična vlakna
o cement+pdl+alveolarna kost-senzorički elementi (živci i kapilarni splet) služe kao amortizer za pritisak
• Koštani sustav: Elementi su:
o Maxilla i Mandibula
o TMZ
o kosti direktno funkcijski vezane za čeljust: frontalna, etmoidalna, palatinalna, sfenoidna, zigomatična,
temporalna i hioidna kost
o kosti indirektno funkcijski vezana za čeljust: parijetalna, okcipitalna kost, kralježnica, klavikula
1. Odrednice kretnji – maxilla i mandibula
2. Odrednice okluzije – zubi i TMZ
• Sluznica: pričvrsna, pokretna; okusni pupoljci;cijeli ožiljkom
• Krvožilni sustav: transport, vrlo dobro prokrvljeno područje
• Živčani sustav:
o Senzorički: gyrus postcentralis
o Motorički: refleksni i voljni, gyrus precentralis
1. živac (parodont, pulpa)-> medulla oblongata -> mišići ( 1. refleksni luk, reflektorni organ)
• Jezik: mišić; uloga mastikacije, fonacije, okusa, mehaničko čišćenje; može se 3x povećati i odraziti na vertikalnu
relaciju
• Žlijezde slinovnice: male, velike
o SLINA: mehanička i kemijska obrana, mehanička i kemijska priprema bolusa, puferski sustav,
remineralizacija cakline; pH 6,8 – 7,4
• Mišići: otvarači(m. mylohyoideus, m.geniohyoideus, m.digastricus – sve suprahioidni mišići) i zatvarači (m.
masseter, m. temporalis, m. pterygoideus medialis, m. pterygoideus lateralis; pomoćni: m. orbicularis oris, m.
buccinator
o m. masseter: P – arcus zygomaticus, H – tuberrositas masseterica na vanjskoj strani angulusa mandibule;
Pars superficialis (gore i naprijed – protruzija) i Pars profunda (okomito gore i natrag – stabilizira kondil);
čisti zatvarač, pomiče mandibulu unutar kuta od 50 stupnjeva
o m. temporalis: P – fossa temporalis, H – proc. coronoideus mandibule; veliki lepezasti mišić s tri dijela –
prednji (gore i naprijed), srednji (okomito gore), stražnji (nazad); rezultatnta sva 3 dijela je 10 stupnjeva
– čisti zatvarač
o m. pterygoideus medialis: P – proc. pterygoideus sfenoidne kosti, H – tuberositas pterygoidea mandibule
na unutarnoj (medijalnoj) strani mandibule; povlači gore i medijalno kut mandibule (unutra) te je agonist
m. massetera (jer se m. masseter hvata na vanjskoj strani angulusa)
o m. pterygoideus lateralis: P – proc. pterygoideus sfenoidne kosti, H – gornja glava se hvata na discus
articularis čiji je središnji dio avaskularan te se ne može obnavljati, donja na proc. condylaris mandibule;
Kontrakcija može biti obostrana (vuče kondil prema naprijed i protrudira mandibulu) ili jednostrana
(pomiče mandibulu u laterotruzijski pokret prema onoj strani koja se nije kontrahirala); kondil i disk se
kreću naprijed i medijalno; pri otvaranju usta je inaktiviran
o Rezultanta mišiča zatvarača je gore i malo natrag
o m. mylohyoideus: P – linea mylohyoidea na mandibuli, H – hioidna kost; podiže hioidnu kost, podiže
jezik, spušta mandibulu uz pomoć m. geniohyoideus
 o m. geniohyoideus: P: spina mentalis mandibule, H – hioidna kost; pomaže pri gutanju, otvara usta uz
pomoć m. mylohyoideus
o m. digastricus: P – prednji trbuh polazi sa fossa digastrica mandibule, stražnji s mastoidnog nastavka
temporalne kosti; H – tetiva pričvršćena za hioidnu kost; otvara usta
• Temporomandibularni zglob (TMZ): jedini pomični zglob glave, strukture su povezane tetivama i ligamentima
o zglobna kapsula: zatvara stražnju i vanjsku stranu zgloba, gusta fibrozna membrana;
o bilaminarna zona: elastično tkivo i vezivo; antagonist mišića – vraća kompleks disk-kondil nazad; luči
sinovijalnu tekućinu;
o tuberculum articulare – kompleks kondil-disk klizi dolje i naprijed pri otvaranju
o proc. condylaris – preko diska prednjom stranom naslonjen na tuberculum articulare; trenje o koštanu
strukturu izaziva bol
o gornja i donja glava m. pterygoideus lateralis
o disk: gusta mreža fibroznog i hrskavičnog tkiva, sredina je avaskularna – hrani se sinovijom; razdvaja
zglob na gornji i donji odjeljak ( gornja i donja sinovijalna šupljina); ligamentima pričvršćen za kondil
mezijalno i distalno
o zglobna jamica
o temporomandibularni (dio čahure) i stilomandibularni ligament: rastegnuti ligament ne cijeli ožiljkasto
osim ako je prekinut, već ostaje rastegnut i gubi rastezljivost, nikad se ne vraća u prvotno stanje;
ožiljkasto tkivo je kruto i kontrahira; pomažu povratak kondila na mjesto
Vanjski zvukovod je jako blizu. Pritisak kondila na n. auriculotemporalis, a time na n. tympanicus (uzrokuje
smetnje sa sluhom kod osoba koje nemaju stražnje zube). Kod rastegnute bilaminarne zone gubi se koordinacija
disk-kondil kompleksa, a preskakanje kondila na disk uzrokuje škljocanje. Povrat kompleksa disk – kondil ovisi o
bilaminarnoj zoni. Putanja kondilne staze ide na 40-45 stupnjeva zbog ponašanja diska.

