Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»

koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

TEMA: E) SREDSTVA ZA UGRADNJU/ZBIJANJE ZEMLJANIH I DRUGIH

MATERIJALA (kamenih, prefabriciranih smjesa /asfalta, betona, stabilizacija/ i drugih
materijala sa izraženom kohezijom, odnosno viskoznošću ili plastičnošću)

Karakteristični tehnološki proces zemljanih radova:

1. iskop – 2. utovar – 3. transport – 4. razastiranje – 5. ugradnja/zbijanje
(PAŽNJA: podvučene transportne faze se odvijaju sa materijalom u rastresitom stanju!)

Načini ugradnje zemljanih materijala:

- VALJANJE – (klasični postupak) = površinsko djelovanje 'peglanje'
- ZBIJANJE – (moderna metoda, istraživanja geomahaničara Proctor& Hansen) =
dubinsko, 3D – zapreminsko djelovanje

Cilj zbijanja: eliminacija gasovite i tečne faze iz strukture materijala, odnosno smanjenje
šupljina između čvrstih čestica na minimum, što se postiže optimalnim rasporedom čvrstih
čestica, uz upotrebu energije. Zbijanjem se smanjuje zapremina, odnosno povećava gustina
(zapreminska masa) i zapreminska težina materijala. U materijalu tada dominira čvrsta faza!
gasovita faza gasovita faza 1

tečna faza tečna faza 1

zbijanje

čvrsta faza čvrsta faza

FT

V=1,0; G; γ=G/V V1< V; G1≈G; γ1=G/V1> γ

A

Faktori utjecaja materijala na zbijanje:

R

a) vrsta materijala (koherentni-sa kohezijom; nekoherentni-bez kohezije)

D

b) krupnoća materijala (sitnozrni, miješani, krupnozrni)

c) granulometrijski sastav (zastupljenost različitih frakcija: jedno-, dvo-, tro-, višefrakc.)
d) vlažnost materijala (minimalna, prirodna, oprimalna, maksimalna).

Proctor-ov opit
Svaki materijal ima svoju OPTIMALNU
γ γmax2 VLAŽNOST, pri kojoj se – zbijanjem
[kN/m3] dobiva maksimalna zapreminska težina,
γmax1 E2 odnosno gustina materijala

Standardni Proctorov opit - u laboratoriji:

E1 teg mase M=450 grama pada 75 puta sa visine
H=50 cm na uzorak u kalupu-cilindru, iz čega
w2 se računa energija zbijanja:
w1 w[%] C=75*H*M/V, gdje je V-zapremina zbijenog
uzorka [Nm/m3].
a mjeri zapreminska težina γ=G/V, i upoređuje sa
optimalnom za taj materijal (stepen zbijenosti)
Zbijanje treba izvesti tek nakon detaljnih ispitivanja osobina materijala koji se zbija, te nakon
određivanja radnih parametara pod kojim se taj postupak obavlja, kao npr.:
- stvarna vlažnost materijala,
- temperatura zraka,
- debljina sloja za (efikasno) zbijanje.

str.1
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
To se pouzdano može utvrditi jedino na licu mjesta ('in situ'), izradom OPITNOG POLJA ili
OPITNE DIONICE, uz primjenu konkretnih sredstava za zbijanje!!!

OPĆI DIJAGRAM RACIONALNE PRIMJENE SREDSTAVA ZA ZBIJANJE

Pjeskovite
W0=20-25%

Šljunkovi
Pijeskovi
pijeskovi
Glinoviti

W0=7-10%
Gline

gline
ježevi

glatki/statički valjci

valjci sa pneumaticima
FT

max A; min ν Vibracioni valjci

A
R
D

min A; max ν

GLAVNA PODJELA SREDSTAVA ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I DRUGIH MAT.

a) MAŠINE SA STATIČKIM b) MAŠINE SA DINAMIČKIM

DJELOVANJEM DJELOVANJEM
(vlastita težina) (efikas. savlađ. kohezije/viskoznosti)
VALJCI b1) udar/skok b2) vibracije

