~"""""""""'.

-""
~.
,'.
~'
·• .. I..

Llli~~,
"t

iNASLOV ORIGLNALA:

A PEOPLE'S HISTORY OF ENGLAND , 1.

by

A. L. MORTON'
A. L. MORTON
WITH 15 MAPS BY
J. F. HORRABIN

PREVELA SA ENGLESKOG:
ISrORIJi~itiviJLEfKE
D-r SMILJANA KRSIC
, ItA P 0 AJI"­
( .a,unlOrBItA
,:' BRm'

lZDAVAOKo lP.RiI!IDUZ!!lCE
:tVESELIN MASLESA«
SARAJEv:O - 1955
 ,

,-.:~C"~.

';..
.

•• i •.

 ~ --,

':
,,' :L '"

~I

.. PREDGOVOR DRUG9M lZDANJu,

Kiada sam napisoo gofuovo pdje sedam god]ria:

»Ova knjiga zavTsavaSe u ;ed1l9fil od na;kritiC1iij1(it~utaka
iston;e, kada viSe nego ikada rani;e sudbina na8egr,m~
svijeta zavise od sposoboosti ~roda da dooesenra9liliin
n;ega preduzme pravilnu akciju« -'-'­
/
ndsam ni sanljao kwJro Ce bI'1X> ina kako stmho:vit.
dena ova moja miSao.

Na zavrsnhn st:ramCamia
ove~ ."
u pravcu katastrofe i
naglasio ~
bez lJtoje se ta katastrofa nije ':(ribgla

ali naZalost suiV& kasno dam se

'9d rroaje S~e do

MinhezrtJ, 'a
politika iSla je put.em k-a,ii se-\ Zav.riin

Pobres koji su

probudio je !Ilacionainu

navrijeme da :.&c;koristinlo

stigne sudbina Frnncusk!

\
zemlja ide jedilim

ustrajemo, natiPri3e do
!i
narodima
na obnov1i opiIlstOSenog.sviieta .".r, ;

ZiV'Ota za sve. 'L.. ~ _~

Kao s1lo
sam rek~~
izmtjenio pravac razvitka' dogaaaja'

dtmeSen.a, bila zauvi,iek ~a:: to

vanje pogTeme po1i.'tike

poznavanje svijeta u
ikame Zilv:iri:!o.Ovu __ ,_ _,
redu zato soo smatram da je (za takVo ~jevanje' nEqmodnto bar

djelimiOntopoznavanje isOOrije naSeg n.a.roo:a.. Uer 'he' ~ Shvatiti

sadaSIrjtootbez poznavanja proSl'OSti ,it kOjOj 'lei!;! J«djeni danaSnjih

ram
dogaaaj-a, ne :roo:?Jern.t'l ta.Cno odretti.'Ii St,8 treba da se ,31m ne mamo

*0
~ta se radilo.! U 00me je, m i s1irn " svrila i vrldednoot IiStorije i
knjiga b:aJr neSto .doprinese OVOOie cilju, bieu potpuno zadovdI.)ain;

~a

Zato sam sretan Sto se pru1lila p.riliiKa ta ponovIio ili.davanje I(M!

knjige nakon nek1oliko godina od njeIrog izlaSIta ,iz stampe; Moje sada~
, ooje zanima;nje onemogucava tID da pokuSamda uCinimneJte Umjene koje
hi pod drugjin 'lJSWvdma vecm.a \l"IlIIk) uCinio. U SWlIkom sJnica!ju, cal!: ,i da
')
imam potrebnog vreIllE!Ila, IIlBJm da :joB nije. ~lo vrijeme 'Z'a piSanje
istorije dal!je ad mjesta gdje sam je prekimlo 1937 godine. .
 8 . PREDGOVOR TRECEM IZDANJU
Ipak sam iskooistio pri:lilku da lsprav:im brQjllle manje greSke koje
sam oIIkri'O ill na koje su me upor.rorilJi ikriti&uri i nmogi (itaoc.i. Sretan·
sam sba mi se proza prili!ka da zahvalim svirna Ilroji su me upazoriLi na
gr~ke k'Oje sam lll'O'.Zd!a ne bih nikada otkrio:
/ A. L. MORTON
Juni, 1944
BILJESkA UZ PONOVNO STAMPANJE DftUGOG IZDANJA
Pooavno stampanje dlrugog i1Jdanja moje Istorlje donijelo .m;i je
n:mOgobrojne primljedibe 'Old slrumj.alka,· koje su m:i: d'Obrodoole i za ko\i~
sam im neobieno zahvalan, iatko ~ sa: nin'Og'im iZ'llesenim nazorima ne
mogu sloZi1Ji. Ipak nijedn:a od nj:ib ne negirn QpSte smjernice :] 2iaik:ljucke
knjige, a joll uvijek nemam moguCnosti da pokuSam izvrSiti temeljitu
revizifjlU knjige. Osjeeam,medu1lim, da ce. taikva revi:2;ija uSkOlI"O postati
neoph'OldJn.a i j,a se nadam da ce d'O :tog vremena 'Ovo :izdaJnje biti raspro­
dato, sroce mi am:oguC:tti da tu rev±zJiju iirzlvTSim.· Da bih ow reviziju
mogad lzvrSitistO potpunije, bib bih zmvaLm za svaJku mmuru SIVih
onih kojisu zainteresovani i Sprenmi da mf je pruZe.
OktobQ.T, IfJ45" A. L. M.
",
PREDGOVOR TRECEM IZDANJU
Priprema!j'llCi avo izdan~ izwSi'O sam t:einel~i'tu rev;i!Zii(j1U iStave
, knjige 0 Irojo\ji sam vee gov<lri.o. IZVlr'Sio sam neJ:roli!lro stotina d~puna i
izmjena, oct iko;iib su nake bile ~ BtilISke, a neke sadrl'alvale i nekoliko
stranica nove materd.je. Rezultat toga je da su ne'ki dogac1aji iz nalle
isrorije, kQji su bili jzosta.'vljeni ill. n'e'pnl.'Vl1!no tuInaeenJi u ranijim
izdanjima, sada preciznd:je obradenJi. IstovTemeno su EzvrSene neke izm(jene
U saglasnooti sa tekovilnama najlll'OviJjih narilCnih is1lraZivanja na ra,znim
poljiima Ijrudske djelatnooti. Ialko nrijedna od ovdh izmjena nije uticala
na opSte prin<:~ipe, nadam se da ee me uciniti iknjigu pr:istupaCnijom kako
studentima .tako i obiCn!im C1taocima, koljiima je !Jmjiga u prvom redu
namfjenjena.
Posl:i.je duZeg 1'82lIlliSlj:anja i sa mltienjem odlucio sam da odustar
nem ad svalloog pokuSaja da nastavim sa prNmzivanjem ~ doga­
&.ja d,alje Old mtlesta na ikoone sam zavmo tkII1jigu 1937 godine. Ja !jioS
uVlijek ntiSlim d:a su pojedinooti iz isOOrlje poslednjili d~ godina joB
uvijek premalo pozna.te dabi bilo moguee im,>i!jeti je u opstim linijama
kao <mali materijal, -d>Oik: bi pdk:uSa(j da se :oYaJj clio iStorije detaljno
obrtarli, uriiStio ravnoteiu iknjige.
Konacno, radb b:ih se zahv:ali:o velilrom b;r'aju lijudi koji su 'mi
usmeno ill. pismeno da1i sugest;i1e prililkom 'revi'lli.je ave. Iknj±ge. Ialko mi
,~njih ne bi bilomoguce dataj posao ()Ibavtim, relim da naglasim da
.niko UISim. mene nesnosi. adgovorn~ za ik><ma:Cno prihvacene izmjene.
pa ista!ImE!ll;Jl. jrnena, pojedinaca, hilo bi nepra.vedll1o, da imenUljem sve,
nemoguee je. Zaro se nadam da ~ SVli na ,k:qje Be ovo odnooi primiti evaj
op6e.rliti i:7Jr~ moje .dubdke zahvalnOBti. . . .
Mart, .1948 . A. L. MORTON
,.
.1
.,'
.II
4,
GLAVA I
PLEMENA I LEGIJE
'1. IBERI \
Na najStarij.imgeograiskim tkarlama svijeta Britanfja je prikazana
kao njegov.a 'lldaljena pretstrai.a, .bezobliena gIl'tipa/.bs1lr\ra.ubaeena u
.okean koji je opkoljava sa sv.i:h strana., Ahi na nek!Ut( '00 dIVlh karalta
nl:l!jma~~e je to Sto je britanska jrugtl'Zapadna'ObaIa ucrtaxra tijesn:o '1m
sjevemu obalu Spanije. To naB 'Upozorm naC!.rijenlci!:>Q.a,'ll stolje6izn.a.
.pnhje nego sto SU !radene mape k()je su \Se~'Vlal~);a;o naSih dana'
.BTitanija mje baa V'a!n svijeta, vee na redovnOm~, pl'Q.i'p.~gni 1lrgovaCkam
putu koji je spajao mediteransku c:iMiilizacljiu:sa'~p~ sjE;lwrom.
'Ovim dug.im POlll.OI'Skiim putein divilizacija je ~.gil~tdQlmtanSkih OIbala,
,a ne prelko Doversk.ih Tjesn~ca ill Kanarla,. ".? •., .. ,' '. /
U Kornvolu, u Irsikpj, na _ob~' ,y~ d,Sk;~e saeuvani. su
'.:3porneiitCiToorallLm . em... _ . . . ~_:udi:"f.
aIitiOKii1l 1n "'f':"W:," ··..,-~'eln[7iaSe-lill Brita­
---.l;WLn~"~ .
::rilju .3000-2000 gQd:ina p(n. e:~NajstaTiji:·.~I.tMh.~ u Suter­
land'll, kqjii' pootS!avljry.a!inju taCkti •. dp ·1k0j~. &i.t doprle njfuove 1a<le
p:r:iJje nego sto su kren~ ~aiI.~e pre\kopj~ Mora do Skandinarvije,.
jasno dokaruju da je ~ put \stvairno~ao; JlJ;g :vtij~ '@IS<tavljaIo
'Se slijegan~e zemlje;krn~ jeotpoCelo'~i!l&~,~~adJu god:i!na rainije,i u
.sv.akoin pogladti~a~~ SI.~jli ~rii.Q-~aJ,a i poi-ed evtropskih
obala j<1S je -bio 74lItv~:.n~:Cto~b9g~ag mosta ikoji' je vezao
..Britanij'll sa K<mtinen,.'1rin;l :k:olilkP. zbog tjesnaca kttji sU bili uSkt, opasrni
i plitiki i po kojima ~·;.(livlj~ .~ va!lOlli. To je v!jierovaJtnojedan
oct razlaga soo 'SU se lberl.ti~li:li,:u,~taniji .
Ia!ko 0 ovtian Ibetimi:t iz Novog' 'ltalrienag daba imamo vooma mail.o
.siguxnih podataika, n€Soo'se ipaIk m:~.sa ~om 'Si~6u zalk1juCiiti
joel' su ootavili jame tragove na liou ove zemlje. NjiQ2,Yo je pleme matno
'dopcinijero· styar'arrj;q~;:l~]:ieg. ~~o~a. Bri~OStJi:Ya, n~
·Cita u lrSkdJ~ VeJsu i Zap~ Eng~~oj. Niska, tamndko.sa rasa, dugu­
Ijaste g1a:ve, naselila se veem<lm na vapnerum pi'uilrirlm bregovi:rp.a
kaji'se'1€ipezasto pruZalju poOOV' O(i'Sa.WberSke· TaJvni1!e (Saibisbury
. :Plain). Ispod 0\Tih<"brdakih g:re1:>enova pnxlarz-e njlihovi saobracajni putevi,
kao SIlo BU ,putevi Iknild (Icktnieki .Way) i Pilg.rim (P!iilgrim.'s Way),
llajstariji putevi u na50j iistoriji U niiim predde1Dma i pored om puteva
PruZa!ju se dugaCki hlFfllci, <lgTomni zemljani rarlovi, kao sto su Ilrupola
Cisberi (Ci:ssbury) i Dolberi ~~bti!ry)l) i Ikamerii amfirrea1ni ad looIjih tie
') Z\em1jani radoVi u,svom danamjem ooliku IVjerovatno su kasnljeg' porijekla,
po svoj prilicl iz 2eljeznog doha, ali su njihovi najIliZi slojevi u' lnnt>go slq~ajeva
liz Neolitika (primj: pisca).
 \
10 ISTORIJA ENGLESKE

Evberi (Avebury) najveCi, a StonhendZ (Stonehenge) najpoznatiji. Po­

ovim spomeniclma Ikao i po nJizinskim terasama koje su porugli njiliovi
'zemljoradnici moZemo zaklj'UcitJi kakva je bila kultura i zivot ovog
naToda.
VeliCina i Ijepota ovili spomecika govore.nam da su tberi bili
rnnogooiOjani dobro' Qrga:ruiz'Ovan narod. Hiljade ljrudi maralo je raditi Preistoriska fJritaniJa , I
zajedplCki da se podignu ovi. ogr<m.l'lli zemljatnJi, 1'OOOlli i solidni prutevi /' 'Glovnar:''::;Jf("c/o
lroji p&iTezuju·i:iaselfe-siUlBeljem. Tailro put Iknild spajil ind'U'Strisiki centar no kojimo Su na­
Grims Grejvs (Grimes'Graves), koji leZi na ogr<ll!!llnlim naslagama kre­ c:/<lfil ostOCl, 01,z.­
mena koje se pruialjiu do Breklendsa(BTeClklands) u Norioh, sa reli­
gioznim centrom 'U Evberiu. Niz~~__terase U~l!- na intenzirvnu cpt/II Ck rt
tezaCk'U obra!du zemlje motikom flopa,torn .SVitfagovi iberslke civilizaai~e' kvllunl '
govore 0 odredenoj s.pe(!ijalizaciji i rasporedu poola, 8to je om~gu6iLo da
napr. na:rod u Norf01lk.'Il kopa u !l"1.lJClrui,c~a Ilcr-emen, izraduje od njega

~
predmete i trguje njima sirom aijele zenUje. '
Joo oeevidniji dakaz 0 socijalnoj strudduri lbera je dugaoki humaik.
Ovi humci, eesto do 200 stopa dugi, grobnice su i pdkazuj'U na postojanje'
zaoStrentih klasnih ralZlika. Vidise da su s jedne strane pootojali glavaJI"i.
plemici, ljrudi tako mOCrrl i zna.caoinida su imali pravo da za sebe zahti-, 'j i~
jev8Jju tako wlilke grobnice za' ciju je izgradnju bio potreban ogrornan
napor velli!kog broja Ij'Udi, a nssupTot njima masa podredenog stanovni­
stva, ciji je rad, vjerovatno robovSki, bio dovoljlOO ~eftin u tu, svrhu.
Ako bi se moglo sa sigurnooOuurtvrditi da su ogromni pilramidalni nasipi,
kod Silberia (Silbury) i Madboroa CMa:rllborough) takoder grQbnice.
moglo hi se s pravom zakljuciti da su poetoja1i cak i kraljevi.
Sudeei po svemu, Iberi su bili miroljupiv p,arrpd. Medu iSkopinama
koje PotIcu'-lz-vremena:--pi'ije' prve invalZije l<elta lcr-ajem Bronzanog
doba ima malo predmeta kojd. bi se mogli klasificiTati bo arui'je. lma
malo razloga dase" nrisli da su zemljani rooovi 'lI nizinama izvudeni,
usvrhu tOIdbrane.
Mnootvo predmeta i oruda odredenih tiJpova ukaZ'Uje na to da ge'
putevima i morem od:vtijala vjerovatno Ziva trgovina izmedu Britanije
i Spanije i drugih mediteranskih zemalja. Da 1i su bili poznati i drugi
metaJ:i osim zlata, koje se ikopalo u IrSkoj, mje sigwrno 'lItVltdeno, poSto
je veoma teSko poV'Uci 1asnu granicu izmedu Novog kamenog i Ranog
bronzanog doba. USlkoro '};l'OO1itje 2000 godine p. n. e. 'U zernlju je doselhla
nova rasa alp1nsko~rpoiijiida; ovega puta sa jugoistoka i i,stoika. Po
kaxakter:istienom posudu, ovad narod je poznat kao :PehaJrski naJroo '-.
(Beaker Folk). Ovaj je narod bio sigurno 'lIpomat sa upotrebom i preradom ' ' ....
6
bronze. Oba ova naroda bila su ruSko povezana kulrurom. Nwopridooli
8l,1 se nase1ili duz istoone obale, 11 IstoCnoj Engles1koj i u dolini Temze..
lberi, i Alpini sa:sta1i. su se i izmijclali na podruCju ViltSajTa (Wiltshire), [

koji jetako postao cenia!r pre1ikeltslke civilizacitie u Britaniji, i vjero~

vatno poslije ove fuzije izglI'aden je SfloInhendZ, oIko 1000 godtne p. n. e. ,~>
Kal~j,,,~~L9!QX9~opam su u rudnicima Kmnvola iVelsa, vjerovatno.
u velikim kolic.inama, i i:l;voZeni u tOku ovog perioda.
'M
Iako je uRano i Srednje 'bronZano doba postignut znacajan nivo',
civiJizaci1e, ona je Oibuhvatila .sarno mali dio BTita7¥je. Planinslti predijeJ:i,
na z~padu Jsjeverg'bilisu, ,kao i SaGa, djetlro nase1jeni. Joo je mai!ajnije'
to"da su i nizimki predjeJi, koji danas pretsta'Vljaju naDplodniji i najbo-·

II'
, .
" I
12 ISTORIJA ENGLESKE
I 1
.Katiji ktaj ... taikoder bili netaiknuti. Ovipredjeli bili su u. to VTIijeme
:prekriWl1li ~ 1ir:'astovom: i j~ovom.-fhimom i neproh'Odnim zbunjem.
Qv~siiiile--na teSkom, vlafuom i IIl,oevarn,om tlu pretstarvljale ru
IiE!>'pJ;e}amu -p:repreku za Ijude koji su bili n~ saroo 'kamerrim iIi
bi'{jrizamm ~1eIkir~a" Cinjenica je da ove fume, msu bile ozbiJ.jnije
taktiuifu Svedo ·riJ:nSke oktipacije, a potpuno ra5kr<Cene sve do ~og
.r I m.oo.oblja. Pre,iStorisk.i. covjek paCeo je da obraooje suhe kreenjaCike
I , -vmove ne zbOg toga sto bi oni bili najibogatiji, vee zarto sto ih je mogao
najlakSe savladati orudem kojim je 'faspolagao. Ovi bogadi nizinski
I predjeli sa gustim sumama bill. su nase1l.ieni. tek p<lSJije prooalask.a velike
~ljezne sje'kfu:-e.
II
I.' '2. KELTSKA PLEMENA
l Ubrzo poslije . 700 g~e p. n. e. stigao je U Hritaniju prvi talas
Js:eltskih .dOselje.mk.a,. koji su vjerovatno dooli :jz gornje rajnSke oblasti..
I
)
<>ve invazijebile. su dio :rnaoovnog pokreta na zapad koji 5U preduzela
ple~. ~kih, svdetlokosih i tatobornih 11udi, pokreta koji je ubrzo
-.pregazio medi.~ civilizaciju, iBto tkao 8to je mnogo kasnije poIk:ret
teutonSkih pl€iIIl£ma pokorio R.i.msku Imper.idu. Pokret je otpoCeo u -drugonn
mileniju p. n. e., kada 5U ova varvar~ plernena nauCi1Ja upotreibu brooze
od mediteranskih naroda 1 svoje zrumje· upotrijebila za proizvodnju
'oruZja, 'koje je bilo dalek:o savcleniije od oril,Zja njihovih uCiJte1ja. N aibol(ji
·OOtai oVOga u Britaniji bila je pojava maca u OIbliku furta koji je 'zami1enio
manje djelotvorne nOZeve i bodeZe iz Ranog i Srednjeg bronzanog doba.
Prvi clio ovOg pOkreta bilo je prodirantie grckih plemena do Egej­
s,kpg Mora, <sami Kelti proSirili sou se medutim od Spanije do Male
.Azije. Oko 390 godine p. n. e. keltska plemena 5U op11ackala Rim i
USpostavila lSVoju kraljev1inu u plodnoj ravnid Lamba<rdije. Dosta poda­
taka 0 karakteru ovID invazija ~ozese naci uOelzarovom djelu 0 ratu
sa Helvetima, Ikoji su pokuSali da prodru kroz GaJiju da bi izbjegli sulkobe
sa gerinanskim plemenima s tlruge strane R~lIle. BilL iSll to pokreti
ogromnih plemena, Ikoja ru se sastojala od SlIobodnih ratnilka koje su
:predvodile pleIIl.e!llS1ke vade i koje je pratio veliki broj zena i djece.
MoZe se reci da su to. bile viSe nacionalne seobe nego vojniiCke najezde l
i da njihov cilj nije bio toliko plja&a koliko osvaija!l.'l!je novih zemaJ.ja
i njihOva tkolOlrizaci.ja. .
Kaoprvikeltski osvajaci 11 Britaniju su stiglli. Godi ill q,e.li. Dva
'stoljeeakasnije slij!Bd;ili su ih Briti, tkeltsko pleme koje je poznavalo
'upotrebu zelijeza i koje je OOjera,lo svoje sunarodnjake, naucene na
upotreou bronze, :ill juZinih i istoCnfu predjela u Vels; Skotsku, l'fsku i
bi'doviti predio DeVona. i Penina TreCi taJas os:vaja-ca, Belga i.z Sjeverne
Galije, koji su vjerovatno ,billi vee -p:rilieno Wroijcilani sa Teutoncima,
stigao je ako 100 godine p. n. e. i zapoojeo veCi dio poIkraIjina koje S'U
sada poznate kao Home Coon-ties.
Keltski osvajaci izroiti'E!Sali su Be sa svojim iberskim prethodnicima
-nejednaiko u Il'am.lm dijelovima zemlje. Dok su na zapadJu prevladali.
Iberi, Ke~tima je uspjelo da lSVoje plemensko uredenje, pr.eina.ceno u
jzvjesnoj mjeri, nametnu svim stanovnicima na citavom podrnCjlu
.Britanskih Ostrva.
'Y'-",'··
PLEMENA . I LEGIJE 13:
!
U vezi g' oVim· potrebno jeopisati'glavne .ikarakterlstike njlihovog.
uredenja ikaiko biBmo mogli .bolj~ r.azumjeti ilstariju slj!eldeCih .h:iIIljadu
godina kola Be OIcllilruje,pootepenim slabljenjem i ~adom plamertskog
uTedenja, cije tie mjesto, vee preinamoguCoostima, preuzeo feudalizam.
Sa .wag gledi~ta, rimsku dkupaciju treba posmatrati tkao prek;iid tog
kontinualnog procesa, j~ je ona naglo oslabila keltsku ,!ilemensku
strukturu. To 'se na<rocito pokazu~e u ~ iklraljevima zemlje koji SUo
bili prvi zaposjednuti od kasmjih osvalja-ca. . . . '.
Postanak strukture plemenskog uredenja spada ..u Goo ranije
razddblje nego sto je ovo 0 kome govorimo. U toku veeeg di1ela Kamenog
doba - ogrornnog i"a'Zdoblja k 01e poCinje po1avom samog covjeka
1
proizvodni druStveni sistem 1>io jle prim1tivrii komunizam. Hrana kola
je bila sakupljena za ~~u skupinu, Zivotinje 'koje S'U bilJk= ulDvljene,
ribe koje su bile uhva6ene, sve je to bi!Ib zaljjeklruCtki pI'oizvedeno i
zajedniCki potroSeno. Socijalna grupa koja je ovisila Old ovih zajednifrih.
temji bila je porodica IspeCijjalne vrste. U vrijeme Ibera oonovna ~tvena
jedinica vjerovatno je bila ~pcl!fodk:a, koja je u sebi spajala ,potomike
zajedniokih pradjedova. VeliCina iskopanih naseljaikoja .5U nadena u.
juZnOl] i jugozapadnoj Engl<eskoj i koja viemens}d 'Spooaju 'U ovaj period.
potV'rduje ovo miSljen1e. . .
Medutim, ova rana zajednica nije bila sastavljena Qd malllih. rodbi!nskih.
grupa, bez· medusobneekoooms'ke, socijailne i rodbhlskepoyezanasti.
Postojali su llStvari veom.a .znaJCaUni odnos:i .koji 5U ~povezi'Vali i
ujedinj'a;vali u stvarantiu' veCih grupacija, koje ~y:aimo porodicom
(Klan) 1. p1letmenom. Prvi. naci:n, na koji sU ove grupe saradlvrue bila je·
razmjena dOibara, u prvom redu hra:p.e. Analogno australiskim zajedni- .
cama modernag vremena, InoZe sepretpostavitida je ovarazmjena
bazi::rala ria primltivnoj pod1eIi Il"ooa, prerp.a lk'Djoj su se pojedine grupe
spectjlalizirale .za odre~ grane lOv{l. Druga Vidljiya f~a ove medu­
rodbinske s8.!t"aditije bil.a jle razmjena 'dJrugova p<¢ojaoje obicaj za
. rodbfnsk;u grupu da. tiraZi ~uzeve ~ zene vansvoje' grupe, najCel'ice' u .
DBtalim g:ru!pailna oS k~i!t+la-jebila u~ena razmjeriom: hralIle, kao sto·
sma gore sPoJnenuli. . '. .' .'. .
0 • • • '. '. • •
Por~ca je ustva:ri bila grupa. lzvan.redhe. socijaJne povezanooti.
Covrjek bel porodice bio je 'kao' riba. bez. vode; bespomoean i' osuden na
~~~ P=i !:ag~r~e~~~1;~~~~j;rj;j:~
Zivotbio Ispunjen. Ako bl ubio-·1.Yli p~~edio c()Vj~adrU1ie potodice,
:t..
njegova bi vlastita poroclica platila 0\Bte'tu (engleSki - wergild; veWd.
galan-as), ili ga je podda'VaJa;u ~ljstvu na zivot i ffiI1Tt ukoliko
uvrijedena porodica ne hi htjela da primi otStetu: .Ako bi on ubio'.
covjek..a lZ vlastite porOdice, .mo je vaq .zalkona. Ovazna~ajlria ulIbga;
porodioo trajala. je vrlo dugo. Tako je n,aipTitrijer' u . Englesk{)j eve do!
inv~j~ NOI"IIlana, pOi"odica jOiS bila 6rganizaci1a na visoikom stepenu
Zivotne sn:age. U Velsu, Skolskoj i IrSkoj bila je znacajnasve do:
natjnovijeg vremena. ' .' .,
I mriage ostale lnstitucije plemens!k.e zatjednice iroale su veUku:. .
Zivotnu snagui odrzale SU.se joS dugo vremena nakon sto je prlmitivni;, ...'
komuniz.am kao osnovna forma' ekoooInske organizacije i klasn1h' <XIInosa.;'
bio zamijenjen rOpstvom iii feudalizmom. Seoske :iaj~i'Ce,ikOlje . ~i'
definitivno zbrisane tek kapitalistickom industriskom revolucijom;·pre,~;.
 14, ISTORIJA ENGLESKE
stayljaju u mnogim svojim komunaln.iin djebitnoslima primitivni korn.u­
nli'am 'iro}i 'je' vladao ' prije 'llUlogO stoljeea., Ogianicen(jla 'slobodnog
raspolaga'l1.'ja" zem].jiSnim vJ.asnjStvorn. u obliku raznih naSlIjedniCikih
propisa pretstavljaju ostatke prava primitivne porodice. Mnoga prava
engleskihsrednjevjekovnih kraljeva izvodena su Ire iz njihovog stvarnog
poloZlIlja vode feuda1nog barODStva, vee iz njihovog nelk:adaSnjeg poloZaja '
vode plemerna u ratu. Grbovi su ostataik: totema plemenSke zajednice.
NajZivlji elementi evropske !Jlitera1iuTe Srednjle!g vijekanaslijedeni au iz
plemenSkih epova i gr8tih, germanskih i Ireltskih saga.
prema tome, osnovna zajednica keltskog plemena bila je rodbinska
grupa, a ove sUse. gTl,1~postepernospa1ale da hi stvorile veCe grupe,
koje su takoder bazirale na'stvarnhn iIi zam:iSljenim rodbinskim odnosima,
sve do plemena i nacije. Medutim, ekonomski Zivot Kel~ usredQtooo se
na rod'binskoj grupi. BaVN[ su se mUleSovitom, zemljoradnjOm i prvi su
uveli plugu ovu zem1ju. Keltski plug bio je mareno, lagano arude, i zaio
su morali dva puta da p:reoravaju svoja polja, uikJ.itavajuci brazde. Otud
potiee i kvadra.tniobliik njihovih p()lja za razlilk.u od izduzenog oblika
polja iz kasnijeg vremena' koja su bi\JJa obradilv.a.na teSkim plugom.
Posjed keltske Todbinske grupe, gveli2), bib je zajednicko vlasniStvo
i bio je podijeljen medu odrasle mU§ka.rre, od kojih je svaki uCestvovao
u zajeruuckom oranju i Zetvi. VaZno jle bUo to sto je gveli, ialko je mOg'ao
biti' bes1m-ajno dijeljen, ostajao zajedniClko vlasn.iStvo porodice i bio
paZljivo Cuvan kao elronomska jedinica. Ako bi se zaOOtrio pritisak
populi'acije, jedan dio porodice bi se otcijepio i stvarrao noVi ,gve1ina
drugom mjestu. To de bilo lako jer zero1je nije nedostajalo, iako je
moglo doH do nedostatka iSkrCenJEj zemlje.
PoljOIlrivreda Kelta bila je u suStini p:r.iJmitivna i njihovo oranje
<!esto niJe bflo riiSta ~ do:gre1:>anje po povrsitii z~je. Ipak su im savrSe­
nija upotreba meta1a i tehnicki napredak u formi pluga orn.oguCili da zapo­
sjednu nove prostore. Neposrecl!no iza Ikelt8kog perioda Be.Igi su u'Vle!1:i
revolucionarnu no$u, tesJ.d:plug, 'koji su vukIa, dva 'ill cetiri para
volova. Ia!kosu tnoCvaJme hrastove Sume 1 dalje ostajjlale neisklreene;
upravo u ovorn 'razdoblju oIpoeelo je kretanje itaselja u pravcu dolina,
kretanje koje je SaliBber.Sku ;ravructi, Dauns i Breklends u Norfolku
.ootavilo 'kao gotpw nanastanjene paSnjake.
Iako keltsku plemlEmSku zajednicu ne moiemo OZIUlICiti kao
be;!lklasnu, njena klasna podjela n:iJje biJa OiStro poVl1Ceria ,ruti od presuJdne
vaZnostL R~~,Jzm.edu vode i slQbodnog plemenskog Covjeka nije
" bila u, t~ sto bi vOda' pnP&i'oo ne!koj ViSoj klasi., vee sarno u tome
atb, j~ on zauzim.ao viSi pdlloZaj. Klasna pod~ela koja je postajala bila je,
, kaKp fzg1eda" uglavnom rezul:tat ~oravalll(ja stanovniStva novooovojenih
krajev:!i. !ij'ije vj'elrovatno da je imala oblik !l'opstva, osim u naroeitim
okoln~. Tehnika proizvodnje je joS uvijek bila suviSe nerazvijena
da bf rop.s.tvo 'bilo ,ekanomski lllDgUee. VelSki zaikdni ostavljaju utisalk
da su dva narOda ~vjela jed:an pored dlrugog u slObod!nim i neslobodnim
zaseocima. DomaeestanovniStvo u neslobodnim zaseoc~ rUje billio
") urazi kao gwely, gaZa1l48 jengieski weT-gild potlCu jz ang!08aksooskih J
velSkih pisanih zakooa i prema 'toaileiz perioda mnogo kasmjeg od perioda lXlSto­
janja preistoriSke ptemenske z'ajednice, 0 kome znamo samo onoHko koliko nam
.arheologija i razvitak jezika' 'govore (pr:l:mjedba pisca).
PLEMENA I' LEGIJE
, ,,'
-",
~loatisano ,od mase
s~ ~a;
,
vee
'
ne~o od voda '1
, , ~'
, -i~j~jedmka, koji SU ~,pqjavili. ,Cim je,izvTSenakolooizacija. OntSti,
':bez sumnje ~moguCno9ti(la iskoriScavalu rad ave t>elike poluropske '
1 .kll:iJ!e, 'koji je stvarno temelj njihove sve vece moeL nva moe' i bogatstvo "
stvatali su ~ ootriju raiHkIu imleQu voda i osta:Ie wane slOOodnih :.
pripadnika plemena.
Dolazaik B~ otvorio r,jle .i, novo i veoma· ~~jno razdoblje u,
razvoju ikeltsJre Britanije. Ako ih 'UpQi"edimo sa GOOima. i Britima, virlimo
,da su imali 'l"arz:vijen1ju poljoprivredu i juZni i ~ krajevi' Engleske
'ubrzo su se, 'kao sto je zabiljeZio Cezar, pretvorili u, Zito:rodne krajeve.
UW~LYIi~~_,poCeli su nicati i. prvi grad<Wf kao'su;-jeSt:- 'Albansi
Kolcester (Colchester). -OVi', 3.dOvi su iako 'Irisubili ':riiJta viSe n 0
--mf·-maca·ar{koo.1iriiSt
. rostran' 'adena se ohroi"El!Uni~z~ i
'~~nisirili'~jU~-OO!~I~~'Bei\iiLsui~aiLtije9na-veZe sa
'G:illm~: i ,iiriieaurijihSe t$ZVila.~Ov.n;;t trgQvina,.....iakO- .ne... veliikih
razmjera" Sa trgoVinom dqHo, jtt, i ,do kovaa:Jja .P~JlQll~a. 'Briti 9U
upotrebljavali gvorzxlen€ Sip'ke slime 'nedoVrienim ~. medutim
uSk()l"O je otp6Celo i kovaDje zlatnog novca' po ugledu na ll'laIkedOIlSke
zlattiike koje su dOllflSili, trgovcisa Kantinen1;a Zanimlijivo', je primijeti.ti
da su ovi novci poatajali grublji pos~lesva:kog novogkovarija, ali
-vcijedno 1e zabiljeZiti i to da u Engleskoj nije bU;>iSkovan" nilkakav
zIatni novac od zaV'.rSetlka rimske dirupacije do vlada~Edvarda ill.
Uporedo sarazvojem poljoPrivrede, trgovine i 'gradova .IJlO!6le vode
-poeele flU da z,ahtijevaju kraljeV\Sku moe nad proStran:im dl>lastima. Tako
je za vrijeme Cezarove .1nyazije Ci:a~a ~~~ Britanij~ bila teoriS~i
:podredena :n,ekom Kaslv,e1a'll1lU, ciJl le glavm \.grad Vlerovatno 'blO \
KolceSter: i:' '
j ,."
;3. BRITANIJA . POI;( .vL~DAVINOlVI
,."" '
Pam: ,~!mI!.: "'Vuk!a je
~~~iedi,~&~~" ,,<; l,e-,~~.-:-
ostrv0 uuo. cu~~~ , ,1Sto vnu~,~:
]Ie . " ,_
zapoeeo vee od 2000"JI'odfu~ p.n.e.,: T:daljiE!f' ~'~ nas
invazija bila ~e diktir,ana y:iSe: s1lI:ateSkitx1 Jlego"ek~
B~tanija je bila centar iZ kogajebio'~van
:siU,~~, !N:,~~ffucr prel8Zili Kiiffiil, da.1£~~, .. .~_
:~W:1a,,~..huntOviiicrnaJ~:SU ,-" ,'IE$'}"i~,'rOlitabrerije, ~u
'bdtskim p1e.mmima. Nije ~o"1li~ u to~~mlo za awaja­
:njem Britanije, ali je bUa, nuZna nekavrita kaZne'Wil. 'Ei:spedicije da hi
rin:l&ka dirupacija Galije :mogIa aa
se smatra osjgu.ta;oom.
RimskOm imperijalizmu, 'koji je bazirai> na l'liIIZ'bo1n:iiCkom pljaC'kanju
provin~ bio je potreban sta1ni pobet !Ilaplirjed da bi Be zrulititio'
centar, koji jepmtajao sve vUe pai-aiitski. !MedUtim,~J5 D. n. e. ::,.
:Galija je bila ponovo osvojena i ~o je<fiiitiio'pljaCkanJstr§UIiib
.rimskih ,trgovaca i lihvarSldh bpitalim. Nit!' puno stoljeeelkasnije ttim
je' opet bio, sprenum da proguta nOV'll' pfOVinciju u Brl~Ii.' Kasnije' I,
.cemovidjeti da je zOOg sve veCegotpora nanogul:noStaa se nastavi
sa ovim proeesom apsor'bovanja dovela direktno dd, pada Bimske Imperije.
Usvakom slucaju, dvije Cezarove invazije bile ~ 'neMo ~nego
.ogledanje snaga. Prv,a jle biltl ~ u .lj~~, ~ gQdine-'p. ~ ~,,~~'1~ .