• Kretnje kompleksa disk kondil pri otvaranju i zatvaranju usta: Maksimalna interkuspidacija -> Centrična relacija ->
otvaranje usta (rotacija i pomak naprijed i dolje) -> maksimalno otvorena usta -> zatvaranje usta (natrag, gore i
rotacija u suprotnom smjeru)
o Pri otvaranju usta kondili rotiraju oko osi koja prolazi kroz centar oba kondila i tu kretnju nazivamo čista
šarnirska kretnja. Do 19 mm pokret otvaranja odvija se kao čista šarnirska kretnja. Nakon te amplitude
kondili kližu - translatiraju i dodatno rotiraju po anteriornoj kosini zglobne jamice sve do maksimuma kretnje
otvaranja. Otvaranje usta kod odraslog čovjeka moguće je u rasponu od 35 - 70 mm (10mm u zglobu je
4,5cm u protetskoj simfizi). U kretnji zatvaranja usta postoji istovremena rotacija i translacija kondila i
vraćanje u zglobnu jamicu. Kod otvaranja kondil je na vrhu tuberculuma articulare dok je pri zatvaranju na
najvišoj točki u zglobu.
o Patološke kretnje: subluksacija (rastezanje kapsule i bilaminarne zone, ne vraćaju se u svoj prvobitni položaj i
gubi se sinkronizacija diska i kondila) i luksacija (disk-kondil preskače tuberculum articulare; potpuno
odvajanje zglobnih tijela)
o Prepreka na jednoj strani: na toj strani dolazi do distrakcije (rastezanja) jer kretnja ide samo do predmeta, a
na drugoj strani dolazi do potpune kretnje i dolazi do kompresije (sabijanja) na toj neradnoj strani
o Kod gubitka zubi dolazi do gubitka zone podupiranja; gdje nema zubi dolazi do kompresije (prepreke) jer
nema fiziološkog stopa
o Bruksizam (psihogeno uvjetovano škripanje i stiskanje zubi tijekom sna i/ili u budnom stanju) može biti
centričan (stiskanje u maksimalnoj interkuspidaciji) ili ekscentričan (naziva se i klizni, događa se tijekom sna
– REM faza, problem je sa senzoričkim sustavom)
• Okluzijska etiologija disfunkcije:
o Kad je bol u jednom zubu štedi se taj dio zuba i parodont (refleksno se štedi ta strana i dolazi do opterećenja
mišića), dolazi do manje prokrvljenosti tkiva, nastanka plaka koji vodi do parodontne upale i boli pri žvakanju
(lokalni odgovor).
o Zub može osjetiti promjenu debljine od 10 mikrona: ispun prelazi optimalnu veličinu s barem 10mikrona što
nakon 24h vodi do iritacije pulpe, osjetljivosti na HLADNO, te parcijalnog seroznog pulpitisa. Kad pacijent
primijeti da „bol prolazi“ dolazi do nekroze pulpe (iscrpilo se lučenje Acetilkolina i ne dolazi do stvaranja
podražaja). Ako pređe u kronično stanje dolazi do Stilmanovog ureza (apsces, rasklimavanje, recesija
gingive). Lokalni odgovor prestaje kad zub ispadne, a ako opstane, smetnja se odražava na mišiće (povećava
 se aktivnost i stvaranje mliječne kiseline). Javlja se bol i smetnje prelaze na TMZ koji je povezan s posturom
tijela i kretnjama u cjelini (ispoljavanje simptoma može biti odgođeno kompenzatornim mehanizmima).