Glatki sa čel. Specijalni Nabijači Vibracione mašine

točkovima valjci

-tandem valjci -na pneumaticima -eksplozivni Vibro- Vibracioni Vibro

-valjci sa 3 cilindra -ježevi: - vučeni nabijači(''žabe'') ploče valjci -grede
- samohodni -vibrosoli
-valjci sa mrežama -vibromaksi - male/'ručne' .-sa čel. točk.
-valjci sa papučama - kompaktori -sa dvost.vibr.
ps -komb.čel/pn.

p1>>ps

str.2
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
E.1.1. Statički valjak sa čeličnim točkovima
1 NAZIV GLATKI STATIČKI VALJAK
2 HISTORIJAT - Parni valjak u XIX stoljeću; poslije dizel-pogon.
- Sada je primjena ovih valjaka sve manja...
3 NAMJENA - «valjanje»= površinsko djelovanje; «glačanje»/»peglanje»
različitih slojeva: zemljanih i kamenih – nekoherentnih;
asfaltnih slojeva itd.
4 KONSTRUKCIJA

- nosivi dio: kruta šasija kao čelični blok sa integriranim

elementima (zbog potrebe za većom težinom valjka)
- mobilni dio: dvije (tri?) osovine sa dva ili tri čelična točka
- pogon: dizel-motor
- transmisija: mehanička
- radni organ: čelični točkovi
- upravljanje: mehaničko
5 TEHNIČKE - Težina: 50;80;100;120;150;180;200 kN (300 kN)
KARAKTERISTI - snaga pogonskog motora: 30-150 kW
KE - brzine 0-max.10km/h, jednake u oba smjera kretanja;
FT

- brzina valjanja 1-2km/h, kao bitan uvjet kvaliteta valjanja!

A

q * E0
- Max. Pritisak σ max = , gdje je q-pritisak valjka po
R

R
D

izvodnici [N/cm]; E0-modul deformacije materijala koji se

zbija [kN/cm2]; R-poluprečnik točka valjka [cm].
- Dubina zbijanja (mjerodavna za debljinu sloja):
a) koherentni materijal:
w
h0 = 0,25 * q * R [cm]
w0
gdje je w i w0 stvarna i optimalna vlažnost materijala.
b) nekoherentni materijal:
w
h0 = 0,35 * q * R [cm]
w0
- broj prijelaza: izveden iz jednakosti energije zbijanja C i rada
A kojeg izvrši valjak pri zbijanju: C*V=A
C*(L*b*d) = n*(Z*L), gdje je
C= potrebna energija zbijanja [Nm/m3]
L=dužina dionice zbijanja [m]; b=širina zbijanja [m];
d=debljina zbijenog sloja [m] ; d=0,65*d' (d'=svježe nasuti
sloj)
Z=vučna sila za pokretanje [N], približno (0,4-0,6)*G
(inače Z=3,6*N*η/V)
n= broj prijelaza valjkom po istoj površini
n = C*b*d/Z
Praktične preporuke za broj prijelaza: 4-6 za nekoherentne, a
6-12 za koherentne materijale.
str.3
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
6 FUNKCIONIRAN - priprema za rad - predradnje i start: opći pregled (gorivo,
JE I NAČIN ulje), uključivanje motora i zagrijavanje, provjera komandi;
PRIMJENE RAD NA OPITNOJ DIONICI!
- rad (shema djelovanja): KONTINUIRANI RAD na jednoj
radnoj dionici; provjera zbijenosti(!)-opit pločom, sa
premještanjem na narednu dionicu kada se iscrpi radni front =
ciklični rad.
- završne radnje i isključivanje: čišćenje točkova, opći pregled
(gorivo, m. ulje, h. ulje), podmazivanje;
7 SPECIJALNI - prijevoz mašine sa gradilišta na gradilište pomoću vučnog
UVJETI voza
PRIMJENE - obavezna opitna dionica; materijal treba da ima vlažnost
blisku optimalnoj
- ako se zbija asfalt, onda temperatura treba da bude 95-130°C.
8 PRORAČUNA - Empirijska formula iz literature – kao da je kontinuirano
UČINKA I djelovanje:
UTROŠKA (b − ∆b) * v * d
POGONSKE Up = * Kv
n
ENERGIJE Inače, suštinski je ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc;
q=zapremina uvaljanog sloja: (b-∆b)*d*L; (ako se koristi debljina
svježe nasutog sloja, onda treba uvesti redukciju zapremine preko
relacije d=0,65*d' => d'=d/0,65 ili na kraju uzeti K∆r, pri čemu ∆r
simbolizira razliku privremene i trajne rastresitosti materijala:
K∆r =1/(1+(rp-rt))
FT

