OSJETI I PERCEPCIJA

- Psihologija kao znanost i struka -

Koraljka Modić Stanke

Kako znamo da izvan nas postoji
vanjski svijet?
• osjećamo ga pomoću naših osjetnih organa

podražaji živ. vlakna

• Koliko ima osjetila?

1. oči
2. uši • ravnoteža
3. nos ali i... • kinestezija
BOL 4. jezik TOPLO • organski osjeti
5. koža
DODIR HLADNO
Neki zakoni osjeta

• da bi se podražaj mogao osjetiti, potrebno je da bude

dovoljno jak (intenzivan)

• najmanji intenzitet podražaja potreban za doživljaj

osjeta = APSOLUTNI LIMEN

• svako osjetno područje ima svoj apsolutni limen

• razlike:
1. među ljudima (npr. miris, okus..)
2. unutar pojedinca - pod utjecajem različitih faktora
(očekivanje, motivacija, poznatost/nepoznatost signala..)
Neki zakoni osjeta

• osim apsolutne osjetljivosti postoji i osjetljivost za

razlike

• najmanja razlika u intenzitetu podražaja koju možemo

osjetiti = DIFERENCIJALNI LIMEN

• što je osnovni podražaj jači (intenzivniji), potrebna je

veća razlika da bismo je osjetili (npr. svjetlost svijeće,
zvuk na radiju..)
Neki zakoni osjeta

• Ima li na slikama lijevo jednak broj ljudi kao na

slikama desno?
Još neke karakteristike osjetnih organa..

 prilagođavanje na prisutnu situaciju = ADAPTACIJA

• smanjenje osjetljivosti u povodu trajanja podražaja

istog intenziteta (npr. zadimljeni prostori)

 obrnut proces je REKUPERACIJA = oporavak osjetnih

organa

• povećanje osjetljivosti (npr. nestanak struje)

Percepcija

• iako bez njih nikada ne bismo znali za svijet oko sebe,

mi zapravo nikada nemamo “čiste” osjete..

• osjeti su samo elementi od kojih se sastoji složeniji,

cjelovit doživljaj - percepcija

• primjer:
EUSNC SUNCE

• ista skupina osjetnih elemenata – različita smislenost

• percepcija dakle nije zbroj već određena struktura

osjetnih elemenata
 Osjeti vs. percepcija

Vidim nešto okruglo.

Vidim nešto crveno.
Vidim nešto maleno. Percipiram jabuku.
Dodirujem nešto glatko.
Osjećam ugodan miris.

OSJETI PERCEPCIJA
doživljaji izazvani aktivni proces organiziranja,
neposrednim djelovanjem integriranja i interpretiranja
podražaja na osjetne organe osjetnih informacija
Percepcija

• percepcija nije “fotografija” objektivne stvarnosti, već

interpretacija te stvarnosti

• mi primljenim podražajima dajemo smisao koji se

osniva na našem prethodnom znanju, na pamćenju,
na očekivanjima, stavovima, motivima, čuvstvima i
ostalim doživljajima, kao i na našoj ličnosti..

• percepcije pojedinih ljudi u vezi s istim objektivnim

situacijama ne moraju se slagati

• neka su područja više, a neka manje pod utjecajem

subjektivnosti percepcije
Utjecaj pojedinih faktora na percepciju
Pred vama se nalazi slika bankovnog službenika koji je
za vrijeme pljačke spasio život samohranoj majci dvoje
djece.

ZADATAK: Na skali od 1 do 8 procijenite

stupanj ugodnosti njegova lica.

osoba XY

1 2 3 4 5 6 7 8
neugodno ugodno
Utjecaj pojedinih faktora na percepciju
Pred vama se nalazi slika čovjeka koji trenutno služi
doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva svoje žene i
njihovog 2-godišnjeg unuka.

ZADATAK: Na skali od 1 do 8 procijenite

stupanj ugodnosti njegova lica.

osoba XY

1 2 3 4 5 6 7 8
neugodno ugodno
Utjecaj pojedinih faktora na percepciju

 vrsta informacija

pretpostavlja se da će
manipulacija uputom
djelovati na procjenu
osoba XY

 količina informacija
Utjecaj pojedinih faktora na percepciju

 motivacija
• istraživanje:
1. eksperimentalna skupina – nekoliko dana na dijeti
2. kontrolna skupina – normalna i redovita ishrana
Utjecaj pojedinih faktora na percepciju

 stav
• nepoznata hrana
• preferencije određene “marke” proizvoda

 društveno-kulturalni utjecaji
• percepcija boli (Mediteran vs. Skandinavija)
Utjecaj pojedinih faktora na percepciju

očekivanje

sličnost s prethodnim iskustvom

1. grupa 2. grupa
Jeste li primijetili nešto neobično u
ovoj PowerPoint prezentaciji???
Selektivnost percepcije

• sljepoća za promjene (engl. change blindness)

