VIRTUALNI DIZAJN U MEHATRONICI

1. Koje uvjete treba ispunjavat obar izajn ?

Dobar izajn mora ispunjavat uslove vezane za:

 a upotrebljivost proizvo a

Temeljni zahtjev koji se postavlja pre obar izajn jest osigutrat upotrebljivost proizvo a.
Dobar,praktini izajn mora seistiat po tome a o govara svrsi. Naime, potrošai/korisnik ne mora
znat, razumjet ili brinut kako proizvo funkiionira, ali u svakom sluiaju oiekuje a funkiionira.
Zatm, prizvo mora funkiionirat, makar samo o ređeno vrijeme i u nepovoljnim uvjetma upotrebe.
Također, treba bit ostupan, je nostavan za instalaiiju, korištenje, o ržavanje i eventualno
o laganje)

 ergonomsku prilago ljivost

Proizvo mora bit prilagođen fziikim i psihološkim potrebama lju i. Dobar izajn mora ponu it
maksimalno moguće: lakoću upotrebe, komfor, higijenu, sigurnost. Također, za trajanje proizvo a
obar izajn treba omogućit skraćenje vremena potrebnog za uienje o upotrebi proizvo a.

 tehniiku-ekonomsku pouz anost

Proizvo osim što mora bit koristan mora bit i ostupan u ekonomskom smislu. Stoga, obar izajn
mora vo it raiuna o ekonomskim momentma. Trajnost proizvo a također je važna kategorija, a
ovisna je pogo nost korištenih materijala i naiina njihovog kombiniranja. Prema tome ostupnost i
pogo nost materijala, konstrukiija i/ili proiesa proizvo nje, te logistka zahtjevaju pažljiva
razmatranja i ulaze u kategoriju ekonomsko/tehniike pouz anost kao trećeg temeljnog zahtjeva
obrog izajna.

 estetsku senzibilnost

Obilježja materijala i meto a obra e moraju bit usklađeni s onim što tržište prihvat. Izgle proizvo a
o ređuje se prvenstveno, iako ne i iskljuiivo, temeljem prefereniije potrošaia/korisnika. Lju i
reagiraju emoiionalno na stvari. Osoba je najprije privuiena(proizvo u) putem izajna. Estetska
senzibilnost važan je zahtjev koji obar izajn mora ispunjavat.

 oslje nost imi ža

potrošai obiino preferira izajn proizvo aa iiji je imi ž konzistentan s njegovim konieptom o sebi
samom – bez obzira a li se ra i o konieptu kakavi bi in ivi ualai želio bit ili kakav on uistnu jeste.
Dizajn poje inog proizvo a mora bit u sinergiji s ijelokupnim programom izajna po uzeća.
2. Proies in ustrijskog izajna
In ustrijski izajneri treba a u potpunost uiestvuju u unakrsno-funkiionalnim tmovima za razvoj
proizvo a. U okviru ovih tmova, inžinjeri će generalno pratt proies generisanja i evaluaiiju
koniepta, po pitanju tehniikih karakteristka proizvo a. Na sliian naiin, većina in ustrijskih izajnera
prat proies projektovanja po pitanju estetke i ergonomije proizvo a. Iako ovaj pristup može a
varira u zavisnost o frme i priro e projekta, in ustrijski izajneri mogu a generišu i više
koniepata, a zatm u ra u sa inžinjerima a suze ove opiije kroz niz koraka evaluaiije.

Konkretno ID proies može a se posmatra kao a se sastoji iz slje ećih faza:

 Ispitvanje potreba korisnika (potrošaia)

In ustrijski izajneri su vješt u prepoznavanju pitanja koja se tiu interakiije korisnika, ok je

ukljuienost ID-a o kljuinog znaiaja u proiesu o ređivanja potreba.

 Defnisanje iniiijalnog konieptualnog rješenja

Tokom faze generisanja koniepta, inženjer, priro no, fokusira svoju pažnju na pronalaženje rješenja
za tehniike po funkiije proizvo a. U ovom trenutku in ustrijski izajneri se konientrišu na stvaranje
obrasia proizvo a i korisniikog interfejsa. In ustrijski izajneri će napravit skiie svakog koniepta.

 Preliminarno preiiziranje

U fazi preliminarnoh preiiziranja, in ustrijski izajneri će izgra it mo ele o najperspektvnijih

koniepata. Meki mo eli su obiino napravljeni u punoj veliiini i o pjene.

 Dalje preiiziranje i izbor krajnjeg konieptualnog rješenja

U ovoj fazi, in ustrijski izajneri se iesto prebaiuju sa ''mekih mo ela'' i skiia na ivrste me ele i
''irteže'' sa informaiijama poznath kao ren eri. Ren erovani mo eli prikazuju etalje izajna i iesto
opisuju proizvo koji se korist. Za atak završnog preiiziranja, pre izbora koniepta, je a stvori
''ivrste mo ele''. Ovi mo eli su još uvijek tehniiki nefukiionalni, iako zatvaraju replike konainog
izajna sa izuzetno realnim izgle om i osjećajem.

 Kontrola irteža ili mo ela

In ustrijski izajneri završavaju svoj proies razvoja tako što kontrolišu irteže ili kontrolišu mo ele
konainog koniepta. Iako oni nisu etaljni irteži ijelova, mogu se koristt za izra u konainih mo ela
izajna i rugih prototpova.

 Koor inaiija sa inžinjerima, proizvo ima osobljem i eksternim pro aviima

In ustrijski izajneri moraju a nastave a blisko sarađuju sa inžinjerskim i proizvo nim ka rovima,
tokom nare nih proiesa razvoja proizvo a.
3. Komponente izajna?
Komponente izajna se ijele na:
1. tehniiko – funkiionalne,
2. estetske,
3. ekonomske i
4. ergonomske.

1. Tehničko-funkcionalne komponente dizajna, kroz proies izajniranja prelaze u tehniĉko-

funkiionalni kvalitet proizvo a. Svaki proizvo mora a funkiioniše - ra i, o nosno a proizvo i neko
ejstvo: statĉno (fksiran na je nom mestu ili za neki rugi proizvo ) ili inamiĉno (ka a svoje
funkiije obavlja u kretanju).
Najvazniji element koji ulaze u tehniiko-funkiionalnu komponentu su:
1. materijal
2. konstrukiija proizvo a
3. kvalitet izra e u tehnološkom proiesu.

2. Estetska komponenta preko skupa aktvnost u proiesu izajniranja prelazi u estetski kvalitet
proizvo a. Potrošaĉi traţe a proizvo bu e prikla ne veliĉine, harmoniĉnog oblika, obojen u skla u
sa stlom ili mo om, a ĉesto i oplemenjen najrazliĉitjim ornamentma.

Eksperimentalno je okazano a ĉovek prilikom vizuelne komunikaiije sa konkretnim pre metom,

zapaţa sle ećim re osle om:

1. veliiina
2. oblik,
3. boja i
4. ornament.
Ovo su ietri bitna elementa koji preko estetskog iine io ukupnog kvaliteta proizvo a.

3. Ekonomska komponenta dizajna, preko speiifinih aktvnost izajnera prevo i se u ekonomski

kvalitet proizvo a. On se ogle a kroz ekonomsko stanje u proizvo nji i poslovanju pre uzeća.
Proizvo sa svojom konkurentskom snagom na tržištu, efkasnošću i optmalnošću obezbjeđuje
ekonomski kvalitet. Ekonomski kvalitet je potpun ako istovremeno za ovoljava interese pre uzeća i
interese potrošaia.

4. Ergonomska komponenta koja prelazi u ergonomski kvalitet proizvo a, javlja se u proiesu

izajniranja kao rezultat speiifinih aktvnost izajnera i ostalih ilanova struinog tma. Ergonomski
zahtevi se ogle aju u maksimalnoj prilagođenost proizvo a iovjeku u fziikom i psihološkom
pogle u.

Najvaţniji ergonomski priniipi koje izajneri moraju poštovat i obezbe it pri stvaranju proizvo a su:
1. optmalna efnisanost namene,
2. veliiina i oblik proizvo a moraju bit prilagođeni veliĉini i obliku, tj. anatomskoj građi
iovjekovog tjela,
3. proizvo mora u pogle u konstrukiije, kvaliteta izra e i materijala potpuno o govorat
psiho-fziikim zahtevima i osobinama iovjeka,
4. proizvo u antropometrijskom pogle u mora bit prilagođen iovjeku i r .
4. Objasnit pojam konieptualni i misaoni izajn
Konieptualni izajn je izajn koji opisuje klijentu taino šta će sistem ra it. Pošto ga klijent o obri
konieptualni izaj se prevo i u mono etaljniji okument – tehniiki izajn.
Tehniiki izajn omogućava gra iteljima sistema a utvr e koji će har ver i sofver bit potrebni za
rješavanje klijentovog problema. Konieptualni izajn usresređen na funkiije sistema i tehniiki izajn
koji opisuje oblik sistema. Sistem se u konieptualnom izajnu opisuje jezikom koji klijent razumije, a
ne raiunarskim žargonom i tehniikim terminima.

Dobar konieptualni izajn bi morao a ima slje eće karakteristke:

• Da bu e pisan jezikom klijenta

• Da ne sa rži tehniiki žargon

• Da opisuje funkiije sistema

• Da ne zavisi o implementaiije

• Da bu e povezan sa okumentma speiifkaiije zahtjeva

Drugim rijeiima, konieptualni izajn omogućava klijentu a shvat šta će sistem ra it tako što
objašnjava spoljašnje karakteristke sistema.
Tehniiki izajn opisuje konfguraiiju har vera, sofverske potrebe, komunikaiione intefejse, ulaze u
sistem i izlaze iz njega, mrežnu arhitekturu i sve ostalo iime se zahtjevi prevo e u rješenje klijentovog
problema. Znaii opis u tehniikom izajnu je tehniika slika speiifkaiije sistema.