Tc= tvaljanja+ tkontrole zbij.+ tpremještanja; tvaljanja=n*L/v

UP =UT*Kv (*eventualno i K∆r)
A

- E=(N*Kas*gsp)/η; Kas=0,6-0,7; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

R

9 PRIPADNOST samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: samostalnost

D

SASTAVU veoma izražena, uz uvjet da ima dovoljno slojeva za valjanje

MAŠINA - položaj u lancu za izvršenje radova 1. ISKOP, 2.UTOVAR, 3.
TRANSPORT, 4. ISTOVAR, 5. VALJANJE

E.1.2. JEŽEVI /skraćeno izlaganje/

Namijenjeni za zbijanje koherentnog materijala; imaju veći specifični pritisak na

podlogu:
- mehko tlo 4-20 kN/cm2
- srednje tvrdo tlo 20 – 40 kN/cm2
- tvrdo i jako tvrdo tlo 40 – 100 kN/cm2
Najčešće su vučeni traktorom a ima i samohodnih ježeva. Težine su im 100-400 kN.
Na 1 m2 površine cilindra ima 20 – 25 bodlji (različito oblikovanih); d=100-200-250 mm.
Debljina sloja zbijanja je u direktnoj vezi sa dužinom bodlji, max.1,2*d (praktično 15-30 cm).
Broj prijelaza kod ježeva:
n = (S*K)/(F*m),
gdje je S=radna površina nalijeganja ježa [cm2]; K=koef. neravnomjernosti valjanja/pokrivanja
tla bodljama; F=oslona površina 1 bodlje [cm2]; m=broj bodlji u dodiru sa tlom.
Praktičan broj prijelaza 6-15 puta.
Kada bodlje ne prodiru više od 2-3cm u podlogu, smatra se da je zbijanje ježem završeno!
Pri zbijanju ježevima se javlja i (ponekad pozitivan) efekat miješanja materijala: bodlje koje
napuštaju podlogu, odlamaju je i podižu za sobom, a kod narednog prijelaza taj se materijal

str.4
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
prevrće... Inače, trapezast u kupast oblik bodlji koje nemaju veliku visinu, ne izaziva ovakve
efekte. Neki ježevi imaju razvijene 'papuče' umjesto bodlji... A neki imaju mrežaste cilindre!

E.1.3. VALJAK NA PNEUMATICIMA /skraćeno izlaganje/

Pretežno namijenjen za zbijanje koherentnog materijala; specifičnost njihovog djelovanja

se ogleda kroz efekat gnječenja = 3D - pritisak na materijal!!!
FT

Dubina djelovanja:
A

w Gt * p
R

h0 = 0,18 * [cm]
w0 1 − ψ
D

gdje je w i w0 stvarna i optimalna vlažnost materijala; Gt= opterećenje na jedan točak

pneumovaljka [kN]; p=pritisak zraka u pneumatiku [kN/cm2]; ψ=koef. tvrdoće gume
p= 1 2 3 4 5 6
ψ = 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,15
Balansirajuća užad, klackalice i plouge u konstrukciji vješanja točkova imaju ulogu da, usprkos
neravninama na terenu, prenesu JEDNAKO opterećenje na svaki točak: Gt = G/n.
Pneumovaljci imaju dvije osovine sa nejednakim brojem točkova, čiji se tragovi ne preklapaju!
Težine pneumovaljaka su 100-200kN (standardno); one se mogu mijenjati korištenjem balasta
(voda ili prijesak u komorama integriranim na šasiju!!!).