- fenomen u kojem osoba koja promatra neku scenu ne
uspijeva detektirati velike promjene u njoj, čak i kada
obrati pažnju i očekuje neku promjenu

• sljepoća zbog nepažnje (engl. inattentional blindness)

- opažači ne uspijevaju primijetiti potpuno vidljiv, no
neočekivan objekt jer im pažnju zaokuplja neki drugi
zadatak, događaj ili objekt
 Selektivnost percepcije

• selektivna pažnja - proces kojim svjesno percipiramo

samo mali dio mnoštva podražaja koji u određenom
trenutku djeluju na naše osjetne organe, a ostatak
uglavnom zanemarujemo
Dok sjedite na predavanju na vas djeluje veliki broj podražaja:
•Možete čuti moje predavanje ili šaputanje kolega koji sjede do vas.
•Možete osjetiti dodir odjeće ili klupe na kojoj sjedite.
•Možete vidjeti predavača, prostoriju ili studente koji sjede oko vas.
•Možda žvačete žvaku ili nešto jedete pa možete okusiti tu hranu.
itd.…
Da li cijelo vrijeme svjesno doživljavate sve podražaje koji su vam dostupni?

PAŽNJA = glavni faktor usmjerenosti percepcije – npr. coctail-party fenomen

 Selektivnost percepcije

Dva aspekta selektivne pažnje:

1. poboljšava percepciju podražaja na koje smo usmjereni
2. interferira s percepcijom podražaja na koje nismo usmjereni

• na primjer, usmjeravanje pažnje na potencijalno važnu

obavijest u bučnoj zračnoj luci, povećava šanse da
razumijete tu obavijest, no smanjuje mogućnost da
razumijete istovremeni komentar svog suputnika

• karakteristike podražaja koje privlače pažnju:

– Intenzitet
– Kontrast ili nagla promjena
– Ponavljanje
– Novost
 Selektivnost percepcije
Postoje dva opća mehanizma selektivne pažnje:
1. odozgo prema dolje (s viših na niže razine) i
2. odozdo prema gore (s nižih na više razine)
• primjer 1: razdvojenost od vaše crvenokose prijateljice
mogla bi usmjeriti vašu pažnju na sve crvenokose u gomili
prolaznika

• primjer 2: nagli pokret na periferiji vašeg vidnog polja

refleksnim će putem usmjeriti vašu pažnju na taj pokret
SINESTEZIJE
• Sinestezija (grč. zajedno opažati): fenomen u
kojem podražaji unutar jednog osjetnog modaliteta
izazivaju osjete u drugom modalitetu - “spoj
senzornih područja”

• neki oblici sinestezije:

 zvuk - boja,
 osobnost - miris,
 temperatura - boja,
 miris - okus,
 okus - dodir..
SINESTEZIJE
• pretpostavlja se da 1 od 2000 ljudi doživljava neki
oblik sinestezije
• čini se da se češće javlja kod žena i kod ljevorukih
osoba
• asocijacije dolaze automatski, ne mijenjaju se niti
se mogu isključiti
• važnu ulogu igra nasljeđe
• većina ovo iskustvo doživljava kao ugodno
• poznati sinesteti: Franz Liszt, Nikola Tesla, Duke
Ellington, Wassily Kandinsky, Leonard Bernstein..
SINESTEZIJE
• najučestalije sinestezije su grafem - boja

• testiranje: izbor točne nijanse boje vezane uz

grafem u vremenskom razmaku

• 2 grupe:

1. “projektori” – boja na podražaju

2. “asocijatori” – “in the minds eye” (većina)

• svi uvijek vide stvarnu boju na slovu

SINESTEZIJE
• život sa sinestezijom ima svojih prednosti i
nedostataka:
• može služiti kao mnemotehika i pomagati u
pamćenju
• može djelovati kao distraktor i ometati
koncentraciju

• moguć nedostatak razumijevanja okoline

• moguće neobične reakcije na okolinu
 Vjerodostojnost percepcije

PERCEPTIVNE VARKE (ILUZIJE) halucinacije

1. POGREŠNA PROSUDBA OSOBINA PODRAŽAJA

Miller-Lyerova Ponzova Pogendorffova Horizontalno-

varka iluzija iluzija vertikalna
varka
Vjerodostojnost percepcije

Amesova soba
 Vjerodostojnost percepcije
2. SLIKU MOŽEMO VIDJETI NA NEKOLIKO NAČINA
 Vjerodostojnost percepcije
3. NEMOGUĆE SLIKE
 Vjerodostojnost percepcije
3. NEMOGUĆE SLIKE
 Vjerodostojnost percepcije
4. VIDIMO NEŠTO ČEGA NEMA

paslike

Hermannova
mreža
Praktična primjena istraživanja
percepcije:
• Umjetnost
• Marketing
• Promet
• Dizajn
• Psihologija svjedočenja
• Ergonomija
• Izrada pomagala za osobe s poteškoćama u percepciji
• Robotika
• Virtualna stvarnost
• Umjetna inteligencija
• …
HVALA NA PAŽNJI!