 16 ISTOE,IJA ENGLESKE
le~ i,konjl~k.im odredom,.uikwpno oko 10.000 IjudL Bill'su postignuti
n@U$p)esi, ali o:tpoi"· je bip jak, i slje,dece godine iSkr~ala se arroija
. Old' dk:025:()00 ljudi. I>reSli 'SU Temzu i KaSivelaunov glavni grad bio je
unia~n.,Nakontoga,Cez~ je otisao, uzewi taoce i osigtiTavsi oheCanje
da cej;>obijedeni placa:tl porez. Nema niikakvog svjedoean'Stva 0 tome da
Ii je ovo' obeCanje bilo ikada izvrSeno. ' ..
U t<:*-.ud~y.~!le.set godina izmedu prvog napada iinvazije godine 43,
n. e.. kOJorn je poeela okupaCija Britanije mnoge stvari su se izmijenile.
Iskopine pokazuju da se u ovorn periodu nastavilo, intenzivno e'konomsko'
prodiranje u jugoistOCni dio ,Briltanije. Trgovina se matno razvila, zito
, i koZe mijmjani su za p~de i raznu luiksuznu 1'0Ibu. TJ;'govci i kolcmisti
doseljavali suse u velikom braju i: porast gradova bio tile tollid da je'
50 godine n. e., :SaJmO sed8.n:!.godinapasli;je KJaudijeve' invazije,' St.
Albansu, ill Verulamiumu, d~je]jen potpun status rimskog mU!IliciJpija,
sa civilnorn samoupravom i pravom rimSkog gradanstva za njegove
stanovnike. Britanske gornje klase poee1le su da imitiraju 'l'imski nai(!:in
Zivota ida grade grube iroitacije 'l'im8kih kamenih vila.
, Kad je Beadicea podigla 60 g. n. e. lcene na ustanaik i opustOOila
Verulamium, Kolcester i London, u ova trigrada, po proojeni rimSkog
istoricaJra, izgubilo je zivot ako 70.000 Ijudi, iako. je ova citra vjerovatno
preuveli!Cana. Ova pobuna biiJla jlEl natjozbUjniji otpor sa kojiJrn su S'e'
Rimljani sUilrobili u jumaj Britaniji, i nema sumnlie da je laikoea sa
kojom je zemlja oovojena bila uslovljena' uglavnom e'konomskim prodi­
ranj~ .u taku prethodnog stoljeea i pooteperdm raspadanjem keltsloolg'
p1emenskog uredenja. ' " .
Rims:ka dltupac:iJja 'Britanije trajala jle 'gotovo 400 god.i!lla i postavlja
pred istocicaTa dva vaZna i u.sko povezana problema: do kojeg se stepena
razvio proces romanizacije i kolilk.o su trajale njegove posljedice.
Britanija se pod vlaSCu Rimljana podijelila u dva dijela, gradanski,
ili niiinski di'Strikt,' i vojni, ill plan.i.nski distrikt. Vels i Citav prootor
sjeverno i zapadno od Pika (peak) sve do RirnSkog bed:ema (Roman,
Wall), 'koji Be protezao od usca Tajna (Tyne) do Karllal.iJa (Carlisle),
saCinjavali su vojni distrilk:t. KaTakter okupacije ovog vojnog distr.iJkta
potpuno je jasan. MreZa puteva i vojnickih drvenih straZarnica prekri-'
vala je Citav pl'Cl&tor. Sjevemo od Jorka i zapadno od Cestera (Chester)
i Kediona (Caerleon) nije. bilo macajnih civilnih gradova. Tu su bibe'
Sl11deStene tri legije, jedna u Jorku, jedna u Cesteru i jedna u Kerlicmu.
B~ je 'bio gusto naseljen pomo6nim trupama. Ukupan broj ljudi u.
~ garnjzonima u provinciji iznoSio je oko 40.000.
_.' Domace stanovniStvo vojnog distri'kta nije bilio naTocito uzbudeno·
okupacijom, sa ~, vjerovatno, ill lkrajevilJ:na p~ Beclema i ako·
glavnih stanica. Cesto se dizalo na ustanke sve do godine 200, ali nema
razloga za, pretpostaV'ku' da je n.jihovo plemellSko uredenije bilo oobiljno:
ome,tano jer se ono ponovo pojavilo neoSteeeno, nekoli!ko stolj~a kasnije,
U prvim velS'kim, zakonima. Citav ovaj kraj bio jlEl sirOIllaSan, pust r
brdovit i, niCim nije privlaCio pohlepu osvaja'Ca, osim Z'bog metala koji
su se ikppailli u, VeJsu.
" U gradanskom ,distriktu situacija je bila drukcija. Britanija je
hila veoma cljenj~na kaJo proizV'O(iac zita i svake godirle velike kolicin~
pSenice ~voZene su u GaJiju, sve do godine 360, kada je ovaj iznena:dni
prestanak izvoza qio.jiedanod zloslutnih makova raspadanja rimske moeL
PLEMENA I LEGIJE
19
ltalija je prvenstveno bila zemlja S'.i!tnih seookih ~j<lpJBjednika
:a :Q;jeni dovi ,bilisu sarno trgavaclti ~entri u ~j~suse dps1a:bljiv:all
gra.
svo~im potrebama. ~d. v::emer:a :a~a IZmedu Rima ~~~~~26~200
:godilile p. n. e.) 0Vl SltmpOSJedi 'bili su J?GStepeno li:kVldiram InJihovo
su m,iesto zauzele ogromne :fa.rIile, obradivane od strane veJiikog broja
Iobova. ltalijanski oolljakbio je otjerap. sa. ~je isto kao, ~to je u
periodu od sesnaestog. do osam:naestog stolJe:a sa ~je bio otjelJ.'an
.engleski seljaik. MJedutun,dok Je uEngleskfcjj .~aspmi S!,tnopmjedni&e
po1U'Op'rivreile bio prs(:en porastorn kapitalistiCke llldustrije u gradov.ima,
u ltaliji to nije. bio sll!ca~ ...Indua.trija je OIStala n~ v~!1 niskom stepenu
razvi1lka a p r oo.zvadn!1 . e gotovo u potpunasti za. Qbov.slkog
.:!~4.I!,..EOISljedlca toga biO Je nag r gova&og 1llilvarskog kapi a
bez odgovarajuCe inrlusttiske baze. Dosljedno tome PoCetl se; naroeito u
;samom Rimu, stvar~ti ~~obrojni parazitskivpt'0letarijat kojli .je imao
gradanska pra,va, all IDJe Imao sred~tava za Zlvot. OvtHtv~je mase
naveliko od strane. trgovaca i ~pnika porezakoji su Pred ik:raj
l'epublike zi:tuzeli mjesto s~ adstokratije prO\J2lrO,kova:lo je teznju za
-osva~~jem n~ ~~id~ ~ Clje ~i _pljaOke "m",li'Zivjeti
drugl, 1 proietatiJat 1 ikapltalisti. '.
i jedni 1
"
Trebalo je da ove provincije takod~ snabdijevaju :rum po,iaCanjima
:za aJrmiju robova od· kojih je ovlsi!fu Qjelokupna rin;lSka 'ektmoIllika.
Produ'ktivnoot robovskog ra~ uvijek je bila niska, a, ,rimska armija
l'obova ~je .mogla da reprtod~je ~u. sebe. ~~o je'~!> OPadanja broja
:stanovniika 1 ne<iostatika T~. sn.' 1 u .provmCl]8ma 1 11 centru. Kada
SU OISVa:jllUlja dostigla takavpbim da s~aza1o da je vo;iniClki ~6e
zadrzati . ,asimilixat' no~ .ene te.iitorije, pad' je bio n~OVan' 0
je ~io p~wemen? i. dje~mo,zausta'!~Je~ '" ljim metodan;la eksploatacije
;1 kOJlma Jep:r;vobltno ro~vanJezaonJenuepo .nekom ~ ktnetstva.
Politioeka org.ahizacija ,~.e' ~n.'je, koja' 'je pofoPini 'hi!Ja Vojna
,.e ')
diktatura, doprfuijela je~an:ii1 6vih sl8!bostinep~kiditi:int:lvend:in1a
~~~ pro.vinciskih. sup,~~.generadakOji,~' pok~av~ da: sv9i,e III
leglJe lSkorlSte da za se~OISlguraJli,vlast nad CIJeIom ImP'e'1'iJQIn. Brita:­
nija, kao udaljena i ~jen::i provmcfja, llaro{!ito 'Ij~ ',i¥1ti1a ,pti ',oVID
sukoba jer je u njima',-~'~:<yr~a do: vr~~gu~ila '~~ dio
svoje ljudske snage sarno' '~~~:~' !>l . .S,,:.:lllQgli~.'
ise ·:z~tj~.Vi 'fakvih
,avanturista kao sto su bili'~(~!33)i: ,".' ',' -'~407)" '. ,
.tven.;'~:=":,g~to~tt;,~:~~~~~,:y;
napadne. U cetvrtoon swljecu 'naSe ere'vefika seoba IiarOCla:'p~o"'~
pust~j.a i Evro:p~ I?rett:na .zapadu ,~renula j~ germanslfa'Plenie.rla'1o.1a
su ZlvJela u blizHU gTanlca ImpenJe. U:t?I'OCl. ovog pdkteta prilieno su
nejastrl, medutim njegov,poeetak mo.zemo ~ti 11 soobi HUiia, mongol­
skog plemena iz CentraIne Azije i!iji, su Pasnjaci bili usljed klimatskih
promjena pretvoreni u 'pustinju. U poCetku gennanskim plemenima
bHo je d~vo11avan(), pa cak su, i pozi~~ dapr~;t ~ce rimSkog
caxst,va gdJe su se stapala sa dornorodaOkim stanO\'lllStvom 1 djelitnieno
romanizirala. Postepeno, 'kad je njihov pritisak porastao, centralna vlada
poeela je da gubi vlast nad udaljenim provincijama i one 'Btl jedna po
jedna pregaZepe od varvarskih plemena k.?ja su 'UBpootavljal,anezavQle
kral!jevine ratnickog kara:k:tera. Neke ad nlih zadrZa1e su gotovo potpuno
:rimsku kulturu i jezi!k a druge su bile ~Wo potpuno varvaxske,
2*

20 . ISTORIJA ENGLESKE
Britanija, kao najudaljenija i jedna 00 najugrooenijih provincija, '
b~. ,je OS'Ii!'len:a da padne medu prvima i najpotpunije je izgubila sv~
romanski' karakter.
, ,. .Prvi n~padi n.isu do/Hi. 00 strane! germanskih plemena s one strane
Sjevemog MOra vee su ih izvrSili nepokorerii Kelti iz Skotske i Irske.
To vee sarno po sebi pretstavlja znak pada rimske moei jer bi u. ranijim
vremenima ovalkvi napadai!i bili odbijeni bez poteskoea. poslije jednog
mmiog periooa (00 250-350 god.) iZVI"Sen je citav niz napada na
BritaniJjlU od kojih su nOO dopirali cak do bedema Londona. Rimske
.vile blle su popaljene i UpustoSene i poolije 360 godine rijetko kad su
nanovo izgradivane. 'Utvrdeni gradovi izdrzali su duZe ali posLije 4~O
godine nije viSe kov~ novae. U Sil~u (Silchester) je naprimjer na
forumu naden grubo",otesani kamen sa oghamskim naipisom prema kome
se IlliOZe zakljuciti da se keltsko pIen:JJe'l'lSko uredenje poCe'Io ponovo uspo­
stavIjati joB prije anglosaksonske invazije.
Nakon prvih inv~id:a ~~a vIast se ipak djelomieno staibUizovala.
aLi godi!t~_,tOlj!ya d()gadaja. dovrSil.a~!l dugi pe1;iOO rims~e vladavine.
Jedanoo: njih bio j"i!:PillaiiiiK]{\QnStantiiJa koji je sa cjelbkupn,im trupama
koje :ru.~.bi:l;" s!,~cion~e. u_J.~~ita~pJ~ J?~~ao 4a .osi~ra c~ki pri~esto.
D:r'Ugt Je blO p~Iaz ogromnog. bro] a . g~ ratnika prelro Ra]De U
Galiju, cime de Bi:!ti:inij?-.l?ila otSjecenaoo.romair.'lskog svijeta rIegijama
koje .sU napuSWe britansko tid sprijeeen "povrataik u Englesku.
,Godina 407 dbicno se naziva .. godinom »Odlaska Rimljana« i u
neku ruku to je i pravilno. Ovdje se, medutim, nije radilo 0 nekom
pr~1jenom' planu Rimljana da napuste 2Je!IIl!lju. Konstantin je samo
zelio da zemljikoju d~ posjedovab dada joB '-ll0ve provincije, a nemo.­
guenost da svoje legije povra:ti treba uvijek shvatiti kao slu1!ajnost. Ali
te godine prestaj.e redoviti dolazak novih carskihgUvernera i sluZbenika.
, Narod Jume i Istoene Britanije, Cije je plemenskoliredenje bilo uniSteno,
a nova civilizacija pos1ednijim dogadajima znatno oslabljena, ostao je
prepusren samsebi, morao improvizovati sopstvenu vladavinu i sam se
braniti od SV'Ojih sunarodnjaka iz najudal~enijih krajeva ostrva koji
nikada nisu bili pokoreni.
Karla se oko ;~~35,Qpojayio _IJ,oyi neprijatelj, .anglosaksonska
plemenii;-1ioja sulij:tiia- namjeru da osv~~ zemiju i da se u njbj nasele
i 0 kojima se' vee proSirila fama kao smje1.iql napada(!:ima, nasao je vee
uniStene mnoge rimske gradove. Naj'bogatiji i najcivilizovaniji dio
ostrva na .k!o.me su se iskrcadi bio je opustoSen vee prije njihovog dolaska ..
Centralizovane uprave je 'Ilestalo, a nijeno mjesto zauzel'o je nekolilko
manjih kneZevina pod nadzorom lokalnih posjednilka ili vclikaia koji su
sa SViajim naoruzani!m bandama bili za narod opasniji negoneprijatelj
od kojega j~ ovaj traZio zaStitu. Iz svih ovih razloga u Britaniji je ostalo
ta:ka malo tragova rimske vladavine a anglosaksOl1Ska pobjeda bila je tako
.potpuna.
,.
~~ • •iU@i!;;;q!if¥t,,!;:r:r;~;:::~;\{ .
GLAVA IJ -
JACANJE FEUDALIZMA
1. ANGLOSAKSONSKAPOBJEDA
Period ~u godine 407 karla je Konstantin h.;veo "llegije iz Brita­
nije i godine,}l!!!17lkada. ISe u Kentu iskrcao Au~ noseCi ne sarno
hriScanstvo veffObnavljajuCi koptalkt. sa gJ.aomim~jaJnjem dog/ilt1aja
u . Evropi, ootao je do danas mi~. Ni9u se sa~Vale. IrlIk.:.akre pj.sane
rlj~i sem m.elanholiCne rasprave l£aIuc1era DZiIdasa {GiJdas) »0 propasti
Britanije« alise ana, iailro pisana--560 godine" matno ~ sa'istorijom.
Obicaji samili osvaljaea 0 kojjtna: je oko godine 731-;pmao Bid (Bede)
izneseni su zbrltano, oskudno1} eesto i netacno.,isfi:);,lmbi'u »Anglosak:­
sonskoj hronici« pisanoj' neStaprije godiD.e 900. Podacikoje IIlbf.e da nam
pruZi arheo1ogija taJkoder SJt~atni, jet niski !live) ciVnizacije osvajabi
nije ostavib tragOVa iz p~ godina: njihovog dOseljenjasem osla~
sadriaja njihovih grObni,~a; Ipak se iz ovih podataka <klpunjeojh p~
dokumentlmai kritiCko$1 uPotrebom istorlske ~je moZe -sastaviti .
Qvaj prtwvizorni pregIed;~tka_ i kaxakteI:a anglosaboil$ke ·invazij.,
Ve~~_ooW.aCa W!p~leiz, najzaostalim~najpri7n!tiY.nUjji,~_
, p:emena, .il:,g)~~,_~Ylel~ ObUskOlll-U.ffjtJ,OKO ~tct~l.
Dans'k:oj. OVJLPIemena, _. Ii i _~ci; '. a $1 yeOina., , . ~ ~ . ' _
f?Oreajima, twania~~l;l~cn~.
a,: .~M1?:,.nJi!:"~.'"'.
i rpostojaJa iiekam , ~.'a. ' ,~a,.'JtOJ_~".obi~o
naziv 'u Jutirila bili,sIt '~e.i:'oVamo·edD.o ~'f}f"ernbna: Iz donje
rajhsk~ obl~ti.' Medu-~Jnma lWfiijani.· • {tii!ur:sakilPlj8ll
pomoeoo trope u pos1ednjim dab~~l~~.\.Kenhi i na
ostrvu Vajt- (Isle of Wight) gdje suse " ", ,sVje8:o~(:H) ll&"odu
. viSeg kulturnog mwa nego sto sut;Dli ostali osvajam i govoreonjegovam '
makar i posrednom kontaktu'sa fimskom ci~cijom. Ima dovoljno
razloga d8. se prihvati vee tradicionalno mtiiljet:Qeda ~ Juti:bili Od strane
jednog bri1Sk'og vade pozvani da uc1u !\l zemIju kao saveznici, a Zatim
protjerali svoje domaeine.. Sarno u Kentu !IlUJgU sa naci makar i sLabi
tragovi kontinuiteta sa obicajima i zem1joradD:jom Rimljana: Kent 'je,
zaista, imao potpuno drugaQju stlcijalnu .str:\tiuru 00 ootalih krajeva
Engleske, prel~i izravno od ~og stepena individualne zem.lljoradnje
seljaka nakapitalistiCku zem1jocadnju.
U cjelini, sooijailho 1Jl"e4enje osva:ja&. bi10 je joB uvijek p1emell6b,
,sIi~no ltelf3fOiii, 'aaiO 'stO-fe-oplSanO u prvofgiaVLJ31ee-zgrooiiife'8iO­
osvajarekao cjelinu budeiii6 ntiiVa:1i-~-wroJe, razumije se,
ovo ime poeelo da sa upotrebljava U!k nekoliko stoljeCa kasfiije. Englezi

 22 ISTORIJA ENGLESKE

su bill viSe 2Jel11lljorarlnicki nego pastirski naroo, a njihovo premensk9'

Uiclfenje' poeelo Se niJ:gJ.Oo raspadati vee prije njihovog dolaska u Britaniju..
EVrOpOm \SU se S:i:rili masovni pokreti seljenj~, raznooe6i i SltUpljajuci.
pnpadtrlke srodnih plernena. Od cetvrrog stoJtieea u Germaniji se vee­
. dobrOo. ucwstila kraljevska :institucija. POojavi'la se i klasa profesionalli.ih
ratn:i:ka koja se razli'kovala i bila viSa POo rangu od seljalka koji su 1Se"
sve ViSa iadovoljavali obradivanjem zenrl:je i zel:jeli -sarno tOo da je mogu
obradivati u mirn. Porodicna je zajednica gwbila svoju.vainos! na tiednoj
strani u koristratnicke skupine, o1ruplJjene oko jednog woe i vezane uz
njegovu lienoot, i na drugGj strani u lkorist cisto mjesne seoske. zajedrrloo..
. S~ ras,padanja znatno_ Be l>GveeaG samim invazijama. Prvi na;padi
na OIbale Britanije bill su vjerovatnG d(jelo nihlih ratnickih odreda, a njihov
je cilj biG da Be poveea bogatstvG i slava klase ratIiika nasuprot zemljo­
radnicima !koji su 'Be drZali svojih kuea. U petom stGljeeu, umjesto poje­
dh,:taOnih napada, Vrl!enG je neSto 8to je viSe Jiiffio na nacionaJne seobe.
DOk su se u :prvim slucajevima stvarala mala, nezavisna naSelja duz obale,
.maZe se pretpostaviti da je glavna irnvazija bila djelo jedne iIi dvaju
ratni&ih hGrdi; kao 8to je. hila horda Danaea Ik.oji su gotov'o osvojili
Englesk:u godine 871. Ovakova je horda bila sastavljena i od ratni:ka
i od zemljoradni:ka daksu neke hOl"de,.lk.ao naprimjer danske, vodile sa
'0 ~

sobom i zane i djecu. ViSe zemljoradrrlkai njihOov.ih porodica vjerGvatno<

je do~nOolk.asnije, inedutim u svakom slucaju glJa:vni udarni lOdred invazije­
biG je sastavljen od ratrrlka sa 'boljom ratnom spremom i uvjeZ'balnijih.
Naselja koja su stvorena poolije invazije pretstavJtiala su po svojroj
ramovrsnosti nijeSoviti i prelazni karakter osvajatkih hordi. Na jednOffi'
mjestu odvojila bi se srod!n:i.Cka gtupa i grubo podijelila zem1ju na jednake­
dijeloV!e. Na dnlgom hi Be mjestu smjestio ratnik sa grupom potCinjen:ih
a na treCem ostatak Brita kOoji subi~'i prisiljeni na ropstvo (cesto su jedi:ni
preZivjeli bili upravo tmi koji su vee bill 'robovi). Glavna posljedi.ca
invazije, stainog kreta;n.ja i ratovanja bilo je zdruZivanje pobjednika i \
pobijectenfu u najraznOovrsnij.im ikombinacijama, jacanje militaristiOke'
organizacije i slabljenje srodniokih veza. Iz istih razloga porasta{) je
. autoritet kraljeva i pned kraj ovog peiioda oni se pojaV'l~uju sa zasad ,>.~ .
joo nejasnim i ogran:icenim zahtjevom da budu smatrani za jedine i
konaene vJ.asnike zernlde.
Pojedinosti oVih oovajanja sada subeznadno izgubljene ali se ipak
mogu Telk.OOstruiratiglavni obrisi i cak navesti nekoliko pribllinih datuma
ovm dogadaja. 0 Jutima smo ~ govOorili. Obieno Be navodi da su doselili
okOo 450 godine. 0 :Angllima nije nam poznato niSta odred€ttlo, ooim da 5IX
kr!i\oj~ stoltieea drZali sje~ro~nu obalu i srednji dio ostrva (Midlands).
MOze se p:retpostaviti da je pohizna taOka njihovog poh'oda vjerOovatno­ , "
bilOo usee 'rijelke Hamber (H'UlIlber) i da su doline rijeka Trent i Ow; -.-.,~

(Ouse) bile njihGvi putevi. u unutraSnjost.

N~~9.o.~:U ovih navedelnih,d,atuma prodda je u zemlju ikToz
zaliv .~. (Wash) horda Sa<ksonaca. Ploveei uz rijeku Ouz u dugaCkim, ; ',~

izdubenim camcima, napadaCi su 'prooli k<roz Fen Kauntri (Fen Country}·

i iskrcali se negdje u blizini WmaSnjeg KembridZa (Cambrid~). Odavde "
su krenulir prema jugooapad'U lklnIDi putetn i prodrli u IstoCni Midlends
i do~u Temze. DZildas, rijeeima koje bOo da se gu§e od grozote, opisuje­
pustoSelnje kdje tle liaBtalo: Zemlja je godinama bila plja5tana cd jednog:
24 ISTOiUJA ENGLESKE
kraja do drugog. Bilo j.e zbrisano sve 81:9 je preostaIo od rimske civili­
z~<:ti~. Briti su bilLpqbiierii, p®ja!mIi~i..iM,:gtj~X:~l)L!l~_.~ll:l?~'
Oko godine 500 d:aslo je do izvjesnog prekida, vjerovatno zbog toga
8to su zemilUoradnic:i dijelili zemlju, prepustivSi ratnicima da se -sami
bore. DZildas govori 0 nekom Ammoziju Au~lijanu, jedinoj odnaienoj
licnosti uovom periodu potpunog mraka, koji je skupljao razbjegle Brite
i sne1no ih vodio kroz niz okrsaja. Zadnji okrsaj na Maunt Bedonu (Mount
Badon) odigrao se, prema DZildasu, u godini njegov'og rodenJja, otprilike
516 godine. U istom razdobiju, :iii nesto kasnije, nastalo je masovno
iseljavanje u Ameriku. Ovo iseljavanje bilo je taka masovno da je dalo
zem1Ji njeno danaSnje ime Bretanja4 ) i keltski karakter koga je zadrzala
sve do danas.
Kasnije, u sestom stoljeeu, nastavilo se nap:redovanje Engleza.
Pobjeda kod Diorhema u Glosteriaj'ru (Deorham, Gloucestershire) dovela
je Saksonce do Bristonskog kanailla. Godine 613, poslilje bitke kod Cestera,
Mercijanci su se proSirili do Irskog Mora. Briti su. bili pre'Sljeeeni na tri
dijela i povukli su, sa.Ji plooill'ske predjele Oevona i Koffiv61a: (Zapadni
Vels), Velsa' i KambeTlanda.' Njihova asimilacija hila je sarno pitanje
{Tremena, ialo su se 11 Velsu oclrZaIi sve do Srednjeg vijeka.
T..okom vreme~ Eng&!zi. su uspostavili mnogobrojne male kraljevine,
cilje sit--ge- g:ta'nrce"stallio'-'-prOSiifivale i -~ava1e, vee prema ishodiroa
beskonacnih rawva. OVe l'atove, kao i bez sumnje poCetnu invaziju, omo­ f
gucavala je mr~a rimskih puteva koja'do tada nije bila ooteeena. lmena
ovih kraljevina sa:Cuvala su '8e u imenima danaSnjih grofovija, a neka
su nestala tako rarlikalno da, ih danas vise ne znam'O. Igajem Sestog
stoljeea bilo je sedam kraljevina. Na sjeveru NortambriJja '8e prostirala
ocr Forta (Forth) do Hambera. Njene dvije provincije, Deira koja odgovara
danaSnjem JorkSajru i Bemicija koja leZi izmedu Ti'Sa (Tees) i Forta,
pOjaV'lljuju se jedno vrijl!!me kao zasebne kraljevine. Isto6na Anglija
JACANJE :FEUDALIZMA 25
Jja iZgradena su pored rijeka, pri Cernu SU najguSCe ri.aseljeni bili Kerit i do­
Iina 'l'~. Sa pravonl seJllQ'lepretpostaviti daje sm,anjenjebroja brit.:"
..skog seoskog stanovniStva bilo veliko, ikako zOOg' .ratnih pust:05enjatako
i 7i00g raseljavanja.
Drugo; 'sam 'jezi:k pabija gledi5te da su se 'osvajaCi' naselili 'kao
:manjina. U Ga<1Ii:ji, gdje su se Franci nal::rz.ili u takvoj 'Sittiaciji, prevladoo
je jezik pdbijedenih. ~J engleskom jeriiik.u ima maIo keltskih rijeCi, '. a malo
.engl.eskih mjesta ima keltska imena Osim na zapadu. ,Analogija sa inva­
zlIjama Danaca pokazuje nam da su se osvajaCi mogli prebaciti preko
mora u velikom broju kao, i stvoriti vlastita naselja: Isto tako' nema
:xazloga da se pretpostavlja da su Briti na Istoku bili potpuno iBtrijeb1ljeni,
iako su se u tim pokrajinama Englezinaselili u najveeembroju. U prvim
-engleskim zakonima predvidene su izVjesne posebne ,mjere prema, sta:r~
sjediocima koji su Zivjeli u blizini naselja osvajaea ld,a:nas uSafolku
:poslije dvije hiljade godina, poslijeri,mskih, ang'~, danskih i
,normanskih .invazija.pastiJr, .~ljava. ve~~,.,~"',:,',:~,J,:::,.~:,~,'~,',;'.:;'viC,
",e na. sV~e
..stado. Mnogl Englezl poveli su vJerovatno sa '~ ,,"'1W;qo~,~eali ovih
je sigurno bilo mnogo manje nego n:ruSkara£a i ,. " ";l1'~tku ,moralo
,,je doci Qo mjeiiovitih btaikova.
Bice :v,ierovatno .~. __, _.,_
-pokrajina:ma veCinu stano~tva 1,1, ~~~. S.lUK!a]U~'1a!1lf:J!ilU!ll!fa, ,
-<10k su Briti 'k:oji su os~ u()~Jttaj~~
zapanu procenat Brita tiledu stanoVniSty;
-VesekSki Zakoni cak su'priinavalistart:.fti~
odgovarajuoo mjesto
otSteta (weTgi1d)
'koji s~,pr~vjcli~ju bili su '
..se1jaci nego, gmda n ; " 'T'A ~.o :h;"';' '...;...
manje rcl~

zauzimala je Norfolk, Safolk (Suffolk) Ii jedan dio Kembridzsajra. Eseks, od Engleza.

Kent i Sasek'S (Sussetk:s) gotovo odgovaraju danasnjim grofovijama koje

nose i'Sto ime. Veseks (Wesseks) Be prostirao jufuo od Temze '~ zapadno '.2.
od Saseksa i zapadnom segranicom polako spuStao u Somerset. Mercija
je zauzimala vecinu danaSnjih grofovija u Midlendsu, ali je oblast
Kotsvold hila dugo vremena sporno podrucje izmedu Mercije i Veseksa.
Istoricari ISU mnogo raspravljali 0 OOnosu Engle.za prema pobijede­ .pretstavlj
nom domacem stanovniStvu: Neki istoricari tvrde da su svi Briti bili treba da poenemo-nazivll-Q
uniSteni, a drugida se samo neznatan broj En'gleza - pobjednika ­ oblik ltarakteristiCan Zl
cisto lokalnu zajednicil
naselio rnedu domorodaCke rnase. Dokonacnog zakljucka nije doslo, ali
izvjesne cinjenice ipak moZemo zabiljeziti. Prvo, doslo je do katastrofalnog imam. nlIkaltve, vei.ia~
opadanja stanovniStva. Svi gradovi bez jzuzetka bili su uniSteni i dugo su .stveniIn klasam.a koje su se
ostali nenaseljeni. London je u tom pog1-edubio djelimicna iznimka, jer razdoblja izinedu engleSke i .
iak6nema.podiataKa.-da:-Jebio neprekidno naseljen, njegov poloZaj u srcu U cijeIaJ Engles1roj,
mrezepU1;eva uCfuio je da je astao trgovacki centar i eim je ova ponovo gveli, posjed normaJine 'seoske
oZivjela On ~ pojavljuje kao mjesto od izvjesnog znacaja. Pored ovog uni­ ~k6mad zemljelroji se momro
stenja gradova i obradiva pOvrSina-ze!!I}lIje znatno se smanjila. Ve.~i:kisum- , ,medutim lako otkriti ko1tko je
11 IstoCnOS' Engleskoj hajdje izgi~Cl,

,.ri:'·~'
ski _pro$tori koje.S\! RimljaniaskrCili. bili su napuSteni i prva .engleskanaSe­
.-ostalim krajevima mogao imJi , .,. ' _ _
') Engleski Brittany iIi Littte, Britain (Mala Britaruja). francuski Bretagne
(primjedba prevodiloca). -nije bio,hajd vec gradska "tina.
,bio i ekonOl'llSk.a i ib:uStvena ~'(!a,':,~noi:Dska zajednica kod·Engleza
No~agTadSk"a:opstiiIiipretstavl1i/ia '" , '..
'-. ,,:,
~:

f.-•.

". :/:;
26 .ISTORIJA ENGLESKE
je veee, kompaktno selo koje se znatno razlikovalo od keltskih zaselaka,
koji flU eesto bili naseljeni saIilo jednom porodicom ili sa nekolliko·
porodica uske rodbinskla povezanosti.. Keltski. zaselak Cesto se poiklapao sa
gveli koji Je u svakom slucaju bio jedna odredena cjelina. Hajd je pio­
raskomadan napojedine dijelove od jednog jutra sirom citave povrline'
OpstinSkih zajednickih polja.
. Ova podUa, obiCno dva ili tri, billa su obradivan;:t u taenom ciklusu.. ·
Ako ih" je bilo tri, onda je na jednom u jesen posijanapSenica, raz. ill
oi:imi jeeam, drugo je u proljeoo bilo zasijano zoblju, grahom, graskom
ili proljetnim jeemOlll, dQik je treCe ostav1jeno 'kao ugar. Tamo gdje je'
postojao sistem dvapOlja, jedno je polje bilo zasijanoo, a drugo je ostalb
uga'r. Polja nisu bila ogradena, a komadi su bili podijeljeni sarno uskim
nepreoranim medama .busenova. Poslij~ z.etve cijiela je povrSina ostala
kao iSpliSa za ovce ii. stoku gradske -(jpstine. Osim ovih 120 jutara, raslro-·
madanih n.a ovaj nru::in po opStinsk6m zemljiStu, poojednik hajda imao
je izvjesna uoblcajena prava na opStinske livade i opstinske pustare. Ove
su bile obieno prostra:J;le, jer gradska opStina nije bUa niSta drugo nego
jedna cistina u Ogrotri.fiom sumslrom tralktu ili pustari. To je imalO' nelre­
predn'osti zbog gradevnog 'drveta, bukovine za jarbole i Zira kojim su
hranili sViinje. Tako je hajd stvaT'IlO sadrzao santO' zerolju :koju je jedan
.. Vee poeetkom sedrnog stoljeea vlasteltn.9Ie bioJ!,a.l1¥1:u da postane
plug mogao dli obradi i 1lZ to tI$lo odredena pravana zajednicke livade·
i pustaru gradske op!jtine. '
Cd samog poeetka hajd j'a bio smatrari viSe za posjed glave porodice'
nego Za pOsjed cijele porodice. TQj95. nije. bUo privatno v:tasni!jtvo, nije
se moglo prodati, a pravo na njega bill:> je ograniceno raznim uobicajenim
ogranicenjima, ali. je ipak u njemu vee leZala klica privatnog vlasniStva
na zemlju. Vee smo vidjeli kako su invazije potp'omagale jacanjevoj­
nickog ureCllen;a nasuprot plemenskorn, a hajd 'je u poeetku bil() vojniCki.
posjed, sa obavezom da za vrijeme rata poSalje '11 borbu jedn'Olg naoru­
zanog eovjeka. Njegov posjednik je hio u teritoriji joB slobodan r.atnik.
Medutim, ·kad su ratovi biJli ceSCi, hajd nije bio dovolJjan da izdrzava
ratnika, i pored keola (ceorl) , posjednika hajda, nalazimo vlastelina
(thane), koji je dooao na mjesto profesionalnog ratnika, a kome jte kralj
dodlijeli'o, ili koji je sam sebi odrezao, mnogo veei posjed, obicno ne mmji
od pet haJda (600 jutara), a cesto i mn'Ogo veei. K~lje. joo morao da.
sluZi u vojsci. alko bi bila naroeita kriza, aJli u normalnim vremenima
vojnu bi sluZbu VIfdb vlaste1in i njegovi Honi potomci. Tu poeinje gruba
raspodjela .fada izm€ d u eovjeka kllji 'se bori u ratovima i Covjleka koji
se inuci upoljima, i ~dje leZe korijeni feudalnog sistem.a...-Jllastelin je
vrlo brzo steka'O nadmoe nad svojim sl.abijim susjedima. Prili:ke su se
porem-etile, centralni autol"itet drZave joo je bio u pavoju i zemljoradnik
jle morao vlastelilnu i njegovoj por'OIdici da izvrlava izvjesne 'Posl.ove iIi da
pla~ rentu u proizvodima kau naknadu za za!jtitll. U redOVlima keola
nastaje nagla diferencijacija. Neki su napredovali i postali ylastelini
(bar~), .ve9ina ih je propadala, a n'ormalni posjed slobodnog covjeka.
pootajao je sve manji. Hajd, lroji je pretstavljao oranicu za ooam volova
mogao se prirodno podiiUeliti na najv:iSe osam <lijelava. Udio seoskog'
zemljoradnika u opstoj ~ u kasnijim saksonskim razdobljima nijle
viSe bio hajd nego virgejt (virgaW), oranica za dva vollaili bovejt (bov.ate),.
oranica za jednog vola. Virgejt je i2m.osto priblifuo 30, a bovejt 15 jutara.
JACANJE FEUDALIZMA 27
zem.1Jjle. Osim toga, pojavila se brojna klasa sa joo rimogo manjim posjedom,
od dva do pet jutarl;l zemljiSta. Ovi posjedi ~ nisu bili Dliti su mogli
biti dio opStinSkh polja, jer su bill ~vtiSe mali ,da bi mogli izdrZavati
jednog v~ i tako ddbiti udio u zajednl&om' oranju. Ovisu posjedd.
bili Cesto otsjeCleini od seoskih pustara i obradivani su 'motikom i lakim
plugom. Njihov.i posjednici, llroje cema u Qmjro . Domsdej sres1li pod
nazivom medaSa (borda:rs) i kolibara (cotters), billi su eesto seoskezanatlije,
kovaCi, kolari i slieno ili ljudi koji su zivje1i :ad iadaza nadnicu na pasje­
dima vlastelina, koji su se naglo bOgatIlli.. Medu njima moZ~mo traZiti
pretke savremenog proletarijata. . •
Vre.rnenom je hajd prestao da bude realna \iledbnica za podjelu zemlje,.
i u stolj~ma prije invazije Norrnana ova se rijee pojavljuje U1glavnom
kao izraz lroji se upotrebljava prilikom poreza i u a'dniinistraciji. Na iisti
nacin ;. podjela na 'klanove, 0 'kojoj imamo maJo i sarno dj~limiCnih poda­
taka, iScezla je, i pc;slije godine 900 uvedena je podjela na »stotine«
(h'l1ngreds), najprije u Vese'ksu u Vl'1ijeme Alfreda, azatim, pod vladavi­
nom njegovm potomakla, i u cijeloj ?:emlji. . .
feudalpi lor?, ·a. kooll 1stO ~ na dobro~ putt: da ~e .~etl l?o,5elo,
se oplikovati prlvatno vlasniStvo n.a zemlJu i pocele ISe ocrtava!J, ~tvene
klase~ I!3tovremeno su drZava, dzrasla izvojni&og oovajanjli Ii: podjele
zemlje, i kralj, ratni voda u vrem~nu karla ie-rat bio nOrnia1no.~j€,
likvidirall slobodni'
~'- ..-____._. 1emensko
re P...
.'. J .. ureden'e
'. .."'.'''.' . " . J ..ko.t.l.,e ... inia1i
su ,.... ',' En.g.,leii' it svo'UOJ.
...........
ger~oj domo~~:. Ovaj ~, koj1 jekarakter:isa1a 5ve veea ~o:n­
centtacij.iFvlastr'u rtikama ma:njdna na teret ostalog dijela narada, .bio
je ustvari jed1nd put kojhp ~ <iruStvo mogloizaCi: :iz plemenskog uredenja
i treba .ga, i pOred. sve-njegove su~, smatrat.l progresivnim. Sve ove
tendencije .biJew ubrzane i' dobile .§Voj'J,llega1nu form'll uvodenjem 00­
!jcanstva. H.riSeanstvo' je v~postojeC()j podjeli rada izmedu ratpika i
zemljoradnika d<xlai1lO i· treci, aktiVlni i. posebni elemenat, sVeSteMka i
,nauCniika. .. .
3, HRISCANSTVO
. I*k je _y.~; cvrsto 'Prihyati~)~ri§~Stvo, ,k'<l!je iEl.~pI!~ u 1'.Oku
~n.ja .:izm~."".'.,P9]?i~i:ka i·.enID. :
~k~_-g.p~~~ :ereas.r~~~ije-dOOlo.. iz.• Vels1!-.'lJzajamn.a
,,-:J>.,~5! . ·~. velika da .~i
.m.J.IDl..
doslo do norm.a1nih OOinos:a; a . e . ·.Jl'i~ 'llVJerenJa .da su za nJih
E*grezi k.a:m~;koJu ~~J;lQg1L~ao ~~gY:!h~JIDjenova!.~riScanstvo
je stigki-uKtiglliSku iz Rima ili~J!ok~j¢ .~Jrslte;.p~o Jone (Iona).·
Si!llf.ti'~~ ~a oVaj prel~-~~camrtVo.datira iz sedm1£ stOljeea, kada
su se sukobile sekte protivnika., sa.' :K(lllil:CThi:in . tr1JU[Iilom r~ '1ipa
hmelU11>J;Ya. .: . " '. . .
. ," AJ;!~?n~koji se iskrca?':i,~~t1!..K.~. ~~J-,~.p.t?Sl,ao je,p~pa G~~r .
Veliki. A~f!.. koji se odlikovao Qii~QID VierOD;l, sa mnogo ~Q::
~~~~jazri:i.a.Wg;::~JOli..r:Q_ sn~!O: NaSao je ~telber~ iz Kenta.
ozen~enog hriScan:kom i upo1a spremnog ua se pokrsti. Poslije prelaska
Kenta na hriSea.nstvo dooao je na red Eseks i IstoCna Ang1ija. GQd4
625 Edvm od Nqrtambrije ooeniose ken1skom princezom, a s
doputovao i Paulinus. prvi nadbiskup Jorita. Ubrzo s'u joo mnqgi
hmcanstvo i. pdSlije kfStenja EdVina, kako sa2rtajeino,Pau1:i.nus .
 ·~.-"""''''''''".j.;.'jI'''.!tl.i.''''uM''..,.:o;:f
\,:·e'\::--;:t:.\;:',:,L-;~J~Bi;~~~,::-\fi
. :<,.· .
:28 ISTORIJA ENGLESKE
. stopce prov.eo 'dvadeset i sest dana krstavajuci obracenike u rijeci Glenu.
Slleni ma:sovni .obredi vrSeni SH u Svejlu (Swal!e) iTrentu.
N~je religrija postigIa mrSavu P9bjedu. Ona..j:!:~t.!lviIa vrl(lh~
.stvarn,og utlS'ka na~-ad--je-Edvin kod Hitfilda (Heathfield) poraZen
j abijien-·o(t-mefCi]:an:sk.og kralja Pende,godine 633, vraeanje na stare
uNortambciji odigralo se joS brie neg-o sto je bilo pre]iaZenje na hci­
seanstvo. Religija je bila, i joS dugo ostala. stvar 0 kojoj. je odluCivao
kralj, iz politiekihrazloga iJj iz uvjerenja, a narod ga je sluSao.
Sljedeee godine krunisan je u Nortarnbriji novi :kralj Osvald. On je
'bio vaspitan od irskih kaludera~z Jone, a s :Q'j.im jle dooao i Eiden (Aidan),
osnivac velikog samostana u Lindisfarnu, !roji je bio stvarna buiktinja
lu1s.canstva u Sjevernoj Engleskoj i eija je glavna ,uloga bila da obraea
.stanovnike Nortambcije na hriSeanstvo. Keltski tip hr.isCanstva bio je sa
svojom prostom poboZD.<lSeu i nepovezanooCu sa centrom mnogo bliZii. i
dUlblje je djelovao na grube seljake - ratnike SjeV!eTa. Nortambriski
:pjesnik, stotinu gOdina ka:snije,. ov.ako opisuje Hrista:
»Mladi juna:k . posebnfu prava. I~_(tpj.j~Lbi1a 'ZaIjednicko vlasniStvo, na nju nijedan.
to je svemoguei bog,
jak i smion«.
Prvo nortambrisko hriSearistvo bilo je SInJesa herojskog paganstva :..
'prostote sa blagom, ali ipak borbenom vjerom irskih. hrlSeana. Rezultat je
·bio sasvim drukCitii Old religije straha i organizacije lroja jle dolazila iz
Rima i polako probijala put u Ju!noj Engleskoj. Kad je Penda pobijedio
i ubio Osvalda, godine 642; Nortambrija je ostala hriSeansika; poslije dva­
deset godina slijedio je prelaz na hriSeanstvo u Merciji. U meduvremenu
je i Eseks pollako primao novu vjeru, i SatllD Sasaks, kojd je bio izolovan
poslije Romnijevih pohoda. ,i ogromrii SunlSki predio Andredesvelda
(Andredesweald) ootali su netaknuti.
q~~_9.§.iJiJ:J;~~, ~ .$e~~]:d. J ke~tski hri8,~-~ Vi1J!>'~j~J.Witby)
d~ rasprave svoja r.a~1i:~tagl~~:ta., ~.ilz1ike. $U .pJ!~ .~go dub,ljenego
,sto-_]~ t9~iz,~ilo~napo~~:, ~~.~!".e~ §'~yi~_~~~._ili_Et~an_
oolik sVeStenicke tozure. ~ltsko hI'lScll!!Sj;yQ,.'kQj.e....s.e..:r~yii~19.. _11.nepo­
ro~noj Ir.§'~:Qj, Qri1£godi11l je:.$1ilcikQiJi.Qlem~p.skOll! JJ!~.e-nJ.iilJ. ~~@...vu
.SU orga$aciju. sa~!!tjavali samost~ntkoji nisuJ?f!!i:.n,iSta. "l/'ise llego grupe
pustinjaka ~~ii.~!.U.I!J~~~vieli,u kolibicama. Qni ~ria1i malo zemlje,
k~~os ~E!~..lLy'la~~ :pl~~Aa).{.!lo_cfeline. :r::rue=hilO IE:lesnJe1li~'
~e_~acij~ a njihovi .mLepi~opi.bili::iiiiSiOnari ;k?ji suobilaziU
'VJ§:.nike.Lima.1'fYfI~ _n.eor.~en:u .v-lIas~. ~<! .sv{)J.llD .d~y}~a_
Rimsloo hriSeanstvo naslijedilo ie_IDllULnmku_di~.I>J.Wu-i ~ll1r.lilliza!!l,
z:imske_ ~~lle.JB!: .. fia:&.ic,L ~t!~om _~!~~ijgnL vl~~~y~_~a OS!!ltQ.m
ropstva i. paZljiv.Q jzgradenu sVeSteriiCku hijera'I"hdiu. Da1lje, ono je vee
uspostavilo komplikovanu teritonjalnu orgami:lCl)u epi$kopija i fupa.
NajblliZa zemlja sa rimskim hriBeanstvom, koja je imala najveei upliv
na Englesku, bila je Francusika, gdje ~e i feudalizam uveliko napredovao.
Pobjeda Rima na sinoduu Vitbiju bila je zbog toga i pobjeda feudalizma
i S'vega sto je feudalizam nosio sa soboni. Sva svojstva rimskog hmeanstva,
dobra i lOOa" sakupila sU se u Viliredu, J,toji se pm put ista'kao u Vitbiju
j koji je k~snije postao nadbislrup Jorka. Bio ~e to Covjek brz i pokretan,
-~ , .' ~~_'>~
'7 . .
A
',;:(::-t'~~,'
.,.,;.:-._.,.:;:
'.,~~:;::'i~;"~~~~-
" ,..
_'.
-,_.;.~.\
.. - .~
. " ~
I'll'
'.' "
'" _,;::Ci. ,~ .._,.
- ",,"'.,..."'.,..."" '. • . -~~;r:'P-;~~
A"<'~~~~~',
Ie­
, jACANJE FEUI>ALIZMA 29' .;"
diplOrilat~: Iju~ na autori1:et ,::rkve i pa svoj vlJastiti ~utotitet; jer:
j~b~Q ,I),j~"PI::~ts1;a,VJli¥.. Onje bi~prvi ad \tel!lk:ih.'
ct:kvenihd;r::zavnika '
KPjisl:.t'seU velikom brdju pojavili ~o1ikosto1Je&i kamitie.-Nepres1;ano. .
jJi'!' iiitrigirao,gr~o crkvEl. davaoJekcije !kraljevim~ ipagomilao ogromno­
_ "Dlago, koje je,' po njegovomnaredenju, ,treba.lo .da.bude izlbZeno. kraj
njegovog odta. On ~e bio mmta protivnoot. askefskom Ka1JlJertu (Cuthbert)
li.qdisfarnskom, koji je nedjeljam.a Zivio 0 ..~ro'vOIp. luku- ili po Citave dane­
s'tajao do VTata u morskoj vodi i molio se. Bu~l!noot je medutim pripa­
dala Viliredovoj, a ne Xatbertovoj reHgiji. '
/ . J?oS!o._~_~".~tenicinove religije bili jedina opismenjena klasa,
I u~korosu stekli ve1ikf'uticaj ~a marije prosvijeeene kraljeye i vlasteline
i preuzeli poJozaje, .visokih drZaVriih funkcionerlL. Svakako,. o,vo je za njih. .
pretstavljalo najboljinaein da se,oOO.gate. PoSto su·OOi&io'PiSaIi' sv€'
povelje i testamente, ubrzo su poeel!i da potlWpavaju . vee oslabljena
opllta praVlL Ovaj procEl\S m~emopratitipo :pora.sh;t takOzvane uknji­
zene-ieriilje (bodkland) prema onoj- koja je bila' vlasnistvo D.aroda, .
(fplkJand). Ovu zeJrilju narod je drZao na QSnOVU uobicajnlhill svojih.
pojedinac nije imao :isklju~vo pravo, vee je saInO i:l:!.OgOO<> 'driati svoj·
posjed U1,lu1;ar sistema gradSIre'opstme; UknjiZena v.emlja bi:l!a je ooa koja,
je poveljom ili nekom qrugom odlukom dodijeljena lord'll, vlastelinu.
Ovo je jaCalo njegov polo:mj na dva :pa&a:. ekOflO'ln8ki, jer je. mogilO'
iskoristiti za sebe Tame slu2!be kojim je narodna·zeri:tlja (tOjest sva ootala
zemllja) bila <fuavezna k:ralJj'll, i pravno, jer je njegovo praw na zemJ.jU­
bilo veoma cvrsto i-mogao ga je ukinuti samo kraljevSki sud ill »Viten«
(Wi tan). Sa. 4ruge strane, ~~1l prava hila su· joS matna. Alferdc&­
zakon1k Kaie dauknjiZena zemljane .Sii:iije Otici van roda nasljednika
ako 00 za,brarii oilaj »ko je zerillj'll prvi dobi~ ill onaj »lko mu je zem:hjiU
dao«. Prve povelje bile 8U: izradene ukorist C'I1kvenih institucija, ~'e{hitiriL
kad je ustanovljeno koHku predniost pl"1iZaju, traZili SU'1h 'i dohi.Jalii
drugi velikam. . . . . •.... '. .• . .....
Svim vrstama prijetnJjd '{ luk~vStva"pd Prij~tnji pakl¢niIn.,mukama,
do falsifikata, koristila sa crkya da: 7,a :~be oo~sto viiSe '~je. Kak.o.
se ona sakupljala urukama crkve;;tak<li,~ucvriCa;yala i.moC veleposjed:-­
nika i njihova vlastfUid~vrum ~tOOl. 'B~i i ~ .crkveni .
dostojanstvenici kao i samostan~ p'j~11..:Rt~J!$\!,,,ti.~~§Q..Ye'IjIgLgrupu.
IjOOi lroja treba dll. zi:\I:i..1,l,,:~iaju,~~oli~ to bog Za nj~l oo~_
Zato je bill() prirodtno, i neizprezno~tO·se..:.ooa ~Ula.,Rrgm:aseljaStvu.
i -organizovala ga'po ftrudaln~~ ~ da_hLpm1Ugla .ovaj
sv.oj cilj. Razumitje se da vlasteIinl-laiici,njsU zaOstajaJd iza njih i pora:st:
critvepfu .d~a ist!>.'I.I'J;:~_ je, :z;nacio sve podredeniji . polozaj. - za
~z~~jora~a..:_ ":C" .'
S druge strane,crkva je bilajak,a px:ogresivna snaga jer je stvoriIa, II
opismenjenuklasu, dala potstrek za trgovinu sve tjemj-im -veZama Sa. iI
EvI'.opom i unutraSnjooCu ze~je, kao isvojim tendencijama da konso- '/
lid'Uje i centraliZuje instituclju ikoja se proSir:iJ!a po cijeloj zemiji~
stotine godina izmedu preIas~ n.a Iu:iACaDstvo Ii. dolaska sjeveroih a~
bio je perigd pos4;,penog, ali oolidnog materijalnog napretka. Za grildnju
zgrada we se viSe. upotrebljavao kamen od ·poruSenfu seIa i zgrada iz
rimskih vre~ pa eak i sa puteva. Ow je radeno zato lito SU .ovi.
,
:ao ISTORIJA' ENGLESKE iACANJE FEUDALIZMA
. ';'t~:'p"{)~:; ::,J'" " .\