Tehnički dizajn najmanje što sadrži je :

- opis glavnih har verskih komponent i njihove funkiije
- hijerarhiju i funkiije sofverskih komponent
- strukture i tokove po ataka

5. Robusan izajn( kroz 7 faza)

Da bi se razvio robustan proizvo kroz izajn eksperimenata(DE), pre loženo je se am koraka:

1. identifikovanje kontrolnih faktorao poremećaajnih faktorafafaktora buke) i specifičnih

faktorafapokazatelja);
Proie ura robusnog izajna poiinje i entfkaiijom tri liste: kontrolni faktor, faktori buke i
pokazatelj uiinka eksperimenta.

Kontrolni faktori - su promjenljive izajna koje se mijenjaju na kontrolisan naiin u toku

eksprementa, u iilju a istraže performanse proizvo a po mnogo kombinaiija željenih
vrije nost parametara.

Faktori buke - su promjenjiie koje se ne mogu ekspliiitno kontrolisat tokom trajanja

proizvo nje i ra a proizvo a.

Pokazatelji učinka eksperimenta - su speiifkaiije proizvo a o interesa za eksperiment.

Obiino se analizira eksperiment sa je nom ili vije kljuine speiifkaiije proizvo a, kao
 uiinkom u iilju pronalaženja želejnih vrije nost kontrolnih fakora za optmizaiiju ovih
performansi.

2. fromulisanje ciljnih funkcija

Pokazatelji performansi eksperimenata moraju bit transformisani u funkiije iilja koje se o nose na
željene robusne performanse. Nekoliko iiljnih funkiija je korisno u robusnom izajnu za razliiite
tpove performansi. One mogu a se formulišu kao funkiije koje mogu a se uvećaju ili a se
minimiziraju, i one obuhvataju:

• Povećanje.

Ovaj tp funkiija se korist za imenzionisanje performansi u kojima su veće vre nost bolje, kao što
je maksimalno usporavanje pre proklizavanja pojasa. Uobiiajeni obliii ove funkiije iilja η

η=μ ili η =μ 2 g e μ pre stavlja sre stvo eksperimentalnih zapažanja na osnovu ath
uslova za test.

• Minimiziranje.

Ovaj tp funkiija se korist za imenzionisanje performansi u kojima su manje vre nost bolje, kao što
je za nji smeštajni ugao na vrhu kopše pojasa. Uobiiajeni obliii ove funkiije iilja su:

η=μ ili η =σ 2 g je σ2 pre stavlja varijantu eksperimentalnih zapažanja na osnovu ath

uslova za test.
Alternatvno, ova minimiziranja mogu a bu u formulisana kao funkiije povećanja, kao što su:

q 1
η= μ ili η =
σ2

• Ciljna vrijednost.

Ovaj tp funkiija se korist za imenzionisanje performansi u kojima su vrije nost najbliže željenim
iiljnim vre nostma ili su za ate vre nost najbolje, kao što otpornost pojasa pre njegovo "puianje".
1
Zaje niika forma maksimiziranja ove iiljne funkiije je : η= g je je t iiljna vre nost.
( μ −t)2

• Odnos signal - šum (buka).

Ovaj tp funkiija se posebno korist za merenje otpornost. Ovaj pokazatelj je formulisan kao o nos
željenog o govora u brojioiu i varijaiije kao o govora u imenioiu. Izraiunavanjem ovog pokazatelja,
može se is taći po ešavanje faktora robusnost za koji je "nivo" buke relatvno nizak u o nosu na
μ2
signal o govora. Zaje niika forma maksimiziranja ove iiljne funkiije je η =10⋅log( 2 )
σ
3. razvoj plana eksperimenata

Statstiari su razvili razne vrste efkasnih eksperimentalnih planova. Ovi planovi razlikuju nivoe
faktora u nizu eksperimenata u iilju a se istraži ponašanje sistema. Neki planovi za DE su efkasniji
za karakterizaiiju poje inih vrsta sistema, ok rugi aju potpuniju analizu.

4. pokretanje eksperimenata

Tokom izvršavanja eksperimenta, proivo se testra po raziliiitm uslovima opisanog tretmana za

svaki re u eksperimentalnom planu. Sluiajnim izborom eksperimentalnih sekvenii ra a osigurava se
a bilo koji sistematski tren tokom trajanja eksperimenata nije u korelaiiji sa sistematskim
pormjenama u nivoima faktora.

5. sprovođenje analize

Postoje mnogi naiini za analizu eksperimentalnih po ataka. Osnovna analitika meto a se sastoji o
određivanja ciljnih funkcija i određivanju efekata faktora na osnovu analize.

6. izbor i potvrda željenih vrijednosti faktora

7. održavanje farefektovanje) i ponavljanje

Je an krug eksperimenata može bit ovoljan a se in etfkuju robusne željene vrije nost. Poneka ,
međutm, alja optmizaiija performansi proizvo a je izuzetno bitna, a to može a zahtjeva nekoliko
o atnih run i eksperimentsanja.

6. Aktvnost u iiklusu izajna mehatroniikih sistema

• Prepoznavanje potreba
• Konieptualni izajn
• Matematiko mo eliranje
• Izbor senzora i aktuatora
• Detaljno matematiko mo eliranje
• Dizajn sistema upravljanja
• Optmizaiija izajna
• Har verski prototp i simulaiija
• Razvoj ugra ivog sofvera
• Ciklus iijeloživotne optmizaiije

7. Tehniiko – ekonomska pouz anost

Proizvo osim što mora bit koristan mora bit i ostupan u ekonomskom smislu. Stoga, obar izajn
mora vo it raiuna o ekonomskim momentma. Trajnost proizvo a također je važna kategorija, a
ovisna je pogo nost korištenih materijala i naiina njihovog kombiniranja. Prema tome ostupnost i
pogo nost materijala, konstrukiija i/ili proiesa proizvo nje, te logistka zahtjevaju pažljiva
razmatranja i ulaze u kategoriju ekonomsko/tehniike pouz anost kao trećeg temeljnog zahtjeva
obrog izajna.
8. Vali aiija i verifkaiija
Dva kljuina elementa u testranju izajna mehatroniikih sistema:

• Vali aiija speiifkaiija,

• Verifkaiija izajna.

Verifkaiija aje o govor na pitanje: “Da li je proizvo ispravno izgrađen? Potrebno je provjerit a li
proizvo za ovoljava svoje speiifkaiije.

Vali aiija aje o govor na pitanje: “Da li je izgrađen ispravan proizvo ? Potrebno je provjerit a li
sistem ra i ono šta korisnik o njega oiekuje.

Verifkaiija mo ela istražuje a li izvršivi mo el relektra konieptualni mo el unutar speiifiiranih

ograniienja tainost. Verifkaiija prenosi polje aplikaiije konieptualnog mo ela u izvršivi mo el.

Vali aiija mo ela treba o govorit na to a li je izvršivi mo el prikla an za ispunjenje traženih za aća
u polju aplikaiije.

Osnovni iiljevi upotrebe vali aiije i verifkaiije su:

• Otkrivanje (pronalaženje) efekata u sistemu,

• Oijenjivanje a li je sistem (ili nije) upotrebljiv i koristan unutar ra nih uslova.

9. Iteratvnost izajna
Po razumijeva se razliiit ugao gle anja izajnera i klijenata. Dizajneri moraju a za ovolje i klijente i
konstruktore sistema. Klijent shvataju šta sistem treba a ra i, ok konstruktori sistema moraju a
znaju kako taj sistem treba a ra i.

Proies je iteratvan zato što izajneri naizmjeniino ra e na analizi zahtjeva, pre laganju mogućih
rješenja, testranju izvo ljivost svih aspekata rješenja, prikazivanju mogućnost klijentma i
okumentovanju izajna za razvojni tm.

10. Proies izajna ''o ozgo prema ole''

Važna karakteristka izajna “o ozgo prema ole je prevlađavajući pravai izajna o apstrakiije
prema etaljnim opisima. Poietna taika pre stavlja iist bihevioristiki mo el, iija je funkiija već
pokrivena obrim ijelom sa speiifkaiijama. Mo el se uspješno ijeli i preiišćava ok se ne postgne
implementaiija. Bitno je opisat sistem ili mo ule na funkiionalan naiin. Ovo je moguće naiinit
uvođenjem HDL-a (har ware esiripton language) u polju elektronike. Korištenjem ovih jezika izajn
se irektno formulira kao mo el, tako a većina proiesa mo eliranja može bit izostavljena.
Sekvenia ovog izajna ima slije eće pre nost:

• Pogreške i ne ostaii u izajnu se otkrivaju ranije (u ranim fazama), nasuprot pristupu izajna
“o oz o prema gore .

• Implementabilni io speiifkaiija se može vali irat korištenjem simulaiija.

• Implementabilni io speiifkaiija je raspoloživ, je nako kao i preiizno efnirane referentne

veliiine za verifkaiiju izajna.

• Funkiionalni io speiifkaiija je ne vosmislen i ijelovit (suprotno speiifkaiijama priro nog

jezika). U sluiaju sumnje, pokreće se simulaiija.

• Implementabilne speiifkaiije i mo eli poje inainih sta ija izajna znaii a je ijelokupna
okumentaiija ostupna, koji međutm ostaje a bu e na opunjen sa razumljivim komentarima.

Glavni ne ostatak implementabilnih speiifkaiija je a neki tehniiki etalji mogu bit izraženi na
je nostavan, više kompaktan i jako nerazumljiv naiin u priro nim jeziiima u o nosu na jezike
formalnog mo eliranja. Problem je također u formalno korektnom opisu željene semantke, što
uzrokuje o atne troškove u vezi speiifkaiija. I na kraju problemi fziike realizaiije, kao što su
prekomjerno vremensko kašnjenje se prepoznaje tek u kasnijim sta ijima proiesa izajna.

11. Proies izajna "o oz o prema gore"

Proies izajna "o oz o prema gore" pre stavlja klasiinu meto u razvoja elektroniikih i mehaniikih
komponent.Poietna taika u ovoj vrst izajna je speiifkaiija, koja se obiino iskazuje rijeiima
priro nog jezika. Osnovne komponente( tranzistori, otporniii, kon enzatori, opruge, mase, zglobovi,
it ) se sukiesivno o aju i kombiniraju kako bi se razvili složeniji sistemi, ok se ne kompletra proies
izajna.