str.5
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent

E.2.1. Vibracioni valjak sa glatkim čeličnim točkovima

1 NAZIV VIBRACIONI (tandem) VALJAK
2 HISTORIJAT - Nastao od statičkog valjka, razvojem uređaja za vibraciono
djelovanje 1960-2000. (najprije ekscentrično postavljena masa na
osovini točka, a kasnije hidraulični sistem za vibracije!)
3 NAMJENA - Zbijanje nekoherentnih, do malo koherentnih materijala (sa
najboljim rezultatima); primjenjiv i za materijale sa izraženom
kohezijom / viskoznošću (topla asfaltna masa)
4 KONSTRUKCIJA

FT

- nosivi dio: šasija-kruta, ali sve češće i zglobna šasija podržana

hidraulikom! Na šasiji: pogonski motor, kabina, hidraulični sistem...
A

- mobilni dio: čelični točkovi, na obje osovine (ima i kombinacija

R

čeličnog točka sa uređajem za vibriranje i gumenih točkova)

D

- pogon: dizel motor

- transmisija: hidraulična (hidrostatska, hidrodinamička),
- radni organ: čelični točak sa hidrauličkim vibratorom na osovini.
- Upravljanje: mehaničke (klasične) i hidrauličke komande.
5 TEHNIČKE - MINI-VALJCI (1-5kN; N=do 10kW; širina točka 40-
KARAKTERISTIKE 100cm!)
- Standardni valjci težine 20-200kN; prilikom vibriranja
efekat težine točka se pojačava 5 do 10 puta!!!
- snaga pogonskog motora: 20-150 kW
- kretanje 0-15km/h (reverzno, iste I,II,III);valjanje 1-2km/h
- dubina djelovanja: kameni materijal 60 (80) – 120 (200?)cm;
zemljani materijal 40-60 cm; glina 20-40 cm.
Karakteristika vibracionog valjka: A*ν=const. Donja granica ima
vrijednosti A=50-60mm; ν= 40-50 1/min; gornja granica ima
vrijednosti A=1-2mm; ν= 2000-10000 1/min.
Bitno je da se uspostavi skladan odnos frekvencije vibriranja i
frekvencije oscilovanja tla, kako ne bi došlo do odvajanja-
'skakutanja' valjka ili do rezonancije=jednake frrekvencije, pri
čemu se gubi efekat zbijanja!
Rukovalac ima mogućnost promjene frekvencije i amplitude, pa
iskustveno utvrđuje najpovoljniji efekat (potmuli zvuk u tlu!)

str.6
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
6 FUNKCIONIRANJE - priprema za rad - predradnje i start: opći pregled (gorivo,
I NAČIN ulje, voda), uključ i zagrijavanje motora; provjera komandi;
PRIMJENE probna OPITNA DIONICA!
- rad (shema djelovanja): KONTINUIRANI RAD na jednoj
radnoj dionici; provjera zbijenosti(!)-opit pločom, sa
premještanjem na narednu dionicu kada se iscrpi radni front
= ciklični rad (analogno statičkom valjku)
- završne radnje i isključivanje: čišćenje točkova, opći pregled
(gorivo, ulje, voda) podmazivanje ležajeva i zglobova...
7 SPECIJALNI - obavezan prijevoz pomoću vučnog voza – trejlera o
UVJETI PRIMJENE - bavezna opitna dionica; materijal treba da ima vlažnost
blisku optimalnoj
- ako se zbija asfalt, onda temperatura treba da bude 95-
130°C)
8 PRORAČUNA - Empirijska formula iz literature – kao da je kontinuirano
UČINKA I djelovanje:
UTROŠKA (b − ∆b) * v * d
POGONSKE Up = * Kv
n
ENERGIJE Inače, suštinski je ciklično djelovanje: UT= q*t/Tc;
q=zapremina uvaljanog sloja: (b-∆b)*d*L; (ako se koristi
debljina svježe nasutog sloja, onda treba uvesti redukciju
zapremine preko relacije d=0,65*d' => d'=d/0,65 ili na kraju
uzeti K∆r, pri čemu ∆r simbolizira razliku privremene i trajne
rastresitosti materijala:
FT

K∆r =1/(1+(rp-rt))
Tc= tvaljanja+ tkontrole zbij.+ tpremještanja; tvaljanja=n*L/v
A

UP =UT*Kv (*eventualno i K∆r)