napredni dlJj.elovi Engleske rnnogo oskudijevali u pogodnom gradev.in­ -4.N0RDIJCI

skomkaroenu. Velika Vilrfredova,C1'kva u HekShemu (Hexham), naprimjer,
'bila je podignuta od kamena koji je donesen iz Velsa: Lalicke kUCe,pa cak .. ' Godine793, .18 juna- kaZe hrOIrl:ka,~]llezD.a:~ci sustrahovito
i vlastelinske i kraljevske, joo uvijek su bile od dxveta.' Ia:ko je gradnja uniStiIl.i 'hoZju crkvu kod L~dlsfarna, pljaCkajuCi. i ubijajuci«. Ovaj kratak

bila gruba, ove su kuce cesto bile vrlo prostrane, ali' ipak sioomaSne u -citatiznosi uspomene na nesreeu i borbu Ikoja je tTajala gotovo 300

poredenj'll sa feudahrim dvorcima najv:i5ili klasa posltije normanske .godina, u toku koje' je poloviI1a Engleske bila pregaZena, a skandinaV'Ski

pobjede. Kuce saksonskog seljaka vjerovatno su bile rnnoglO Ijepse nego .narod .i njegavi obieajli ostavm neizbrisive tragove u ovoj zemlj:i.

kolibe 'Od gline i pruea fetidalnog kmeta iz vremena kada je ckveta biIo Napadacr se nemarnoopisuju kao .lla!nci ili NorveZan1, i oba ''Ova ,
sve manje. Radovi iz metala i ilustracijerukopisa. dostigli su visok nivo .sk;;mdinavska naToda,.na kojle se uglavnom misli, tako su 'SJ,"Odni, a njiliovi

i nauka je znatno naprooovala u naj'boljrim sarrtostanima, anaroeito u .osvajacki podtreti bili. s:u medUlSobno to1!iko povezani da nije uvijek moguce

nortambriskim. . da: se odredi 0' kome se raeM. Neprijatelj je 'bio vrIo cesto jedan i drugi,

U jednom od tJih saIIlostana, u Dzerou (Jarrow), zivio je i radio Bid,

/Ian· DanCi su uglavnom osvajali Englesku, a Nor:v:.eiani lrsku i S~otsku. 11
' -oV'inaxOdi, iako su u neku Nk:.u bili veci varvari nego Englezi, razvijali
n.a.juOOrrlji covjek'SVoga vremena, prvi i jedan od n!lJjveCih engleskili isto­
ricara. .su naroCite sposobnosti i vjeStine, k9je su ih cinile V'rl0 opasndm. nepri-'­
jateljima. . .
Politicka istorija toga VTemena sastoji se od 'lliza borbi kojima stoji Kljuc njihove snage bio je u velikoj ze1jezDQj s.je~,· koja se

.na celu najprije Kent, 0Iid.a Nortambrija i Mercija· i koilamo Veseks. pojavljuje u njihoViim grobnicama ako godine 600. S njomsu mogli da

'Tok .ovih borbi. ovisio Je velikim dijelom od individualne snage pojedinih iskree surne. u Danskoj i da se brzo prebace na obalu N orveMte po uskom

,kraljeva. Etelbe:i:t iz Kenta, Edvin i Osvi iz Nortambrij~,· Renda i Ofa pojasu nizine izroedu mora oj planina' Godine 700 o'Va'11Skaisiroma§na

.iz Mercije i Egbert iz Veseksa, ;sv[ su om ima1i velikog udjela u privre­ podrucja bila S'U naseljena -sa ViSe stanoVlriStva nego 5to $u mogla da­

.menom uspjehu syojih kraljevina. Sada vec moZemo, iako ne sasvim -podnesu. 'Medutim, sjekira nijebiIa napravljena saroo zato da krci Bume,

.objasniti opSte uslove .kloji su na to uticali. ona im je .pomogla da grade veHke lade, vece nosivosti nego 810 ih je

Kent za svoju ranu nadmoe tre'ba da zahvali pooetnoj kulturnoj 'Sjever do tada vidio. Na tim ladama ubrzo'su poCel~ preduzimati'znaeajna

.superiornosti svoj:iih franackili osvajaea i svom~ neprekidnom lrontaiktu sa .putovanja, i prvi Ikorak bila ~ je kolonizacija nenaselje!nih Set1endskili

Evropom. Njegov pad bio je uslovljen njegovim malim prostorom i (Shetland) i Farskih ostrva (Faroe Islands), Prvi stanovnici bili su ~

neu,spjehom u uspostavljanju nadzora nad Londonom i donjom dolinom Ijubivi zemljorarlnioi, ali kTajem osmog stoljeea ova' su oSt:rva bila

Temze. Period moo Nortarnbrije pada u isto vrijeme kada·i prod1ranje "korlScena kao baza za gIlSaxenje. ' .

napredne kulture koju je uvela keltska crkva i "more biti takoder da je i PriIikom j¢nog od ovih gusarskih napadajfl bio je opl~aCkan Lindi-;-,

"pos1jedica ratobornog duha naroda na ledenim sjevernim pustarama. Nje­ :sfam, medutim sye dok se Englesk:abranila, bila je to sam~ irl;olov~

gov je pad bio posljedica isuviSe ambicioznog pokuSaja da se prooixi isto­ ·epizoda. Pdkre1li. N"ardijaca nejasni susve dok se ne shyati.jedilOstavni

dobno na sjever u Skotsku i na jug u Merciju. Nortambrija je stradala i ,princip zbog koga·su-naValjivali. laiko su hili Spremniza,'borbu.\ onI n:isU

.zbog nedovrsene fuzije svojih sastavnih dijelova, Deire i Bernicije, zbog traZili 'borbu, llJeJgo pljaOku,_ a n,P..hOVi 5Q. napadajiuV:ij~kbili'~jereni

njihovih neprekidnih trvenja. Razlozi zaSto se Mercija podigla joo su neja­ 'na onu iacku gdje se ~oga{) zadobitistoveCip¥jen uz.-sto manji otpar.

sni, medutim, porast mnogobrojnog i naprednog stanovniStva u bogatim 'Godine 800 ova jetaOka. biIaIn,1ta/.kQja/ je.;WbjegJa obje invaz.ije,

ravnicama Midlendsa i ratno iskustvo iz pobjede nad Ve1som bili su, vjero­ l'OInaIl'Sku i englesku, igdjese razvqa:!ijiij~'f'b~ta:~vHlzacija, ,a u isto

vatno, najvaZniji. Njena je slalxlst hila pomanjkanje dobrih prirodnih -vrijeme neotpoma, kao sto j~ bila:driav~nDk'~:u~}>eruu u"v:rijeme Pizara.

granica, jer je bila otvorena sa sviju strana i lizloz.ena neprekidnim 'Mo~mo n~lasiti da. je u prydm -clalii:rpa:$\iqga'·Zivota Irska bila gl/l.v'lli

ratnim sukobiroa. Nasuprot tome, Veseks je bio zemlja sa dobrim grani­ 'producent zlata uZapadnoj Evropi;~I;,Iko .S1:l.~ -cesti. unutraSnji ratovi

·cama i njegova pozadina na jugoistoku bila je dovoljno prostrana da bi izffiedu plemena, pristojni i pa.t'l:l'Qni!~.1."at:tiici nisu bili. Spremni da se

joj omoguCila da se sirl, ali ne toliko da bi mogla nekog da ugrozi. Veseks .sukobe· sa surovoScu i lukavstvom Nortnjaea. .' .

je im?O velike pOVl'sine plodne zemlje i krajem oismog stoljeca poeeo je Prve godine devetog stoI:teca prasle su u pljaOkanju Itske. Kad je

da uspostavlja uspjESan kontakt sa franackom kraljevinom Karla Velikog, zemljaollin;oliiko opustooena da viSena~c~ nije pruZala nako,adu

koja je upravo M1a na vrhuncu svoje moei i namjeravala da prede za njiliov -trud, dugaCke su se lade l.lStrerirlle prema jugu,prema ostacima

,preko Kaltala. veJik.e kfaljevine Karla VeJdikog, 'koja je sada Zivotarua u bezizl.aznom

neredu. Pariz je bio opljaekan, a veliki dio zemlje pregaZen. Bill ~

Ubrzo poslije godine 800 Veseks je pod vladavinom Eg~ poeeo

:poduzeti jos imnogi drugi amibioiozni pothvati; 'a u tdku jednog od njih

-cIa se povlaCi pred svojim protivnicima, ali je ishod joo bio neodlucan, i sam je Rim bio opsijedan, godine 846.