Ovo se obavlja na strukturalnoj razini, g je se

po mo uli kombiniraju u kreiranju mo ula, pri iemu
se posebna pažnja posvećuje povezivanju ovih
po mo ula. Ovaj izajn se može obavit korištenjem
e itora krugova (iiriuit e itor) ili prikla nih alata za
višetjelesne (multbo d) sisteme. Osnovna pre nost
proiesa izajna “o oz o prema gore je a se utjeiaj “nei ealne implementaiije može uzet u obzir
u ranom sta iju proiesa izajna.

Ko elektroniikih komponent nezaobilazne su parazitne otpornost, kapaiitvnost i in uktvnost. U

polju mehanike, neizbježni
su npr. efekt trenja.

Međutm, je an problematian aspekt se pojavljuje: speiifkaiije za izajn, nakon što imamo iverziju
(o baiivanje) o strane po mo ula i mo ula sa stajališta apstraktnih opisa funkiionalnost. Ovo je
rezultat strukturirano-orijentranog proiesa mo eliranja, sistem može bit simuliran samo ka a je u
iijelost implementran. Zbog toga pogreške i ne ostaii u izajnu sistema nisu primjetni o kasnijih
sta ija, što može uzrokovat znaiajne troškove i kašnjenja u razvoju.

12. Planiranje i razvoj proizvo a

Proies planiranja proizvo a se o vija prije projekta razvoja proizvo a koji je formalno o obren, prije
nego što se o obre znaiajna sre stva i pre nego što se formira veći razvojni tm. Planiranje proizvo a
je aktvnost koja uzima u obzir portofolio projekta koje je organizaiija o obrila i o ređuje koji će se
po skupovi ovih projektata o vijat tokom efnisanog vremenskog perio a. Aktvnost pri planiranju
proizvo a obezbjeđuju a razvojni projekat proizvo a obije po ršku šire poslovne strategije frme i
fokusira se na slje eća pitanja:

• Koji će se razvojni projekt proizvo a sprovo it ?

• Koje bi kombinaiije fun amentalno novih proizvo a, platormi i erivata proizvo a trebalo a
bu u za ovoljene ?

• Kako se razliiit projekt o nose je ni prema rugim u smislu portofolia ?

• Koji će bit vremenski raspore i re oslje projekata ?

Za izra u plana proizvo a i misije projekta, pre loženo je pet koraka:

• I entfkovanje mogućnost

• Proijena i o ređivanje prioriteta projekta

• Loiiranje resursa i vremenski plan

• Planiranje kompletnog pre projekta

• Utiaj na rezultate i proies

13. Razvijanje novog proizvo a, promoiija, istribuiija
Razvijanje novog proizvoda po razumijeva razvijanje koniepta novog proizvo a u fziiki proizvo , a
glavni su nosioii istaživaiko razvojna funkiija i inžinjering. Ova faza je vezana za utrošak velikih
fnansijskh sre stava jer je iesto potrebno razvit nekoliko verzija koniepta proizvo a u fziiki
proizvo , o nosno prototp proizvo a koji još nije spreman za komeriijalno korištenje.Ukoliko
koniept nije moguće pretvorit u tehniiki i komeriijalno izvo ljiv proizvo sve ota ašnje investiije
su praktino izgubljene

Prototp je prvi vi ljiv output iz istraživanja i razvoja. Cilj je a se pronađe takav prototp koji će
ispunjavat slje eće kriterije:

• Potrošaii ga vi e onako kako je at opis karakteristka ukonieptu proizvo a

• U normalnim uslovima sigurno funkiioniše (bezbe an je)
• Može bit izra en na osnovu planiranih fnansijskih sre stava

Promocija oznaiava sve vrste marketng aktvnost stvorenih u iilju stmulisanja ili stvaranja tražnje.
Generalno posmatrano ijele se u tri osnovne kategorije:

-Ekonomska propaganda

Ekonomska propagan a se može efnisat kao sre stvo za prenošenje izjava poteniijalnim
potrošaiima, kupiima i istrbuterima o proizvo ima pre uzeća. Također se može efnisat kao
plaćeni ovlik komuniiirnja pre uzeća sa okruženjem namjenjen a informiše ili utie na kupia a
onese o luku o kupovini.

Ciljevi ekonomske propagan e:

- Uvođenje novog proizvo a ili usluge (važan iilj ekonomske propagan e, kupai ne zna o
proizvo u ok mu se proizvo ne pre stavi - propagira)
- Promovisanje postojećeg proizvo a ili usluge (fokusira se na mo ifkaiiju i unapređenje
postojećih proizvo a. Dva razloga za ovaj iilj: lju ska memorija(zaboravnost) i nova
populaiija)
- Do avanje vrije nost proizvo u ili usluzi (uiinit proizvo atraktvnijim i više poželjnim kroz
povećanje vrije nost marke tog proizvo a)
- Stvaranje irektne zainteresovanost kupaia (propagan na poruka bez posre ovanja
aktvnost aktvnog istributera ili pro ajnog osoblja stvara zainteresovanost kupia za
proizvo )
-Lična prodaja

Liina pro aja je usmena prezentaiija u razgovoru sa je nim ili više bu ućih kupaia u iilju stvaranja
pro aje. Osnovna o lika ove kategorije jeste komunikaiija pro avaia liiem u liie sa bu ućim kupiem

Liina pro aja ima nekoliko pre nost u o nosu na ostale elemente promoiionog miksa:

- međusobna interakiija sa kupiem

- pro avai pri obija kupia
- pro avii sakupljaju izuzeztno znaiajne informaiije sa tržišta
- pro avii obezbjeđuju povratnu vezu o krajnjeg potrošaia
- Speiijalizovane aktvnost promoiione pro aje

Postoje veoma raznovrsni obiii promoiije pro aje i kreću se o kalen ara, znaiki i rokovnika, preko
pakovanja proizvo a o sajmova izložbi. Sva sre stva promoiije pro aje spa aju u je nu o ietri
grupe:

- promoiija usmjerena na krajnje porošaie (postaknut nepotrošaie a probaju proizvo ,

nagra it potrošaie za njihovu lojalnost it )
- promoiija usmjerena na in ustrijsko tržište (sajmovi i izložbe, promoiioni pre met)
- promoiija usmjerena na istributere (sajmvi, izložbe, katalozi kao i promoiione iijene,
nagra e, bonusi i sliino)
- promoiija usmjerena na pro ajno osoblje (aktvnost po stianja i informisanja u iilju
pomoći i motvaiiji osoblja uz nagra e, prezentaiije i sliino)

-Distribucija

Distribuiija je po funkiija marketnga koja upravlja tokovima robe o proizvođaia preko

istributera( veletrgovina, malopro aja, posre niike organizaiije) te preko skla išnih i transportnih
insttuiija o krajnjog potrošaia. Cilj je a krajnji potrošai bu e što prije i što kvalitetnije uslužen uz
najmanje troškove istribuiije i pro aje.

Distribuiija u savremenom mareking konieptu obuhvata va po ruija:

- izbor najefkasnijih kanala istribuiije

- marketng logistka, to jest fziika istribuiija (skla ište, transport, špe iiija it )

-Kanali istribuiije

Kanali istribuiije potrošnih obara - sastoji se o ietri osnovna kanala istribuiije:

- Kanal istribuiije proizvođai-potrošai ( irektna istribuiija)

- Kanal istribuiije proizvođai-posre nik-potrošai
- Kanal istribuiije proizvođai-malopro aja-potrošai
- Kanal istribuiije proizvođai-velepro aja-malopro aja-potrošai

Kanali istribuiije in ustrijskih obara - najvažniji kanali su:

- proizvođai-in ustrijski ili ograniaiioni kupai

- proizvođai-agent-in ustrijski kupai
- proizvođai-agent- istributer-in ustrijski kupai
14. Faze razvoja novog proizvo a
Razvoj novog proizvo a se sastoji o slje ećih faza:

1. Generiranje ideja o novom proizvodu

Proies razvoja novoga proizvo a uvijek zapoiinje težnjom za novim i ejama. Vo stvo tvrtke treba
postavit okvire i smjerniie u iilju stvaranja uvjeta generiranja novih i eja. Paralelno treba efnirat
iiljna tržišta, i strateške proizvo e na kojima će se razvijat strateška koniepiija razvoja novih
proizvo a tvrtke. Pore toga na strateškoj razini tvrtke treba efnirat resurse koji će se ulagat u
ovoj omeni. Razine pretpostavljenih resursa se razlikuju ovisno o tome a li se ra i o razvoju novog
proizvo a, inoviranju postojećega, ili oponašanju konkurentskog proizvo a.

U suvremenoj poslovnoj praksi se anas praktiiraju slije eći izvori i eja za noveproizvo e:

Potrebe i želje kupaca – u koniepiiji marketnga pre stavljaju isho ište za poietak potrage
za i ejama o novim proizvo ima. Tvrtke mogu i entfiirat potrebe i želje kupaia kroz
ankete, projektvne testove, razgovorima kroz fokus grupe, te kroz sugestje i primje be
kupaia. Prouiavanjem vo ećih korisnika, tj. kupaia koji koriste proizvo na najnapre niji
naiin i tako prepoznaju potrebu za poboljšanjem prije rugih kupaia, tvrtka može spoznat
mnogo toga.

Znanstvenicio inženjerio dizajneri i drugi zaposlenici – mogu bit važan izvor i eja za nove
proizvo e. U uspješnim tvrtkama se potie i razvija kultura koja o svakog zaposlenika traži
a aktvno su jeluje u traženju novih naiina koji će poboljšat proizvo nju tvrtke, njene
proizvo e i usluge.

Proizvodi i usluge konkurenata – tvrtke spoznaju korisne po atke i informaiije o

konkurentma iz izvora kao što su obavljaii, istributeri i pro ajni pre stavniii. Moguće je
i entfiirat prefereniije i ukuse kupaia na novom proizvo u konkurenata. Praktiira se i
kupnja i analiza rastavljenih proizvo a konkurenta - benihmarking.