• Kretnje mandibule:
o Zglob ne može biti u fiziološkom, neaktivnom, centričnom položaju – samo mišići mogu, oni određuju
položaj zgloba.
o Kretnje se određuju u 3 ravnine: horizontalnoj(HR - lijevo, desno, naprijed, nazad) sagitalnoj (SR - naprijed i
nazad) i frontalnoj (FR - gore, dolje, lijevo, desno), ali nijedna se ne odvija samo u jednoj ravnini.
o Granične kretnje (kretnje do kraja, koriste se za dijagnostiku): Protruzijska (fiziološka, u HR je ravna crta, u SR
zaobljena), laterotruzijska (fiziološka, maksimalno do 1cm, funkcijska iznosi oko 3mm) i retruzijska (fiziološka
je dok ne boli, kod nefiziološke kondil ide previše prema gore, bilaminarna zona se zgnječi što uzrokuje bol –
dolazi do povećanog izlučivanja sinovije te limitacije kretnji zgloba)
o Funkcijske kretnje: tijekom žvakanja, gutanja, govora (granične kretnje ih sadržavaju, ali ne idu do kraja i ne
mogu se ponavljati u istim vrijednostima)
o Kretnje zgloba: protruzija, laterotruzija (ili mediotruzija neradne strane) i retruzija

o Granične kretnje mandibule i izgled u:

HR (kretnje protetske simfize) – Imaju oblik gotskog
luka. Iz položaja centrične relacije (CR,1) pomakom po
ravnoj liniji u horizontalnoj ravnini prema naprijed za
oko 1,25 mm mandibula dolazi u položaj maksimalne
interkuspidacije (MI,2) – ovo se naziva slide in centric.
Sljedeća kretnja je laterotruzija (L,3). Iz krajnjeg
lateralnog položaja kretnja se nastavlja prema
maksimalnoj protruziji (MP,4). Od MP se ide u
laterotruziju druge strane (R, 5) te se napokon vraća u
MI/CR (6,7). Idealni su slučajevi gdje je položaj
maksimalne interkuspidacije jednak centričnoj relaciji
jer je u tom položaju zamor mišića najmanji.

SR (kretnje protetske simfize): Oblik koji opisuje simfiza mandibulanih sjekutića u sagitalnoj ravnini
pri izvođenju graničnih kretnji naziva se Posseltova banana prema autoru. Kretnja otvaranja usta
počinje u CR. Prvi dio te kretnje karakteriziran je čistom rotacijom kondila do interincizalne
udaljenosti gornjih i donjih sjekutića od otprilike 25 mm (Trn tj. izbočenje na slici između CR i MO).
Nakon toga kretnja je kombinacija rotacije i translacije u zglobu do MO (Maksimalno otvaranje je
4,5cm u prosjeku, kod maksimalnog otvaranja iznad toga interincizalno tj. više od 10mm u zglobu
dolazi do subluksacije) i karakterizirana je lukom nešto manje zaobljenosti. Slijedeća granična kretnja
počinje u MO, a završava u MP. Oblika je blago zaobljenog luka i uključuje istovremenu rotacijsku i
translacijsku kretnju u TMZ-u. Retruzijska
kretnja iz položaja MP započinje
horizontalnom translacijom zubi i kondila
TMZ-a. Tijekom te kretnje čeljust vode
anteriorne plohe kvržica gornjih stražnjih zubi i
postoriorne plohe kvržica donjih stražnjih zubi.
Neposredno prije bridnog kontakta inciziva
gornje i donje čeljusti lingvalne plohe donjih
zubu i incizalni bridovi gronjih zubi preuzimaju
ulogu vodiča i mandibula se pomiće prema
dolje i natrag. Nakon što inczalni bridovi
gornjih i donjih zubi ostvare kontakt ulogu
vodilja pruzimaju palatinalne plohe gornjih
zubi i incizalni bridovi donjih zubi te se mandibula pomiče prema gore i natrag do MI. U većini
događa se mali pomak prema dolje i natrag te se mandibula vraća iz MI u CR. P je točka koja
označava lebdeći položaj, tj položaj u fiziološkom mirovanju.
 FR (kretnje protetske simfize): Granične
kretnje u frontalnoj ravnini opisuju oblik
"štita" s vrhom prema gore u položaju CR i
vrhom prema dolje u točki MO. Iz MI (ili CR)
kreće se u laterotruziju jedne strane (R), pa u
položaj maksimalnog otvaranja (MO, vrh
štita). Od MO se kreće u zatvaranje i
laterotruziju druge strane (L) te napokon u MI
(ili CR).