'kad su invazije Nordijaca promijenile tok .dogadaja. 2estina ovih invazija

Prije ovoga datuma Engleska je poeela da privlaCi pamju dansIre

srucila se prvo na Merciju i Norlambriju, koje su uskoro bile pregazene. flote. God.i!b.e 838 ogronim:l horde Danaca bil~ su rastjerane ad Egberta.,

{)ne su oslobodile Veseks od njegovili starih protivnika, a postavile ga :ali i pored Ovih poraza svake godine pridolazile su 'svjeze horde. Godine

"l1cem u liee sa n?vim i joo strasnijim neprijateljem. :842 spaljen je London. Zimi godine 850-851 napadaci su p'f'ezimi.li u

 M!tb,s;t'. )I.'.A-"' ­
~-:
':1
32 ISTORIJA ENGLESKS

Teintu (Thanet), umjesto da se Po.vuku u domovinu kao sto su ranije­

radili. Od tog vremena napadaji su, bili advazrnji, do.k se godine 866 rcije­
iskrcala Vle'li'ka ratnickahorcla sa stvarnom namjerom da osvoji zemlju
i da se naseli. S vojmC'ke tacke gh:!d.iSta sve su oko.lnosti bile na njihovoj
strani. Zeljeza je u Skandinawji 'bilo uvijek na pretek, gdje su o.eL NordJici u
pre<iisto.riskog vremena radili sve4lski rudnici. Plijen koji je zad:obila
proola generacija pruzao je Nordtjcima mogucnoot da se naoruiaju i Sl,.~licfl poiClZ(I/v
s:n:abdiju na!jbo.ljim oruZjem i oklopima. Nosili. su sj~kire i dugacke' ~ i
maceve, navIacili zeljezne kacige i 'stitove i medu ovim pi'l'atima f I:r~yctl.~podo
profesionaJnim Yo.jnicima oklop od Iana(!a nije bio rijetkost. I IIIVaZ'Ia
Osim'toga, oni su razVili nove naCine ratovanja. NaucHi su da se'
kreeu neobienom brzin'Om po moru u svojim dugaokim ladama sa' mnog~
pari vesala koje' su odjednom mogle da nose stotinu Ijudi, a na kopnu
bi pokupili sve konje do. kojib bi dwli i pretvorlili se u pravu 'konjicu.
i pj1esadiju. U borbi su naucili da kru1nI dJisciplin~ posade svojib Iada j)o,,~k" ~o ~.
ptetvore u el;lsticnost varvarske hOl"de. NauOili su da 'podizu i jaike"
ogradene tvrdave, i kad bi 'biJii ,poraZenri, povlaeili bi se u njihove zidJine' J
L91f:"ke ~,
i pl'kosili proganjanjU. "I
:;
,Eitglezi su; hasuprot 1;(nne~ lliJ.ibijednQ:_na~~_ani. Veeina je boraca.
imala -samo'oodeZe q kome kapute. MaJ.obrojni vlastelini upravo su poeeli
da se degeneriSu u. posjednike i viSe nisu bili sposobni za duge borbe,
dok je bivsi slobodni rat~ bio ad koristi' sarno za jednu bitku: Ddk
Alfred nije sagradio svoju flatu, prednost iznenadenja je uvijek bila na
strani napa-claca. AJifredov vojrne1ci talenat, njegova sposobnost da uci. ad
neprijatelja i to bsnije pametno primijeni, bio je jedan ad glavnih,
razloga zaporaz Da.ru!.ca. Drugi je razlog bio, u nerazvijenoj socijalnoj
strukturi oSkandinavskih naroda, koja ih je einila nesposobnim da nastave'
napoI'!e veeih razmjera. Neprijatelj se uvijek raspadao ka.d hi neoC€Jkivan~
naiSao na cvrsti otpor, a svaki slabiji vod krenuQ hi sa -svojim ljudima, na
drugo mjesto, da traZi laksi plijen.
Ipa:k, neprijatelj koji se !iskrcao u FstoCIliU Englesku u proljeee 86&
godine, izgIooao je prilicno strasan. Idu¢e godine valjao se prema sjeveru,
slomio otpor Nortambrijaca u velikim borbama pad :aidinama J arka, a u
sljedece trigodine oplja&ao je i zaposjeo MJeTciju, gdje je naiSao na mali
rY
otpor. Vee godine 871, koja je doo dll'go vremena kasnije ostala u sjeeanj'll
kao »godina bitaka«, Danai su se spustali Iknildskim putem, kao sto su,
cetiri stotine godina ranije radili Saiksonci, i utvvdili se kod Ridmga.
(Reading), u strateSki odlienoj bazi za napad na Veseks. Potueeni su kod
Mdauna (Ashdown), a njihova ih je tvrdava spasla od uitis11e'l1ja. Osaro.
bitaka koje su slijedile iza toga nisu donijele rjeSenje. Na k'l'aju godine
neprijatelj je sklopio pr:im.kje sa Alfredom, koji je naslije<iio kraljevski
prijesto od svoga brata 'IlSTed ~rbe. Sljedeeecetiri god!ine invazli.ja je
proSia kroz nove faze, U kojima su Danci 1.1SpOStavili nezavisne kraljevine
u Nortambrtiji i IstoCnoj Engleskoj, azemlju podlijeliJii izmedu sebe.
, Godine 876 bio je obnovljen napad na Veseks uz pomac pojaeanja
kOja Stl IStigla .preko mora i poslije dvijeoeajne borbe Alfred je bio­
izenaden ikod Cipenhema (Chdppenhain) i Sklorno se u somersetske­ •• ~." r" -.j ~