Prodajni predstavnici i posrednici tvrtke – imaju irektan pristup potrebama i primje bama
potrošaia, i iesto prvi saznaju što se ogađa ko konkureniije. Veliki broj tvrtki trenira i
o atno stmulira pro ajne pre stavnike i istributere za pronalazak novih i eja.

Vrhovna uprava – u poslovnoj su praksi razliiit pristupi u o ređivanju uloge uprave pri
generiranju novih proizvo a. U nekim tvrtkama uprava je irektno za užena za tehnološke
inovaiije i i eje novih proizvo a, ok je ko rugih za aća uprave omogućavanje rugima a
osmišljavaju mo ele generiranja novih i eja.

Nove proizvo ne i eje olaze i iz rugih izvora; izumitelji, o vjetniii za patente, laboratoriji,
konzultant, razliiite publikaiije i rugo. Stan ar izirane tehnika za generiranje novih i eja je u svojim
jelima primjereno pre stavio Kotler, pa ih ov je navo imo:

Navođenje karakteristika – prikazivanje najboljih karakteristka postojećih proizvo a i ‚

mo ifiiranje svake o njih u potrazi za poboljšanim proizvo om.
 Forsirani odnosi – razmatraju međusobni o nos nekoliko objekata a bi se stvorio novi
proizvo .

Morfološka analiza – i entfkaiija strukturnih imenzija problema i spoznajao nosa među

njima, a bi se obila neka neuobiiajena kombinaiija.

Identifikacija problema i potreba – za razliku o pretho nih tehnika koje ne ukljuiuju

mišljenje potrošaia ova poiinje s potrošaiima, tj. s njihovim potrebama, problemima i
i ejama.

Brainstorming – tehnika koju je razvio Alex Osborn. Formiraju se grupe koje obiino ukljuiuju
ietri o šest ilanova koji razmatraju speiifian problem. Cilj je postći što više i eja uz
pri ržavanje smjerniia koje povećavaju uiinkovitost meto e: bez kritzerstva, potie se
slobo na volja, kvantteta i eja i poboljšavanje.

Sinektika favraćaanje u prošlost) – kritzirajući brainstorming zbog prebrzog onošenja

rješenja, prije nego se razvije ovoljan broj poteniijalnih uspješnih i eja William J. J. Gor on
je osmislio rugaiiju tehniku u kojoj rasprava poiinje efniranjem problema toliko široko a
grupa nema nikakav nagovještaj o speiifinom problemu, te se nakna no uvo e iinjeniie
koje razjašnjavaju problem.

2. Testiranje i uspoređivanje ideja o novom proizvodu

U ovoj fazi se po robno evaluiraju sve prikupljene i eje o novom proizvo u. Međusobno se
uspoređuju, te se proijenjuje koje i eje ima smisla alje razrađivat. O ređene i eje se bilježe i
okumentraju za neka bu uća vremena, a one koje se oiijene a su nekim karakteristkama
nepopravljive, i zbog toga nekonkurentne postojećim proizvo ima za istu namjenu, se trajno
o baiuju.

3. Razvoj i testiranje koncepcije novog proizvoda

Nakon testranja i uspoređivanja, te rangiranja i eja, kvalitetne i eje treba nastojat opre mett u
obliije koje se može testrat u tržišnom smislu. U praksi se razlikuju proizvodne ideje, koncept
proizvoda i imidž proizvoda.
Proizvodna ideja je mogući proizvo koji se može ponu it tržištu.
Koncepcija proizvoda je elaborirana verzija i eje izražena razumljivim potrošaikim rjeinikom.
Imidž proizvoda je konkretna potrošaika slika o stvarnom, ili poteniijalnom, proizvo u, ili njegovoj
koniepiiji.
I eja o proizvo u može se pretoiit u više koniepiija proizvo a.

Slje eća ilema je vezana uz evaluaiiju proizvo a u kontekstu sliinih (konkurentnih) iz iste kategorije.
U tu svrhu se mogu koristt mape za uspore nu evaluaiiju proizvo a. Nakon toga se koniepiiju
proizvo a provo i u koniepiiju marke. Mapa poziiioniranja marke prikazuje postojeće poziiije
vo ećih marki na konkretnom tržištu. Tvrtka efnira iijenu, sukla no kategoriji kvalitete. Marku je
primjereno poziiionirat izvan po ruija postojećih, jakih, marki, koje su barijera brzom osvajanju
željenog tržišnog u jela.
Testranje koniepiije provo i se na o ređenoj skupini iiljanih potrošaia, toinije analiziranjem
reakiija o ređenog tržišnog segmenta na koniepiiju proizvo a. Koniepiija¸proizvo a se može
pre stavit simboliino i fziiki.
Testranje će bit pouz anije ukoliko testrana koniepiija potpunije pre stavlja konaini proizvo .
Izra a prototpova je ranijih esetljeća po razumijevala visoke troškove. Bio je to kompleksan
postupak, sliian oblikovanju konainog, novog proizvo a. Danas se primjenom sofverskih aplikaiija
izrađuju alternatvne simulaiije fziikih proizvo a na raiunalu. Prema tm aplikaiijama se, po potrebi,
izrađuju prototpovi u tro imenzionalnom obliku. Virtualne mogućnost sofverskih aplikaiija se sve
iešće, zbog nižih troškova, i mogućnost prove be razliiith mjernih analiza praktiiraju pri testranju
koniepiije proizvo a.

Inženjering za kupce je meto a izajniranja novih proizvo a koja evaluira i oijenjuje sklonost kupaia
za pretpostavljeni izajn. Sklonost, o nosno želje, kupaia u struinoj literaturi se nazivaju i atribut
kupaca. Nakon njihova efniranja prosljeđuju se inženjerima i tehnolozima koji ih oblikuju u
konkretne inženjerske atribute, što su platorme tehnoloških i proizvo nih postupaka masovne
proizvo nje novog proizvo a. U ovoj se fazi efkasno korist Conjoint analiza. Ra i se o meto i
izvođenja korisne vrije nost koju potrošai povezuje s razliiitm razinama karakteristka proizvo a.
Ispitaniiima se pre stavljaju opiijske hipotetske ponu e stvorene kombinaiijom razliiith razina
karakteristka, te se potom o njih traži a rangiraju razliiite ponu e prema periipiranoj
atraktvnost. Conjoint analiza je anas uvriježen mo el razvijanja i testranja opiijskih koniepiija
novih proizvo a, a komeriijalno se u praksi primjenjuje na razliiite naiine.

4. Razvoj strategije marketinga za upravljanje novim proizvodom

Slje eća faza u proiesu razvoja novoga proizvo a je razvoj preliminarnog plana strategije
marketnga. Za razliku o neka ašnjih pristupa, pri kojima se strategija marketnga
osmišljavala tek u konainoj fazi razvoja novog proizvo a, anas se razra a strategije
marketnga provo i ranije. Preliminarni plan strategije marketnga za novi proizvo se
razrađuje na tri platorme:

-Prvom se opisuje veliiina, struktura i ponašanje iiljnog tržišta. U spoznaji ovih

iinjeniia praktiira se kvanttatvna i kvalitatvna meto ologija. Pore toga, u ovom
prvom ijelu plana efnira se i željena tržišna poziiija proizvo a, iiljani tržišni u io,
te proftne iiljeve tjekom prve faza komeriijalizaiije, i prvih nekoliko go ina pro aje.
-Na drugoj platormi razvoja plana strategije marketnga etaljno se razrađuje
ijenovna strategija i ijenovne politke, strategija istribuiije, i ukupni proraiun
marketnga za prvu go inu komeriijalizaiije.
-Zaključna treća platorma razvoja plana strategije marketnga efnira ugoroinu
pro aju, ugoroine proftne iiljeve na kojima će se ugoroino razrađivat
marketnški splet u funkiiji novoga proizvo a.

5. Procjena potencijala prodaje novog proizvoda

Nakon ovršenja plana preliminarne marketnške strategije slije i analitika proijena moguće tržišne
realizaiije novoga proizvo a. Upravi (vlasniiima) tvrtke se pre oiavaju projekiije pro aje, troškova i
obit, a bi se oiijenilo a li su ist pokazatelji u skla u s postavljenim iiljevima tvrtke, te postojećim
poslovnim stan ar ima. Ukoliko su s istma usklađeni, koniepiija proizvo a se razvija prema
slje ećoj fazi razvoja proizvo a.

Proijena moguće ukupne pro aje treba bit usklađena s postavljenim planiranim planom ostvarenja
profta. Sastoji se o zbrojene vrije nost proiijenjenih prvih pro aja, proiijenjenih zamjenskih
pro aja, i proiijenjenih ponovljenih pro aja (kupnji) novoga proizvo a. Meto e proijene u ovim
analizama, naravno ovise i o tome a li će se novi proizvo kupit samo je nom u uljem perio u
(npr. vjeniani zlatni prsten), poneka (zlatni prsten za krsttke ), ili se kupuje iešće (zlatni prsten s
iirkonima).

Za nove proizvode koji se kupuju jednom, pro aja raste na poietku uvođenja proizvo a, ka a oseže
vrhunai, a kasnije sporije raste ako se pojavljuju konkurentniji i savršeniji proizvo i za istu namjenu.
Ukoliko se ra i o speiifinom tržištu emografskog rasta u ovakvom konkretnom sluiaju, krivulja ne
mora nužno imat opa ajući tren .

Specifčni trajni proizvodi koji se ne kupuju često (kao na primjer automobili i in ustrijska oprema),
imaju zamjenske iikluse koji su uvjetovani njihovom otrajalošću, ili zastarijevanjem zbog promjene
stla, svojstava i jelovanja. Pre viđanje pro aje za ovu kategoriju proizvo a po razumijeva rugaiiju
proijenu prvih i zamjenskih kupnji.

Proizvodi koji se kupuju učestalo, kao što su potrošaiki ili in ustrijski netrajni proizvo i, imaju životni
vijek takav a broj kupaia koji kupuju novi proizvo po prvi put, u poietku raste, zatm se smanjuje
(po pretpostavkom nepromijenjene populaiije). Ponovljena kupnja se pojavljuje uskoro, uz uvjet a
proizvo za ovolji kupie. Krivulja pro aje eventualno pa a na razinu koja pre stavlja ravnomjerni
volumen ponovljene kupnje. Ta a proizvo više nije novi proizvo .