Kretnje mandibule nisu glatke i sinkrone već
trzajne. Iznos graničnih kretnji mjeri se
ravnalom/šestarom. Traži se pregriz, MO, MP i retruzija do bridnog odnosa. Gleda se jesu li kretnje
po ravnoj crti (devijacije do 2mm nisu patološke).
SR (kretnje kondila): Iz CR u MP ( naprijed i dolje, rotacija i translacija). Kod rotacije disk se ne miče
unutar donjeg dijela zglobnog prostora. Kod translacije kondil putuje dolje i naprijed te se računa kut
prema referentnoj ravnini – kut nagiba kondilne staze (45 stupnjeva). Fischerov kut je prostorni kut
koji nastaje između protruzijske kretnje i putanje kondila neradne strane u sagitalnoj ravnini i
najčešće iznosi između 5 i 10 stupnjeva.
HR (kretnje kondila) – Laterotruzija jedne strane je mediotruzija druge stranje. Neradni kondil se
kreće dolje, naprijed pa medijalno. Protruzija se odvija u ravnoj crti. Kondil radne strane ide malo
prema van. Kretnje u laterotruziji i mediotruziji su jednake, ali različitog smjera. Bennetov kut je kut
u HR između nagiba protruzijske i mediotruzijske kretnje i iznosi 14 stupnjeva. Sastoji se od
trenutnog bočnog pomaka (immediate side shift - ISS) i daljnjeg bočnog pomaka (progressive side
shift - PSS). Kondil neradne strane pomiče se prema medijalnoj liniji na dva načina (ISS ili PSS). Daljni
bočni pomak je kontinuiran pomak prema medijalno povezan sa pomakom kondila prema dolje i
naprijed (neradna strana, iznosi 5-6 stupnjeva). Trenutni bočni pomak je nagli pomak kondila
najprije prema medijalno, a zatim prema naprijed i dolje (gleda se s laterotruzijske strane jer na
mediotruzijskoj strani kondilu smeta tuberculum articulare; određuje veći broj kretnji od PSS, iznosi
osam stupnjeva; ISS određuje smjer dentalnih fissura).
• Registrati međučeljusnih odnosa:
o Statički (registrira samo jedan odnos):
Habitualni – rekonstrukcija u zdravom stomatognatom sustavu i u 1 kvadrantu iste čeljusti
Centrični – rekonstrukcija u dva kvadranta iste čeljusti, bez stabilnih odnosa
Protruzijski – Tet-a-Tet (ponovljivi referentni položaj; stražnji zubi su diskludirani, izvan kontakta)
Laterotruzijski – ponovljiv, vođenom očnjakom pa su zubi u diskluziji (organička, zdrava,
gnatološka diskluzija)
o Dinamički – slijed kretnji terminalne šarnirske osi TMZ-a (aksiografija – registriranje položaja kretnji
mandibule u obliku krivulje; pantografija – prijenos zakrivljene putanje u potpuno prilagodljivi
artikulator)
Protruzijski registrat:
o određuje se individualni kut nagiba kondilne staze
o Christensenov fenomen - Stvaranje prostora između posteriornih zubi bilateralno za vrijeme
protruzije ili na balansnoj strani za vrijeme lateralne kretnje. U Tet-a-tet položaju javlja se rupa
između stražnjih zubi, registriramo odnos uz pomoć beauty pink voska i prenosimo u artikulator.