moevate. PojavivSi se iznenada, dobio je odlucnu pobjedu kod Etendjuna

(Ethandune) i, prisilio Dance da sklope miT. Od toga vremena Engleska
je bila pOdijel~ena na gotQVO dvije j:ednake polwine. DanSki je dio leZao­
:3 - Istorlja Engleske
I
 34 ISTORIJA ENGLZSKE
sjeverno i istocno, a saksonska Engleska jufno i zapadno od linije koja je
iSla uz rijekuLi (River Lea) donjenih 'itzvora i uzduz Votling Strita
(Watling Street) do Cestera. Ponovni poku.saj osvajanja, poslije petnaest
godina, Qdb:i:jen je s, veeom lakoeom, i od tog vremena Nordijci su se
okrenuli prema obalama SjeverI1le Francusk~, koje su bilebranjene sa
manjom upornoocu i gdje je, u prvim godinama iduceg stoljeca, Rolon
osnovao knezevinu Normandiju.
TeSko se moie procijeniti kulturna 1 materiljalna pus1:lo5 koju su
ostavil:e we .invazije.' »Opadanje nauke medu Englezima bilo Je toliko«,
zaUo se Alfred, »da je n!i ovoj strani Hambera ostalo vrio malo Ijudi, a ja
mislim da ili nije bilo mnogo ni na Sjeveru koji osu zI)Ali obrede i prevo­
dooje pisma sa Fatinskog jezilka na engieski. Ne, ne mogu da se sjetim
nijednoga, jliZno od Temze, kad sam dooao na prijesto«. Sliean dokaz, na
drugom polju, nMao se u Alfredovim zalkonima, gdje je Skala kazni za
razne uvrede upola manja nego sto je bila u Etelbertovim zakonima,
od prije dV'ije stotine godina. To je jasan diokaz da je zemlja i'lgubila
svoje pokretno bogatstvo. Aliredovi uspje15ni napori da, zaustavi ovo
opadanje pro&lavili su ga ikao jednog od najveCih IjudJi engleske istorije,
viSe !:lIeIgo njegove vojni&e sposobnosti.
Njegov je pm zadataik bio da obezbijedi lkTaljevinill od buducih
napadaca. U tom ci1ju on je izgradli.o~a~Jroje su bile boljeod dansikih,
'<
»gotovo dva puta duze od ovih ... brie, pootojanije i wse«. Njegov sistem
5. KRAJ SAKSONSKE ENGLESKE
, tvrdava, ·koje su bile zaposjednute uvjeibanarn i stalnom vojskom i koje
su odolljevale manjiro napadima il1i. stvarailie jezgro ako Ikoga je kmet
Tr.i generacije POSlije Alfred.ove smrti, nazim se jasni znaci dege­
mogao da obraduje zemlju, bile su od joo trajnije vrijedIlJOlSti.. Ove su
/ neracije engleske kulture i uredenja. T~aSnjli def~tivni i potpuni slom
tvrdave prvi engleski 'gradoYi; i imaju vainu ulogu u formiranju Engleza,
P~~og
dotada Oisto :seoskog naroda. AIfredovi odbranbooi uredaj<i. omogueavali
snagama PreOe izvjesnu taCku
su masama da :live i rade u m.iru i da njihove' snage, ,kao snage svih
primitivnih naroda, koje' mogu vrlo lalko ·da se oporave, ,dobiju punu
svako fil;lgadanje :0 fume 'beak:ooisno,' jer je Cinj.en'ica da su
moguenost cia odigraju svOlju uIliogu. . Px:va".d~lm_Pod.. J;yejnom (Sweyn) i tK~tom (Canu.te) i" .kasnide
Alfr.ed je pozivao ucene Ijude da dodu iz Evrope i ea:k iz Velsa, a
i on sam, ialko je vee bio sredovjeean, naucio je citati i pisati na latin­
skom i engleskom jeziku, 15to Karlo Veliki nije mogao cia postigne do
kraja zivota. Zudio je za veCim znanjem nego 15to mu je magio da pruzi
njegovo doba i v.jerovatno bi, da je Zivio u pismenijem Wlemenu, doSao
stvarno do nauenih pogleda. Kako j:e oduvijek 000 looeg zdravljai vrlo
mallo vremena ostavljan na miru, dostignuea njegov.o;g rada zna{:ajna su,
a dokaz njegovih vrlina je dugi period mira koji je nastao poslije njegove
smrti. Od njiliovih nasljedniika su Ed v ard, Etelsten, Edmund i Edgar
bili spOSOlbni. vojnici i organizatori, a period izmedu godine 900 i 975
znacajan je po ponovnom osvajanju dansikog teritorija, ikoji je i pored
toga zadrzao svoj skandinavski karakter iako je priznavao vrhovnu vlast
engleskih kra1jeva. Oba su naroda bila dovoljno bliska po jeziku i
Ul'edenju, sto im je omogueilo da Zive u snoSll1ivim i dobrim susjedskim
odnosima, a deseto stoljeee je zbrisalo mnoge razl~ke izmed'll njih.
Tendencije da se dans'ke invazije prikaiu kao destruktivne u svakom
pogledu nisu istor;iski opravdane. U neikom pogledu Danci su imali visu
kulttiru od Engleza. Vee smo spomenuli veeu upotrebu zeljeza, kao i to
da su unlijeli u zem/:.',ju veliku sjekiru. Mi smo V'idjeli da su prva engle&ka
naselja bilastijeSnjena na uske pojaseVle pored gustih suma, koje SLt
JACANJEFEUDALIZMA ' 35
pokrivale najoolju dbradivu zemlju. Kako nam Domsclej daje potpunu
slilkti engJeskog Seos'kog zivota, viditno da je oitiela zemlja bila pooijana
' gradskim opstinarha' Mnoga danaSnja sela n~ SU joo u ovo vrnjeme.
S" pravom moZemo zakljuciti da je uvodenje veli!ke danske sjekire dalo
odrucan potstrekza ikrcOOje 15unia i omoguCilJo puno koriscenje najbo­
gatijih poIjoprivrednih predJela Engleske.
DaIje, u poredooju sa do.mOrooizna, Saksonaim.a, Danci SU bill
trgovaeki narod kioIji je stanovao u gradOVima. Kad su dam u Eng/liesku,
om ,SU dotad vee bili proputovali mnoge ikrajeve. Ljudi koji su plovili
Medibeiranom i vJdjeli veHki v:i,zantiski grad nisu osjecali ono prazno­
vjerno strahopOOtovanje s kojim BU Englezi gledali RimIjane i njihove
radove. Dand su bii1i isto toltko trgovci ko1iko i pira1Ji, a trgovina je kod
njih bila 'na velikoj cijeru. »Ako trgovac uspije da ~
vozi tri puta po
lnoru vlastitim sredstvima, onda je on dostojan prava vlastelina«,o) gIa.si
jedan od p'rvih zakona, lkoji nas 'llpozorava na to da su klase too Skan­
d!in.avaca isto ikao q .kod Engleza bazirale v18e na bogatstvu i socijalnom
poloZaju nego na krvi i nasIijede!nim prav1ma. Da:n.ske :invazije dOV800 su
do stvaranja gi.aqova i pojacanja trgovine, te SU u ddba normanske
~, vladavine i gradovi i trgovina neobieno procvali.
~~~'!9..Jmd3i!_:bUo, ~~Q.:p.o.:cia ~tim
uredenja 'pracen je napretkorn feudallzma, ali engle.9ko
dvij~
tOga razyoj!i., Moguee je da je ovaj zastoj bio sruno privremeh, ali je
invazije,
normanska, skratile vrJjerne u kome bi, mogla aa:-s
e dQkate OVa tvrdnja.
U toku desetogstolje~a kolonizaclja. Englesite, katljedinstvene
kraljevine, ide zajedno Sa ,stvai-anjem oblasti (sblU:e) koje su Secesto
koncootruale oko utVl'denog dvorca A.J.freda. ili Danaca.. Dok se Prvim
mogIQ.~._'lipr!i)@.ja._~~j:edn.og_centra;- rirje"hui>
sllc~og a~arata ~pr~vlj~2~~~;~e!l!liOln"
i manjim ikraljevinama
koji ,?i. a. ialko j.e pokrajinski
sudac (sh~~ .:r~ve); ill senf,. OlOu·:tem:U,l,()(jgovoran ,kralJlu za upravu
nad pdkraji:nom, stva:rni nadzor,_ ~~en i¢ cent;ra, u prailmi je bio
neznatan. Iznad Serlfa bio je .8!oU~alc;iQrm.an), koji je nadzirao izvjestan
b:roj najeva i koji ire cesto'gm60 lak~ za jednom od, starih kraljevina.
Dok je 15erifostao sluzbenik, POOtajuCi kilsnije j~a rid glavnih ikarika
u drzavnboj wganizadj~, grofoV'i su - isto >kao grmovi i V'ojvode u drugim
evropskim zemljama - u:brzo poof:all polunezavisni tel:itorijalni magnati.
Moe grofova naroeito je poraSl!a u kratitom periodu Kenjutove v,ladavine,
kada je Engleska hila samo jedan dio veCe (!jeline. Porast nj,move moei
razviJao se istavremeno sa priBvajan1em.' cJans.ke titule »erJ« (Earl).
~to ~edinaca.
U sferi pravosuda postig:nutje takoder velik korak u pravcu fe'llda­
lizma na taj naCin SU bila sticena prava lIcraIja i 'l11oC:rllh
0) Citat uzet iz
trgovinu cak joije saksonskog (Pl'irnjedba
viAe nego SaksonCi
zakona, a P'isca).
ISkandinavski n&!'Odi cijenili su
3*

ISTORIJA ENGLESKE
36
Starn sisteEl,pQlqajinskih, stoti.:nskih6 ), i ·opStinskih sudovaradio je
priIiCilo-doIhro sve ddk se nisu pojavili dovo1Jjno mOCni venwosjedntici
koji su se mogli suprotstavljati njihovim odlukam8.. Do1aSikom mocnih
polufeudalnih lordova oslaoo.o je autoritet tradicionalnihsudova. Ovaj
stari sistem bio je djelimieno zamijenjen, a djellli.micno dopurnjen dodi­
jeljivanjiellll prava lordovima da me vlastite sudove. Ova prava bila su
veoma Jl1IliQ'g0 traZena zbog prihoda kOlje 611 donoSile globe. N ovi sudovi
nastavili su sa starim metodama sudenja vatrom i vodom uporedo sa
novim, taikoder dostajnstven.iro metodx»n, kojim su sporovi rjeSavani
putem polaganja zakletve. Okrivljeni bi dovodio nasud svoje susjede,
cijd. 'je broj ovisio 0 vem!ini lkrivice i kojlisu bili sprenmi da se zaikunu
a C'emU su Da:p.ci moraY da budu vrlo dobro obavijeSteni, stvorilo je od
na njegovu noo.umost. Privatni sudovi, kOlji su uV'ijek biM jedn od
najzna~ajnijih 'kar~teristika feudalizma, bili. su u vrljeme invazije
Normana vee opeenlito uvedeni.
Drugi karakteri5ticni znak feu:dialrnih odnosa, obavezni Tad seljaka,
bio je u to vdjeme taikoder opcenita pojava, oshn na 'danskoj teritoriji.
Dan invazija imalaje zaista neoooene, dvostruke rezuItate. Na danSkoj
, PO:aeanje poreza,Dancima, Dan~ge,ld, kaiko seto nazival~L bilo je
ska uvodenje kmetstva 'bilo je usporeno a na saksooskoj polovini
teritoriji
bilo je zbog njili ubrzano. Pooaciiz »ElfrlCki1 koldkv1ja~ (Colloquies of
Aillfric), niza dijaloga napisanih kao cit.a.Illka za, mladice u samostanskoj ..
Skoli u Vincesteru (Winchester) nesto pTije goome 1000, znacajni su zbog
toga soo daju sl]ku odnosa na selu. Prema njima zemljoradnik je u
najve::ern broju slucajeva neslobodan.
»Sta kazes, selja<:e, kako ide posao?«, upitao je uCitelj.
»Ah, gospodine , radim veoma teSko. eim svane, izlazim sa volo­
Viima u polje i uprezern ih u plug. Ma kakva zima bilJla, ne smi:jern ostati
kod kuee jer se bojim sv.oga gospodara. Namjestim i pri.cvrstim ralo na
plug i svaki dan moram uzorati jutro iIi: viSe«.
»1 sta joS radiIi po djeli dan?«
»JoS mnogo toga. Moram da volovi:ma napunim jasle, da im dooesem
vode i i:mesem dubre«.
je preuzimanje- ·voCSwa' organizovanog. otpOta·od strane londonskih gra­
»Ah, to je teZaik posao«.
dana. Kad je centralna vIadavina'E~lreda.(Ethe1ted-the Redelessl sramno
»Da, tezak je, jer ja nisam sldbodan«.
pala, London je cvrsto stajao. Ovaj; ,'u;pOi'e'('l:eUjU' sa' drugim engleSkiql .
Ovi termini, slobodan eovjek i kroet, danas cudnovato zvuce, jer
su oni upotrebljavani u naroCitom .smislu u doba feudalizma. Oni se
mogu razumjeti samo ako se poveZu sa posjedovanjem zemlje. Covjek bez 7 Mercije, godine 1016, odbio da klrene pI1Il'tiv· Danaca »sve dok ne dobije
zem1je niti j:e slobodan niti neslobodan, on se uopste ne raeuna. )
S~_q~l}.Je_Coyj~~ pio.~naj koji je dobio zemlju za'Svoje vojnioke sluzb~
Hi za koju drugu sluZbu k(JIja je bilJJa priznata kao casna, Hi neko ko je
placao porez u nOVell. Kmet (serf, villein) je ddao zeml1ju na osnovu
_svojih' obaveza da obraduje zemlju, a radio je i ostale zemljoradnioke
posloVie na posjedu svog a lorda (gospodW"a). On je bio vezan za zeIri]ju,
dolt je slJobodan Covjek mogao svoju zemlju da.'--riapusti' i ode kud bilo,
ili'aacakTodnese svoju zem1ju, ,kako se to govorilo, Ij da se pridruzi
drugom'lordu. U to vrijeme biti bez zem1je bila je naj'VeCa bijeda i
nesreca, a ,biti. vezan za zem!llju nije bil'O taiko straSno koo 8to nam to
')') Vidi
MogaostNlnu 27.
je, naravno, biti. roo, ali u tom -slucaju on je sam bio privatno
vlasnistvo, viSe stvaT nego Covjek (prJmjed'ba pdsca).
JACANJE FEUDALIZMA , 37
dallas d.zgleda. Kmet je jmaQ~Qiay,~ava, koja su bilataCno odrede~a
obicajima, iako 1Iliiife.!Il~~ _~_~gi.ji~~§:U~:j§__ £utem. J ednaod '
pd.'iIj~Qrmanske i>objooe bila je povlacenje lbiije imieau slobodnog
covjeka i 'kmeta udruStvenoj skali (ova je Imija u saksonskaj Engleskoj
bila vrllb labilna) i uniZavanje 'SVakoga ko je bii> ispod ove linije na
nivo I'Oba.
Kasno u desetom stoljeeu 'bile 81i, obnovljenedanske inva."Gije Pod
voestwm ~vejna, lkojd. je uspio da ujedioi Dansku i Norvesku pod svojom
vrhOVliom vlaScu. U meduvremenu je preduzeOO mnogo napadaja na
Sjevernu FrancuSK.u. Poslijeuspootavljanja jake ilmeZevine u Norman­
diji centar napadaja je pomaknut. Bogatstvo i degerierisanje Engleske, 0
nje vrIIb privlaean plijen. Novi su napadajli bili orgarozovani na vrio
zanimIjivoj komercijalno.j osnOvi: preli.miJnarna maltretiranja, iza kajih
su slijedila novcana placanja kao uslov za pov1aCenje. Svake druge godme
ova se operacija ponavljala.
izVT~Il:O )~~~amputa izmedu ~e, 9~LtJ_OJ4..i.~i~.J1la,Q9.9 .:fll!!:ti
st:'e~9,Jt!Lij,~~~~noV~ iztiOlSi o~~_" l,O,9QO:009 ' ~tiJ_ll,~je
vr!j~EL:bU_a__4amaSna. KasIi~_:KeI.ljut 1018 godine postao klralj i isplartio
, svoju VQj~ ,t?i!Q je ifuudeiioposljednjepJ.aCaDje- ii ;ViS:iirl' od 82.000
funti. Od wog Danegelda poStaJo je prvo plaCarije porezoa. Za vri.~eme
Kenjuta i nol'IIlallSk:ih kraljeva ovaj je poreZ redovno isplaCivari, i on
je poS¥i~'d)1;IZa poreza na i!i:netak, 8to. je bio vrlo v~ doprinos za budZet
sVih kraljeva: sve do vremena Stjum-ta. 0':'0 je pllacanje iIpalo duboke.
socijalne pQSljedice, jer se 'Ovaj teret prenosio na zemljoradmke i sve je
vlsepovecaiiTao'"iijihove''k:n:Jetske obaveze. Robovanje seIjaika bilo je sve
teZe usljed sve veee moCi. mjespih, .magnata, ko;ii 5'U bili OOgovorni za
, priJrupljanjeporeza i Ikojli,su' ow dufuost iskonistili kao ort.tde kojim su
uCvrSCivaJi svoju moe nad svojim teZaA:!ima 00 ~ari 'zeml~e. ~­
ilaJ!1Q~vilo »nema rovjeka bez ~~~,se P~tp;m~H~j~ti
na En~~Vl'e'Jwna.Druga ' I IlStunacr.ta'tii\nili mVazIJa Wa
gradovima, veliiki grad otsada se pojavlju~e it istoriji kao nezaV'isna
politiOka sUa. Njegova je vaZnoot b,ila ·taltririh, razmjera da je ferd iz
podrSku gradanstva Londona«. IZgodin~ti, godinu Danci 5U bili odbijani
od llondonskih zidina i London se ptedao tek onda .Jrlld je stvarno bio'
slomljen otpor u oijelojzeml~i. 0 njego.vOm bogatstvu ImliZe da se sudi
iz' cinjenice da je, kad je godine HU8 uib:i!ran maj veliki ponez, London
morao da p1ati 10.500 funti srebra,viSe nego <JSminu sume koju je
platila cijela zemIj'a. Kad je· godine, 1018 Kenjut,· sin Svejnov, postao
kralj Engleske, NorveSke i Danske, za momenat jeizgledalo da oe u
bUduCnosti En~ biti vezana viSe sa skandinavskiim zemljama nego
sa Francuskom. Medutim" socijalna struktura sjevemih naroda joB je
veeim dijelom bila plemenska i 7Jbog toga nije 'bila sposobna da Uspostavi
trajnu vladavinu. Privremeno. ujedinjenje . bilo je vezano za liCIrost,
ovisilo je od lienosti i zavrSavalo njenom 9Jlll'eu. Tek ikad se uikrstila
 o;-.~;j""'~o/'J~.~ ~-::,~.
~,
38 ISTORIJA ENGLESKE
sjevernjaOka energija sa franaokim feudalnim uredenjem, W;ia je spo­
sobna da napreduje u pravcu stalne drZavne vlasti.
_Pod vlaJdavinam Kenjuta ucinjen.je daIji napredak 'U .stvaranju
male, Sta:ilbe--Yojske-oa -dobro izvjezbanih, placenip, profesicmalnih voj­
"r.. ,
nika,:hauzkerla (Housecarl). U feudaillizmu se tokom vremena sve vise
pojavljuje tendencija da se feudalna i polufeudalna vojnicka klasa vla­
stelina (thanes, knights) pretvori u posjednilke i da ovi pokazuju sve
man:je zelje da me svoje vojne duZnosti. Stvaranje plaeene ,vojske
od KenJ'uta slirno je nastojanju da se feudalni vitezovi zamijene profe­
sionalnom pilacenom vojSkom za vrijeme StogodiSnjeg rata. JoS jledna
stvar 0 Ikojoj mora da se govori povodom lOVe vladavine jeste pojava
porodice Godvin, koja je, dotada nepoznata, preuzela upravljanje cijelom
Engleslrom osim danskog dijela. , logor. U pogledu ta:ktike zurba i brza odluka Haroldova opokretu bilfu
K~ je Kenjut umro, njegov:i sinovi nisU bili sposobni da odrze -u
sVlOjim rukama sve dommione, a porodica Godvin bila je u stanju da
obnovi staru IeIl.glesku liriiju, bez ikakwg suprotstavljanja. Novi kralj
Edvard Ispovjednik (thie Confessor) hiD je poboZan i sla:bouman covjek
kqji-je:svuju -'rtJifQdOst pro2Ji.viJO ka,o'izbjeglica :1,1 Normandiji. Karl se'
watio, dovukao je sa soQop;t Citavu ~or1ku kaludera i plemica, kojima .
je dao najboLje- F riaJjbogatije ep:is1ropije i zemIh!. lstorija njegovOg
vladanja je tra:jlna borba izmedu normanslrog. upliya na dvor Ii moei
Godvina. Tadas.nji upliv Normana na Englesku jeste jedan od glavnih
razloga sm je kasnije njihova pobjeda bila -talro laka.
Konaeno je porocIica Godvin trijumfovala i uS'pOStavila potpunu
vtlIast nad kTaIjem, vlast Ikoja Je sliena onoj koju su neSto kasnije vrsili
Kapeti nad franaCkim potomcima Karla VeIikog. Sada je sva Engleska
bila podijeljena na sest velilkfu grofovija (earldom), a od ovih su tri
drZali Godvini. Kad je Edvard UlIlTO, januara godine 1066, Vitan (Witan),
tj., savjet mudrih Ij:udi ~ tijelo koje de imalo-neke karakteristike Ueuton­
sk6g narodnog zbora i viSe karaikteristika feudalnog kraljevSlrog savjeta
- proklamova'O je za kraJl!ja Harolda, rrajstarijeg sma Godvina. ViIijam,
, vojvoda-ii-Normandije, takIoder je traZio prijesto i poeeo je da sakuplja
V'OjSikU da hi sHom izvojevao svoje pravo.
Pobjeda Nmmana nad Engleskom mooe da se posmatra kao po­
sljednji neprijateljS'ki akt sjevernih naroda i prvli a!kt krstaSkog rata.
IakQ_.Je YilJiam bio feudalni princ, njegova vojSika nije bila feudalna,
nego vO!.iska sakupljena sa svih strana liZ obeCan!je zemlje i plja&e.
on--se osigurao dobro izradenim lancem -saveztrilka, od kojih je j'edan
bio i savez sa papom, koji ,je kasnije postao baza za mnoga potrazivanja
i svade. Njegwa vojska nije biIlla velika - mozda oko 12.000 IjUidi ­
ali uvjeZbana u ratnoj tehni'ci koja nije bila poznata u Engleskoj. Englezi
su naucili od Dana(!a da upotrebljavaju konje, i da se brzo krecu s m iesta
na mjesto, ali 'SU se i nadaIje boriIi kao pieSaci, u gustim r.edovima iza
tra,dicionalnog zaStitnog zida od stitova. Njihovo je glavno oruzje bila
sjekira. N0rInani su upotrebljavali vjestu kombinaciju, tesko ()IkllOpljeno
konjani~tvo i strijelce naoruzane lukovima, !koji su mogli da razbi()u
redove svoj:iJh protivnilka iz daljine, prije nego sto je doillo do odlucnog
juriSa. Kad j'e bio. probijen zastitni zid, 'konjaniStvo se bez sumnje po­
kaza10 kao vrlo podesno za progon'nepri:jatelja. To je bio vojrucki uzrok:
ViJijamove pobjede. Politi~ki uzrok bila je njegova cvrsta vLast nad
:.'
:-." :.
(
JACANJE FEUDALIZMA 39
vazaIima u poredenju sa drskim ponasanjem grofova od Mercije iNortam­
hrije prema Haxolldu.
- U rokJ,umg).~ ljeta godine' 1066 Harolid je oeek.ivao u Saseiksu
~cavanae Normalll:a..-pocetkonf·septemibra strpljeiije ·'reudalnih vojnika
blio je pri !kraju "i oni su tra7lili da idu kucama. Nekoliiko dana kasnije
.Harold je saznao d:a se njegov imenji1lk, kraJl~ Norveske, iSkrcalO na sje­
veru i zauzeo J ark. OdjahaO je brzo prema sjeveru sa svojim vojnicima
i 25 septembra 'l"as.1ljerao osvaj'aoo kod Stemford Bridza (St.am:rord Bridge).
.Prvog dkoobra saznao je 0 iskrcaV"anju Vpijania: 'kod Pevensia (Pevensey).
Poslije nt:djelju dana vrartio se u Londoo., cekajuci nekoliko dana da se
sakupi va:zalska vojSka da krene prema jugu i da zauzme polooaj kod
Betla(BattieJ, na ikred:astom grebenu sa ilroga se mogao viidjeti Vilijamov
:Bu odlruCne, a njegovi'su vojruci dokazali cIa iSU sjajna' borbena roaSina.
U poglEl<lu 5trategije bilo bi pametnije da je jooostao u LondOhu. Tako
se dogodilo d:a je sarno pol'OVina vazalskih l"atnika imala vremena da
se sakupi, a njegovi placeni vojnici, na koje se mogao oslkmiti da ce biti
u' stanju da se odupru norm.a.nslroj konjici, biM Su lscrpljeni od teSke
pobjede koju su izvqjevali i od dva pohoda, kojima nema poredenja u
isboriji toga vremena.
.N0vi na.cig_ ,ratovanja d'OIlio je Normanima potpunu. i neminovnu,
:pobjedU'roila je dovoljria jedha bitka da se rij~ sudbina EngleskJe za
buduca stoljeea.· Hronika spominje bitkU rijecima kOje ivuce kao formula
koja je poStala gutovo obligatna kad se opisuju borbe ep.gleskih kraljeva,
sa .neobienOIn jezgrovitooCu, koja naglaSava odluCnost:
»Vijesti su doole do kralja Har()llida, a on Je pdkupio Svoje cete i
PoSao mu u susmt; kod Har Ejpl Tria (Hoar Apple Tree) a ViIijam rou
:se neoeekivano suprotstavio prije nego 800 Sf\1 se njegovi ljudi salrupili.
I pored· toga, ikraljse IOdvaZrro odupro sa Ijudima· koji su ga slijedili i
-nastao je pokoLj rui objema stranama. Kra1U:W:QldhiQje ubiien i njegova
'braca'~JlL~~D j Gjrt-~eof~~_L.GyrtplJ~oio.:.g~i:Ui-[~tidi,
a Francuzlsu-zauzeh-kl'¥av~_. _ _
-)
/

GLAVA III
FEUDALNA ENGLESKA
1. OSVAJ ANJE
ViJijam je slomio moe GOO.vina kod Senlaka (Senlac)8), i cijela;
Engleska juZno od Teroze bila jte otvorena osvajacima. Midlends i
Sjever joS nisu bili osvojeni, a London je joS jednompostao centralna
taeka Qlko koje se salk.upljao otpor i prema kojoj su se polalko kretali
Edv:in i Morkax, grof-ovi od Mercije i Nortambrije-. Villli:jlamova V'OjS1ka
bila je jsuviSe mala da bi mogla direktp.o da udari na: Landon. Umje,s1x:}
toga on je izveo sjarjan zaobilazni manevar, preSao Tem:zu iznad Londona
i opustoSivsi kraje~ kroz Ioo!je je prolazao konaeno je otsjekao grad 00'
Sjevera i od svalke nade da 'hi mogao da dobiljle poja.canje.
London je bio opkoljen, na brzu T1ku sazvani Vitan proglasio je'
Vilijama za kralija, a na dan boZicnog praznika on je krunisan u Vest-·
minsteru. Sva zemlja Haroldovih pristaSa, koji su rou davali pOdrsku ili '
se borili 'lood Senillaka, hila ~e konfiSkovana i podijeljena medu Vilijamove'
normanske s1jedbenike. Ostataik. Engles~, !lroji je priznao Vilijama za·
kralja, ostavlijen je na miru. Godine 1069 Villjam je bio spreman za:.
dalje korake ka potpunom osvajanju. Mercija i Nortambrija pruzile suo
otpor i diOIbile su poO.rSku d'anSkog kralja. . Villjama ikao V'Ojsk.ovode pobjedbnoone armije i na !JSll.UVU stare ~e·
Poolije borbe u kojoj' se pokazao Vilijamov rami genije u punom
sjaju -ovi gu saveznici bili poraZeni. Pobjednik se dao na posao sa !lJedJe­
nom oikrutnoSCu, joS straSnijom ad bijesa sjevernih narooa, ponovivsl
pokolj velikih razmjera. VeL~!dio_J9..!:.~~jra i Dj\1rhEOma (Durham) bio
je potpuno opustooen i za jednu djelu generaciju ostao je nenaseljen.
Tek kad su c1stercijanski kaluderi, u dvanaestom vijlelku, sagradili
ogromne ovcarske farme na Peninskim obronciroa, 'Ovaj se kraj stvaT1l/lF
oporavio. Iznad popaljenih sela na sjeveru 'Uzdizao se 'veliiki dvorac
Djurhema, da utvrdi trajnost novog poretka. pobjeda je hila nadopu­
njena novom konfiskacijom zemlje i novom padj'elom medu Normane.
S~a istom II].oZemo reei da je u Eng1l.Iesk:OIj u potpunostiuspostavljen
feudiiIizaTIi:'-W'SID1J"vidjelf !tako se ekonomska baza feudalizma Tazvila
iz engleske gradSke opStine i ka:ko ·je politiOka IOO."ganizacija prim:ila
fe-udalni obHk joo prije osvayanja. Sada je dblik polifi&e nadgradnje,
da hi Be uSk!lladio sa eR:O!Iloms.kam ballam, bio dopunjen hladnom i d'Og­
matskom dosljl€!dn~Cu Normana. Za nekoliko godina sva je zemlja presla
iz ruku starih vlasnika u ruke pobjednilka.
.) Ovo ime upotrijebljeno je ovdje radi orijentacije, medutim ono potice iz:
mnogo kasnijeg vremena. Mjesto na kome je Harold vodio bitku roje u to vrijeme,
imalo odredenog imena (primjedba pisca).
---
FEUDALNA ENGLESKA
'
41.
Glavn:a-pQl!itiCka crta feudallizma bi'O je prenos vlasti prema dolje,.
a sva. jevwsrbiiZiiaIa.. na v~~~zemlje'l Ktal;Lj~Lhi'O.j~J[lL i.
kpi)J~i~n.r:Vl~fK~s.v~.z~jIe i on j~ 'je.~el!jiya;o. ~Gjim sljedJbenicima-o
v~alima.m . nj:fuove vojne i ootale . usluge, 'lIZ plIa.canje uobieajenih. i
odI'1ederii.h daZbina. Sa zemJjom je bilo dodijelljenkl i politicko pravo
upravIjanjase11actma:-pravo. suden.j~ J?rlkuPlij-an;j;:l. poreza 1. iznuQivanja.
slu.z'be. Sve dOOr je tokralj zaihtijevao, :i:uiljvaZIrija dtIZnost njegovih vazala
bila' je' da ga prate u rat i zbog toga je ¢je!h zeInlja 'hila podijeijena­
• na kraJjeve kpji su poznati EaQ vite9ki rejoIl'LLikQj~~_~ gruibo ~~i
sa starim vlasrel:in8k.irn posjedom. Svaiki je ad ll!iih bio obavezan da Ot'lredi.
i opTeIffi. teSko naoruZanog llroiijaIDka 'z8: VojSiW.
Upravo zbog toga Sto je Engleska'-hilaoovojena za neko1Jik'O godina.
i politi&e institucije feuda.lizma bile svjesno nametnure odozgo, Citav je·
.sistem postig;ao veCi. red i bio je putpuniji nego u veeimi ostalili zemalja.
N a drugim JIB mjestima, kral~evo vf.Ila.snmtvo cjeldkupne zem)je bila fik-·
cija. Ovdje je to bila cinjenica, a kralj. ~ dodjeljivao zemlj·u. S'\I'ojim.
vaza:lima pod u'Slovi:m.a koji su mu najbolje odgovarali.. Kao1!to we­
h.:ronika, »~_j~_Q..a.y"~ _SYt!:i'l1 zemljuuz najviSi zairup koj6.' je mogao·
da dobije. Orida bi doeao drugi i ponudio viSe nego SID je dasvao pm.'
a kralj je dao zem1ju anome ito je <lao -viSe .• " A' Iriije I'aCqnao s tjm
na kalkav bezl::.toZan ·nai:in .6e to ovi istjerati od siromaSnih 1jludi, niti.
kiililko ce rrepravde biti uC:i!Iljeno. Sto se viSe ~vorilo 0 pravednosti.
zaikona., sve se viSe nezakonito vlad.alo«.
\
Feuda1iz:un.~_ !~~~ ~uviji~_bio. ~g~1:Jr i:r?e(tu kralj.a ~ v~, ..
a u E"ngleskOj su OV'l ugovonbili 00 veceg ZIlacaJa nego u bilo kOJOl­
~z:eij:ilji:- .-,
potpunO$ sa kojkml die u Engleslroj usposI:atvljen feudalizam omo­
gucila je nej;>osredno stvaranje driavne organizacije, koja je dala okvir'
feudalJ.inom sisternu. Organizacija driave bila je izgradena na vLasti,
podjele na po'k:ra!j:ine prije nol"irumske pobjede. Vilijam je mogao da.
podijieli zem1ju svpjim' pristaS'ama kilo I'a5f:r!kane. pIOSjerle; On je ustvati.
bio· prisiljen da tako uradi. jer je zemI~ bila ~ojena k~d po komad.
Ci:rn hi n.ovi prosWr dQSab .1,>09.;·lljeg.():Vuiylast;; ,])(~dijeli'O bi' ga, 8to SUo
ll(jegove prist.aSe smatrale za·. nagmdu, ][OJ·u '.~ d:uguje. Iz 'Ioga razloga
u Englestlroj nije bilo ·barona, bez··~na.· to kdliitko je 1m zem1ije driao.
koji bi bio sposoban da koocentriSe veliketo:fne- snage na Svome pl"OBllotru.
balje, kruna je zadrza.:J.a dosta zemlje.uvl~titoinposjedu, da dokaZe da_
je kralj jaei ad svakog ba.:rtona ili grupe-baroDa. I pored stotine barona
Vil'itilam je priSvojio pravo na ~ pdlSQml:jen.u zem)ju, koja je u to vrijeme
pTocijenjena na jednu trecinu Cjeldkl;l!PDez€'.lDije. Ni'je vjerovatno da je to
radio() samio -zbog toga SID »je vdhioVis6ku 1fiv1jaC, .ikao da joj je bio
otac«. Vderovatruje je d.a je miSliona ogromne ~cnosti razvoja u ov:im.
do tada neiiSkorlScerum. predjelima. -.
. Sa iznimkom Cestera i Sruvsberija (Shrwsbury), koji su bili.
pograniCne grof'Ovijei stv.QlJ.Ule sa mdatkom da d.rZe u sahu Vels i grofo--­
vije Djurhem pod princom BiSopom (Bishop), koja je 1m.a1a .iSti zada:tak.: .
prema Slrotskoj, u Engleskoj. msu bi!e dozvo1jene velike kner1.evine Ciji
bi posjednici postali polU!Ilezav'isni prineevi, kalo ito su bili mp.ogi francus1ci.
feudalni premiCi Dosljedno tome, Serif je bio pretsbavnik centralne­
 ISTORIJA ENGLESKE
42
vlade u 'Svakoj grofoviji i bio je ja:M od svalkog barona na njegml'oj­
terirt;oriji. Kalko nije bilo nufu.o cIa se:rili pretjerano ojacaju da bi. bill
.sposobni da kontroliSu okolno plemstvoj isto tako nije bilo opasnosti da
hi· se:rrl.fi mogli da poBtanu nezavisni od krone.
Zbog rogaje razvoj EngleSke jed.instven u istoriji Evrope. q~-~-~-_
PQ~_~_driavebila je vee a , a In.OC feudalnog plemstv:a man.j_~~__ -
Med'uSOlbnL.n!~ izmed'll pliemStva hiD je i!mimlka, a ne pravilo, a IlIa.
p~ vOj~ku i tvrdave krona je gledala lS ilijubomorom i zabranjiyala
i.P. .u]wl:$p jl8 to bilo moguce. Faktori krune bili--su zaiSlta nasilniaki, a
iSkoriSCavanje kmetovskIih masa biJo je okrutn!o. Medutim, ovi zahtj~vi
kTune bill su taeno odmjereni i redovni i billa je' postavljena granica
vecem~iScavanj'll ikmetova od strane feudalnih IJJordova. Ima, stvarno,
izvjesnllipadataka da su. Englezi Stitili kra11evsku moe 'kao zastituQd
vlastitih neposrednih gospodara. Karl je godine 1075 iizbila pobuna barona,
koji Su bilinezadtowljni zbog ogranicenja ndihoVje-- vl.as1i, Vilijam je
bio u stanju dia protiv njih potlove feudalne ratnike i da ih suzbije.