Kod procjene prvih prodaja novog proizvo a, važno je proijenu napravit za kraća raz oblja, pri iemu
se koriste razliiite meto e.
Procjena zamjenske prodaje, po razumijeva istraživanje istribuiije vremena preživljavanja
proizvo a, tj. broj je iniia koje propa nu nakon je ne, vije, tri, ili više go ina. Na stvarno vrijeme
poietka zamjenske pro aje utjeiat će ekonomska situaiija kupaia, tjek novia i proizvo ne
alternatve, kao i iijene koje tvrtka utvr i, uvjet fnaniiranja i svi pro ajni napori.
Procjena ponovljene prodaje se primjenjuje za proizvo e koji se iesto kupuju. Visoka stopa
ponovljene kupnje znaii a su kupii za ovoljni. Pro aja će vjerojatno bit visoka iak i nakon što kupii
prvi put kupe proizvo . Pro avai treba zabilježit postotak ponovljenih kupnji koje se javljaju u svakoj
klasi ponovljene kupnje: oni koji ponovo kupuju je nom, va puta, tri puta it . Neki proizvo i se
kupuju nekoliko puta i zatm se više ne kupuju. Važno je proiijenit a li će i po kojoj stopi omjer
ponovljene kupnje porast ili past, za svaku klasu ponovljene kupnje.
Procjena troškova i profta je slje eći za atak upravljanja nakon prognoze pro aje. Proijenu troškova
provo e o jel za istraživanje i razvoj, proizvo ni o jel, o jel marketnga te fnaniijski o jel. Za
evaluaiiju pozitvnih strana prije loga novih proizvo a koriste se razliiit proraiuni.

Najjednostavnija je break-even analiza (analiza nulte toike). U ovoj analizi se izraiunava koliko
proizvo nih je iniia tvrtka treba pro at a bi izje naiilo priho e uz efnirane iijene i postojeću
strukturu troškova. Ako je proijena a će se lako ostvarit nulta toika, novi proizvo je prošao i ovaj
test, te zapoiinje stvarna faza njegova razvoja.
Najsloženija je metoda procjene dobit analiza rizika koja po razumijeva tri vrste proijene:
optmistčnu, pesimistčnu i vjerojatnu. Proijene ukljuiuju svaku nesigurnu varijablu koja može
utjeiat na proftabilnost unutar pretpostavljenog marketnškog okružja, i uz o ređenu strategiju
marketnga za planirano raz oblje. Raiunalo izvo i simulaiiju mogućih rezultata, vjerojatnost
istribuiije stope povrata, ukazujući raspon mogućih stopa povrata i pripa ajuće vjerojatnost
pro aje.

6. Razvoj novoga proizvoda

Ukoliko je koniepiija proizvo a prošla poslovni test, ista se prosljeđuje o jelu za istraživanje
i razvoj, ili u inženjerski o jel. Tamo se alje razvija u konkretan, fziiki proizvo . Do te faze je
postojao tek slikovni opis, tekstualni opis, eventualno prototp novoga proizvo a. Ova faza
po razumijeva znaiajan rast troškova u o nosu na ranije faze. U ovoj fazi se proijenjuje na
koji naiin je ekonomiino i eju o proizvo u pretvorit u tehniiki izve iv i komeriijalno isplatv
novi proizvo . Ukoliko isto nije moguće na ekonomski prihvatljiv naiin, ota ašnji troškovi
razvoja će bit oprav ani iskljuiivo kroz korisne spoznaje i informaiije spoznate tjekom
proiesa, a o aljnjega razvoja proizvo a će se o ustat.

O jel za istraživanje i razvoj razvija je nu ili više fziikih verzija koniepiije proizvo a. Cilj je
osmislit prototp koji će potrošaii prepoznat kao proizvo sa temeljnim karakteristkama
opisanim u koniepiiji proizvo a. Za razvoj i proizvo nju uspješnog prototpa potrebno je više
tje ana, mjeseii, poneka i go ina.
Napre ak tehnologije je olakšao ovaj za atak, te se anas intenzivno korist sofstiirana
kompjutorska tehnologija: iomputer ai e esign (CAD) – izajn pomoću kompjutora – te
iomputer ai e manufaituring (CAM) – proizvo nja pomoću kompjutora. Ove tehnologije su
pre stavljene poslje njih esetljeća 20. stoljeća, ali tek poslje njih va esetak go ina su
postgle širu praktinu primjenu.
Istraživaiki tm treba izajnirat tražene funkiionalne karakteristke proizvo a, te spoznat
primjereno rješenje za komuniiiranje psiholoških aspekata proizvo a putem fziikih obilježja.
Uvijek je ilema kako će potrošaii reagirat na razliiite boje, veliiine, težine i ruga fziika
obilježja novoga proizvo a. Važne su sve raspoložive informaiije o karakteristkama
proizvo a koje potrošaii iijene bitnima, te informaiije o tome kako potrošaii prosuđuju
temeljne karakteristke novoga proizvo a. Ka a su prototpovi gotovi, prolaze rigorozne
funkiionalne i potrošaike testove. Funkiionalni testovi se provo e u laboratorijima i na
terenu kako bi se provjerilo i a li je proizvo siguran za korištenje, te a li ispunjava
korisniiku svrhu.

Testranje potrošaia se provo i na razliiite naiine, u laboratorijskim uvjetma, ali i

ustupanjem uzoraka za korištenje poteniijalnim potrošaiima. Postoje razliiite tehnike za
mjerenje sklonost potrošaia. Tri najiešće u praksi su: jednostavno rangiranje, uspoređivanje
parova, te skaliranje s ocjenama. Svaka tehnika ima svoje pre nost i ne ostatke.

U metodi jednostavnog rangiranja potrošaii o ređuju re oslije tri proizvo a prema

sklonost. Ova meto a ima pre nost zbog je nostavnost, ali ne otkriva osjećaje
potrošaia prema svakom proizvo u posebno. Potrošaiu se ni je an o njih ne mora
nužno svi jet. Meto a ne pokazuje koliko je potrošai skloniji je nom proizvo u u
o nosu na rugi. Također, ovu meto u je teško koristt ka a postoji mnogo
pre meta koje treba vre novat.

Metoda uspoređivanja parova ukljuiuje pre stavljanje parova proizvo a potrošaiu.

Nakon toga se pita koji mu se proizvo u svakom paru više sviđa. Ova meto a ima
vije temeljne pre nost. Lakše je izrazit sklonost prema je nom o proizvo a, ako
su pre stavljeni u parovima. Meto a omogućuje potrošaiu a se istovremeno
konientrira na va proizvo a, zapažajući njihove razlike i sliinost.

U metodi monadskog rangiranja, potrošai oijenjuje proizvo e i upisuje ih u skalu

prema ojmu. Rangiranje pruža više informaiija nego pretho ne meto e. Moguće je
rangirat i potrošaieve sklonost, a spoznaje se i kvanttatvna razina njegove sklonost
za svaki proizvo , te okvirna razlika između th sklonost.

7. Testiranje tržišta
Ukoliko je novi proizvo prošao i ovu fazu, slije i njegovo obilježavanje markom, o abir
naziva proizvo a, o abir ambalaže, te razra a preliminarnog marketnškog programa. Cilj je
testrat novi proizvo u autentinom potrošaikom okružju i spoznat poteniijalnu veliiinu
tržišta, te oiijenit kako potrošaii i istributeri reagiraju na rukovanje proizvo om, korištenje
i ponovnu kupnju stvarnog proizvo a.
Testranje tržišta osigurava vrije ne informaiije o kupiima, istributerima, uiinkovitost
marketnškog programa, tržišnom poteniijalu i rugim važnim pitanjima. Dilema je širina
opsega testranja tržišta, te mo el prove be toga testranja. Na opseg testranja tržišta
utjeiu troškovi investiije i rizik, te potrebno vrijeme i trošak istraživanja. Pri testranju
potrošaikih obara tvrtka o ređuje ietri razine: pokus, prvo ponavljanje kupnje, prihvaćanje
i učestalu kupnju. U nekim će sluiajevima usprkos mnoštvu potrošaia koji kušaju proizvo ,
tek rijetki ga i kupit. Poneka se pokaže visoka stalna prihvaćenost, ali niska uiestalost
kupnje, jer se proizvo korist samo za neke posebne prigo e (na primjer srebrni sprej, iiji
uložak traje 18 mjeseii).

Uiestale meto e testranja potrošaikih obara:

• Istraživanje vala pro aje

Ko ove meto e, potrošaiima koji u poietku besplatno probaju proizvo , ponovno

se nu i, ili im se ponu i konkurentni proizvo po umjerenoj iijeni. Proizvo se može
ponu it ponovno tri o pet puta ( u valovima pro aje), a tvrtka prat koliko je
potrošaia ponovno o abralo za kupnju taj proizvo , te prat razinu za ovoljstva
proizvo om. Ova meto a može ukljuiit i pre stavljanje je ne, ili više okvirnih
koniepiija oglašavanja potrošaiima a bi se utvr io utjeiaj o ređenog oglašavanja
na ponovljenu kupnju. Istraživanje vala pro aje može se brzo provest i priliino je
sigurno, a može se izvršit i bez konainog plana promoiije i ambalažiranja
proizvo a. Međutm, ovo istraživanje ne pokazuje rezultate koji bi se postgli
kušnjom razliiith potiaja unaprjeđenja pro aje, bu ući a su potrošaii unaprije
o abrani za isprobavanje 25 proizvo a. Istraživanje ne iskazuje ni poteniijal
marke a bu e prihvaćena o istributera i trgovina.