Laterotruzijski registrat:
o određuje se Bennetov kut; gleda se koliko je odmaknut kondil neradne strane
o u kontaktu su samo očnjaci i dolazi do diskluzije; taj odnos se registrira i prenosi u artikulator
(lateralni Christensenov fenomen)
Terminalna šarnirska os – os oko koje mandibula rotira u položaju centrične relacije (linija koja prolazi
kroz oba kondila koji se nalaze u kranijalnijem položaju u zglobnoj jamici)
o samo rotacija se događa u toj osi
 o u FR je paralelna s bipupilarnom linijom pomoću koje određujemo položaj CR i prenosimo u
artikulator; a u sagitalnoj s Camperovom ravninom( ravnina koja spaja prednji nosni trn sa
sredinom koštanog vanjskog zvučnog hodnika
Okluzijska ravnina: ravnina koja spaja vrhove bukalnih kvržica i incizalne bridove (nije ravna)
o U sagitalnoj ravnini svi zubi u mandibuli i frontalni zubi u maxilli nagnuti su mezijalno, a zubi od
1.premolara do 3. molara nagnuti su distalno
o U frontalnoj ravnini zubi u mandibuli nagnuti su lingvalno, a u maxilli su stražnji zubi nagnuti
bukalno
o U horizontalnoj ravnini maxilla ima oblik elipse, a mandibula parabole
• Okluzija:
o međusobni odnos gornjeg i donjeg zubnog luka u svim položajima i kretnjama mandibule
o U artikulator možemo prenijeti zglob, sve zube i kosti, ali ne mišiće
o Monsonova teorija kalote (svecenicke kape) koristi se za postavu zubi u usta – Monsonova krivulja
govori o zakrivljenost okluzije prirodnih zuba gdje se kvržice incizalni rubovi zuba dodiruje ili naginje
prema segmentu površine kružnice koja ima promjer od 20.3cm (8 incha), a središte u glabelli
kompenzacijska krivulja u SR – Speeova krivulja – spaja kvržice od 3.molara do očnjaka te
dozvoljava stalni kontakt pri kretnjama
kompenzacijska krivulja u FR – Nilsonova krivulja – spaja bukalne kvržice donjih molara lijeve i
desne strane
o Bonwillov trokut: zamišljeni jednakostranični trokut kojem su dvije točke u središtu kondila mandibule, a
jednu čini protetska simfiza;
o Referentni položaji:
CR – odnos zglobnih tijela:
• fiziološki, nenasilni položaj kondila unutar zglobne jamice
• kondil je preko središnjeg dijela diska naslonjen na stražnju kosinu tuberkuluma;
potporna zona premolara i 1. molara ne dopušta da kondil ode gore i nazad i uzrokuje
bol
• kondil nije u najdistalnijem ni najgornjem položaju već je sprijeda naslonjen na kosinu
tuberkuluma
• Prijašnja definicija CR: rearmost, uppermost, midmost položaj; nije fiziološki te pritišće
kapsulu u kojoj se nalazi grana n. auriculotemporalis što može dovesti do Costenovog
sindroma (šum, bol, gubitak sluha)
MI – odnos zubi
• međusobni odnos zubi gornje i donje čeljusti u kojem su zubi u u punom,
jednakovremenom, jednakosnažnom dodiru
• centralna okluzija je međusobni odnos zuba pri maksimalnom dodiru kvržica
FM (fiziološko mirovanje) – odnos mišića
• položaj mandibule u prostoru; položaj u kojem su mišići otvarači i zatvarači u relativnoj
ravnoteži
• kontraktibilnost mišića je najveća, a tonus najmanji (tonus zatvarača je veći zbog
gravitacije)
• nema kontakta između zubi (slobodni interokluzijski prostor 2-3mm), položaj kondila je
nepoznat
o Vertikalna abrazija – kondil ide nazad i gore i pritišće bilaminarnu zonu, kod crepastog zagriza – trošenje
jezične te palatinalne strane zuba
o Horizontalna abrazija – kondil ide naprijed i dolje, kod pregriza – jednolično trošenje incizalnih bridova
• Teorije okluzije:
o Obostrano zaštićena okluzija (vođenje očnjakom):
okluzija vođena očnjakom, prednje vođenje, fiziološka i gnatološka okluzija
CR=MI pa je potreban najmanji mišićni rad
u MI svi stražnji zubi su u kontaktu, a prednji su u blagoj diskluziji; stražnji zubi štite prednje od
maksimalnog opterećenja vertikalnim prijenosom sile, blagom diskluzijom i građom korijena
Očnjaci dobro podnose lateralne sile i preuzimaju ih na sebe te štite stražnje zube i incizive
 Lateralni incizivi su preslabi da bi vodili okluziju
Prednje vođenje – pri lateralnim kretnjama mandibule u kontaktu su očnjaci i centralni incizivi,
dok su svi ostali u trenutnoj diskluziji
o Grupna funkcija:
jednostrano vođenje okluzije
CR≠MI pa je potreban povećan mišićni rad
u protruziji i laterotruziji vođenje preuzimaju očnjaci i premolari radne strane
u laterotruziji se dodiruju kvržice očnjaka, premolara i molara na radnoj strani dok su svi zubi na
neradnoj strani trenutno disokludirani.