R

- E=(N*Kas*gsp)/η; Kas=0,7-0,9; gsp=0,18-0,25 kg/kW*h

D

9 PRIPADNOST samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: samostalnost

SASTAVU veoma izražena, uz uvjet da ima dovoljno slojeva za valjanje
MAŠINA - položaj u lancu za izvršenje radova 1. ISKOP, 2.UTOVAR,
3. TRANSPORT, 4. ISTOVAR, 5. VALJANJE

E.2.2. VIBRO-NABIJAČ – 'ŽABA' /skraćeno izlaganje/

Primjena u vrlo skučenom prostoru. Konstrukcija, način djelovanja i gabariti nabijača to

omogućuju. Udarna ploča veličine 20x20cm (D=20), pa sve do 80x80cm (D=80cm).

str.7
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
Težina kompletnog uređaja 1-5 kN. S obzirom na odskok (H= 10-20cm) i težinu, udarna sila
koja se dobije 40-130 kN. Dubina djelovanja 40-100 cm.
Prilikom rada, zbog ekscentrično postavljene opruge, ploča 'sama' putuje brzinom 10-15 m/min.
Pravac i brzinu putovanja-zbijanja određuje rukovalac, putem rukohvata i komandi za rad
motora. Snaga pogonskog motora 1,5-3 kW.
Praktični učinak (iz literature, za kružnu udarnu površinu dijametra a):
Up = 60*n* (a-∆a)2*h*Kv/ m
gdje je n=broj udara nabijača u minuti; h=debljina zbijenog sloja; m=potreban broj prijelaza.

E.2.3. VIBRO-PLOČA /skraćeno izlaganje/

Primjena u skučenom prostoru.

Konstrukcija, način djelovanja i gabariti
ploče to omogućuju. Ona ima mogućnost
podešavanja frekvencije, a amplituda je 1-
2mm., što omogućuje kretanje uz lagano
potiskivanje (silom F) od strane rukovaoca
(rukovalac bira smjer i brzinu kretanja-
zbijanja).

Širina ploče 40-100cm; težina 1-15kN; dubina

djelovanja 30-80 cm.
Praktični učinak (iz literature, kao kontinuirano
djelovanje!):
Up = š*v*d*Kv / n
FT

gdje je n=potreban broj prijelaza; š=širina

ploče; v=radna brzina [oko 1cm/s=36m/h];
A

d=debljina zbijenog sloja.

R

(«Vibrosol»-kretanje naprijed; «vibromax»-

D

kretanje i naprijed i nazad).

E.2.4. KOMPAKTOR /skraćeno izlaganje/

Uređaj – vibroploča
koji ima hidraulični sistem za vibracije,
montiran na vozilu – najčešće u bateriji –
naprijed i nazad!

Kretanjem vozila vrši se zbijanje podloge

kompaktorima – kontinuirano djelovanje.

Dubina djelovanja 30-40cm; radna brzina

5cm/s=180m/h.

str.8
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
E.3. SREDSTVA ZA UGRADNJU=ZBIJANJE BETONA – VIBRATORI

/ostale metode i sredstva biće detaljno obrađena u okviru tehnologije betonskih radova/

Svjež beton kao specifičan materijal ugrađuje se – zbija pomoću različitih uređaja, ovisno o
sastavu i konzistenciji betona:
a) 'suha' i 'kao zemlja vlažna' konzistencija, kao kod tzv. valjanog betona traži primjenu
VIBRACIONIH VALJAKA ili vibroploča
b) 'plastična' konzistencija – najraširenija – traži primjenu VIBRATORA ZA BETON
(unutarnjih-igličastih-pervibratora; površinskih-vibroploča i vibrogreda; oplatnih)
c) 'tečna' konzistencija kao kod 'prskanog'-'špricanog' betona traži ugradnju kroz
dinamički udar mlaza betona, čime se vrši njegovo zbijanje
d) poseban slučaj je korištenje betonskog topa gdje se beton 'slaboplastične'
konzistencije ugrađuje-zbija snažnim dinamičkim udarom – tzv. hitcem
e) iznimno, ugradnja betona 'plastične' konzistencije pod pritiskom, može da se vrši i
transportnim sredstvom – pumpom za beton, ukoliko je prostor za ugradnju ili oplata-
kalup potpuno zatvoren (primjer betoniranja tunelske obloge)!
f) specijalno, kod podvodnog betoniranja koristi se tzv. kontraktor-postupak za ugradnju
i zbijanje betona vlastitom težinom
g) U najnovije vrijeme koristi se tzv. samougradljivi beton, bez primjene vibratora!!!
Suština ovog betona je u velikoj plastičnosti koja se postiže izborom agregata sa
određenim granulometrijskim sastavom i odgovarajućim dodacima betonu.