Okrutnost O'wajl)1ljaubrzO je hila m:boravljena od se!l.~a:ka koji su se
:na:vi:k.li na osvajanje i plja:i!'kanje za vrijeme dJanskih invazija i ik{)lji su
vidjeli u Vilijiainu strogog, ali cVl"Stog vladara Ii. davali mu prednost pred
anarhijom pod kojom su bili na}gori mueenici. Ustvari, oCevidno je da
je za zemljorarlnika biloteZle stb je ima'O stranog lorda u vOiastelinstvu
nego stranog kralja u VeStJniinsteru. Prema tome, iaIk.o je cinjenica da
je pl"imarni antagonizam 'll feudalrrom drustvu anatagonizam seljaStva
kao cjeline prema SV'im njegKWim izrabljivaCima, prema kralju i baro­
nima, i cIa su Be interesi. kralja i baroilia. obiCno poc1'1ldiarali, ipaIk. je bilo
dana kad je kral1 mOglao da u 'krizi iskoristi ~ake kad je njlegov- poloZaj
bio 'llgroren ~om pobunom. Za vladavine Henrija I, bid je baronska
pobtma poiktiSalJa da na prijesto sHorn dovede njegovog brata, Roberta,
vojvodu od Normandije, Henri je imaJo toliko snage da 'llde 'll Normandij'll
sa armijom u lrojoj je bilo mn:ogo sakeonskih elemenata i da pobijedi
Roberta i njegoV1e feudJalne snage u bici k'Od Tensbreja (Tenchebray),
godlne 11 06.
Period od sto pedeset godina od pobjede do Velike povelje bio je
period u kome je feudalizam u Engles1roj postojao u svom najpotptmJi,jem
obliku. Billo hi, medutim, pogresno miIsliti da su u to vrijeme stvaTi
11eikle mirno. Opsta koncepcija Srednjeg vijeka kao peri.oda stabiliteta ill
neznatnih promjena daleko je od stvarnosti, jer je nesamo svako stoljece
nego svaka generecija imala SV'Oje karaikteme IQISObine, SV'Oje znacajtne
prelome i razvoj. Nemoguce je uprijeti prstom na l1IeJlci datum i reei: »U
ovom IIJIOOllentu u Engleskod je feudal~m bio savrsen i potpun«.
U tom vrernenu postojala je neprekidna oorba izmedu centralne
moei krune i feudalnili tendencijla prema jacanju negionalllnih a'lltori.1eta..
Poveeanje centr.aJ.n:e vlasti hilo je jedna od giavnih temji u feudalizmu,
ali ova vlast se razVlijala u okviru feudaIDih institucijla. 'kldje ·su je ogra­
nicavale i usllOVljavaille. Neke od sUa koje su djelovale bile su zajl€dniCke
~i1lavoj Evropi, dak ~ SIe ostale razvi,i~ irz; posebnih uslova koji su stvoreni
.()'Cuvrunjem nekih prijefeudailnlih saksonskih institucija, a dtr:"Ltge opet iz
-geografskog polOzaja zemlje. Mi cerno sarla 'pratiti napred"ovanjle ove
borbe u istoriji toga vremena i posmaJtrati razvoj nc.wih odnlOSa klasnih
snaga, lokalnih i naoionalnih.
FEUDALNA ENGLESKA 43
!l. SOCIJ ALN A STR UKTURA ENGLESKE - DOMSDEJ
, Dvadeset godina posli1e p®jede Vi~jam je uputio 'sroje piovjere­
nike gotovo u sve grad'Ove, sela i zaseoke '11 cijeloj Engleskoj i opuno­
maCo ih da sazovu vooe gredskih opstina, da ili. ispitaju i naprave .potpun
pregled elronomskog Zivota u zemlji. Oni 'SU pootavljlali Citav niz piltanja:
• Koliiko imazemlje? Ko je drZi? Kolidro vrtijedi?, Koltlro pl'llgova? KolikJo
:zaik'llpniika? Kdlli:ko volova, ovaoa, svinja? .Ovn·,je .ispi.tiovanje bilo vrlo
nepopularno. »Sramota je to govoriti, a:1d on je mislio .da to ni1e sramlota«,
mrmljaJo' je samostaIl'Ski ljetopjsac osr'<i'ilt(). NiSta utOlikfQji mjeri IlJije
, ,rlokazalo putpunost pobjede i Vilija7p.ove moei kao 0VIa sprovodenje pre­
.glieda (Domesday Survey) dvadeset gOOlina pos1Ji.je Senlalka. Uporedenja
:0 tim nema 'll drugoj zemlji. To bi bilJo potptmo nem~Ce sprovesti u
':oaksonskoj .Engleslroj iIIii feudafuoj' FMllcuskoj, a ovdje 'Se ruje p()kazao
ni najmanji znak aiktivnog otpora, Calk ni od strane najtnbcnijili barona.
Pregled Je imao dva cilja: prV'O, q.a ~ddbiju n'llzIl!i podaci za UVlO­
-denje<!aZ'hine i poreza na iimetak,· i drugo, da se lttalj detaljniiJj~ 'llI;>ozna
:;;a. veliC:inom i raspodjellom bogatstva ZJennlje i prihodima vazala Za nas
. je -1f6 . neobicIio vaZno, jer nam ovaj pregled pruZa pribliZnu,' iailro. !De
~asvim taon'll, sliku druStven.e stru~e EngleSk:e toga vremena. JediTIi'C.~ .
-ze.mljoradniCke e'konomije bio je feu'dalhni M~_ (manior), koji die bazii'ao
~oj gra~oropstiirii-Moramo--iSfuEi da jle, svakallro, zeni1ja bil.a
joo veC:i:m dijelom polj/oprivredna. Mri.9.g~: jt: 'Illanore diretktno drzao ikralj~
-ootatak su od njega dobili idrlali 'brojrii laici i crkveni vazailii., Ovi su
-apet'-ii:rti:aJti-manji ill ve61broj podva.z;aJ.a, lroji su. ibill. pravi. posjednici
·manor-a.. Svalko se!I/(), rna kolilko ibilo maleno i uda1Jjeno, bil'O je ukalup­
Ijeno 'u ovaJj okvir, a druStvo se razvrstalo U' niz grupa koje su se poste­
.perto ~ale '00 knieta naV'iSe, do .lklraljJa na vrhuncu.
Pregled je razvmtaozemljoradmke 'll klase i daIo je njihov broj,
-tako da moZerno .dobi'ti grub statisi:i.Clci pregled stanovniStva ako U!Ol11emo
U obzir da su u ovaj broj 'llvecleni samoodTasli mookJaJrci: Re.zultart: se ,IIlIaZe
-taibelarno ovako prik~~ti:
klliSa
proeenat od UkUP1tOg
broja )tarl-obnika broj
·robovi .~ "i;;'~'oiT . 2~.000 .
"'." ... " .1.} /0 ,.
medaSi!i. kooli.bari '. ., t 1
/ _,
32°1
/0
. 89.000
knietovi. .. 3a
., _ . 0/
/0 106.000
sl~ . . . . ··12% 33.000
POrrunoZivSi ove brojeVeI Sa pet, brojem Olianova prosjeene porodice,
·1:liodavSi izvjestan procenat na ddase k~jie. I1Iisu navedene (1ordovi i njiliovi
,dJiTeiktno potCinjeni, slu~ci na pOsjedima, svestenici, redovnici i
·reduvn:i,ce,· trgovci i zanatlije, n.ad:niCari i pojediiri tezaci koji su irlbjegli
mreii pOpisivaea), ukupan broj stanovnilka Eng1eske u 110 vrijieme mort.e
,00 procijenitlii na milion i sedam stotina hiljada do dva miliona.
Klase, naovedene ~ pregledu, bile Su neravnOOl!jerno rasporedene u
"zemlji. R'Obovi su bihi. naljlbrojrriji u jUg'Orlapa.dnim pOkrajinama, cmeci
)
'24 % stanovniStva Gla;tersajra, 21 % stanovniStva Kornvola i Hem.psajrn
'-J 17 % staonovn!iStva SropSaj:ra. U LinkOOnu, J~ajl1l i Ha.ntingtlonu
-uopSte. nisu zabiljeZeni, a vooma ih jie malo bilo u IStocnoj Angliji i
I
44 ISTORIJA ENGLESKE
Istocnom Midl€mdsu. MedaSi i kolibari bili su ravnomjernije rasporedeni
i bilo je malo krajeva 'U ko!ilima ih je bilo vise od 40 % iIi manje oct 20 %
od cjelokupIl'og ·st;anovniStva. Kmetovi su takoder bili ravnomjerno podije­
Iji€'l1i, ali su bili malobrojniji u Ist<>cnoj Angliji i Linkolnu, gdje je bila
viSe slobodnih poojednika, i u Ese'ksu i HempSajru, gdIj1e su med3lSi i
kol!iIbMti bili na:rOCito mn'Olg'obrojni. Slobodnih posjedn~ka bilo je sarno u
ilstoCnim pokrajinama i IstoCnom Midlendsu, u ikTajevima koji su nekada
bili danska teritorija. U LinllroIn'U saeinjavalli su 45 % oct 'lik:upnog broja
stanovnllka, 'U Safolku 40%, u Norfollku 32%. Dosta ih je bilo i u Notin­
gemu, Lesteru i Northemptonu, dok ih u ostalim pokraljlinama gotovo
nije ni bili. Medu sIobodne ubraJjana je i pooebna grupa, poznata pod
nazivom socmen.
Prouciti pojedinacno· ove 'klase i pratiti. njiliov razvitak u daljim
genenaoijama -smail:raIOO da bi bio najbolji naNn izlagatnja dlI'uStvierne'
istorije tog wemena.
U v'rij~m.e-D9msdeja ropwi su hili klasa koIjla je naglo nestajala.
BHi stf to veeIDom [rucni slUZiteIji, pastirl iIi orarCi. na l'Ol"d:ovskim ima-­
njhna;-I:;OIlx1!oVoi su· uvidjeIM d:a je mnogo ekooonriCnije Dajmiti ilene sl'Uge
i obradivati zemlju kmetovskim prisilnim radom.. Oko 1200 godine robova_
je potpuno nestalo i njihovi potomci hili su 8lpSOrrovarii od ~ oklase
kmetlwa i kolibiira:~ . . .
: :kmet je bio na sve m6guce naene RoniSCavan i pared svog teSkog
MedaSeL~2!!~:r~, koji se pojavl!j!u~u pod. raZ'Ilim imenima i u
ra'ZIlim~vima, iaiko je t() bila ista klasa Ij'Udi, vee 'SIIlO spomenuli..
To su bili posJednid mallili komadiea zernJje, v:an oikvirnog sietema
otvOreiilli poIja. Ipak, veli.!ki broj njih bili sU kmetovi, neIci su bili
U'brajani kao slobodni zakupnici, a kad je u cetrrJ.a£5toon vijelk:u otpocelo
UJkida'Illjle kmetstV'a, oni su uspje1i da se oslobode brle nego ikmetovi koja.
su bili vezani uz zajednicku poljoprivreclnJ. manara. Mnogi klOlji S'U bill
zanatlije p11acali su porez produlktJima svoga zana1Ja, p1:atnom, kovaC-kim
iIi drvenim proizvod.ima umjesto Tada na lorooVOllIl imooju. To .se
smatralo za manje sluzinski rad, i to sp'ravom, jer su zanatli~e ramIe
svoj pooao individualno, umjesto da ih· c:lirre!ktno klorntroliSu feudalni
sluzbenici.
Kmetovi, kOlji su posjedovali petnaest Hi 1:rideset 'j'utara na zajed­
Il'iOkim poildima, bili su stozer oko knga se okretao cjelokupni. Zivot manora.
Njihove 'SoU sluzbe hile regulisane i veeinom su pora~de poslije pobjede.
PostOIjale SIll dvije V;I''Ste ovih slutbi, dnevni posao i usluzni (bQiOll1) posao.
Dnevni je posao bio odreden na redovan broj dana u nedjelji, obicno
tri dana. UsluZni rad sastOj:aJo se ad posebnog rada, koji je mogao da bude
:zatJra2Jern u svalko doba. Ovaj je drugi bio neprij!8ltnijti za Ikmeta i teie je
mogao da ga se oslobodi jer je traZen povremeno, kao naprimjer 0 zetvi
ili prilikomstriZenja lOVaca, kada je kmetov (["ad bio potTeban i na [ordo­
vom imanju i na n~egovoj vlastitolj: zemlji. Jasno da je, kad su se toUki
paslovi tr:aiili odkmeta, veliki clio poslova na 'lljeg'OV'OIlU vlastitom posjedu
morali da obavljaju ootali Clanovi njegove porooioe, i:sto kala sto se danJas
dogada u Africi, gdje por.ez na ko.~ibe tjera odrasle muskarce na rad varn
sela, a rad llia reI'll biva preba-cen na zene i djeeu.
Povezanost ikmeta i hilibara bi:Ia je velika. Kolibe su c~to dlJ.'Zali
c1a.novi kmetovskih porodica kojima nilje asbao lromad zemlje na zajed­
niC'kim poljima, doik su kolibari stva'l"ali rezervu iz -koje su mogli da se'
FEUDALNA ENGLESKA 45
popunjavaju kmetovski posjedi. ka,d bi ostali Prami. Vremenom su mko­
nodavci namjerno izjednaeavalIii. Obje !klase, pod zajednickim ime:nom
lanet (.«!<in ill .~ . ' . . . . . . . . . . .'
"- • Rao i ~ .. -~)judi ~C?bOOn;aci) bili su klasa Jroja UIi!
nestajala. Od godine Q~!t_mn'{lgL:ts;2'jr su hili sl~ prije !Jlormanske
pobjede smatrani su-za nesiobodne USlje;r-priiliijena u vla.sniStvu. zemlije
i opSte tleIndencije vremena da se svaki seljak smatJ:-a za kmeta, bez
.pitanja, U1kolilko ne hi mogao da dak:aie drukCijIe. Poslije Domsdejskog
perioda slobodn:i su naglo ne9tajali i alko ponovo naidemo na male
.slobodne posjed:nik:e u veeem broju, ornda to obiCno n:isu i2lravni potomci
.od libn homines DoIrt9deja., vee 'SU to !k:mefJavi kojima je na neki naCin
uspjelo cIa izvojuju izvjesnu mjeru slobode.
. Norniaru su uvelli. u EngJJeeku insIituciju pisanog i ikrutog feud'aInog
J)rava, kOjie je bilo i..i.i"az pojaCane ek5ploatacije i koje jenastojaJ.o da sve
.:zem1joradni!ke s1rpa u jedan Ikalup, u Jmnetove »Ikoji nema:j'U niSta, sarno
.svoj trbuh«, kako Be govorilo, i koji prema :kmhi nemaju drugih prava
osim sm ne mogu -cia budu ubijeni ill osakaceni bez posebnog sudenja.
'To je znacilo 1zvjesno poboljsanje staJtusa mba, ali prema staIr<ll!ij~oc:ima
je to bio 'koca!k: natrag. To je vrijeme. pojacanili nameta i IOj,:l6te bijede.
VjeSti:na zakornodavCil biJa je u torneda poveCa ova optereCernja i
obaveznog mda. Seoski mlin, naprimjer, bio je vlasrniStvo lorda i sveje
:fito moralo da se u njemu ISa1nelje. Ova zaJjad:IrltCka meljava toliko je bila
.:zlaupol;rebljavana da u cjelokupnoj srednjevjekovnoj liit.ena!fluri nema
.nijednog mlinaxa da uije lopov. Zathn, isto tako boo Sto tl!e kralj prisvojio
sve Sume,ta!k:o je i 'lord !IlIa!Il.Qra prisvojio :isk:J.juci!va prava na seosku
-pustaru. Karl su ova prava 'hila strogo sprovodena, oll'da je to maCilo da
Kmet nije smio da poikoSi ni metar tmve, niti da _jeee dirva, ndti! je imao
,gdje da napasa svinje. DugaCak tciz zakooa 0 low (Game Law), koji je
kao kuga ~a pritiskao engles1ro. selo,nastaci je u. to vri~eme.
. Najgore je od svegabilo to fito je svazemIja., koja jedobivena od
.JH1lStare, bila prPklj'UCen.a lordavom .imanju i ruje ~la da bude pripojena
zajedni&i.m poljima, . .. . . 0 - •• • •
U cjeJmi., izuzimatjluci izvj~_ lokalne<ll!bbitOsti, llWzemo na
EngleSlruprimjeniti UiOpSte.ne 'rijeCipape Inoceuta TIl, 9aV'remeniik:a
"kralja DZorna: »Kmet slUZi, on je uplaSen od prij~ji i optereeen prisilnim
radom. Mucen je uda!rcima., a imetakiIIiU ge p1JjaCka, jar ako nerna niSta,
prisiljern je da zaradi, a akoneSto ±ma,.prisiljen!i'e da nema niSta. Lordova
1crivica za kmeta je -kama., a kmetoVa mvioa za lorda je dozvola da ga
Dpljacka . " 0 straSni uslov::i rohavanja! Pr.i!roda rada !OllobodnOg eovje'ka,
ala ga :imetak cini roobom. Kmet mora da pati od bijede, ali nilko ne 'Smije
da s njim saosjeea, om je prisiljern da jadikuje, ali nikome nije dozvoljeno .
..da tuguje s njim. On nije svoj Covjek:, a nijedan eovjek nije njegav!«
Ta!kvo je bilo glediSte ~ona, a 1m:dovi i n(jiihovi slutbenici borili
su s.e za to da se za!k:om u pOtpunosti pr:iJDijetl!iuje. U prnksi, medutim,
zaIron je bio prilagoden obi6ajlli i na srednjem m.a:noru i 'U normaInim
°vremenima kmet je bio prilieno si.gw:an. Zakonodavac jenapisao da
»kmet nikada ne smije da Zllia lkakav mu je pclSaO odredern za sljedeCi
.dan«. U praksi su poslovi u tolruCittave godine biIJd prib1iZno poznatti i
pomavljali su se sa monotonom odredenoo6u. Aiko niSta drugo nilje p-oma­
 . ~.
"~
46 IST8RU A. ENGLESKE
galo, sarna tVl"doglavost i konzervatizam kmetova, njegovo odbijanje da
:promijeni naein Zivota bililSu stTasno orUzje 'kojim je .branjena barikada\
starih obiCaja. ViSe IOId dvije stotme goddna n:a svalrom feU!dalnom posjedUl
buktala je borba izmedu 'UpornosfJi ikmeta i lulkavstva normanakog;
za:konodavca. U poeetk'U je zakanodavac postigao l'Zvjes.ne uspjehe, ali
dalje od izvjesne granice .on nikada nije mogao da prodre. Calk i u naJ­
gorim vremenima na feudalnom posjedu postoj:aJa su izvjesna prava kOla.
su od 'kmeta cin:iJ1a covjeka, a ne ·sivar. Ovaj ostMa;k slOibode pOiSlui_o.
je kalo polazna ta&:a za sticanje novih pr&va karla su u cebrna~
vijeku ekonornske \SIlage potele da rade 'U drugom pravcu, pretVaTaJuclL
kmeta uslobodnog najamnog radnika iIi u malog pOiSjednika koji zasvoju.
zemlju plaea novcem mjestq prisimim radom.
Ovaj neprekidni sukob treba uvijek. driati na UI11lU kad zelim<»­
razjasndti politicku istoriju ovog V'l'enrena, jer nam jedna pojava pomaze
da shvatimo drugu. Niti jedna druga sarna, izolovana, ne mme· naan
osvijetliti put razvi1lka druStVa.
3. DRZAV A, BARoin, CRKV.A
Dva sina Vilajama asv:ajaca, Vilijam II i Henri. I, jacali su dalje
moe d!rzave na TaCun f¥aInog plemBtv1;l.. Henri, koji je bio slavanmedu
kraljev:lma tOg vremena jer je znao da cita i piSe, znao je da cijen[ i
iskoristi ucenu birokratiju, i snarl odgovornost za mnlQlge promfjene. On
je svoju vladavinu otpoeeo pokuAajem da se pomiri Sa SalksonciJIna na taj
naCin s10 je obnavljao i osnazivao stare zakone koji su dosada patpuno·
pogreSno pripisivani Edvarou Ispovjedniiku. ave. je zakone, koliko god
je bil'O moguee, kombinovao sa novrim shvatanjima koja 1~ dOlIlio nor­
manski feudaIizam.
Henri je dao prvi ill1,:puls procesu koji ce 5 V'l'emenom oduzeti
sud9ku ad:mrilistraciju iz ruku privatnfu pojedinaca i proglas:i:ti je za eisto-·
d!rzavnu stvaT. U ranije vrijeme zloein je bio, prije svega, uvreda Zirtve
ili njene porodice, i s tim u vezi citav slucalj: treba!lio je rjeSavati odgo­
varaiju60m materijalnom naiknadom oateCenome. Sada je zlJo;Cin bio sve
viSe lSmatran za POV'l'edu kraljeva mira, i zbog toga je driava imala pravo­
I ~~~e~~lr~I:~;~~~:~~iI~~~~j~ao~~~h'U~~!!~.
i duZnost da izvrSi kaznu. Koncepcija 0 kraljevom mi'I'U, koja je nastala
u kasnijem anglooaksonskom periodu, bila je SVIe jaca uporedo sa ~:acanjem
drZavne moei. Kroz zemlju su putovale ·sudije i odrzavale sudentia
primjenjujuei novu formu proces.a - sazivanje porote. U ovom naj ranij em.
ob1i!k:u porota je ·bill'a tiljelo izabran:ih ljudi koji su se morali zakleti da ce
»predvesti« pred sud sve ljude iz 'Svoga ;kraja za k'Oje su vjerovali da \S'U
iZv'I"Sili llJEki prestup. ani nisu bili 'birani zbog svoje stvame <i pTetpo-·
stavljane nepristra'Sllosti, nego zbog toga sto se 0 njima mislilo da su
vee upuceni u cirrjemce. Sudenje pomoeu porote nije bilo smatrano za
indivirlualno pravo, nego !kao pasebna k'l"aljeva privilegija. To tile hila
nova forma sudskog poslovanja, izrni§l~ena 5 ciljem da Tasprave VTSe
kraljevski sud'Ovi, ± n'iko nije imao prava da se ovim nacinom pooluzi ·alka·
za to nije platio. Inrbell'es drZave u sprovodenju pravde bio je uglavnom
finansiski. »U pravdi leZe ogromne pare«, bilO bi grubi prevod za legalno.
naeelo toga vremena. Krona je zeljela da sve rasprave vade rrjeni sudovi"
da pokrupi globe, i alko ljle jacanje kTaljeVskih sudova oslabil:o moe­
plemstva, onda je to bio prije slucaj nego namjera.
-'
F'EUDALNA ENGLESKA 47 '
UopSte, u svim· Hen'rlijevim novota!rijama finansiski efekat bio je
najvaZnlji, a jedna od rnajmaCaijil1ijih bila ~ ooniv8'l1lje' p<:liS€'bnog
odjeljle!n:ja drmvne blagajne (Exchequer) koje se bavilo pribiranjem
. prihoda. Veei dio kraJ.jevfu prihioda prldolazio ijlesa kTaljev:ih feudalnih
imanja, a oStatak od poreza, Il"azrcih feudalnih obaveza i kazni. Sve su to
. skupljali seriii u svakoj grofuviji i uplac1vali u dtia'VIlU blagajnu. Ova
se blagajna razvila kao pooebno odIjleljenje CUMae regis, tijela koje su
sacinjavali sluZibenici Ilroji su vrsili svakodnevne. vlliadine poslove. Curia
regis funkcion:isala je be?!, prestall'ka dak: se Kraljev lSaV'jet, feudalna
institucija koju .su saOinjavali glavni vazali ili jedan njihoy odredeni broj
sa kOjima tile halj zel:io da se savjetuje, sastajao \Sarno· neko1ilko puta.
godiSnje. V!rlo brro je Savjet poeeD da se raspada na odjE!jenja..Sam
Savjet, u kome su bili zastupljeni pm plemiCi i CJ:'Ikveni dastojanstvenici,
bio je pocetaik Parlamenta. Manje tijelo, 'Sa kdj!iro Be kralj mogao iz dana.
u dan da savjetuje, preraslo je u TajPJi savjet (Privy Council) i
indirelktnou savremeni Kalbinet. Na ta.j naCin dOiSlo je do·. stvaxanja.
najviSih organakraljevske vJ.ami, Kra.jlevslrog suda (King's Bench),
Krljevske l:ilagajne i drugih tijela. Ovaj razvitak. odigrao se uglavnom
mnogo kasrrije i mi ga ovom prilikoo:ri. sarno navodimo. U to doba svi ovi
orgami joo nisu hili posebna tijela, vee su zajedno djelJOvali kao Kraljev·
savjet. VaXno tile to da Be iz ovog feudalnog ti~ela razvio birokTatski aparat
koji je .vodiio piOISlove centralne vlade.
Poslije He:rmijeve smrti ovaj razvitak je zakoeen, jer je kao njegov
jedini nasljednik ostaila nijegova kCi, Matilda. Grupa mq{:nih barona
odhlla tie ~ je prima za vladara i nastojala je da dovede na prijesto.
Stefena' iz Bloa, I:Ienrijevog illeeaka. Slijedilo je dvadeset godina rata u
kome nijedna strana nije hila u stanju da zadobije odlucnu pobjedu. 0\1'0
vdjeme· ostalo je·u iJrajnom sjeeanju naooda. Sve na!jgQI'le tendencije.
feuda1izma, lrojesu pOO vl~dav:i.nom nornianBkih kTaljeva bile suzbijane,
mogtle su iSlobodno da dodll do IizraZalja: ·MedUlldbni TatlQlvi i liene tvrdave
»Nika>da m'llcel11C1 bm ImUOO'IUkijO,sto J;>iH oVi«, pi;sao je hronicax
rtlSU S!l
opisujuei .0"1(0 V'l'ijeme. ., , ..;. . .
Za vladavinu Stefena nisu, m.edutiin;. k~teristicne sarno nevolje i
bijeda,--V~j4hGva-jedin.stven.~t.::~@ca Te:aa: ~ se Ovlllk:vi U'Slovi, koji
su '·bili-hOfi:llailirio SUinje Hu:mnogim . eVr()pSkim z€mIjama, u EnglesllJo[j
pojavljivali sarno pod Ilarocitim okolnOlStima, kad ·bi s:e postavilo pitanje
n8!Sljedstva prijoorola ili kad je vladaT b.iq suviSe slab da hi mogao zavesti
red. Ovi zloCinaeki pil'ohtjevi raLSlpojasane feudalrte aristoikratije bili su
dovoljni da mase pozdrave ponovni pd.kuSaj 'ikrune da se S\lzbitje moe
p1emica. Godine 1153 suparnioke :strane sastale su se u Volingfurdu.
(Wallingford) i postigle ikompTomis. Trebalo je da Stefen vlada do kraja.
zivOlta, s tim da ga naslijedi Ma,tildin sin, Henri od An.iua.
.Stefen je umro sljedeee godine. Hell!r:i, koji je svojim lOtStalim ve1ilkim
posjed:ima na tal nacin doda~ i Englesku iNormandiju, postao ije bez
sumnje DaJjrnoeniji monarh u Zapadnoj Evropi. Iajlmj~_ teoretski njegove"
kontinentalne pasjede, WCu i ·bogatiju }X'IWinu tfanctiBKe;· d.tZao Iran:'
cuS'ki krrujkaowOj
-, -- leUdailtri,i
, - " pos}ed; 'oil je llStvan bio·rrjihov apsahitnL
 FEuDALNA ENGLESK.lI. 49
ISTORIJA ENGLESKE
·48 . Z~davine Henrija II barba' je 'Uzel:a nove f()~. Dok je kruna
goopodar. Henri je ubrzo poduzeo korake da skrSi vlast ba!l'ona, koju su nlistojaJ1I., M~~e-sluCa!i.ev:a pri;~ce na>svaje ~dIave,~a. je tr~w.a
ovi OSV'ojili za-prethodne vlada-vine. pooilSeno je' Jia stotihe' tV'rdava i na pravo da cij~lom ~erubude suden9pred ~.CI'.l~v:erum.Slld9~,
njihovorn Irijestu sagradene '3U neutV'rdene vlast;e1.inJslre kuce, koje'~u Ovi su SUdOVl rad:ilina oonovu·kan.9fl9kog prava ~ ~.sumnogo tnallJe
bilekaxa!kiteristicne zgr~de za stanovanje viSih klasa 'U Engle6koj u taku globe riegoredovni sudUVi. MoramO' Qbj-asniti :<lase pod. 'klerom. . nisu
'preosta1og diJjela Srednjeg vilj~a. -" podrazumijevali samo sveS1Je1rrlci negO' :i. veliki broj Ij'Udi iz niiih ·redova, i
Drza'V'Ili apa'I'at, droji je stvorio Henri I, bio je p~omijenjen i proSITen. i oVaj ~e staleZ. bi'O tOI:iiko woj~n i ~ajan' <hi je ·u kler bio ukLjucivan ,1
Mnogo veea moe data je putujucim povjle'renicima, koji su pretstavljali gotovo svaki..covje!k koji je mao da mta i piSe i ti:me imaO' pravo .da mu ~

:kralja 'U svim Jcraljev:ima zemlje, a Henri je i 5am neprekidno obilazio Be sudi'po Kanonskom. za!k.onu. U centnJ, ove OOrbe"bio je Tom.as Beiket.,·
svoje domene. Ovi'SU putevi bili djelimiCoo nuZni, jer -su se joG mnoge {Thomas Becket).,. k9ga te na 1l:i~~v. ~'?:k.i:.'p'oIOllaj. uzP4gl!9 Q\'l1J cu diiiOvati ,
,dazbine isplaCivale kralju u Zitu, mesu i ootalim p'I'Oizvodima 5a kru~ih . dVlostrulki polooa:jcrkve toga vremena. Sin .~tog l(11ld~kog trgovca,
imanja. U to vrijeme, kada je transport bio spor i skup, jedini namn
stupio'jie u lUaljevu slu.zbu i postao kancela:rj r:;lldeCi: s veJ:iko.IiJ. energijom
da se ov1 produkti potroSa bio je da kralj i njegov dvor cd'll na lice
na iZvrSavanljlU Henrijevib centraJisti&ih're:formJ.. U .~elji da ove il"efocme
proSiri i na crkvu,· Henri je imenavao ~eta za nadbiSkupa kenterbe­
n(esta i preuzmu ih. riskog, nadaj~Ci ~ <iaceOri sprove6ti njep plan. Beket je misJio druik~ije
Porastao je i broj serifa ikao stalnih pretstavnlka 'krune. U isto

j usprotivio Be .kralju isto onako 'oolueno itao SID je i prije s hjiro radio .
vrijeme, oni su bili. stavljeni pod veCi nad:ror i bili su podwgnuti izvje­
.snim 'ograni.cenjima, da Ile bi mogli da se abogaJte dvostrulkim guibjenjem.~
'Poslije dUJgeborrbe Henri je .'000 tolikO' bijesanlia .jed.bLv(ili.oJednO'm '\,

stanovnika toga kraja i da ne pronevjere kruni prihode koje su naplatili.

od svojihp~ca:':da:uOOje '~a.. -Skandal ~O'ji je 'Ilamao, vjero­
'Godine 1170 bilo je sproV'eid'enO generalno Ciscenje tzv. »IlSitraga serifa«.
vatno' iSvjesnO pokrenut od crkve, biO' je tolikih razmjera da je Henri
ViSe ad polavine' serifa bilo Ije otJpuSteno, a na njihovo mjesto namjeSten:i
bio prisilljen da odustane. od svO'ji;hpIanova i da d~li crkvi da nastavi
su .drugi koji su bili tjeSnje povezam sa kraljevskOOl blagajnom. U
sa vodenjem. kriyiCnih postupl:l!ka protiN klera. Ova praksa »sveSteQi,Cke
interesu krone bilo je da sp:reCava nezaikonite postupke ka!ko bi njen
beneficije« potr·ajalo je sve dO' Reformacije. Ubistv'o Be}teia. imalo je
prJhod magalo da bude sto je mogll.oo vel;i. Gotovo svaka reforma uevih to
eudnu i neoeekivanu poolje4i~. P:roglaiien je Za sveca" anjegQv je grab
doba imala je za cilj da se pojaca i poooljsa priikuplaadje kra11 ~lo populiliai:tkod svih hodpCasnika. Dvije .stotine godina ,kasnije
naplSaliojl6,Prv-,O' ;V~krlia&i.Cno ~IO' na .~leskQn.i j~, kojije.postaQ
prihoda. spajanje.tri:saiksanskog j~ sa francuskim jezikom N:ormaridije,. To su
Sern sa baronima, pojacana driavna viast sukobila se i sa zahtjevima

crkve, koja je'lirilZila da bude pri.znaJta za medunaa:-odnu orgam-zaciju b~

bile Kenterberiskepri~ (Can1;enbury TiIeB), J. u njima ~ JJbradeni
'naciOOla1nih 1()I~ja. Borba izmedu erkve 1 driave u Engleskoj bila
rarzgovori i .Sale jedne. grupe tipiCnil;t hod~a koji su iSli . ,1U'l .grob
jeSlmro-!jedan -cl1obarbe koja je. obuzela cijelu EvropU 5a pro.mjlelrijiviln

rezultatima. U Njema&oj je car Henri IV bio pnsiljen da uCin!i portiZa­

~j~·~kv~nijebila·p~.Drzavaseotk~$~· .
va]uce ustup<ke papi Gl'guru VII, u Kanooi godine 1177, dak je u F<ran­
slucajeva,. ali. je.za<irl-ala grad:anske· sluCalj~ve.·Tdkom ~~wemena
cuslooj pOlbjed a ostala u rukama krone. Svade su nast8il:e zbog dvostrukog
\ ~~.9_~_~~.~gps.te 'pra!!?J9Em!!!<?!..!-~w),.~.:;.1C2~j~.:1;?~9.!.1:a'jma:zi
karaktera crkve i njenih dostojanstvenika. Na jednoj strani, biskupi i u ciOje1l6jz;eiii!lijl i. kQjij~~s.!!.e!nlesne ~oo.e ~~b~caje, Ow OpSte

opati bili su feudalni lordovi sa prostranim poS.iJedllna i velikim prihodima. pravo tretir.aJo je ikrimihab:ieg}'Ii>ca1j~Ye/iia"»r.mc1Pima 'f .pra.'ksi angl()..

Na drugoj strani, om su pretstavljali moe internadonalne organizacije saks~og prava :i!Z vremtm,aprije pOOjede.9~:~;v.O';lroje je tretiralo

i glave u Rimu. KTuna je namjeravala da ih iroen/Uje i kiOOltroliSe kao kompl:ikovani sistem vlasniS~zem.tje i, ~~&iih.prav~ razv.i1O' se 1ak

ieudalne magnate, a papinastolica traZila je da ili imenuje i kontrl)::iSe poslije pobjede. Zbog snage ovog opsl:eg,ptava nije. ~ riinskopravo, .k.oje

kao svoje pretstavniike. Situacija se komplikovala. jer je birokratija, od je bilo baza veeine evropskih zalkonika:,' akllinaflizwruOO' 'UEng1eskoj.

kOlje jIe kruna ovisila, hila vrlO' ea<>to birana iz sveStenickih redova, i u Posljedica toga hila je da je orkvenO' kanotJ;&to pravo"koje setemeljiIo

cjelini crkva je pomagala drzavu protiv barOOla 'karl su ovi isticali temje na rimsikim principima, hilo rizolovano, slabilQ' je i estalo tude glavnom

pravcu rarzwja prava. Tu n.alazimo joS, jednu iznenadujuCti, Cestu karak­

da budu nezavisn:i.. Kasnije, baronska pobuna protiv Dzona umnogome teristiiku 'klaSnih odnosa u feudalnoin ~riodu.· PoBto crikvaj uglavnom,

treba da zahvali za svoj uspjeh lizuzetnoj podrlici koju su pobunjenici potpomaze centralne tendencije krune nast,Jpliot baa:-an.ima, ovi se suprot­

dobili od crkve. stavljaju ylasti orkvenm sudO'va. Ovi sud:av.i preuzimaju slueaje\Te od

Za vladavine V~lajama I hila je oodana teslm u'spootavljena
ravnote.za, ali za vrijeme nave vladavine raxbuik.tala se borba oko
investitura _ prava imenavanljavodeeih cr.kwnih dostojanstvenlka.
I~tQ!ILgQ!'!:i!l.e :I. ~ 0.6 .p~ignut je kompI'lomis, prema kome je kruna dobila
frravo da irg~'Yje .nove biskupe ,koji m bili biiaIii . Qd Svojih kaptola,
iormalno potvrdem od pape i, najzad, Ciron raoocanje'vjernooti kralju,
:kao feudalni vazali. U sustlni to je bila pobjeda krune.
. loka1ne feudalne jurisdikcije u istQj mjen kao i od krun-skih sudova i
baroni su sumnjali 'U svaki poikuSaj 'Uvodenja Rimskog prava od strane
crkve zbog podIike koju cr:kva. daje drzavnnrn apsolufumu. Razlozi ove
vrste objaSnjavaju ne&talnost sa~ 1 stalne imnjene medusobne pod.rSke,
bitne karaktari9tike troolanog antagonizma 'krune, barona i crkvel1
Srednj1em vijeku.
4 - Istorija Eng1eske
 ~::.,r ,~,,~.,,--
•
50
ISTORIJA ENGLESKE
4. VEZE SA lNOSTRANSTVOM
poslllj:e norroanske pobjede engleski kraljevi QStali su. i nadalje