o Obostrano uravnoteženo vođenje:
ova teorija je napuštena
CR≠MI zbog abrazije, kod neanatomskih i patološki promijenjenih zubi dolazi do širokog plošnog
dodira zubi a svi zubi su u kontaktu
u protruziji fronta u dodiru vodi okluziju, a straga su u dodiru barem jedan par antagonista
u laterotruziji svi zubi na radnoj strani su u kontaktu, a na neradnoj strani bar jedan par
antagonista
• Vođenje u centrični položaj:
radi se da se vidi postoji li razlika između CR i MI
o Bimanualni zahvat
vodi kondil nešto anteriornije
o Chin point zahvat
o Jig (akrilat, termoplastična masa)
napravi se diskluzija, ponište se kontakti zubi pa nema impulsa koji mišićima daju signal za rad
(ponište se engrami)
o Kosina po gerberu
opasan postupak jer nije fiziološki; stavi se špatula i zagrize
Registrati moraju biti što tanji zbog rotacijskih i translacijskih kretnji mandibule. Kod izrade udlage za relaksaciju mišića
radi se ravna udlaga sa platoom, a ne kosa jer onda kondil ide nazad i gore što nije fiziološki. Gornji zubni luk ima stalni
3D odnos sa kretnjama kondila i jedino točnim prijenosom tog odnosa u artikulatorski prostor moguće je simulirati smjer
i iznos kretnji kvržica u artikulatoru (prijenos obraznim lukom). Loša primjena tog odnosa dovodi do razlike u anatomiji
nadomjestka u odnosu na prirodne zube i dolazi do stvaranja zapreka tijekom kretnji mandibule.
• Izrada centričnog registrata:
o Materijal za registrat mora biti toliko tvrd da se nakon stvrdnjavanja može frezati a ne rezati nože ili
modificirati rukom – materijal izbora je beauty pink vosak (termoplastičan materijal)
o Na voštanu ploču stavlja se aluminijski sivi vosak, pa na njega cink-oksidna pasta za poboljšanje prvotne
impresije. Skalpelom se reže višak jer impresije ne smiju biti veće od 1mm jer prilikom izljevanja sadre dolazi
do ekspanzije (ekspanzija od 0,08% pomiće kvržicu za 0,5mm) pa registrat može loše sjesti (podminirani
dijelovi) te se povećava
o Referentne točke za prijenos obraznim lukom: Anteriorne (orbitale, nosni trn, IS47 i IS57) i Posteriorne
(porion, tragus, mašinski porion, terminalna šarnirska os, prosječne točke axisa, axis)
IS 47 i IS 57 - točka koja se nalazi na mezijalnom bridu gornjeg središnjeg inciziva i ide 47 ili 52mm
koso prema medijalnom očnom kutu
Porion – najviša točka koštanog otvora vanjskog slušnog hodnika
Tragus – ušna resica
Mašinski porion – sredina olive kefalostata (uređaj koji drži glavu stalno u istom položaju
Terminalna šarnirska os – virtualna os oko koje mandibula rotira (kondil je u CR)
prosječne točke axisa – ima ih 40ak
Axis – traži se linija od tragusa do vanjskog očnog kuta, 5 mm ispod te linije, 10cmm ispred tragusa
o Spajanjem referentnih točaka dobijamo referentne ravnine:
Hobo-orbitalna ravnina (HO) - spaja Hobo točke (12 mm ispred sredine tragusa i 5 mm ispod linije
tragusa-vanjski kut oka) i orbite
Frankfurtska ravnina - spaja porion i orbitale
Camperova ravnina – spaja nosni trn i tragus
 Okluzalna ravnina – spaja najniži točku incizalnog brida centralnog inciziva i vrh meziobukalne
kvržice molara (definira se je li gornji, donji te prvi ili drugi molar)
Axis-orbitalna ravnina – najtočnija
IS47-axis i IS52-axis – najprirodnija
Po Gysi je prosječna vrijednost kuta kondilne staze 33 stupnja, ali je najbolje individualno odrediti
Kut između axis-orbitalne i Camperove ravnine iznosi oko 9,5 stupnjeva
• Vođenje kretnji mandibule:
o Stražnje (kondilno) vođenje:
kretnje mandibule uvjetovane klizanjem kondila i diska niz tuberculum articulare
Odrednice stražnjeg vođenja:
• Sagitalni nagib kondilne staze
• Bennetov kut (određuje gdje moraju biti fisure – oblik i kvržice)
• ISS
• PSS
• Balkwillov kut (kut između okluzalne ravnine i Bonwillovog trokuta - 14°)
• Kut pomaka (kut koji nastane kad radni kondil laterotruzijske kretnje krene u ISS; mali trzaji