Svjež beton je specifičan materijal koji ima neka obilježja fluida, sa naglašenom viskoznošću,
FT

ali se tokom vremena taj materijal mijenja i polako prelazi u čvrsto stanje.
A

Strukturu svježeg betona čine:

R
D

- cementna pasta (gel = mješavina vode i finih čestica cementa, koje se rastvaraju-
razlažu u vodi); ona uglavnom obavija zrna agregata i djelimično popunjava prostor oko
kontakta zrna i međuprostor zrna
- zrna agregata, fina, sitnija i krupnija – zauzimaju slučajan položaj, nasatao kao
rezultat labilne ravnoteže u strukturi betona; ona se međusobno tačkasto oslanjaju
posredstvom cementnog gela
- šupljine unutar mješavine: slobodni prostori koji nisu popunjeni cementnim gelom ili
zrnima agregata, ispunjeni su SLOBODNOM vodom ili zrakom.

CILJ UGRADNJE – ZBIJANJA SVJEŽEG BETONA JE ISTISKIVANJE VODE,

ODNOSNO ZRAKA IZ ŠUPLJINA, A NJIHOVO MJESTO TREBA DA ZAUZMU
SUPSTANCE CEMENTNE PASTE ILI ZRNACA AGREGATA, KOJI ĆE NAKNADNO
TVORITI ČVRSTU I GUSTU SUPSTANCU BETONA. Beton, kao pojam (lat. bitumen,
fr. beton) označava gustu i čvrstu supstancu, dakle supastancu sa što manje šupljina! Asfalt-
beton, cement-beton, itd...

Jedini efikasan način zbijanja betona je primjena mehaničkih vibracija, koje se proizvode u
vređajima – vibratorima i direktno ili indirektno prenose na masu svježeg betona. Fizička
priroda vibracija se satoji u sudaranju tijela koje vibrira sa čvrstim česticama agregata (uslijed
čega one dobivaju impuls kretanja m*v ali i talase unutar svoje supstnace, tako da čestice
osciliraju oko svoje referentne zapremine a ujedno se kreću u prostoru pod impulsom kretanja.
Tako energetski pobuđene čestice, u kombinaciji sa djelovanjem gravitacije, 'putuju' unutar
mase svježeg betona, sudssraju se sa drugim česticama – i gubeći energiju – zauzimaju stanje

str.9
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
stabilne ravnoteže. Ovaj proces je dodatno pospiješen i prenošenjem talasa (od vibracionog
uređaja) kroz fluidnu fazu svježeg betona: osciliranje fluida dopunski pokreće čestice na putu
do njihove stabilne ravnoteže. Kada se postigne stabilna ravnoteža čestica, nasatavak vibriranja
samo dovodi do intenzivnijeg unutranjeg oscilovanja čestica, čime se postiže rezonancija i onda
sve čestice kao 'cjelina' osciliraju, čime energiju oscilacija prenose na fluidnu fazu. Fluidna
faza, kao materija menje gustine, dobiva značajnije ubrzanje i izdvaja se iz strukture svježeg
betona – javlja se separacija faza, pa čak i segregacija. To znači da se pretjeranim vibriranjem
postiže suprotan efekat od očekivanog efekta zbijanja!