vojvode ad Normandije. Englesku sa i'SkorlScavali kao ba'Zu za proSirenje
svojih dominiQIla u Francuskoj. Na isti nacin velika grana Vilijamovih
nasljednika, koji iSU bill isto tako feudalrii lordovi u Normandiji, i nadalje
je drzala svoje posjede s ollje strane Kanala. ViSe od stQ peueset godina
vUi.<rajuEii klasa u-Erig1esk:oj hila je inostrana vladajuca klasa, a s drug
e kao 0 neeemu Sto 6e rou sluiiti crtav Zivot i odjeea Be eesto testamentoro
tacke glediSta, hlasa sa dvostrukom nacionalnoseu. Sve do kraja trinae­
stog vijeka sl'llZila se redovno francuskim jezikom. I 'kada Coser (Chaucer)
1380 godine , piSuCi svoje »Kenterberiske prire«, blago satirizira vodece
lienosti koje govore franc~i:
i » ••• full faire and fetisly
After the scole of Stratford atte Bowe,«
i": (» ..• potpuno vjeSto i pravilno,
kao u Skoli u Stratfordu kod Bona,«)
E
.. mi ne treba da zaikllj!UCimo da f·rancu'Ski jezi'k kojim se govorilo u Strat­
, je Od klesnog kamena ;jz okoline Kana (Caen). Izyoz je, premalisti koju
j je zapisao Henri iz Hantingdana, pisac iz sredfue dvanaest'Og stoljeea,
fordu atte Bowe nije bit) sasvim .pOOnooljiv.
Dvostruiki nacionalni karakter kraljeva i. barona, Cinjenica da sa
. u poeelJku' bill gotovo viSe kod ikuee u Francuskoj nego u Engleskoj,
odredili su glmrni pravac veza sa hiostranstvom. Bila je to potpU!l10
obiena stvar da kraiLjeV'i i bllli'oni, koji su imali nelkog interesa u Fran­
cuslooj, proved'll po pola Ijeta ratujuei meduso,bno po· Francuskoj. U
pocetku im tie Engleska valjala vjerovatno vise :tbog Ijudi i b~atstva
koje im je pruZala za ove pustolovine nego zbog cega dTugog.
Mnogo veei zna.caj ad ovID ratova, koji su. ostavili vrlo malo tragova
i Cije su. pojedinosti dana:s vrlo malo poznate, ]malo je trazenje novih
ekonomskih veza, noW po1ja za trgovinu i trgovacke artikle i novih
zanata kuje su 'llvele strane zanatlije. Nisu to bili saroD vojnici koji su
dosli sa osvaij~eem. Bill -sa to trgcwci, lroje je privlaCio London kao
magnet, neosporni cental' trgovine u Sjte'Vernoj Evropi. 0 veUcmi LOndona
Smo vee govocili, a njegovO je prvenstvo -sada bilo osigurano. To je bilo
skladiSte za svu. robu. bogate engleske nizine, LeZao je nasuprot uSea
Rajne., glavnog diruma .za trgov:inu izmedu Mediterana i Sjevera. Imao j.e
tije.9DJe trgovaoke veze sa Skandinavijom i Baltikom~. Za vrijeme Eteb:eda
»carSki ljudi« vtJ.erovamo trgovci iz ra:jnskih oblasti, imalisu u njemu
stalno sjediSte. Drugi, iz gradova Hanse u Sjevernoj Njemaokoj i na
Baltiku, sUjedHi su ih.
Zatim je doSao n'Ovi priliv, ovoga puta iz Normandije i Flandrije,
privacen _ kao sto je to jezgrovito napisao jedan tadaSnljd. pisac -
Londonom, koji »lkao da je ooeSen za njihova trgovinu i bolje snabdjeven
robom sa kojom su htjeli da trguju«.
. Promet van Londona, preko Kanala i luka na jUZnoj oba;1i, iz mjesta
kao sto je Lin (Lynn), Boston i Ipsv,ic (Ipswich) prema Flandriji i Baltiku
postajao je sve Zivlji Iako je trgovina bila mala prema danasnjem
standardu, ona se bavila prometom najvaZnijih artikala kao sto je zeljezo,
so, drvo i materilj:ali za odjeeu. U EngleSkoj se sve do petnaestog stoljeca:
malo kopalo i topUQ teljezo i vecina teljeza koje se u to vrijeme troSilo
uVoZena jeiz Svedske i sjeverne Spanije. U to vrijeme, kada je opi3ti
nivo cijena bio otprilike jedna dvanaestina danaSnjeg, preradeno gvoZde
,
FEUDALNA ENGLESKA 51
koota1iO je 14 funti. po toni; V:iooka cije!na zeljeza hila je jedna od najvecih·'
.. $letnji u razyitku poljoprl:vrede i ono je 'kod poljopcivrednog oruda
upotreblljavano sa najveeom stednjom. DrljaKSa· j.e uvijeikpravljena od
-d'rveta, a na plugu iSU sarno c:rtalo i ralo pravJj.eni od zeljeza. Vuna i
.stofovi ta:koder su bili nesrazmjerno sk:up.i. om koji su Citali baladu
..»Stari 'kaput« (The Old C1Joak) sjetiee se da gawda gbVoci -0 svom kaputu
'IlasljMivalai sluiila generacijama. S~onatjgru:blrja vrsta domaeeg sukna
tkana je u Engleskoj, a bolji stofovi dopremani su iz Flandrije. Takoder
je i so, iako -sa male kolicine dobivane iz slanih bara ikr~J obale, uvoZena
iz jugozap:lldne ..:Frfl[llcuske.
Pos1:i:je normanske pabjede poveeala sa lista uvoznih artikala. Vino­
jz Gaskonje, veee koliCine i veCi asortiman finih takanina, mirodije sa
lstoka i - Sto je najinteresantnije - tako nezgrapna rolla kao Sto je
gradevni kamen poeeli suda se pojavljuju na trZiStu. Mnogo dvoo-aca
~o-rmanskih plemica i ookava lcralj obale i pored plovnih rijeka ,~gradeno
.sadriavao vunu, olovo, ika1aIj i stoku.. Vla~vina engleskih kralljeva ikoja
:Se protezala sa. obje strane Kanala uCinila je sigurnim trgova&.e puteve
na veoroa Sirokorn proslloru i onemogucavala je gusa;r'stvo u tmkim
mors'kim Ikanalima.
Pored trgovaca u Elnglesku 8U poeele da !iltiZu i vjeSte zariatlije.
Normani su bili odli<Cni zidari 'kamenih zgrada, a hilo tie potrelbno mnogo
.stratrihzidara da se podignu tolike cme i dvorci. Vilijam I, koji £Ie
>O!lehlo kcerlwm V'tadara Flandrlje, dao je pOlstrek za dolazak flamanskih
tkaea. :Ovi su. poeeli da dolaze u Englesku odroah nakon nornianske
pobjede, a neki od njih dooli su caik i prij1e. Tako imaroo podatke 0 tome~
da se safolikski gradic Flempton u vrijeme Domsdej&1rog popisa nazivao-·
.Flemingtuna. Paroh.iSka crlw<i ovoga grada joo j.e i sada posveeena sv.
Katarini, koja je zbQg Svllj~ slucajne ,veze sa toakom postala patron
-tkalaca. Flaroa:nci sa bili r~trkani silrOOi, cijele zemlje sve ~ Henri I
nije prisilio veeinu ad njih da iSe nastanifl u juinom Velsu.
. U vezi ovih tkalac~ .. moZeInO· dau~o • ptye znake klasne borbe
u ~dovima. Stru!kovne glide, orga.nizacije trgovaca kOje su poeele da
.se raa;vijajll u ,dvanaestom, vijeku, c€Sto su. preduzimale mjere da se
zabrani tkaCima da dobiJju pravo gradskih. stailiovnlka. J aBllO je da sa
trgovci nastojali da drZe tka6e u wisnorn poloZaju, kao zanatlije, i nije
taCno da su im, kaiko se ponekad navodi, nase1jeni stanovnici grada
lJranili ul:azaik u grad.
Kalko je rasla trgovina, teziSte zerolje se pomijeralo, i ubrzo je
Engleska za kraljeve i barone pastala vaZnija nego Normandija ili A.nZ1l•.
I kako su. se sve viSe interesovali za svolje engl~ po'Sjede, baroni S'U
1>oeeli da odbijaju dji sudjeluju u, kraljevom ljetnjem logorovanju u
Francuskoj. Feudalna armija bila je obavezna· da sluZi vdjlSku svega
ee1:cleset dana godiSnlje. To je moglo da bude dovoljno za rat izmedu
dvile susjeidne evropske drZave iIi barooije, medutim to je bilo suvi~e
Rratko vrijeme za jedn'U ekspedicijU iz EIIgll'eBke u Francusku. Uvi~jeVSi
eve poteSkoee, Henri II je poeeo da dozvo]Jjava, pa cak i nagovara svoje
4*

ISTORIJA ENGLESKE
52
barone dapla¢aju po.rezJscutage) kao na:knadu za licno sluienlje u vo}~L
PrlhOdi su .se koristili za iznajroljiviinje trupa za vcijeme Ijet'rlle kampanje.
~----crvaj jepcxrez'~Okiz"d-;;'je otp~elOo uvOdenje tazilih plaeanj ae umljesto-­
starljih obavez u raznim licoim uslugama , koje su se prOotegl svedo­
jedanaestog vijeka. a U isto vrijeme pojavljl1lije 'Se 1Je:ridencija kod ve1epo--­
sjedrrik da jedan diOo SVOojih nasIjednih dOobara promi!jene u zakupe za
re'litu ia da na i;sti nacm. za:mijene- obavezne rOOne usluge kmetOlVa.
J>otramja novca bila tie 'sve nOor1]lalnija i veea, djelimicno zbog toga sto,
je zamjena postala la!kSa, adjelimierro i zbog toga sto su se ci:jene, koje
SiJ. bile utvrdene Isrerun;om dvanaestog vijeka, poeetikorn i 'POolovinom
novog -sto1jeeapovisile. U tom peciodu razvitka opticaj novca biOo je sve
~Oormafuiji i djelinricno uslOov]j€'Il nizorn ratova, 'CApstepoznatih pod imenom
Krstaskih raiJova, 'koji su- poceli 1096 godine. - .
:su izloieni pokoljima i plja6ki.
KrstaSki ratovi bili su prelaznog karaktera; imali su izvjesne karak­
Bio je POotreban ogroman gorov novac da bi se opremile i prevez1le
vI
te:d1stike ekspedicija sjevernih narooa, Ciji -le tilj 'bio pljacka i traienje
zemlje, kao i peke karakterustike kasnjlj~h trgovacki'h rat6va i dirnasti-skih,
cSakupljanl~ .na r~E!n~Cip.e, 'll prvorn. redt! .P~jom povlastica g;rado­
osva:janja. Ove r~tove u, p,OCetlku nisu predu.zimali kra:1jevi, vee plemiCi,
koji su Zelje'M. ida _osvoje nove feudalne poSjede, bogatije i Ulerzavisnije
od onih kaje au vee .drlali: U ovi:!u prvim ratOlVllna bili SU mlJjaiktivnlti:i
baroni iz pakrajina koje su u: Francu$koj i 1talijiosvojili Nordijci.
RedovnOoj' vojsci veam:a.su ceSto prethodile horde seljak a kOoji su ceznUli
zazem~jom i koji su se, pljackajuCi, potucali Evtopom. Oni su bili napa­
dani, dok nisu bijednOo i~nulL
KrstaSki ratovi bili su istovremenOo i protunapad u cilju sprecavanja
novih 4l ja 'musllmana, koji su nastojali da presije'ku trgova{:!ke puteve
prema 15t*uvazi i koji su llpravo ugroZavali Konstantinopol. Torne je pri­
kljucen i religiozni tnotiv, osvaja:nje svetih m'jesta u Jerusalimu, ali
Palestina je tada, bOo i u dana-snje vrijeme, bila strateS.ki Miuc Levanta.
U svakom s1ucaju, invaiija musliIriana uciniia je kraj prilivu hod:oCasnika
u JElrUsalim, a ova hodoeasca bila.su veoma dobro organizovan i unosan
posao, neophOldno potreban nekim krajevima Sredozemlja, kao sto :j~
danas turistiOki promet potreban 8vajcarskoj. pa.pinS'ka stolica preuzela
je vocstvo u Oorgani'ZOvanju ovih KrstaSkih ratova, sluieci se njima kao
.-sredswom za povecanje svoje politi eke moei.
U prvim Krstaskim ratovima, u kojima je bio zauzet Jerusalim.
a
i. uspostavl~ena Latinska Kraljevina, EngJJeska Ije veoma malo utestvoval .
Prvl razlog za to bio je sto su engleski baroni bili prezauzeti uredivanjem
svojih nov.oosV'ojenih posjeda, a drugi, sto su Vels i Irska pruzali baro­
nima, kOoji su bili najveci avanturisti, gladni zemije i sacinjavali jezgro­
krstaskih vOjski, slieno i mnogo unosni!je polje dejstva u blizini kuce.
U TrecernJmstaSkom ratu,' ciji je cnj bio ponovno oc;vajanje Jocu­
salima ~ pao u rukeSaJ~adinove vojske, evropski kraijevi prvi put
su neposredno 'uCestvovali. Najznacajniji meau ovim kr~jevima bili su
francus1d kraIj Filip II i engleski J\:ra.1j Ricard L- Prvi put u istoriji
en:glE:i$kt_broldoviuplovili su u Sredozemno MOore i RicardovOo usvajanje,
sv. Dorda za patrona bilo je simbol i direktna poslj'edica njegOoVog saveza
sa pornorskom repub!ikOom DenoV'om, Cija je vainost sve vise 'rasla. Ovaj
Krstaekirat bi'O je sam po sebi propala stvar, neobicno skupa u pogledu
izgubljenih zivota i sredstava, a Ricard, kOoji je POotroSio OogrOoman novae:
FEUDALNA ENGLESKA 53'
.~a opremanje svoje ekspedicije, pof;roifu;l jejoo i Ci.tavn bogatstvOo za svoj
.ctkup od n!jema&og carn IkOoji .ga je zarobiOo kad se ;vra.cao 11 zerolju.
.Qvaj je rat meautittn uspostavi'O direkme i stalne veze imledu Eng-leske
i trgOovaekili gradOova 1talije, Cime je Engleska, kOja je do tog vremena
-vodila samo lokalnu trgOovlnU, uSia u svijet.
. Jedna od prvili posljed:ica KrstaSkih ra1Dva uEngleskoj bio je
pogrom Jevreja. Jevreji su' doSlli u Englesku ubrzo posli(j;e normanskog
.osvajanja i ·bili su smatrani zaspeeijalno vlasniStvOo halja. Biloim je
-zabranjeno da se bave uobicajenom 1Jrgovinom i. zanauma i kaOo zajmo-­
.davci bili su koriSeeni od strane halja kaOo neka v:rsta spuZve koja a~
trebala da pasiSe say imetak' njfuovih susjeda i ubaci ga u· baljevslru
'blagajnu. Na ovaj na-cm postupci krorie bill su prikriveni, a gnjev·koji
-su izazivali bio je -dkrenut protiv Jevreja umjesto protiv kraljill.Uvijek
:kad bi popustila kraJ1jevska zaStita, bOo sto se dogadilOo' gOOine .1189, bili
'velike snage kaje su pratile Riearda u Oovaj KrstaSkirat.QYaj p.ovac
-virna-if- obliku pavelja (charters). U wijeme nonnanSke invazije ovi
.gtildOovi, osim Londona, bili su ustvari veHka se1!a Kojima je vladao neki
ieudalni lord ill opatija. PoSto su jOiS uvijek zavisili od zemljoradnje na
-za!j~Ckim poljima, razlitkOovali su se od svoje okoline uglavnom sarno
POo pOVOoljnijim uslOovima pod kOojima im je data u poojed zemi1'ja koju su
driali. 1pak SU 'hili optereeeni raznim :rentama ,i porezmia, koji su Cesto
bili saIDOVOoljni i prisilni. Kad su -gradovi ojaCali, poeeli w pregovarati
:sa svojim lordOovima, obavezujuci se da ce od~om ili u. abliku god:iSn!jh
;plaeanja (farms)platiti odreaenu svotuda se rijeSe syojih obaveza. Na
-taj naCin razviilla 'Be pra!ksa doojeljivanja pwelja, stu je dovelOo :i do
stvaranja kOo1p9rativnih tiijela u gradovima kOoja su -odgovaral~ za ova
placanja. Kad su se razvile trgovaoke gilde, nastojale su da se identi..,
fikuju sa gradskom korporacijom i.ces1n se ova dva tijehi:n:iml mogla
medusobno ra2liikovati. ' , '
. ~epxi.JX .~~<¥l~r-J.~,,,:~j.El1!:~L~~. pov~~je; ~ -_- dQ6ta s~~ivo.
'Fmanswke poteSkoce pnsilile su Rlo,arda- da _-Qvu praksu 'prosm, -a
.hitnost Oovih njegOovih potteba OOl:ioguCili. je, gradovima da ~ cjen9kaju
i dobiju POovlastice pod veoma JlOVl)ljnitn .~ U svakom sl'q.caju,
u vremenu karla je trgOovina· cvala a bogatstvOo. gradova se poveeavalo,
placanje u vidu odredene sv~, kuja je·s ohzirom na :we- veee bogatstvo
,grada postajala srazmjemo sve manja, pretstavijalOo je izvjestan ddbitak
,za gradane. I tu lnoZemOo da vi-cijmo sve vea p<ll1IBt novcane ekooomije
'U okviru feudalnog 'uredenja. .
Postanak okorporativnih gradova,. »komima«, koji su bili osl'Obodeni
,sistema rodbiDlske povezanosti i liCirih usluga, dovea je do stvaranja
novih klasa kOoje su bile spremne da se pojave na politi-&oj areni. Vrije:me
kratke vladaV'ine RicardOove bio je upravOo period ovog· znaCaijlIlog dru­
;stvenog razvitka. TOo je istovremeno bio i period ikada je bkokratski
.aparat, izgraden od straue Henrija II, dOkazao svoju Sriagu i u Oo1sutnooti
;samog kralja. Pod ruikowdstvom vrhovnog sudije Hjul:JeI1:a Valte:ra
l(Hubert Walter) ove'SU institucije aOkarzale svoju snagu kada je pdkuSai
 ISTORIJA ENGLESKE
54
pobune RlCardovog brata, Dzona, bio slomljen bez velikih poteskoea.
Ova je pobuna bio posljednji slucaj u engleskoj i:storiji da jedan feudalni
magnat pokusa da uspostavi swj autoritet nasuprot drZave i neovisno'
O'd nje.
5. VELIKA POVELJ A
laioo je 'period mnedu 1!-Of111anske pobjede i godine 1200 ZllaClO"
je Vll.adao njegov O'tac, Ijkljucivsii 'iTojv'i>dswo Notfuandiju. Guhltak
porast driavne moei i PO'rast kraljeve Inoei kaO' glave ddave, ovaj porast
Normandije znaeio je za IDDoge engleske IO'rdove' gubitak ogromnih
je i nadalje ostao u granicama usIO''t(a, diktiranih karakterom feudalnO'g
~aslj~ posjeda. -U njihO'vim ooima DZon se ogrijeSiO' OSVO'ju prvu
uredenja. Nijedan kralj nij;e iSao za samodrzavljem niti je mislio da prede
. 'diJinoot, da Cuva :funetak SVO'jih vazala. U isto vrijeme gubitak nj-ihO'vih .
granice feudalnih odnoSa, kO'je doduSe nisu bile taeno adredene, ali su
posjeda u inOo---transtvu probudiO' je u njima strah da nre i2Jgube smje
bile op§tepriZllate i u kO'j:in:na je postojala izvjesna ravnO'teza klasnih
pOlSjede uEngleskO'j.
snaga. Bilo je poznato da kralj ima adredena prava i duznosti - duznost
U tom trenu1Jk.u, izgubivsi podrSku 'barona, DZon se upleo u direktnil
da odrZava IlJ!ir, da vodi wjsku u rat; da svojlro. vazalima obezbijedi
svadv. sa-InOcentom III 0'100 popunjenja upramjene stolice kenterberiskog
njihov posjed i za to uziva njihovO' PO'stovanje Ika-o vrlrOlVlli vlasnik
nadbiskupa. IgnO'riSucikral;j,evo imenO'vanje, lnocent je,suprotno uobiOa­
zemlje. IStovremeno je i vazal i.maO' odgO'varajuca prava i dufuosti.
jenom pOstupku, posvetio Stefiena Langtxma, i da tu SVO'ju odluku oonaZi,
. Napase je bio duzan da plaCa u odredenim u:slovi:ma i O'dredenu SVO'tu,
aposl!ije njegove smrti: njegov feudalni nasljednik mo-gao ·je da preuzme
nasljedstM:l akO' je p1atio uO'bicajeni porez.
, Osim navedeni:h prava., imali su pravO' da drze sudO've za svoje
podan&e, i ovi su sudO'vi bili znacajnO' vrelo prihoda. IakO' su -kraljevski
.sudO'vi, kakO' smO' vidjeli, prooirili swju nadlefuost na raeun privatne
jurisdiikcije, ovo je bilO' cinjeno diskretnO' i v,iSe putem nametanja 'SVO'g
. aparata negO' putem sileo
'l Kao posljednje sredstvO',baroni su dobili pravO' na suprO'tstavljarije.
Akobi feudahri ugO'vor bio sramnO' pogazenod strane kralja, a zado­
vO'ljstine uslcraeene, baron je biO' ovlascen da odbacisvoje dbaveze i da
svO'ja prava izvO'juje ratO'm. Ovo je uvi:,iek billO' oeajniCko i krajnje sredstvo,
a u Engleskloj, gdje je ,moe krune bila najveca, a moe barona najmanja,
bilo je gO'tovo beznarlnO'. Cak ni najjai!i savez barona nije uspioda
pobij'edi krunu kad je ona, !.taq 1095 i 1106 godine, imala podrSku drugin
. 12~nJ najsposobniji i najbeS'krupuloeniji od svih anzuvinskih
klasa i slojeva stanovnistva.
kraljeva, PO'lroSao je da prekoraci granice o\,lascenja na ikO'je je krona
imala pravo a da ne PO'vrijedi feudalni ugO'VOr . Kupio je pretjerane
PO'reze i pomO'ci na nacin i u u$IO'vima kO'ji nisu bili uobicajeni i kon­
fiskO'yao je imanja svojih vazaila bez rsudske presude. SamO'voljno je
prebacivao' slu.'cajeve sa baronskih sudova na svoje kraljevske sudOlVe.
Kratko reeenO', on nije pokazivao nikakvog 'poStO'vanja prema zakonu
ill obicaju. Njegw je administrativni aparat neposredno ugrmavao
baronska prava kaO' i prava slobodnih ljudi, svih onm kojima je pripa­
dalo pravO' da odrzavaju efikasne radne odnose u feudalnojddavi, od
cega je bilo najvaZnije - to se rukada ne smi:je zaboraviti zaddavanje
masa kmetova -i kolibara na njmovim mjestima . Ove njegoVie novO'tarije
nisu se ogranicavale na barone. Sa cr.kvom je slienO' postupaO', a gradO'vi,
koji su u toku proSlih dviju generacija sve viSe postajali svjesni SVO'jdh.
korporativnih prava, bili su pdsiljeni CIa placajusve moguce vrste nO'vih
i taatsa. toga bila je da je 'krona postala potpuno izO'lovana od.
porezaPosljedica
ovih elemenata, koji su ramje bill njena nadjaca potpora.
FEUDALNA ENGLESKA 55
Za Dz<m~. je biO' os6bito nezgodan njegov napad fia. crkvu koji je
izvrsio upravou -Joonom cidperioda lcida je O'va lbiliinill"'OCito jaka, pod
voestvom odlienog politiC'kog talktitara pape Inocenta III.
On bi Jrl~a i uspilo da: nije bilO' njegO've nesretne vanjskepoNtike.
Svade ok6nashledStva' sa rijegovim rie6akOm . ArtUrom odvele su ga u
du~.ra~ sll_Francuskom. Gubio je jednu po jednu Od prO'w.cija kO'j~a
staviO' Englesku »sub interdictuml<. Iza toga je proglaSio DZoria z.a
ekskonitiniciranog, prediloZio, 'ltraljevima Francuske i SkQtSke damu
objave rat iUspio da ih na to nagO'V'01'i._DZon je O'rganizovao protivsa~ez,
kome su pristupili FlaOOrija i car. NjegoVe sil image bile I'&"Jbijene u
bici kod Buvinja godin~.)21!t a 'engleski su oaroniodbili-dasebqre.
Nje-gova poJ.wfuost u posljeonjem trenutlku; pred Inocentom, nide :imala
uspjeha, nije mu pOlllOVO pridobila potporu ctkve u EngleskO'j i Langton
je i nadalje rukovodio pobunom barona.
. Dzon je ootao osamljen. Nije mu eRik boo moguce dapozove feuidalnu
V'Ojsku'1fYld);-koja'tie"'iiproolosti':b:iiLaglavni adut krone u njenoj bopbi
sa plemmvom. Ova. je. Cin,lenica dovO'ljan dokaz da je pokret proti:v OZona
imao ~ng~ ~r.?lfter.· IakO' nerado, n.;torao je da 'iSe poIkori i kod
Ranim~ (R.l,l,nnJ1llege), ~.~i!121~odine, primiO' je zahtjeve.. barona,
kO"e su ani izlot.i:li ti' ..., Q' " - e 1 <> sr~a-Il\lIag:n:a Charta
Li~ertatum). . " ' , """:-:":'::~;~:~'~-'--;- ',' ":--'~"-.~. .
Ve1i!ka 'povelja je s ptavom bila'smgirana za preoIttet 11 engleskO'j
istorijfr porecfrietaemnra:zIoga KojiSji-se ~n'1t'i!titliltToru:jebiio 'doKumenat
»kO'nstitucije«. On nije sadrZ~vao't)iincip: da'~ Diiko n€ mme samO'voljno .
op'orez~va1i. Poverja. nije- 'garantW$:' par~~'vladit\:fuu,- jn
:parlamenat joS nije ..pOstOjao;, NijetiBposraV1jaIa pi-avo da se sudi PClIllOCU
porote vee iz toga raa;loga sto je porO'tabil1ia d:iJO kraljevskog apa.ra.ta,
protiv kO'ga su baroni davali najjaei oiJpor. .
, VeJ.ika_,poY~1i.~.odbacila je 'lla.cihe~ kO'jiina je l?ZOIi.l're1ooraeav.ao
svoja prava prvog feua:alnogvlasteIma+traZlla j.e da se obustavi njegova
protiViaik~ta praksa.· Oznaeavala'K :>ll:ye;i ,izmiedu 'barona ,i gradana
LO'ndona, naglaSavajuci oolobudenjetrgovaca cd samqvO'ljnih poreza. S
druge str,ane, Vc:;-lika PO'velja bila je reakCiimarna 2ibog BvO'jih nastojanja
da smanji pravOInoen08t kralje~J,l~.a. I dok njeria na:jpOznatija
klauiulilproglaSava da »nijeaan-8tobq~1i cQvjek ne smije biti odvoo.en,
zatvoren, otjeran sa posjeda, prognan,·i:li na neki drugi naCiti. maItre:­
man, niti se maZe otiB. ponjega.;ili 'POSlati po njega," osim u sluCaj,u
zakonskepresiIde njegovih perova, na !OOnOVU ddavnih zakona«, nema
u njoj nijedne rijeM 0' nekoj PO'vilasti>ciza veeinu narodnih rnasa,koje.su
5S ISTORIJA ENGLESKE

i dalje ootale u "kmetstvu. Kasnije, kad je ikmetlstva nestalo, ova je

klauzula dobila novi znacaj i VaZiliOOt. .

Mnogo vaznija od mm ovih poSebnih taCaka koje su seodnosile

na nepravdu bila j1e klauzula kojoon se u8pootavlja .~talni ~omitet IOICl

dvadeset i ~tiri barona, sa zadatkom da -l{ootrolise da li -j)zOlliiv·rsava

svoja obecanja. To 'j.e' bio oobilljan pokuSaj da se stvori aparat kojf bi -
ticinl0~LZ1iSiiOiri .otV.Orenu ,pobunu koja je mogla da uspije samo pod
takvi'lliizooetnlln U1910vima bolito.je bilo godine 1215 iIi bi, u najgOren'l

slucaju, osigurao pocetak pobune stopovoljruji po barone. Ova posebna

GLAVA IV
na:mjera nije najbol:je uspijevala, ali je otvarala nove puteVie kojima su

barOOl-i mQgli da vode politicku borbu, vise kao klasa nego individualll1o.
OPADANJE FEUDALI~
On je takoder pripremao i put ulasiku novih klasa na politiOko polje.

Dn je vodio razvitku Parlamenta, .k;iO oruda pomoeu koga ee najrpije

1. TRGOVINA I GRADOVI
pl€llllStvo, a kasnije i burfuaz-ija, brariiti sVoje interese.

Cim su se baroni raziSli, Dzon je opozvao PoVlelju i poeeo sakupJ;jati

Trinaesti vijek u Eng1eskoj karakteristiean je' zbog ·cjelokupnog
vojsku. Na to subaroni odgovCrili time 5'00 su ga proglasiili svrgnutim
:preobraZaja feudalimla, gto je k~acoo dQvelo do. njegovog pacta i
i poimdili knlnu LujJ.l, sinu francuskog kralja. BukrJ..uojE'!$!!l,dan*.Lrl,lt,
porasta kapitailistiCke poljoprivreide. Ali neposredne posljediee niSu bile
koji je bio prekinut tekDzOnov6nlsmreu, okOOibra godlne 1216._ Njegovom
takve kakve hi se mogle na prvi pogled oeeki.vati. U dvanaestom vijeku
sinu', Heri.rlju, _~U9 __~j;elLde:v'elgodina, ali· su Lujovi privrleniei ·brzo
.d0i31o ~e do izvjesnog cazvitJka procesa' poznatog pod imenom »zamjene«.
preSli, ria -stranu mladoga prinea. Bio je krunis an , a u ntiegovoime
(commutation) u .kame su radne usluge seljaka .dje1imiOn'O ill potpuno
vladala je grupa barona, sa VilUatl10m Malialom, (William Marsha/U),
:zamijenjene placanjem u gotovom noveu. Sa porastom upotrebe novea, 0
grofom 00 Pembrokai Hjubertom de. Bergom (Hubert de Burgh) na
,cemu smo vee goV'.OO:ili, usp~tavljen je OOrnut proces, naroCito u
ce1u.Za vrijeme Henrijeve maIoljetnooti prineipi Veli!k:e povelje bili,su
:najpristupaenijiro i najnaprednijim pokrajinama i na imanjima lordova
prihva.ceni kaQ baza novom ZakOOlU. U sljedeeim vijekovima Velika
velep~ednika i samosta:na. Tu je, zb~_E,(~.vef:~~ ~Qe novea.i stalnog
puve1ja bila je svecano potvrdivana od svakog kralja, od Hendj,a J!I
porasta eijena, postalo UDOSlUle-poljoprivrednu proizvodnj,u obavljati
kmetovSkirii radom i tako proizvedenu vunu, meSo, ko.ze i lito prooavati
do He.nrija VI. . - nego primati novae, cija je vrijednost imala stalnu tendenciju opadanja.
Njena buduea sudbina je neobicna i ima tri pQglavlja. Kako je Zbog toga su· u toku trinaestog stoljeea mnogilordovi koji suna svojim
feudalizam opadao, ona je prestajala da ima cisto prakticno maeenje i jmanjima zamijenili usluge za novae nastojaJi da uspostave staro stanje,
padala. je u zahorav. Tjudorova bUrZoazrja bila je u isuvise uskom save­ dajuci cesto nove obaveze. i uporno odbijajuei svaki zahtjev za zamjenu.
zniStvu sa kraljem da bi zeljela da se na nju 'oolanja, dok je moe plemstva Sarno u udaljenim. pokrajfuama, daleko ~ gIaVnih. .trZtsta .i trgovaCkih
hila slormljena u Ratovima ruza. Sekspir, pisuei svoju dramu »KraJ1j puteva, mozemo joo ponekad naiei nazamj~ne, uspostavljene u to vrijeme.
Dzon«, ne spominje uopste Veliku pOVlelju i sasvim je moguee CIa za nj.u
U tok.u cetrnaestog vijeka:. mo.zemo zapiljeZiti 'opet novu promjenu.
nikada nije ni cuo.. Porast poLjoprivredp,e prgizvodnje, za ~bi() je mpogo bm od porasta
Kad je bUrZoozija stupila u svoj revolueionarni period, za vlada­ prowodnje manufakturnih dowiJ, i:,dQ\iep jte 00 relativnog pada .eijena
vine Stjuarta, Rovelja se ponovo pojavila, i kako je bila napisana 'poljoprivred:nih proizvoda. Vlasniciiemlje ponovoo su izroijenili svoju
feuClalnim pravno-tehnickim jezikom, bila je potpuno nepravilno tumace!la _politiku. Poeeo jl6 novi pritisak u praveu zamjena, ili, u najmanju ruku,
i upotri!jeblJena kao oonova za zahtjeve Parlamenta. Ovo gledanje na zahtjevi seljaka da zanlijene usluge novc~m nlsu v:i§e tako cesto odbijani,
PoV'elju kao na kamen temeljae demokratskih prava oorlal'O se gotovo a . s tom pojavom doolo je i do ',POViecane upotrebe najamnog r.ada na
kroz cijeli devetnaesti vijek. Tek posljednjih pedeset do sezdeset godina _zemIji. ''.Do je vremeru>m dovelo dQ liIkv.idacije kmetstva i slomilo feuda­
istoricari su pristupili kritickoon analiziranju Povelje kao feudalnog fuam. Istovremeno je velika proizvodnjavune za flamans:ko trZiSte dovela
daku_II,lenta i otkrili njen pravi macaj i smisaQ. ,do razvitka trg.ovine u meduilarodnam mjer.ilu i trgovaCkog kapitala. Vee
.. ,' Upravo zbog toga §to Velika povelja pretstavlja najviSu tacku smo vidjeli da je na politiCkOOl poIju drlava postepeno gutala funkeije
feudalnog razvitka i 1asno izrazava prirodu feudalnih klasnih odnosa, ona feudaJlnog plemstva - sudsku administrs.ciju na plemiCkim posjedima,
istooobn:o ukazuje i na J:lIW1;anak ovog druStva i izmjenu ovih odnosa. ·.zaStitu zemljora-dnika, sluXbu u feuldalnoj V'Ojsci za vrijeme rata itd. Ci.m
Dna je vrhunae razvibka i pocetak smrti feudalnog sistema. IzvojevavSl. -su baroni bili liSeni ovm funikcija, poee1isu da se postepeno pretvaraju
Povelju plemstvo je zadobilo svoju najvecu pobjedu, ali po eijenu da -u veleposjedn.iike u modemam Snislu te rlj~i, koji kupe prihode sa svojih
djeluje na nacin koji vise ni:j~ str1ktno feudalan, stvarajuci nove saveze -imanja i udvoru ikapitalu vide prirodne sfere svoje politiOke djelatnosti.
izmedu sebe i 'Sa ostalim klasama. ' U pl'£·thodooj glavi spom.enut je porast gradova i naCln na koji su
.oni pdbavljali povelje koje su ih oslobadale od muCnih feudalnih
 ;: ~ ':. ~-.-:'

58 ISTORIJA ENGLESKE
, .\>;;
obaveza. Ove su se povlastice mogle veoma lakO' dobiti oct kralja kome· ',:.,,'
je novac biO' uvijek potrebni:ji 00 uobicajenih feudalnih usluga,. teie su ..~ ':~
\:.~
se mogle dobiti od plemstva, a sa velikim poteSkoearna od opatija, O'ko
. ·cijih \SU zidina izrasli mnogi gradovi. Istorije takvih gradova - St. -)8:~
·:L:1
Albansa, Beri St. EdmanJdisa (Bury St. ~unds) i Ridinga (Reading) ­ !,.'~~
pune \SU zestokih sUJkoba, koji su cestO' dovodili dO' oruzanih ustanaka 'i"l
,,':'j!,;'
gradskih sUmovnika. Takav je biO' ustanak u Beriju 1327 godine. Tu je .:~
gradskO' stanoyrustvO', potpomognuto kmetovima iz okolrllih sela, juriSalo . :.,~