unutar stošca; 1mm unutar kondila, 3mm na molarima, 6mm na incizivima)
o Prednje (incizalno) vođenje:
kretnje mandibule uvjetovane dodirnim površinama gornjih i donjih prednjih zuba
donji zubi se kreću po palatinalnim plohama gornjih
Odrednice:
• palatinalne plohe gornjih centralnih inciziva – protruzija
• palatinalne plohe gornjeg desnog očnjaka – laterotruzija
• palatinalne plohe gornjeg lijevog očnjaka – laterotruzija
o Teorije kontakata zubi:
1. Zub na zub
2. Zub na dva zuba – prirodno, nema utiskivanja hrane između zubiju
Kontakti na zubu:
o A – vestibularna strana bukalne kvržice
o B – okluzalno na bukalnoj kvržici
o C – okluzalno na lingvalnoj kvržici
• Za prvi molar je idealno da ima 24 kontaktne točke. Inače se rade A+B+C i 2 aproksimalne za
stabilizaciju
• Kod usklađivanja okluzije prvo okluziju uspostavimo u CENTRIKU (crni artikulacijski papir),
zatim u protruziji (crveni), te laterotruziji (zeleni) i mediotruziji (plavi)
• U protruziji su u kontaktu samo prednji zubi, a u laterotruziji i mediotruziji samo očnjaci
• Potporne kvržice (palatinalne kvržice gornjih lateralnih zubi te bukalne donjih lateralnih
zubi) održavaju okluziju i osiguravaju interkuspidacijski položaj mandibule
• Artikulatori:
o Mehaničke naprave koje simuliraju kretnje TMZ-ova i zadržavaju odljeve čeljusti u određenim odnosima
o Sastoje se od: gornjeg i donjeg nosača čeljusti, mehaničkih zglobova (simuliraju kretnje TMZ-ova) i incizalnog
kolčića i tanjurića (održavaju vertikalnu dimenziju i simuliraju prednje vođenje)
o Simuliraju, ne oponašaju – jer ne postoje engrami, mišići i parodont
o Svrha im je reprodukcija odnosa zubnih lukova u CR, MI i tijekom kretnji mandibule zbog dijagnostike
okluzije i disfunkcije žvačnog sustava te planiranja i izrade svih vrsta nadomjestaka
o Načelo uporabe im je mehanička reprodukcija kretnji mandibule
o Oblik artikulatora ovisi o spoznajama o kretnjama i građi TMZ-a, industrijskim mogućnostima izrade i
jednostavnosti upotrebe
o Podjela:
Prema građi zgloba:
• ARCON – odnos zglobnih tijela je isti kao u prirodnom zubalu; zglobna jamica je na gornjem,
a kondil na donjem radnom dijelu
 • NON-ARCON – zglobna jamica je dolje, a kondil gore (inverzni odnos)
Prema sposobnosti simulacije kretnji:
• jednoosovinski – sve kretnje oko jedne osi; okludatori
• artikulator srednjih vrijednosti – svi parametri su tvornički određeni; moguće su lateralne
kretnje; koristi se brza montaža obraznim lukom
• poluprilagodljivi – određeni parametri se mogu podešavati (poput nagiba kondilne staze i
Bennetovog kuta koji najviše utječu na oblik okluzalne plohe)
• potpuno prilagodljivi – svi parametri se mogu podešavati ( prednje i stražnje vođenje);
postoje umetci koji se mogu mijenjati kako bi se dobila zakrivljenost putanje koja odgovara
određenoj osobi jer je putanja kondila za svakog individualna
o Orijentacija odljeva u artikulatorski prostor:
okludatorska – proizvoljna; ne koristi se
orijentacija pomoću prosječnih vrijednosti Bonwillovog trokuta – incizalna igla određuje prednji dio
modela, a stražni dio nagnemo za 14° (Balkwillov kut) jer model ne stoji horizontalno već koso
obrazni luk – približno se prenosi odnos gornje čeljusti prema točno određenim (referentnim)
točkama (THO)
• Vrste:
o Brzomontažni – koriste se za artikulator srednjih vrijednosti
o Kinematski – prijenos THO
o Slide mattic
o Opružni/elastični
Računalno vođena – elektronički pratimo 3 individualno određene točke na mandibuli (2 kondila i
protetska simfiza)
• Incizalni kolčić određuje vertikalnu dimenziju, a incizalni tanjurić simulira prednje vođenje
• Bol i bolna mjesta:
o Bol se dijeli na dentogenu, miogenu i artikularnu
o Dentogena bol:
izazvana upalnim procesom u zubu ili njegovoj okolini (zbog karijesa, traume...)