VRSTE VIBRATORA prema konstrukciji i načinu prenošenja vibracija

a) unutarnji vibratori (pervibratori) – konstrukcija igličasta; direktni prijenos vibracija u

masu (3 dinezije) svježeg betona
b) površinski vibratori – konstrukcija kao: vibro-ploče, -grede, -letve, itd.; direktni
prijenos vibracija na površinu (2 dimenzije) svježeg betona
c) oplatni vibratori – kompaktna konstrukcija vibratora čvrsto se spaja na oplatu;
indirektno se preko oplate prenose vibracije na površinu (2 dimenzije) obuhvaćenu
oplatom
FT

H.5.1. Unutarnji vibratori - pervibratori

A

1 NAZIV UNUTARNJI VIBRATORI

R

2 HISTORIJAT Umjesto ručnih (drvenih i metalnih) nabijača i šipki, te

D

umjesto kuckanja čekićem po oplati – pojavili su se

vibratori jer je bilo očito da se vibracijama postiže bolja
zbijenost, a time i druge kvalitetne karakteristike
betona. Razvoj znanja o betonu i mnogobrojni testovi su
olakšali/ubrzali primjenu ovih uređaja...
3 NAMJENA Vibriranje-zbijanje malih , srednjih i velikih količina
betona, ovisno tipu betonske konstrukcije
4 KONSTRUKCIJA

- metalna igla sa uređajem za vibriranje

(ekscentrična masa)
- fleksibilno crijevo-veza transmisije
(pneumatska, mehnanička, elektromagnetska)
- pogon: motor+kompresor, benz. motor, elektro-
motor

str.10
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
5 TEHNIČKE - dužina igle: 20 do 120 cm
KARAKTERISTIKE - prečnik igle: 11mm do 120mm
- radijus djelovanja: 20 do 80 cm (ovisan o masi
koja osciluje i frekvenciji oscilovanja)
- vrijeme vibriranja 10-40s!
- frekvencija 2000-20000 oscilacija u minuti
6 FUNKCIONIRANJE I NAČIN - priprema za rad - predradnje i start: opći pregled,
PRIMJENE stanje spojnica i ležajeva mase koje osciluje ,
uključivanje pogona i proba rada,
- rad (shema djelovanja): ciklično djelovanje;
završne radnje i isključivanje: pranje igle, opći
pregled, podmazivanje ležajeva;
7 SPECIJALNI UVJETI - vertikalan smjer utiskivanja igle u sloj
PRIMJENE - igla mora prodirati 3-5 cm u prethodni sloj
svježe ugrađenog betona
- igla treba da bude što više (100%) uronjena u
masu betona
- nije dozovljen kontakt vibratora sa oplatom ili
armaturom
- pažljivo utiskivanje i vađenje pervibratora!
8 PRORAČUNA UČINKA I - Učinak: Up= 2R2d (3600/Tc)*kv*kugr
UTROŠKA POGONSKE R=poluprečnik djelovanja
ENERGIJE d=debljina sloja betona: d=Ligle-5cm
kv=k.iskor.vremena (0,8-0,9)
kugr=k.promjene zapremine svježeg betona pri
FT

ugradnji/zbijanju (0,8-0,9)
- Potrošnja energije ovisna o vrsti pogona:
A

elektro: E=(N*Kas)/(cosϕ*η); Kas=0,8-0,9 [kWh]

R

SUS: E=(N*Kas)/η);
D

9 PRIPADNOST SASTAVU - samostalnost / ovisnost o drugim mašinama:

MAŠINA mašina je relativno nezavisna, ukoliko je
osigurana kontinuirana dostava svježeg betona

H.5.2. Površinski vibratori: ploče, daske, grede, letve...

1 NAZIV POVRŠINSKI VIBRATORI
2 HISTORIJAT Nastanak iz unutarnjih vibratora, uvjetovan potrebom
ugradnje betona u ploče male debljine, sa potrebom
istovremenog ravnanja/zaglađivanja
3 NAMJENA Vibriranje-zbijanje betona u sloju ograničene debljine (do
30cm) sa istovremenim zaglađivanjem površine.
4 KONSTRUKCIJA