• Simulirani test marketng

Ova meto a po razumijeva 30 o 40 kvalifiiranih kupaia (u shopping ientrima, ili

neg je rug je). Kupie se intervjuira o poznavanju marke i sklonostma o ređenim
kategorijama proizvo a. Nakon toga se obavlja kratak razgovor, uz prezentaiiju
poznath i novih tv i ra io spotova i tskanih oglasa. Je an o oglasa oglašava novi
proizvo , ali nije oblikovan a bi privukao posebnu pozornost. Kupiima je na
raspolaganju manja koliiina novia kojom se može kupit razliiite konkurentne
proizvo e. Promatra se koliko potrošaia kupuje promatrani novi proizvo , a koliko
konkurentski. Tako se mjeri relatvna uiinkovitost oglasa u o nosu na oglase
konkureniije. Potrošaie se anketra koji su ih razlozi naveli a kupe ili ne kupe
proizvo . Onima koji nisu kupili proizvo poklanja se besplatni uzorak. Nekoliko
tje ana kasnije, ponovno se uzorak istraživanja ispituje putem telefona, kako bi se
oiijenio njihov stav prema proizvo u, korištenju, za ovoljstvu, te mogućnost
ponovljene kupnje, a usputno im se nu i mogućnost ponovne kupnje bilo kojeg
proizvo a. Ova meto a ima speiifine pre nost. Pruža toine i sigurne rezultate o
uiinkovitost oglašavanja i uiestalost kušnje proizvo a u kraćem vremenu i uz niže
troškove koji nastaju stvarnim provođenjem testranja tržišta.

• Kontrolirano marketnško testranje

 Ovom meto om se upravlja panelom trgovina koje će pro avat proizvo uz
ogovorenu nakna u. Tvrtka s novim proizvo om o re i broj trgovina i zemljopisnih
lokaiija za testranje. Proizvo se ostavlja trgovinama koje su jeluju u ispitvanju, te
se prat naiin izlaganja proizvo a na poliiama, promoiiju na mjestu pro aje, te
o ređuje iijene. Pro ajni se rezultat mogu mjerit preko elektroniikih skenera na
blagajnama. Tvrtka može proiijenit i utjeiaj lokalnog oglašavanja, te promoiije
tjekom testranja. 26 Kontrolirano marketnško testranje omogućuje testranje
uvjeta koji vla aju u trgovini, i ograniieno oglašavanje na ponašanje potrošaia pri
kupnji bez irektnog ukljuiivanja potrošaia. Uzorak potrošaia će se kasnije ispitat
kako bi se spoznali ojmovi o proizvo u. Međutm, ova meto a ne pruža informaiije
o tome kako pro avat trgovinama koje će nu it proizvo za krajnju pro aju.
Također, ova meto a uspoređuje proizvo i njegova svojstva s konkurentnim.

• Test tržišta

Test tržišta je najprimjereniji naiin evaluaiije novih potrošaikih obara. Tvrtka u

prove bi testa tržišta iesto surađuje s istraživaikom ageniijom, kako bi o re ila
nekoliko reprezentatvnih test-lokaiija na kojima će pro ajno osoblje pokušat
pro avat proizvo i izložit ga na primjeren naiin na poliiama u trgovinama. Tvrtka
će provest ijelokupnu promotvnu, i kampanju oglašavanja, na naiin sliian onom koji
će se koristt za naiionalnu marketnšku kampanju na široj razini.

Test marketng iskazuje razliiite korist. Najvažnija je korist pouz anije pre viđanje bu uće
potražnje. Ako je pro aja proizvo a ispo iiljne razine, na test tržištu tvrtka treba o baiit ili
mo ifiirat proizvo , ili izmijenit marketnški program. Druga korist test marketnga je
evaluaiija alternatvnih marketnških programa.
Usprkos koristma o test marketnga, mnoge tvrtke sumnjaju u njegovu isplatvost. Na
tržištu koje se ubrzano mijenja tvrtke koje utvr e neke neispunjene potrebe žele prve ući na
tržište s novim proizvo ima.

8. Komercijalizacija
Testranje tržišta pruža ovoljno informaiija za onošenje konaine o luke o komeriijalizaiiji
novoga proizvo a. Ako tvrtka nastavi s aktvnostma komeriijalizaiije, suoiit će se sa
visokim rastom troškova poslovanja. Ugovara se proizvo nja u sklopu postojećih kapaiiteta,
ili se proizvo ni kapaiitet šire, ili se unajmljuju tuđi kapaiitet. Često su upravo proizvo ni
kapaiitet kritina varijabla pri o luiivanju o komeriijalizaiiji novoga proizvo a. Znaiajna
varijabla su i troškovi marketnga. Da bi uvela pakirani proizvo na tržište, tvrtka treba
utrošit znaiajna noviana sre stva na oglašavanje i promoiiju tjekom prve go ine
komeriijalizaiije. Temeljne ileme su ka a, g je, kome i kako nešto ponu it.
• Ka a?

Za komeriijalizaiiju novoga proizvo a kritina varijabla je o ređivanje trenutka ulaska na

tržište. Tvrtka o abire između slije ećih alternatva:

rani ulazak - tvrtka koja prva uđe na tržište iesto uživa pre nost prvoga, što znaii
pri obivanje kljuinih istributera i kupaia, te ostvaruje vo stvo u reputaiiji.
paralelni ulazak - tvrtka može planirat tržišni ulazak na naiin a ga uskla i s
konkureniijom koja planira isto sa sliinim proizvo om.
kasni ulazak - tvrtka može o gađat svoj ulazak ok konkurent ne uđe na tržište, kako
bi se analizirala tržišna reakiija na sliian proizvo . Ova strategija ima tri poteniijalne
pre nost: konkurent snosi troškove e uiiranja tržišta, na temelju proizvo a
konkureniije može se otkrit pogreške, koje se može ispravit ili izbjeći na vlasttom
proizvo u, a moguće je i realnije spoznat stvarni poteniijal tržišta.

O luka o trenutku komeriijalizaiije novoga proizvo a po razumijeva i o atna promišljanja.

Ukoliko novi proizvo zamjenjuje stariji proizvo , tvrtka može o go it pre stavljanje istoga
ok se zalihe postojećeg proizvo a ne smanje. No, moguća su i rugaiija promišljanja. Na
primjer, ako je novi proizvo tpiino sezonski, pre stavljanje tržištu se može o go it o
poietka sezone.

• G je? (geografska strategija)

Tvrtka treba o luiit a li lansirat proizvo na je noj lokaiiji, u o ređenoj regiji, u više regija,
na naiionalnom, ili mož a iak na globalnom tržištu. Malo tvrtki posje uje ostatnu
samouvjerenost, kapital i kapaiitete a lansira proizvo za potpunu naiionalnu ili globalnu
istribuiiju. Umjesto toga, tvrtke razvijaju planirano širenje na tržištu tjekom vremena.
Veliiina tržišta je vrlo važan iimbenik.

Male tvrtke će o abrat o ređeni gra i provest brzu kampanju kako bi komeriijalizaiiju
ubrzale. U ruge će gra ove ulazit postepeno.
Velike će tvrtke pre stavit svoj proizvo u široj regiji, i ta a će se proširit na ruge regije.
Tvrtke s naiionalnom istribuiijskom mrežom svoje će nove proizvo e lansirat na
naiionalno tržište. Većina tvrtki izajnira svoje proizvo e kako bi ih pro avala primarno na
omaćem tržištu. Ta a, ako je proizvo uspješan, tvrtka razmišlja o izvozu proizvo a u
susje ne zemlje i šire, re izajnirajući ga ako je to potrebno.

• Kome? (poteniijalna iiljna tržišta)

Unutar tržišta tvrtka treba iiljat organizaiiju istribuiije i promoiiju prema segmentma za
koje pretpostavlja a će proizvo brže prihvatt. Tvrtka treba o re it primarna poteniijalna
tržišta komeriijalizaiije.
Najbolja poteniijalna tržišta za nove proizvo e na tržištu krajnje potrošnje slje ećih su
karakteristka:

- novi proizvo će tretrat kao rani prihvattelji,

- tržišna populaiija će uiestalo koristt proizvo ,
- tržišni segment će bit vođe mišljenja,
- tržišta na kojima je komeriijalizaiija moguća uz niske troškove.

Manji broj raspoloživih tržišta za komeriijalizaiiju ima takve karakteristke. Tvrtka treba
rangirat razliiite poteniijalne grupe tržišta prema nave enim karakteristkama, te o abrat
ona koja su najvećeg poteniijala. Svrha je ostvarit veliku pro aju u što kraćem perio u,
o atno motvirat pro ajno osoblje i animirat ruga poteniijalna tržišta.

Vrijeme usvajanja inovacije

• Kako? (tržišna strategija uvođenja)

Tvrtka treba razvit plan akiije za uvođenje novoga proizvo a na novo tržište. Ra i što bolje
raspo jele i koor inaiije aktvnost pri lansiranju novoga proizvo a upravljanje može koristt
tehnike mrežnog planiranja, kao što je iritial path sihe uling – CPS, tj. planiranje kritinih
putova. CPS po razumijeva glavni prikaz koji pokazuje isto obne i re oslije ne aktvnost
koje treba provest a bi se novi proizvo uspješno lansirao na tržište.

15. Simulaiija u razvoju proizvo a

Simulaiija je imitaiija neke stvarne stvari, stanaja stvari ili proiesa. Simulaiija se može
koristt ra i pre viđanja performansi postojećeg ili planiranog sistema i poređenja
alternatvnih rješenja za o ređeni konstrukiioni problem.

Postoje 3 vrste simulaiije:

- Fiziika simulaiija - o nosi se na simulaiiju kojoj fziiki objekat zamjeni sa stvarnim

objektom
- Interaktvna simulaiija- posebna vrsta fziike simulaiije u kojoj su ukljuiene i lju ske
ra nje (npr simulatori leta)
 - Kompjuterska simulaiija- pokušaj mo eliranja hipotetike situaiije iz stvarnog života
na raiunaru kako bi se mogla prouiavat.

Simulacija u razvoju proizvoda

Simulaiiona rešenja se sve više integrišu sa CAx

(CAD, CAM, CAE.. ) alatma i proiesima. Korišćenje
simulaiile životnog iiklusa proizvo a, naroiito u
ranim fazama koniepta i konstrukiionim fazama,
ima poteniijal a obezbe i smanjenje irektnih
troškova kao što su smanjenje broja prototpova i
skraćenje vremena o lansiranja proizvo a na
tržište, pa o boljih performansa proizvo a.