Može biti prenesena (zbog složene inervacije i „prekapčanja impulsa“)
• Donji umnjak – bol prema uhu, trismus (smanjeno otvaranje usta) blokira kretnje mandibule
• Postoje različiti tipovi živčanih vlakana i mjesta gdje se preklapaju nazivaju se
PRESORECEPTOR (osjeti se tupi pritisak; nemogućnost anesteziranja)
• Područja bola zbog promjena u arterijskom krvotoku (a. temporalis – bol u zubu), bol zbog
hipoksije (stenoza, tromboza, pad tlaka)
• neuralgija n. trigeminusa – trauma, hipoksija, upala; izrazito jaka bol donje usne, lateralnog
dijela brade, unutarnjeg kuta oka
• sinusi:
o etmoidalni ( oko i m. temporalis
o gornji i srednji nosni hodnik
o frontalni
o maksilarni (bol. gornjih lateralnih zuba)
o Miogena bol:
bolni miofascijalni poremećaj; uzrokovana povećanim radom mišića; dolazi do nakupljanja mliječne
kiseline; bol može biti lokalizirana tipično ili atipično
terapija sedativima, analgeticima, miorelaksantima
m. masseter:
• Tipična: triger točno iznad hvatišta
• Atipična: gornji i donji premolari i molari iste strane
• prenesena bol vanjskog uha
m. temporalis:
• Tipična: bol sijeva na podražaje, bol u projekciji unutarnjeg uha i mastoida, bol u jednom od
njegova tri dijela
 • Atipična: gornji bočni zubi
m. pterygoideus lateralis:
• bol se preklapa s maksilarnim sinusom, bole očnjaci i premolari, bol ispred uha (tipična
artikularna bol)
m. trapezius:
• tipična lokalizacija je kut mandibule, sljepoočni kut, mastoid te vrat
• triger u području mišića
m.sternocleidomastoideus:
• lokalizacija boli na mentumu, gornjem dijelu orbite, vanjskom zvučnom hodniku, čelu i vratu
o Artikularna bol: (kasni odgovor na noksu)
Porijeklo u strukturama TMZ-a:
• hvatište m. pterygoideus lateralis
• ligamenti
• kondil (periost)
• kapsula, bilaminarna zona
Disk ne boli, središnji dio je avaskularan
Lokalizacija: triger je ispred uha; boli parijetalno, nuhalno, područje donjeg umnjaka
Uzrok: makrotrauma, mikrotrauma, perforacija diska (trenje periosta dvije kosti uzrokuje bol)
• Udlage:
o terapijsko i dijagnostičko sredstvo kod okluzalnih smetnji
o Incijalna su terapija kod disfunkcija stomatognatog sustava (bolni miofascijalni poremećaji, bolni
temporomandibularni poremećaji unutar zgloba)
o Terapija disfunkcija:
medikamentozna (protuupalni lijekovi, lijekovi za smirenje, miorelaksanti)
naprave (udlage, ortodontski aparatići)
fizikalna terapija (grijanje, krioterapija, vježbe)
o Terapija udlagama:
u roku 24h se vidi bar mali razultat
udlaga se nosi minimalno 4 tjedna
nije definitivna; odnosi koji su postignuti udlagom nakon nošenja rade se u trajnom materijalu
(krunice, mostovi, aparatići – definitivna terapija je ortodontska ili protetička)
o Vrste udlaga:
Relaksacijska – opuštanje napetosti mišića, uspostava minimalnog rada pri zatvaranju usta (m.
pterygoideus lateralis); relaksacijske udlage imaju ravnu površinu – da mišići nađu najugodniji
položaj
Stabilizacijska – na relaksacijsku udlagu koja je prethodno nošena 4 tj. postavlja se akrilat u koji
pacijent zagriza da se zabilježi položaj koji mu najviše odgovara (fiziološki položaj; stvaraju se novi
engrami); stabilizira se postignuto stanje
Pivotirajuća – distrakcijska udlaga za nasilno otvaranje zgloba kod kompresije zgloba; rastežu zglob
(kondil rotira prema dolje); Vertikalna dimenzija se povećava kako bi se rasteretio zglob
o Način izrade:
Polimerizacija – zamjena voska u kivetama akrilatom; toplinska, kemijska, mikrovalna, injekciona
polimerizacija
Metoda dubokog vlaka folije – preko sadrenog odljeva stavlja se folija, ukručuje se i hladi te se
dodaje akrilat na okluzalne površine radi impresije donjih zubi; akrilat se polimerizira toplinom,
kemijski, svjetlosno ili tlakom
CAD-CAM – glodalicom ili printerom
o Odljevi orijentirani u artikulatorskom prostoru:
1. odljevi se prenose obraznim lukom
2. radi se centrični registrat
3. radi se udlaga
4. određivanje dodira (folija od 8 mikrona – crna, crvena, zelena pa plava)
5. ubrušavanje (svi zubi moraju biti u kontaktu)
6. kontrola dodira i vođenja (teži se vođenju očnjakom)

Kontrola nakon 24h, ispitivanje okluzije pomoću folija. Ako je sve u redu, kontrola je za 48h (ako
je trebalo ubrušavati, ili dodavati akrilat onda nakon 24h). Sljedeća kontrola je nakon 7 dana,
sljedeća nakon 2 tjedna te nakon 4 tjedna.