- metalna ploča/greda/letva sa ručkama za vođenje -

rukovanje
- vibrator integriral sa pločom/gredom
- pogonski motor: elektro-motor
- transmisija: elektromagnetska

str.11
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
5 TEHNIČKE - ploče malih gabarita: axb = 0,3x0,5 do 0,6-1m
KARAKTERISTIKE - letve i grede dužine 1,5 do 4 m
- broj vibracija 3000-9000 u minuti;
- snaga pogonskog motora, prema učinku
- upravljanje elektromehaničko
6 FUNKCIONIRANJE I - priprema za rad - predradnje i start: opći pregled,
NAČIN PRIMJENE stanje vibratora, uključivanje pogona i proba rada,
- rad (shema djelovanja): kontinuirani rad;
- završne radnje i isključivanje: opći pregled, pranje,
provjera spojeva
7 SPECIJALNI UVJETI - vodilice za debljinu sloja i nagibe
PRIMJENE - beton mora biti sa odgovarajućom konzistencijom
(plastičan do tečan)
specijalan slučaj: primjena površinske gladilice ili
«helikoptera»

FT

8 PRORAČUNA UČINKA I - Učinak: Up=B*v*d*kv*kugr

A

UTROŠKA POGONSKE B=radna širina ploče/grede/letve

R

ENERGIJE v=radna brzina (1-5 cm/s)

D

d=debljina sloja koji se ugrađuje

kv=koef. iskorištenja vremena
kugr=koef. promjene zapremine betona pri ugradnji

Za elektropogon, utrošak energije je:

- Eh=(N*Kas)/(cosϕ*η); Kas=0,8-0,9 [kWh]
9 PRIPADNOST SASTAVU - samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: mašina
MAŠINA je relativno nezavisna, ukoliko je osigurana
kontinuirana dostava svježeg betona

H.5.3. Oplatni vibratori; vibro-kalupi, vibro-stolovi i sl.

1 NAZIV OPLATNI VIBRATORI
2 HISTORIJAT Pojava industrijskog građenja i prefabrikacija betonskih
konstrukcija u stalnim i privremenim pogonima, pri čemu se
koristi kruta oplata (ili kalupi!) omogućila je primjenu vibratora
indirektno preko kalupa!
3 NAMJENA Rad baterije vibratora fiksirane na oplatu/kalup, sa siljem
vibriranja betona za prefabrikovanu konstrukciju.

str.12
Građevinski fakultet u Sarajevu «Tehnologija i organizacija građenja»
koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent
4 KONSTRUKCIJA

- čelično kućište sa vibracionim uređajem (spremno za

fiksiranje na oplatu / kalup
- dovodno crijevo komprimiranog zraka (alternativno: za
elektropogon – kabl za struju)
- pogon: motor+kompresor (ili elektromotor)
5 TEHNIČKE - frekvencija 5000-10.000 (pneumatski); oko 3000 za
KARAKTERISTIKE elektropogon
- ubrzanje oko 2-2,5*g
- vrijeme vibriranja oko 2 min
- dubina prodiranja vibracija ograničena (20-30 cm)
- upravljanje elektro-mehaničko
6 FUNKCIONIRANJE I
NAČIN PRIMJENE
FT
A
R
D

priprema za rad - predradnje i start: giksiranje za oplatu ili kalup;

spajanje na pogon, uključivanje pogona i provjera rada,
- rad (shema djelovanja): kontinuirani rad;
- završne radnje i isključivanje: odvajanje pogona,
demnotaža vibratora sa oplate / kalupa, podmazivanje
7 SPECIJALNI - raspored postavljanja oplatnih vibratora prethodno
UVJETI PRIMJENE provjeriti s obzirom na efekte zbijanja betona
- vibratori po pravilu rade u grupi / bateriji; baterija se
uključuje po fazama, ovisno o napredovanju ugradnje u
prostoru konstrukcije
8 PRORAČUNA - Učinak po jednom oplatnom vibratoru: Up=F*d*kv*kugr
UČINKA I F=pripadajuća površina za jedan oplatni vibrator (2-4 m2)
UTROŠKA d=debljina sloja/konstrukcije koji se ugrađuje/zbija
POGONSKE kv=koef. iskorištenja vremena
ENERGIJE kugr=koef. promjene zapremine betona pri ugradnji

Za elektropogon, utrošak energije je:

- Eh=(N*Kas)/(cosϕ*η); Kas=0,8-0,9 [kWh]
9 PRIPADNOST - samostalnost / ovisnost o drugim mašinama: baterija je
SASTAVU MAŠINA samostalna u u radu

str.13