4.

POKRETANJE ELEKTROMOTORNIH POGONA

4.1 Pokretači za istosmjerne motore

+ Ua ω

R1 S1
ω0 Rp=0

R2 S2
Ia
Rp
R3 S3

Rn Sn
Ea

Ra

If Φ

Mt Mmin Mmax M

Propisima se definiraju tri vrste pokretanja:

• Mt ≤ 0.5Mn – pokretanje s pola tereta
• 0.5Mn ≤ Mt ≤ Mn – pokretanje s nazivnim teretom
• Mn ≤ Mt ≤ 1.3Mn – teško pokretanje

S obzirom na konstrukciju razlikuju se dvije vrste pokretača:

• Žičani otpornici – hlađeni zrakom (Θmax=1750C) ili uljem (Θmax=800C)
• Vodeni pokretači za veće snage

Toplinska sposobnost pokretača definira se pomoću dva broja:

• z – broj uzastopnih pokretanja s pauzom od 2tz nakon kojih je
nadtemperatura jednaka maksimalno dozvoljenoj vrijednosti
• h - broj pokretanja na sat u jednakim intervalima tako da se pokretač
nakon svakog pokretanja zagrije na maksimalnu temperaturu.

1
 Zagrijavanje pokretača - definicija brojeva z i h

Θd

h = 1.5
z=3
1 sat

tz 2tz t

Struja armature tijekom pokretanja s pokretačom (m = 8)

−
t
J ( Ra + R p8 )
ia ia = ( I 2 − I at ) e Tem8
+ I at Tem8 =
k 2φ 2
m=8 7 6 5 4 3 21 −
t
I2 ia = ( I 2 − I at ) e Tem
+ I at
Isr JRa
Tem =
I1 k 2φ 2
Iat
Ip2
I sr = I 1 I 2
Ip1
I2 R pm + Ra
λ= =
I 1 R p ( m− 1) + Ra

2
 Određivanje otpora pokretača
Ia , Me
ωm = 0 ω m−1 ωm−2 ω m−3 ω1 ω
I2

I1
I at , M et

ω0
ω

Rm Rm-1 Rm-2 Ea
R1
+
Ra

Ua If

U a − E m− 2 Rm
Rm =
Ua Rm−1 = = λm
I2 I2 Ra

U a − E m−1 U a − E m− 2
Rm = Rm− 2 =
I1 I1

U a − Em −1 Rm−1 I 2
= =λ
Rm −1 =
I2 Rm− 2 I 1

Rm I Rm
= 2 =λ = λ2
Rm−1 I 1 Rm− 2

Veći broj stupnjeva (m)

znači manje oscilacije u
struji armature, tj. manji l .
Omjer Isr/In određuje
težinu pokretanja.

3
 4.2 Pokretači za kolutne asinkrone motore

M = kφ I r cosϕ r

Zanemariva
jalova
komponenta sE r 0
Rr Ir =
struje rotora
s Rr + Rdr

Rr + Rdr
X σr << Ir Rdr
s Er=Er0
s

4
 Određivanje otpora pokretača

Rm I
= 2 =λ
Rm−1 I 1

Rm−1 I 2
= =λ
Rm− 2 I 1

Rm
= λm
Rr

pcurN= sN (u postocima)

Isr/IN – određuje težina pokretanja tj.

moment tereta za vrijeme pokretanja

Karakteristični broj pokretača (u/i)

u 3E r 0
= 13
. - pokretač s kliznim kontaktima
i I sr

u 3E r 0
= 15
. - pokretač s valjkastim kontaktima
i I sr

Prema propisima karakteristični brojevi pokretača svrstani su u sedam grupa:

Primjer, pokretač za motor: 25kW, √3Er0=107 V, IrN=140A, Mt=MN

Grupa VI

5
 4.3. Pokretanje asinkronih kaveznih motora

• Motor treba razviti dovoljan potezni moment za pokretanje i ubrzanje rotora

• Struja pokretanja mora ostati u granicama koje su zadane dozvoljenim
padom napona

Ako se zanemari otpor statora (Rs=0) vrijede

slijedeće relacije za struju statora:

s=0

s=1

s=∞ s = sp

Struja statora i elektromotorna sila tijekom pokretanja

7In > Ik > 4In

6
 Pokretanje zvijezda-trokut

Pokretanje pomoću autotransformatora

7
 Tiristorsko meko pokretanje

M I
Mn In
3 6
IUn

MUn
2 4
M i I kod mekog pokretanja

1 2
MUn/2
t
Mt
us
0 ωs

Režimi rada kod mekog pokretanja

• Simetrični trofazni režim (R3) – u svakoj fazi vodi po jedan tiristor, teku sve
tri struje, a fazni naponi jednaki su naponima mreže.
• Dvofazni nesimetrični režim (R2) – struja motora teče samo kroz dvije faze
dok je u trećoj fazi jednaka nuli.
• Prekid napajanja (R0) – sve su tri struje jednake nuli, motor je odvojen od
mreže, a naponi motora jednaki su induciranim naponima.

8
Valni oblici napona i struje snimljeni na kaveznom asinkronom motoru snage 2.2 kW
u režimu promjene efektivne vrijednosti napona
Radna točka: M=3.1 Nm, n=1483 min-1 , a=890

400 4

300 ua ia 3
u a (V) 200 2 i a (A)

100 1

0 0
0.000 0.005 0.010 0.015 0.020 t (s)
-100 -1

-200 -2

-300 -3

-400 -4

Valni oblici napona i struje snimljeni na kaveznom asinkronom motoru snage 2.2 kW
u režimu promjene efektivne vrijednosti napona
Radna točka: M=1.5 Nm, n=1488 min-1 , a=1040

400 4

300 3
ua ia
u a (V) i a (A)
200 2

100 1

0 0
0.000 0.005 0.010 0.015 0.020 t (s)
-100 -1

-200 -2

-300 -3

-400 -4

9
 Zagrijavanje pri zaletu teških elektromotornih pogona

• Problem se javlja pri pokretanju asinkronih kaveznih motora bez pokretača.

• Budući je tz << Tt svi razvijeni gubici se pretvore u toplinu, tj. povećavaju
temperaturu namota statora i kaveza rotora.
• Ako nema odvođenja topline za statorski namot i kavez rotora vrijedi:

10
 4.4. Pokretanje sinkronih motora

ω
1. Uzbudni namot se spaja u kratko. ωs
2. Motor se zalijeće koristeći asinkronu 1 A
karakteristiku (kavez na rotoru). 0.95

3. Na 95% brzine se uključuje uzbuda i MuskB

motor “uskače” u sinkronu brzinu MuskA
(sinkronizacija).
4. Za uspješnu sinkronizaciju potreban je B
dovoljan “uskočni moment” .
5. Motor A će se teško pokrenuti a lako
sinkronizirati, dok će se motor B lako
pokrenuti a teško sinkronizirati.

Mt MkA MkB M

Utjecaj uzbudnog namota na momentnu karakteristiku tijekom zaleta

• Kratkospojeni uzbudni
ω
namotaj u interakciji sa
statorskim poljem stvara ωs
direktnu i inverznu
komponentu momenta koje 5
se superponiraju s kaveznim
momentom.
• Rezultirajući moment može
dobiti jedno sedlo (propad)
koje može dovesti u pitanje
njegov zalet. Problem se
rješava dodavanjem otpora u
rotorski krug (karakteristika 5)
1 – prigušni kavez
2 – uzbudni namot direktno
3 – uzbudni namot inverzno
4 – ukupni asinkroni moment M
5 – uzbudni namot s otporom

11