Simulaiija je veoma važna u inženjerskim sistemima ili bilo koji rugim sistemima koji u sebi
ukljuiuju osta proiesa. Mnoge inženjerske simulaiije koriste matematike mo ele i
raiunarsko po ržano ispitvanje.

16. Životni iiklus proizvo a

Životni iiklus proizvo a je vremenski perio koji protekne o momenta njegovog uvođenja
na tržište o momenta prestanka traženja za njim i njegovim povlaienjem sa tržišta.

Tipična kriva životnog ciklusa proizvoda

Životni iiklus proizvo a se sastoji iz ietri faze:

1. Faza - uvođenje/lansiranje proizvo a na tržište (faza zaostajanja/razvoja tržišta)

Proizvo se uvo i na tržište prije nego postoji tražnja za njim. Mali broj konkurenata
na tržištu i proizvo i se samo osnovna verzija proizvo a.
2. Faza - faza rasta/ekspanzije tražnje (eksponeniijalna faza)
Proizvo je prihvaćen i postao je atraktvan na tržištu. Tržište je turbulentno i javlja se
konkureniija. Faza rasta je kritina faza u životnom iiklusu proizvo a jer kompanije
moraju onosit velike strateške o luke a bi na jaiali pojavu konkureniije.
3. Faza - faza zrelost/stagnaiije (staiionarna faza)
Potražnja za proizvo om opa a. Tržite je zasićeno proizvo om te konkureniija je
izuzetno velika. Konkurent u fazi zrelost naglašavaju unapređenja i razlike svojih
verzija proizvo a. Ova faza obiino je naj uža faza životnog iiklusa proizvo a.
Proizvo i u ovoj fazi se mogu unaprijeđivat/varirat. Međutm, težnja je a se proft
proizvo a u ovoj fazi koriste za razvoj novog proizvo a.
4. Faza - opa anje tražnje i umiranje proizvo a (faza zastarelost)
Tražnja proizvo a permanentno opa a. Javljaju se in ustrijski viškovi proizvo nih
kapaiiteta. Mali broj proizvođaia iz rži konkurentsku borbu na tržištu. Proizvođai u
ovoj fazi može izbaiit proizvo sa tržišta/ iz ponu e.

17. Upravljanje proizvo om i pre viđanjem životnog iiklusa proizvo a

Koliko će životni iiklus nekog proizvo a potrajat, po fazama, i u ukupnost, ovisi o proizvo u
i primjerenost o abranog mo ela upravljanja proizvo om. Prepuštanje tržištu a ono
regulira život proizvo a anas je riziian pristup. Problem je u neravnoteži globalne ponu e i
globalne potražnje. Znatno šira globalna ponu a ko poteniijalne potražnje stvara
zbunjenost, te u konainiii reakiije bivaju iesto sthijske i nelogiine.

Životni vijek proizvo a osiilira, i može bit npr. o utvrđenog broja ana (na primjer, mjesei,
va, tri za uslugu prisilne naplate uga), o nekoliko esetljeća u sluiaju o ređenog mo ela
automobila. Životni vijek trajanja proizvo a anas je enigma.

Sustavno upravljanje proizvo om je ini je naiin pre viđanja životnog iiklusa proizvo a.
Marketnška istraživanja pomažu u pre viđanju faza životnog iiklusa proizvo a. I eja novog
proizvo a realizira se na tržištu inamikom koja ovisi o prilagođenost aktvnost upravljanja
proizvo om konkretnoj fazi životnog iiklusa. Što su karakteristke novog proizvo a
kvalitetnije o konkurentnih, postojećih, proizvo a na tržištu, to će njihova pro aja brže
rast. Rast pro aje bit će brži ako je proizvo je nostavniji za korištenje, o nosno ako su
njegove pre nost u uspore bi s konkurentnim proizvo ima egzaktnije.

Ukoliko se karakteristke nekog proizvo a mogu je nostavno spoznat i provjerit, kupai

može temeljitje oiijenit novi proizvo . U tom smislu aktvnost upravljanja proizvo om
treba usmjerit na jasnu prezentaiiju konkurentnih karakteristka.
18. Virtualni prototp(CAD, CAE, CAM -priprema proizvo nje)
Virtuelni prototpovi (VP) su nezaobilazni io proiesa razvoja novog proizvo a. U fazi
kreiranja virtuelnog prototpa proizvo a, vrši se proijena i provera njegovog izajna,
ponašanja u sklopu i razmatranju uslovi njegove eksploataiije. Često se u ovoj fazi otkrivaju
greške u projektovanju, pa je ova faza iteratvna, o nosno posle eliminaiije eventualnih
grešaka prototp se ponovo kreira, sve o njegovog konainog izgle a. Razliiite vrste analiza
se mogu realizovat u ovoj fazi razvoja proizvo a. Posebno je znaiajna primena virtuelnih
prototpova u onim in ustrijskim oblastma g e je inaie razvoj novog proizvo a veoma skup i
zahtevan proies, kao što je automobilska in ustrija.

VP tehnologije korišćenjem virtuelnih mo ela omogućavaju vizuelizaiiju proizvo a,

ispitvanje njegove funkiionalnost i eksploataiijskih karakteristka prije same proizvo nje,
proienu utiaja parametara proiesa na karakteristke proizvo a u njegovom konieptualnom
izajnu.

U iilju zamjene skupoiijenog fziikog prototpa proizvo a (osobito u sluiajevima velikih

proporiija proizvo a) u poje inim fazama proizvo a moguće je pribjeći generiranju
virtualnog prototpa koji bi trebao imat iste funkiije i osobine kao i njegov fziiki pan an.
Virtualni prototp se može efnisat kao raiunarska simulaiija (analitiki mo el) o ređenog
aspekta izajna ili ijelokupnog proizvo a koja se može u virtualnom okruženju prezentrat,
analizirat i testrat u o nosu na konkretne aspekate koji jeluju na proizvo tokom njegovog
životnog iiklusa.

Pre nost virtualnog prototpa u o nosu na fziike prototpove su:

- bitno niža iijena razvoja i implementaiije
- relatvno brzo izvođenje što-ako analiza,
- nepostojanja znaiajnijih o atnih troškova povezanih sa izmjenama prototpa,
- mogućnost gotovo trenutne prezentaiije na www putem interneta,
- jak utjeiaj na poteniijalne kupie,
- interaktvno iskustvo popraćeno animaiijom i kretnjama

Mo erni CAD/CAM/CAE sistemi su moćni alat koji mogu simulirat iio životni iiklus
proizvo a, o konieptualnog o etaljnog izajna, testranja, montaže, o ržavanja i same
pro aje. Pore toga, oni omogućavaju simulaiiju toka materijala u proizvo nom proiesu,
optmizaiiju lea tme, kinematke mašina, putanje alata za mašiniranje i ostalih proizvo nih
uređaja. Mogućnost automatskog generisanje NC ko a i simulaiije kretanja alata, izbora
strategija i provere toleraniija su posebno znaiajne u izra i alata i elova na CNC mašinama.
Takođe, u savremenim CA alatma na raspolaganju su mo uli za automatsko projektovanje
gravura alata na osnovu mo ela proizvo a, u proiesima injekiionog brizganja plastke,
kovanja, livenja, obra e lima i ostalih.
19. Izra prototpa
Prototp je prvi, izvorni oblik, tp, primjer, proizvo a/sistema ili nekog njegovog ijela u o govarajućoj
formi namijenjenog za razliiite vi ove ispitvanja, testranja i upotrebe u ovisnost o karakteristka
samoga prototpa i po ruija implementaiije novo razvijenog proizvo a/sistema.

Vjekovima postoji praksa a se izajn o ređenog proizvo a potvrđuje proizvo njom njegovog
fziikog mo ela kroz izra u prototpa. Međutm, u anašnje vrijeme izra a prototpa kao važnog
ijela proiesa razvoja proizvo a, obuhvata razliiite aktvnost o oblikovanja, optmiranja i izvođenja
simulaiija na kompjuteru (virtualni prototp) o izra e realnog, opipljivog, funkiionalnog ijela (fziiki
prototp).

Bez obzira koji se postupak primjenjuje za izra u 3D mo ela, proie ura koja ovo i o gotovog
prototpa uvijek je ista i sastoji se o slije ećih koraka:

1. Konstrukiija ili izajn proizvo a u CAD 3D programskom paketu,

2. Pretvorba CAD mo ela u STL format,
3. Prijenos STL atoteke na raiunalo koje upravlja 3D printerom,
4. Ispis 3D mo ela u slojevima,
5. Vađenje gotovog fziikog mo ela iz uređaja,
6. Do atna obra a izrađenog mo ela,
7. Primjena obivenog mo ela.

20. Tehnologije izra e prototpa (SLS)

Stotne razliiith proizvo nih tehnologija se koriste za kreiranje prototpa, a posebno fziikih
prototpova. Dvije tehnologije su se pojavile kao posebno važne u proteklih va esetak
go ina:

-tro imenzionalno kompjutersko mo eliranje (3D CAD)

- brza izra a prototpova:
* Stereolitografja
* Selektvno lasersko sinterovanje

Selektivno lasersko sinterovanje faSLS) je sliian proies stereolitografji. Termoplastini prah

se nanosi valjkom na površinu iilin ra za fabrikaiiju. Klip iilin ra se pomijera na ole za po
je an sloj objekta a omogući nanošenje novog sloja praha. Sistem za snab evanje prahom
je sliian kao i fabrikaiioni iilin ar. Klip se kreće nagore inkrementalno i sna bjeva se
o mjerenom koliiinom praha za svaki sloj. Laserski zrak se zatm pušta preko površine sloja
ovog slabo kompaktnog praha i selektvno ga oivršćava a oformi sloj.
Fabrikaiiona komora je po ešena na temperaturu tek nešto nižu o taike topljenja praha
tako a toplota lasera treba a samo malo poveća temperaturu a bi omogućila
sinterovanje. Ovo uveliko ubrzava proies. Proies se ponavlja ok se ieo objekat ne formira.
Nakon formiranja iijelog objekta klip se po iže nagore i po iže io. Višak praha se
je nostavno ski a i može se nakna no završno obra it. Nikakve noseće strukture nisu
potrebne sa ovom meto om.
SLS nu i kljuine pre nost pri izra i funkiionalnih mo ela elova posebno ko fnalnih
materijala. Međutm, iio sistem je mehaniiki kompleksniji o mnogih rugih tehnologija.
Širok spektar termoplastinih materijala, kao što su: najlon, staklom punjeni najlon i
polistren su raspoloživi za korišćenje. Kvalitet površina i tainost nisu obre kao ko nekih
tehnologija, ali karakteristke materijala su približne. Ovaj meto se korist ko irektne
izra e metalnih i keramiikih objekata i alata. Posle iia sinterovanja materijala je poroznost.
Može bit neopho no a se u io (naroiito ako je metalni) infltra neki rugi materijal a bi
poboljšao mehaniike karakteristke.

21. Izra a prototpa (3DP- Tro imenzionalno printanje)

Je an o RP sistema koji je, zahvaljujući svojim karakteristkama, našao brojne aplikatvne
mogućnost je proies zasnovan na patentranoj 3DTM MIT tehnologiji (eng. Massaihusets
Insttue of Teihnlogd-MIT) po nazivom tro imenzionalno printanje – 3DP.
U suštni ra svih 3DP sistema se zasniva na hemijskom vezivanju, a hezivnim teinim
sre stvima, praškasth gra ivnih materijala pri iemu se fziiki objekt printaju“ irektno iz
3D CAD okruženja. Sa aspekta upravljanja po xdz-osama 3DP u suštni pre stavljaju mini CNC
uređaj g je je sistemski sofver za užen za konvertranje 3D CAD mo ela u popreine
presjeke, koji se u toku proiesa proizvo nje isprintavaju“ na sukiesivno nanesenim
slojevima gra ivnog materijala u praškastoj formi o govarajuće ebljine – funkiija željene
tainost.
A hezivno teino sre stvo nanosi se na prah kroz glavu za printanja, pri iemu se sitne
kapljiie a heziva izbaiuju kroz otvore glave termalnim injekt postupkom. Prah na koji je
nanijeto a hezivno sre stvo služi kao oslonai i po okonianju postupka se reiiklira.
Ovim postupkom se mogu kreirat ijelovi bilo koje geometrije i iz bilo kojeg praškastog
materijala, ukljuiujući keramiku, metale, polimere i kompozite.

Pre nost: niska iijena materijala, nema striknog zahtjeva naspram generiranja strukturnog
oslonia, irektna proizvo nja prototpova u boji, velika brzina izra e prototpova, mogućnost
instalaiije u ure skom okruženju, iskorištenje gra ivnog materijala, je nostavnost upotrebe.

Ne ostaii: ograniiena funkiionalnost ijelova, tainost ijela, loša završna obra a,

ograniiavanje izbora materijala.

22. Izra a prototpa (3D print mlazom fotopolimera)

3D print mlazom fotopolimera (engl. 3D Printng-Photopoldmer Jetng - 3DP PJ) je sliian
proiesu stereolitografje. Materijal je tekući fotopolimer koji se polimerizira pomoću UV
lampe. Fotopolimer se nanosi pomoću inkjet mlazniia. Korist se STL atoteka, pomoću koje
se mo el u igitalnom obliku izrezuje na tanke slojeve ( ebljina sloja 0,015 mm) u
horizontalnoj ravnini. Izgra nja mo ela bazira se na inkjet meto i. Tekući fotopolimer nanosi
se na ra nu površinu sloj po sloj, pomoću vije glave koje sa rže nekoliko stotna ( o 1536)
mlazniia, koje u je nom koraku istovremeno raspršuju potporni materijal i materijal za
izgra nju mo ela. U istom koraku o vija se i polimerizaiija pomoću UV lampe . Ra na
površina spušta se po z osi za ebljinu sloja te se nanosi novi sloj.

23. Tehnologija izra e -Direit Metal Laser Sintering- DMLS

DMLS je a itvna tehnologija fabrikaiije metalnih elova. U proiesu se korist 3D CAD mo el
koji se prevo i u ".stl" fajl i šalje sofveru mašine. Zatm se geometrija 3D mo ela
o govarajuće orijentše kako bi mogla a se napravi i o aje se konstrukiija za po upiranje.
Tehnologija spaja metalni prah u ivrst io tako što ga lokalno topi uz pomoć fokusiranog
laserskog snopa. Dijelovi se izrađuju o avanjem materijala sloj po sloj, obiino koristeći
slojeve ebljine 20 µm. Ovaj proies ozvoljava visokokompleksne geometrijske oblike koji su
napravljeni u 3D CAD alatma, potpunu automatzaiiju i bez korišćenja ikakvih alata. DMLS
meto a ozvoljava izra u ijelova visoke tainost i etaljnost, visok površinski kvalitet i
obijanje o liinih mehaniikih karakteristka izrađenih elova.

DMLS ima mnoge pre nost u o nosu na tra iiionalne tehnike proizvo nje. Brzina je
najoiigle nija zato što nije potreban speiijalan alat, a ijelovi se mogu proizvest za nekoliko
sat. Pošto DMLS može koristt većinu legura, prototpi izrađeni na ovaj naiin mogu bit i
funkiionalni ijelovi napravljeni o istog materijala kao i proizvo ne komponente. Pre nost
nisu samo ko izra e prototpova, DMLS se takođe može koristt i u proizvo nji. Ova meto a
ozvoljava slobo u pri konstruisanju, i efkasnija konstrukiiona rešenja u tehniikim
aplikaiijama. Pošto se elovi izrađuju sloj po sloj, moguđe je izra it unutrašnje oblike i
prelaze koji nebi mogli bit izliveni ili izrađeni na rugi naiin. Kompleksne geometrije i
sklopovi sa više komponenata mogu bit uprošćeni sa manje elova i jefinijom
konstrukiijom.

Ova tehnologija se osim za RP korist i za proizvo nju ijelova u razliiitm in ustrijama

ukljuiujući aeronautku, me iiinu, stomatologiju i ruge in ustrije koje imaju male ili elove
sre nje veliiine visoke kompleksnost kao i u alatnoj in ustriji. Sa ra nim po ruijem o
250x250x185mm i moguinošću izra e (“rasta ) više ijelova istovremeno, DMLS je
tehnologija koja šte i vreme i novai.

Materijali koji se koriste ko ove meto e mogu bit nerđajući i ugljeniini ieliii, kobalt, hrom,
ttanijumske legure. Teoretski se može koristt bilo koja legura ka a je proies u potpunost
razvijen i okazan.
24. Reverzibilno inžinjerstvo
Inženjerstvo je proies izajniranja, proizvo nje, montaže i o ržavanja proizvo a i sistema..
Reverzibilno inženjerstvo je također efnisano i kao proies obivanja CAD mo ela iz oblaka taiaka
skeniranjem postojećeg proizvo a. U širem smislu, reverzibilno inženjerstvo se može posmatrat kao
sistemski prilaz za analiziranje nekog postojećeg uređaja ili sistema i može se primijenit kako za
prouiavanje proiesa projektovanja tako i kao poietni korak u proiesu re izajniranja u iilju
posmatranja i pristupa mehanizmima na osnovu kojih uređaj funkiioniše. Tehnika reverzibilnog
inženjerstva se može primijenit i zbog prouiavanja unutrašnjih, ra nih ijelova mašinskog uređaja,
o nosno upoređivanja aktuelnog uređaja sa sprove enim analizama u iilju obijanja prije loga za
poboljšanje. U okviru savremenih zahtjeva tržišta koji po razumijevaju brzo i iesto re izajniranje
proizvo a, sve važniju ulogu imaju i estetski i ergonomski aspekt koji impliiiraju sve složenije,
o nosno slobo nije i priro nije forme i oblike, bilo a se ra i o ambalaži, jeiijim igraikama ili o
automobilima.

Ovakve oblike je najiešće teško, a u nekim sluiajevima gotovo nemoguće mo elirat alatma koje
nu e aktuelni CAD sistemi, već se ist obijaju umjetniikim mo eliranjem fziikih mo ela (postoje
razliiite tehnike: glina, gips, polimerni materijali, rvo), koji se zatm primjenom tehnike reverzibilnog
inženjerstva prevo e u CAD mo ele.

Primjena reverzibilnog inženjerstva u proiesu re izajniranja postojećih, sopstvenih ili proizvo a

konkurentskih frmi može znaiajno a ubrza i poboljša taj proies. U sluiaju potrebe za izra om
kopija, o nosno repro ukiijom ijelova i proizvo a za koje ne postoji o govarajuća okumentaiija,
tehnika reverzibilnog inženjerstva je skoro nezamjenjiva.

25. Patent i intelektualna svojina

U kontekstu razvoja proizvo a, intelektualna svojina se o nosi na legalno zaštćenu i eju, koniept,
ime, izajn i proies u vezi sa novim proizvo om. Za razliku o fziike imovine, intelektualna svojina
ne može a se obezbije i kljuiem, kako bi se sprijeiio neželjeni prenos. Dakle, pravni mehanizmi su
razvijeni za zašttu intelektualne svojine pravih vlasnika. Četri vrste intelektualne svojine su
relevantne za izajn proizvo a i razvoj.
Patent je o obren privremeni monopol o strane vla e pronalazaiu a onemoguće ruge a koriste
pronalazak. U većini zemalja patent istekne za 20 go ina o atuma po nošenja prijave.

Zakon zatjeva a patentrani pronalasii bu u:

- Korisni. Patentrani izum mora bit o korist nekome u nekom kontekstu

- Novi artkal. Izumi su novi artkal za koje se ne zna javno i zato nisu evi entni u postojećim
proizvo ima, publikaiijama, ili pre ho nim patentma.

- Nisu oiigle ni.

Korisnost je rijetko prepreka za obijanje patenta. Međutm, zahtjevi a pronalazak bu e

novi artkal i a nije oiigle an su najiešće prepreke za obijanje patenta.