na opatiju i uspostavilO' komunu, koja je bila slomJUena tek nakon sest ?:~
mjeseci. borbi. Vrijedno je zabiljeziti dasu poslije uguSenja U'Stanika niSta
',I'
manje negO' trideset i dva fuprllika optuiJena kao kolovode. "

~ajem trinaestog yijeka gotoVO' svi gralCilOlVi bez obzita na veliCinu i:

( . (osim nekO'lilkO'· gradova koji su bili pod upravom samostana) postigli su
izV'j.esnu samoupravu.Oni suizvojevali oslobodenje od feudalnihobaveza
i glavna briga svakog grada bila je da trgovina ostane u rukama njegO'vih .BQ~d0ir..J .
gradana, na principu da sarnO' oni koji su dali svoj udiO' u oslobodenju -Lm
grada imaju pravO' da sudjeluju u njegov"im priviIegijama. Ovaj je p~cip • /Zlto/
bio sproVl€Jden putem ol'ganizacije 'burZoozij.e u trgO'vaOku gildu. Ove
/vuno) 0

gilde, ilroje su obuhvatale sve trgovce u odredenom gradu (u poeetku nije· Lo/}~
bilO' jmsne podjele imledu trgtovaea koji je kupovao i prodavao i zanatlije­
kojl je proirzvodiO' robu, jer su obiCno obadvije funlkcije bHe zastup1j.ene
u istoj lienosti) , bile su strogO' zatvorerueza ostale gradane, a njihove
su obaveze bile regulisane u obliku poreza, i u slucaju neispunjavanja tih ;..
obaveza, u krajnjem slucaju, s1jediO' je izgon. "
~
Sa porastom gradovanicale su, cesto iz lOIpozidje prema trgovackim,
i zanatske giIde. One su cesto uclanjavale sarno 1jude sa posebnim
. zanatom: kovaee, sedi1are, pekare i krojace. One su iSle za tim cIa .
upravljaju proizvodnjom, odredujuei cijene, kvalitet, uslJove rada itd.. One
su obuhvatale samO' majmore-zanatli:j.e koji su radili kod kuca, obicno
sa jednim ili dvojicom ucen:iJka, a cesto i sa kalfama i najamnim radnicima.
Katie su bili oni· koji su otsluZili SVO'j segrtski rdk, ali joo nisu bili
sposobni da postanu majstori u svom zanatu. FR A
U poeetku kalfe se nisu pojavljivale kaO' posebnO' organizovana
klasa, negO' su to bili Ijudi Ikoji su ocekivali da sami postanu majstO'ri.
Kra:jem trinaestO'g vijeka poOela se ipak PO'javljivati odredenija klasna
podjela. Broj kalfi se povecao i mnogi od njih ostajali su cijelog zivata
najamni radnici. Gilde su postajaTe sve zatvorenije i pristup u njih sve· ~ordo··
tezi, zbog visokih pristupnih clanarina i ootalih obaveza. P.osljedica toga {So}
biO' je nastanak posebnih giIdi za kalfe, tzv. slobodnjackih gildi (YeO'men
Gilds). Na ove gil<;l.e, kaO' na prve strukovne saV1erle, gledalO' se neprija­ GASKONJA
teljski, i one su cesto bile pri\9iJfjene da rade tajnO'. Zbog toga se 0' njima (V/l1D)
moze euti sarno u pojedinim slucajevima, kad se ·njihO'vi clanovi pojav­
Ijuju na sudovima, ill u ta!kvim slucajevima kaO' kad je londonska gilda (!tfLLiez0)
kozara (Gild of Cordwainers) proglasila godine 1303 da je »zabranjeno'
svakO' sastajanje slugama u koZarstvu iIi u drugim strukarna, zbog SPANIJA
dogovorao stvarimakoje bi mogle uticati na trgovinu«.
Godine 1387, opet »Dzon Klerk, Henri Danton i ilion Ha;jcen, sluge
navedene koZarske trgoVine... organizovali su veliki zbor Ijudi istog·
poloZaja i tajno su se savjetovali i dogovorili da ce se uzajamna pomagati«
i bilisu sprovooeni od gradonacel:nika i gradskih vijeenika u njugemki .:,.

i60 ISTORIJA ENGLESKE
2atvor (Newgate), »dok se ovi holje ne pr:omisle sta treba s njima dalje
uciniti«. Sliene Za!billjeSke 0 strajkovima i sastajan:jima nalaze se i u vezi
drugih trgovina i gradova, ikao naprimjer slucaj londonskih sedlar a
godine 1396, tkaea godine 1362 i koventrisldh (Cwentry) pekara
godi:ne 1494.
VeCi gradovi privlacili su osim ovih strucnih zanatlija organizovanih
u gilde i drngo, prolazno stanovnistvo, pdbjegle kmetove i ostale, koji su
.sacinjavali podredenu klasu nekvalifikovanfu i neredovno zapos1'enih
radnika. Narocito je u Londonu boo mnogo takvog proletarijata, i dok su
zivotni uslovi za mrucne radnike bili priliCno zadovoljavajuCi, sredn\i,e­
-v-jekovni siromaSni sloj stanovnistva zivio je u velikoj bijedi i siromaStvu
kakvo se tesko moZe i da zamisli.
Kasniji raZvoj moZemo okarakterisati kao pojacanu iklasnu diferen­
djaciju u gradiovima. Jake trgovacke i zanatliske giJlde upravljale 'W
proizvodrdm snagama. Prema tonie, kra1em cetrnaestog vijeka londonski
inostr~~r1v@a:taI:=n~~~-=1~~~o~~~~;~p~'
su suknari kontrolisali koneare, strigace i tkaoo "1 od dvanaest velikih
j,101fazujii-dovoljno pouzdano da je viS.e od polovine trgovine bilo u
gildi, I~oje su jedine imale pravo da biraju gradonacelnika, samo 'SU dvije
engleskim rukama.. Odreruvanje sabiraliSta zavunu (WooL Staple) karak­
gilde, tkaca i zlatara, bile pr.o!duktivne. Isto se to, iako polako i u manjoj
ter-iSe Qvaj period razVitka eng1eskog trgovackog kapitala.. CjJl. toga hi?­
mjeri, odigralo i u drugim gradovima;, to ,nam govori da je prva velika
je da se say izvoz vune skoncentriSe na jednom ill ·na nekoliko mjesta,.
burZoaJl.9 aikumulacija imala oblik trgovaClkog 'kapitala.
, ---Prvo _i najy'ji~nije, PQlje zasvoje operacije nasao je trgovacki
kapital u EngleslmU u trgovini vunom. Od najranijih vremena vuna se
izvozila iz ovoe zemlje u Gan, Briz, 1pr i ostale gradove Flandrije, gdje
,lie upredala. U trinaestom vijeku ova je trgovina dostigla velike razmjere,
te je kolicinom i vrijOOnooeu potisla saY qstali izvoo. U izvjesJ1lQ1Ill pogled.u
En~eska je, s obzirom na Fl,andriju, zauzela sli-can poloZaj koji danas
imaj.u Australija i vest RajdIDg (West Riding).
1pak su tu bile zna.cajne razlike. Engleska nije bila politicki ovisna
od Flandrije, kao sto zemlje koje proizvode sirovine obicno ovise od
industriskih zemalja. Za to je Engleska imala djelomicno da zahvali
unutrasnjoj situaciji u Flamriji, koja je bBa politicki O'Slabljena stalnim
bor,bama izmedu trgovaca, zanabskih tkaca, flandriskih grofox a 1 francu­
.skih kr,aljeva, borbama koje su Flaooriju neprestan'O cijepaie, a to je u
cetrnaes1Jom vijeku imalo va7..ne posljedice za englesku is'toriju. ' da se svegU;avrie cE$£e' morajuoeistiti» ta'kO. da
Za Englesku .je bio najznacajniji njen monopolisticki poloZaj sve
jaceg producenta vune. U Srednjem vijeku nijedna zemlja nije proizvodil a
stalni visak vune za izvoo, a nije samo jedanput za'brana izvoza vune
iz Engleske prouzrokovala :i!znenadnu i opasnu ekonorm-ku krizu u Flan­
"driji.: ,Engleski mon'OPol bro je rezultat brze lik.vidacije privatnih ratova,
o 6emusmo vee govorili kao 0 rezultatu narocite snage lroj'Om je kra1j
ovlaKlao svojim baronima. Od svih dOlbara ovce se najlaikSe podizu, a
najteze odrZavaju i samo u UlSlovima unutraSnjeg mira, koji je u
Srednjem vijeku bio rij edak , mogla S'U se unosn'O odgajati velika stada
,ovaca.
Vee su u dvanaestom vijeku cistercijanski kaluderi podigli ogromne
,ovcije fa,nne na suhim, istoenim padinama Penina. Cistercijani 'nisu samo
hll:i. farmed velikog stila vee i dobd fin.am>ijeri, i hoz njihove ruke iruke
10lIDbardsltih i fliorentinskih tl'govaca, njihovih ortaka, prooao je v.eliki dio
prihoda k'Ojesu pape izvlacile iz Engleske, prihoda '0 kome je u Parla­
mentu, za vladavine Edvarda III, receno da je bio pet puta veN od
~*~\l::',""""
':>
OP ADANJE FEUDALiZMA sr'
:ritiltoda' krune. Ovaj je prihJod bio sakupljan viSe u obliku vune nego:
. unovcu. . . '
'. P()krajine' Jo:nkS8l.it, Kotsvolds' (CoUsWolds), Cilterns (Chilberns),
lfirford (Hereford) i v:i!sinski predjeI:i. LinkolnSajra vee su od trinaestOog,
vijeka, aiko ne i ranije, bile znacajni producenti vune. U poeetku je veCi
di6 eksportne trgovine' bio u rukama itaJ.ijanskih i flamaDsklh trgovaca.
NaroCito mi 1talija.ni, koji su dolazili iz gradova gdje je vee uveliko cvalo>
bankan>tvo, bili sposobni da me taiko 'zaIDas-ne finansiske operacije kalkve
joSirlsu bile poonate u Sjevernoj Evropi.z.bog tnga sto su Lombardi. bili
sposobni da finansiraju e-ksport efilkasriije ~ Jevreja, Je:rreji SU. ~~li
protjerani iz Engleske od strane Edvarda I godme 1290. Oval akt, kOJl Je
cesto prikazivan kao dokaz nesebicnog patriotizma, bio je ustvari rezultat
intriga rlvlllJ'ske grupe lihvara, k'Oji su kralju mogli 'da 'ponude b'Oljla ualove.
da bi !!Ie trgovac zaStitio od gusara: i da bi se l.aik:Se ubirale ~. Za ova
sabiraliSta bili suizabrani razliCiti gradovi u Flandriji, a kasnije, godine
1353, i izvjestan broJ engleskih gradova., Konaeno, godine 1362, takvo je'
sabirallite bilo uspostavlj.eno u Kaleu, koji je bio zametza -vrijeme
StogodiSnjeg rata. Ovasabiralista :hila su od poeetka pod nadzorom
domaCih trgovaca. ,
Porast trgovine na nacionSlJnoj baZi irila'O je )l;a posljedicu gubita:k:­
izuzetnih privilE!gija koje su bile ~je1:jene gradovima. I Edvard I i
Edvard III davali su stranirotrgo\Tcima podrSku.i koncesije koje sU
dovele do iSUikaba saburZoozijom u gra~. Cinjeni su pokitSajidase­
pob'Oljsaju putevi i luJ1:.e Ldase oIll.OgOO da trgoyjria teeebet.z -opasnOsti
i slobodno s jednOg. kraja· kt~je.vrn.e-:fuijlfuii: Kako je ovaj relativno
mimi period u Engleskoj bio nesiguran,moZe se jaSnoprikazatikla?zulom
Vincesterskog statuta ($tatut 'Of WinChester) ,iz godine 1285, koji nareduje
na dvije stotine stopa s;
. jedne i dvije stotine stopa s driige st;rane tre,smi:ie postojati ni nasip,
ni grm iza koga bi ne-ko mogao da zauzme~buSii.i,ti oS namjerom da naCini
ka:kvo z 1 9 « . · .'.' ' . , .
Drugi faktor ko,ii je poinogao da ~ slom.a mj~sne priviaegije bila je'
trgovina na sajmovima. Ovi su sajmovi izbjegli nadzor trgovackih gildi
i neki su od njih postali .interesan~ zatrgovce iz cijele Evrope. Onisu
bili oz;akonjeni posebnim »Ti'govaCkim zak'Onom«, koji je bi'O vrlo vazan,
jer su svalka pokrajina i svaki srez imali woje posebne obicaje. »Trgo-·
va-cki zak'On« bio je medunar'odni zakoniik, tako da su trgovci iz svih
krajeva bili upiYLnati sa pravima i dumostima ikOl~ie je on odred:i.vao. Zbog
m~dun~~!~g~v!!t~J!iQj~ _pOTed~~!.1l0g uv:~en,. i zla..tni n~­
PrVTzlatni novci, zlatnici (florinsT,15ill au lSkovani u FiTenci godine 1252.
U Eng~oj je prvi. stalni zlatni novac (noble) iskovan ubrzo poslije··
zauzimanja Kalea, godine 1347. Zbog veeeg sadrlaja zlata I(),vaj je novae
imao znatnu prednost nad ostalim, ali je proolo jos nekoliko st'Oljeea drilc
nije postao opste i normalno s1'!€dstvo zaunutraSIl;~1U upotrebu u.
Englookoj.

'62
ISTORIJA ENGLESKE
Slabljenje feudalizma i porast trgovine cloveli su do promjena u
karakteru oporezivanja, sto je inlalo neobicno vaine posljedice. U vrijeme
Normana od kralja se traiilo »da zivi od viastitog imanja« kao i svaki
. ba.ron. Sarno. u izuzetnim slueajevima bilo je uobicaijeno da se uv.edu
''''Sudova i 1254godine njihovi 'Pretstavnici iz svakog okruga bili su fonnalnCll
.specj:jalni porezi, a oni su se uglavnom odnosiIi na zemlju. Sa porastom
.' d&nesene na okruZnimsudovima. Izmedu .1254 i 1266 godll:le nekoUkClP'
grada porezi su bili nametnuti i na ostale oblike viasnistva, i na taj
suputa pozivani u Savj:et radi raznih zadataka. Zoog toga u Monforovojj
naCin su se i osta!le klase, pored barona, dire-ktno zainteresovale za ddavne
akciji teoretski nlije bill() narQcitih promjena, adi u praksi karakter i
poslove. Porez na vlasniStvo, koji je prvobitno bazirao na gruboj procjeni,
..,. ravnoteZa Savjeta bili su izmijenjeni i na njega se viSe ne moZe gledati
ubrzo je bio odreden prema· stvarnoj vrijednosti, i u svojoj uobicajenoj
formi »desettne« ili »petnaestine« donooio je prihod od ok'D 40.000 funti.
:. ',.. IduCe je godtne )V.lQJJior. bi? .poraZen od Henrijeva sma ~v1!I'da ..
. Za vladaVine Henrija III, zbog vi-sakih cijena robe, redovni prihod
'krone postajao je sve ned!avoljniji, naroeito zato sto je drzava teiila da
preuzrne mnog.e od poslova koje su dotada vrsili baroni. Od tog vremena
koriS6enje krum:ikih dobara postalo je vaian i cest politicki izlaz. Sve su
'klase bile direktno iainteresovane da se krun-ska zemlja saeuva netak­
nuta, jer alko bi biil!a otudena, poreska bi se opterecenja poveeala.
Znaeajno je da su svi'kraljevi kojisu imali protiv sebe naroNto jaku
opoziciju - Henri III, Edvard II, Ricard II i Henri VI - bili kraljevi
j)Od kojima se' krunskom zemljotn upravljalo naroeito nemarno.
Pod ovim okolnostima spajanje baronske opozicije koja se izborila
za objavljivanje Velike poveljesa gradSkim trgovcima: koji su sve vise
jaeali postalo je neizbjemo, jer su obje strane, iako ni.su btle ujedinjene
:pozitivnhn interesima, svakako imale zaj:edniCku esnovu za nezadovoljstvo.
Sredstvo pomocu koga je ova nova opozicija doola do izrai~ja bio je
parlamenat. I pored svega toga i k,ralj je cesto traiio pomoe ;,d gradskih
·trgovaca protiv balrona, i zbog toga !Se porast njihovog politickog znacaja
ll1Iq7,e .posmatrati kao sporedni proizvod borbe izmedu kralja i p1emstva,
borbe izmedu dvije podjednake snage od kojih de svaka nastojala da
,sebi o'bezbjedi saveznika: Porijeklo i stvaranje parlamenta treba u svakom
slucaju traiiti u ovorn sukobu kllasa.
'2. POSTANAK PARLAMENTA
Za vrijeme maJoljetstva Henrija III baronska stranka, koja je
pobijedilii kod Ranimeda, upravlljla1a je ddavom u kraljevo ime. Vilijam
Marsal,de Berg i nadbiskup Langton pokazali su se kao sposobni Ijudi
i pod njihovom upra~ - nije bilo opozicije ~ baroni su bili slozni
i pgjapaibi ~ vainest Velikog savjeta Ikao temelja drzave. Ba'roni su se
aobro upoznali sa administracijom, sto ih je OSptooobilo da istupaju kao
k1asa, te7Jee:i ka kolektivnom upravljanju ddavom i ne zadovoLjavajuci se
viSe sarno v1aSCu nad svojim imanjima.
Kad je Henri dorasta'O i pokuSao da preuzme vIast u 'svoje rue,
ool"ba je pocela :iznova. Njegova nesposobnost i tastina sprecava1e su mu
da bude svjestan svojih ogranicenja, a njegova rasipnost, skucena visokim
cijenama, tjerala ga je da neprestano zahtijeva n'O'Vac. Na n}€ga su lieno
mnogo uplivisali inostrani prijatelji njegove zene, FrancuS'kinje, kojima
je ~aavao posjede, za koje su baroni smatrali da ih treba zadrzati, i polo­
zaje, za Ikoje su baroni misIili da' sarno njima pripadaju. HenrEja je
·opkoljavao ogI'oman kler, kao nijednog kralja od Edvarda Ispovjednika,
iupravo za njegoV'e vladavine Engleska je bila glavno vrelo prihoda za
:pape. Do svojih prihoda dolazili su djelimicno nepoorednim oporeziva­
",.,",
ISTORIJA ENG LESKE
.titi Stvaranjemanjih engleskih posjedniJka, niZih plemica (squirearchy)
. 'i' ce dominirati zemljom Citavih pet stoIjeca.
, Ovi nizi plemiCi uskoro su uSli u lokalnu vlast putem okruinih.
poivani u Sa.vjet, i'ako zasad sarno zato da referiSu 0 odlukama koje SUl
, kao na jeQno cisto feud:aln9 tijelo.
poslije'sJajri:eo:oroeu dolirii Severna (Severn Valley) i poginuQ_uJ>ici
ko(t~a (Evesham). Edvardu se ucinilo da de pan::\etnije da prihvati
m:n~e'Odpromjena koje 8UpobunjeriiCi traZili, i za njegove vIaaavi:i:le'
Pailamenat je stai1:no zadrZao formu /koju mu je dao Monfur. Nem::r'poda­
~§. o_tomega Ii su u poCetkuvi~vi i gradani aktivnosudlel~Y:iilltt
nj~govam radu. Oni su tu uglaVl'J!Olm bili zato da se sloZe sa taksamCl, kaje
:·je kriilj trazio, da mu daljru potrebne ,informac1je zb~ oporezivatija i da
. obila.ze svoja mjesta i vide kako oknlZi i gradovi diZu novae.Oni su.
ta:l.t'oder podnasili peticije svojih ~jesta i pomagali vladi ,da pretrese rad
l'okalnih ureda.
Kao i porote u sudovima, Parlamenat je viSe;, sluZio kraljevoj
udobnosti nego sto je bi.o sroostvo zaStite prava njegoVlh podanilka. Sri.,
. au nast~ali da .izbjegnu trookove okoprisustvovanja njegovim zasjeda-·
njima, 'ptQjeijinci su pris.iljavani da dodu, a gradovi su slali molbe -da ne­
.moraju slati svoje. pretstavnik:e. Padamenat se razvijao kao· aparat za.
.sakupljanie poreza, asto je postao srediste opozicije, bilo je to '. protiv
namjerehalljia. " ',' .
Izmedugodipe 126~,i 1295 ,bili au ucinjeni razni pokuSaji, medutim.­
tell: ove d:ruge godip.e, ~ad je n~sta1a nova kriza, ucinjeri 'je nov, kru~an,
napredak. G09ine 1.295..;.N~~lX! jebio.J!Yl,lce;p U QZbiljne r,at6v:e.~ Fran.­
C'i:i!skomiSfto~oni,:~' e11jefrC'Q~-'ocuva nedavno po:koNmi, VelS. ZbOg­
togaje~Y~i:)"t~:~,J1~9t"pa:rJameli'at~:..jer.~ ,~njemu bili 'z~tt1pljeni svi
e1(,!meI),fikQj(i:$J,f,.bili. ~ani;2)a#uZ;b~.~M.,pi .2!00i:6jq,:~f:I)~, Ovaj Uzoc-­
'pailamenat Odlu~i'O je Uz jzvje.s)jo siWfQtstavljanje 'd~ Be kralju daju.
zamaSna no'Vcana sredBt'v:a, me.dutimu;'Slj~eCim dvjerna ,godinama bilo·
je-po~pno Too"viSe: '~va~ ·je. oofEiU1L'tezilLporez'na vlasnistv6, carine­
fia 'iZV;.oz vune,' azahvatioje i jedai:ldrocfkven~ imuVine.
.Protiv oVih poreza nasta~ae zestol,t,otwr i gqdine 1297 bilo je izvo­
jevano »Potvrdenje povelje«' (Confirfria:ti6n' of the Charter): Edvard je­
u.~t.vari QPeeao d~ nec€! biti raspi~vani novi porezibez sag1asnostiPar1a­
menta._Opozicija je joo umnogomeimhla. tiadicionaIni, baronski karakter,
ali vazne su bile nove parlament~e forme· lrojima se ova opozicija
sluzila. Ista se stvar odigrala za sljed~e vil'adavine. Edv~ II otudio se.
od barona zbog neuspjele banokbernske kampanje godine 1315 (Bannock­
burn) i zbog toga sto je pdkla:nljao kraljevsku zemlju svojinl li<:nim.
prijateljima, prostim Ijudima, koji su ovim poklonima izrav:nali .svoj
polozaj sa najstarijim p!l'emstv.qm. G~:ine 1327 Edvard je bio svrgnut
pO!Slije pobune barona, medutim, njegovo je svrgnuce bilo izve(ieno na,
pravilan par1amentarni nacin., i tako Ije hio uspostavljen presedank0ji­
je bio od ogronme vamosti. '

63
OPADANJE FEUDALIZMA
'njem, a chjelimicno prodajom crkvenih duznooti svakome
Eliglez ill stranae - ko ponudi za njih bolju cijenu, a kralj je to
bib on
·dozvoljavao. . .'~' ".' ~str~Parlamenta. U godinama j,zmedu 1339 i 1344 novae je bio uskra­
Rezultat toga bio je da je, iako je Hend neprekidno postavljao
.novcane zahtjeve, drz.avna administracija postaJjrua sve nemoenija.
Trgovina je bila ome!ta.na, i ne sarno baroni nego i manji posjednici i
trgovci ponovo su se naSli u zajednickoj opoziciji. U poeeliku je ta opozi­
.cija imala karakter tradicionalne baronske opoziclje.
K~ je Henri prlstao, po nagovoru pape, da Kraljevstvo Skq'll
primiza svoga sina Ed.munda (godine 1257) i zatraiio od Savjeta sredstva
}{;aja su bila Po.trebna za osvajanje ovoga ostrva koje je bilo okupirano
,00 Hohenstaufena, opozicija se Po.digla. Baroni: su odbili no.vae, a Savjet
:t,l Oksfordu izgradio je slorensistem komiteta, koji su odgovarali Savjetu
i 'kaji su podijelili s njim hrigu 0. vlasti. Oni su takoder zahtijevali i pravo
.da postavljaju vrhovnog suJdij.u, kancelara i IOStale visoke .sluzbenike, Ikao
i sudije (serife) u pokrajinarna .. Od toga datuma Savjet je poznat kao
.Parlarnenat. .........
U j§to~v:rij~m~p:req~ti su konaCni koraci koji su .ParI.a.mentadali
Poslije tri godine bila je Deevidna slabost iskljueivo baroIlBkog
poikreta. Baroni su uvijek bili skloni da se posvade zbog lienih feuda
i cim je bio ugroZen vlastiti interes, kolebali su se izmedu nove kfl'asne
lojalnosti i stare, tiiOS jake relje, da rade na jaeanju CW"ojih posjeda.
Posljediea toga bila je da je Ikralju 'Uspjelo. da pridobije jedan diD plem­
stva i da zap!Ocne· gradanski rat. Oni .baroni koji su istrajali u opoziciji,
pod rukovodenjem Simona de MOO!!!o.ra (Simon de Monfort), bili su.
prisiljeni da traie podriSku ostalih klasa, i ka,d je Simon., godine 1264,
pobijedio Henrija kod Luisa (Lewes), citavo. krilD njegove armije saei­
nja'V.a1i su londonski gradani.
poslije Luisa nastavljeno je dezertiranje iz barons~ih redova i
pokret je zato 'SITe viSe poprimao istinSki narodni ikarakter. U njemu su
.sudjelovali trgovci, maDlji pOiSjedliiei, onaj dio klera koji se protivio sve
jaeo.j papinskoj vlasti i oksfordski 'studenti, koji su bili porijeklom iz
.srednjih i ni;illl srednjih klasa. i koji su u toku eitavog Srednj~ vijeka
bili veoma radiikailni. Zbog takvih lOkolnosti de Monfor je 1265 godine
.sakupio u svom parlamentu pretstavnike burzoazije iz povlaiScenih gra­
,dova, kao i po dvOljieu vitezova iz svakog okruga.
'Monforov je Parlamenat, iako sazvan strogD na osnovu zakonskih
-propisa, pravilno opisan kao revo.luciDnarno stranacko tijelo. U njemu je
bilo svega pet grofova i sedamnae.st barona, a burZoozija je bila jasno
,odrede<:na protuteza haronima koji su dezertirali. Iako je ovaj Parlamenat
iz 1265 go.dne bio revolucionamD tijelo., on je bio i na ijiniji razvitka
proslih deeenilj~, proizvod mijenjanja klasne strukture u Engleskoj.
.Opadanje feudalizma stvorilo je sve jacu difereneijaciju izmedu
velikih barona i manjih poojednika iIi vitezDva. Dok su pm drlali nalQlru­
zane grupe ·svojih sljedbenika i u ratu i politici vidj'eoli sV'Oju prirodnu
,aktivnost, drugi su se zadDvoljavali Zivotom na svojim iman1·ima, zauzeti
brigom da ostvare ~to je moguce vece profite. Dok su veliki lordovi jOs
uvijek ovisili od kmeto.vskog rada na lSVojim imanjima, nizi plemiei vee
su uveliko upotrebljavali najamne radde. Trgovina vunom ucvrstila ih
je u OVo.j praksi, jer su u vuni na~li prohzvod koji se ffiloZe lako proizvoditi
i dobro plasirati na triistu. U trinaes1x>m sto.lIjecu mozese vee primije':
....;-­
OPAD1\NJE FEUDALIZMA 65
. .Stalna potraZn.ja novca od strane Edvarda m za potrebe nastav­
, " !jafija StogOOiSnjeg rata dovela je do daljeg razvitka kontrole poreza ad
I
-,);,,- . civan sve dokkralj nije prlstao na izvjesne ustupke. Napredak je
pa;tignut v2e Zbog Po.treba samog kialja n~ zbog snage samog
.PaI'l'arnenta. Edvard !i.e smatrao da je vaZnije nastaviti rat u Francuslroj
riego svadati se s Parlamentom zbog stvati kDje su naizgled manje vaine.
.z.bog toga jepri.stao da Parlarnenat bira blagajnike koji su nadzirali
upotrebu izglasanognovea i pregledali ikraljeve raeune. Ovo je u su.stini
bilo pri.zri.anje prava Parlamentu ne sanro oda "USkrati izdatke vee i da
mdirektino. kontroliSe naein na koji se novae troSi, a time i polittlru.
Znaeaj Dvm presedana ne treba precjenjivati. Ovakva parlameri­
tarna kontrdta hila je sarno nominalna, ooim u sluca~evima kad je kruna
bila naroeito slaha Ali :irpa!k stvoreni su presedani, koji su omoguCili
'Parlamentu da zauzme jake pozicije na poljti. na kome ce se u .sljedeCim
tStaljecima odigrati "VaZne klasne barbe.
njegov savremeni Qlb1ik. U poeetku su sw sek-cije.ParlarnentaZ!l§je9.!lle
iZ~I7;:~k~~~~~1:ij~, .i.~tt!! tat je na~ u radu P?Il.a.1iIenta ~aJ:a
bal":eB&ka· 'velhmt Zatim Je dosao penod ekspernnenata. Nekada. su
:postojala i tri do.ma, baroni; sveStenstvo i treCi staleZ. Nekada su gra&ni
:zasjedali sami, kad su se pmtresala pitanja u vezi sa trgovinom, kao napx'.
u Parlarnentu Ekbona Barnela (Acton Burnel), gOOine 1283. Ponekad su
provineiBki plemiCi zasjedali sabaronima,ponekad sa gradanima..Za~
je sveStenstvoprestalo da zasjeda u Parl.a.1iIentu i formiralo vlaSti-:f;U
XOnvokaciju - ~ I~U)~le.l~~l1, ~'9I:(iQ~, i gra(l8I}~, .kakva p~i
i . d;glas. U Y1i..' provmci$ko plemstvo, koje j~ P~VljalD .niBle
~emljoposjednike, zayzelo je mjesto na strani gradanstva,sa pretstav..
nieima gradskih .1;l:gOV'~a. .
Ovo gl'Upisanje, -kakvo nalazimo sarno. u Engleskoj, bilo jetacan
oOdraz jedin.stvenepoojele-1Qasnih snaga U' o\7oj zein1.ji pred. kraj Sredil:jeg
~j.eka. Zabrana privs;bUh. ratovai~i.aSt·~9~ vu.i:liooi prouzrokovali
su, kao s1;O je vee. ~je istaknuto,. oStr"eraz~ .izJnedu.,yelikih i maIih
-zemlj opoSjedn.1ka.Ovi drugi,' uglaviiom,.zamtereSov.ani '.da 'poveeaju doho-:­
dak sa zemljiSta, poeeli suda.:6dgajaojlii :oV~ .u-velikam broju.. Imali su
mnogo viSe' zajednickih interesa sa.ttgqvc~·, iJl:Qji su takoder im.ali
koristi ad Dve trgovine; nego sa velikim..';b~ Cije su arnbicije bile
uglavnom vOjne priTode. U isto'vrijeme oriisu:stvotili i kariku koja je
poveziva:'hl. trgovee i barone, sto je omogucavalo da we tri klase s vremeria.
na v.rijeme dejstvu~u zajedniCki . .
{)vaj. savez izmedu trgovaea 1. .!I!Z~ .. ple.mstva .pmtstavlja klj'llc
porasta snage Parlamenta. To. im je omogucilo darazviju swjusnagu
pDd okriljem jedne vee uevrSeene klase, 1:ako.da je,Donji dorp. (H01l8e
oOf Commons) ponekad TadiO kao neza\r!s!!9.,tijelo., 'bez lordDva; Dok su u
veeini evropskih zeinal~arepre?Jelri1ativ.na tijela, stvorena u ovo vrijeme;
'izgubila svoju snagu i u IDDogO ·sl'llcajeva .nesta1l:a zajedno. sa feudalizmom.,:
u Engle.slroj je opadanje feudalizma saroo jaCalo polooaj gradanstva i
nefeuodaInog dijela Parlamenta.
Fred kraj eetrnaestog i u petnaestom vijeku !;lOIDinaIna snaga
Parlamenta bila je :matna. Ipak bi bilo pogreSno precijeniti. njegovu
snagu i!li B.nagU trgovaCke klase. To :sto je Parlamentu bilo omogueeno
;5 - Istor1ja Engleske

66 ISTORIJA ENGLESKE
da vrsi to'liki uticaj bilO' je zatO" stO' suu njemu redO'vnO' vladali IO'rdO'vL
Opadanje feudalizma, i}roje je stvorilo klasu niZeg plemstva, imalo je za
posljedicu konoentraciju snaga u rukama vrIO' malO'g brO'ja moenih
plemiCkih PO'rodica, 'kdj!E! su vecinom bill'e rodbinski povezane 'S krunom
i ogat'Ooo.o se medu sobom borile za prestiZ. One suu Parlamentu vinje-Ie
zgodnO' sredstvopomoeu koga bi dO'minirali drZavnim aparatom i njego­
vO'm velilkom' snagom dirigovala je u ptaksi cesto sarnO' vO'deca klika
plenri{:a. Citav O'vaj period biO' je preIaz, delikatnO' uravnotezavanje
klasnih snaga, a Parlamenat je istodobnO' postaO' njiliov odraz i bojiSte.
3. .vELS, IRSK'A, SKOTSKA
VIas!; narmanskih oovajaca u pi-VO' vrijeme obuhvatalfu je O'tprilike
cijeli prostor EngIeske. Preostala podrucja Britanije ootala su i nadalje
nezavisna, organizO'vana u ogroman broj malih kraljevstava iknezevina,
ug1avnom plemenskih pO' karakteru. Norman~ su nekolikO' stOOjeea poku­
savaU da pokore i feudaIizLraj'll O'vepokrajine. Skotska, u cijim je jUZnim
dij~bvima ,vee ,zavlarlao feudalni sistem, nije bila nikad pokorena d~
je u ~rskoj, tek u viij~e Tjudoraosvojeno ne1!tO' viSe od nesigurnog
mostobrana u blizini Dablina;
Prvo je poeeIO' osvajanje Ve1sa i najdosljednije je sproved.enO'.
Anglosaksonski osvajaci odbacili au VelSane sve dO' linije kO'ja je otprilike
vodila od Vaja (Wye) dO' Dija (Dee), ali nisu ozbiljilije pokuSali da prodru
u pJranine i ravnioo duZ juZne obale. Poolije pobjede Narmana' Vals je
bioi nadalje napadan i komad pO' kmnad osvajan, ne od strane kralja,
vee od strane marcerskih Iordova, cija su Be imanja nalazila na granici.
PoSto Sll bili smatrani za wtitu protiv naparlaca iz planina, ,ovi su
pasjedi bili veo i cjelmritiji od ostalih koji su bili dodijeljeni bar-onima
u drugim krajevima EngIeske i Ia:ko se moze razumjeti da j:e svaki
marCel'Ski [lord bio O'vlaseen da svO'me imanju doda zemlju koju OSVO'ji
u Velsu.
lza ovoga slijedi period od 150 godina konfuznog ratO'vanja, u kO'me
je velSki narod postepeno potiskivan u planine, a mnO'gi normanski
dvO'rOvi sagradeni u dO'li:narna i urouz obale. Njiivavi ISU vIasnici vladali
kao potpunO' nezavisni knezevi - napola feudalni IordO'vi, napola pLe­
menski glavari - nad toliko zemlje koliklo su mO'gIe da' zaStite njihO've
naoruZane pristali-ce od VelSana iz planina ili od njihovO'g nO'rma:nskog
SI,lSjeda iz najblize dO'me. Oko godine 1200 ostali au nepobijedeni samO'
princevi iz sjevernog VeIsa. Porodica Levlina (Llewellyn) vladala je u
Ginedu (Gynnedd), iskoriscavajuci prostO'r Snoudona (SnO'wdO'n) kao
prirO'dnO' utvrdenje i bogate zitnice Angl.Seja (Anglesey) kao bazu, a u
trinaestom vijeku cak je bila u mogucnosti da islroristi svadu marcerskih
lQrdova zbog feuda i ponO'VO' zadobije veeinu onaga stO' je izgubila. '
. Ovaj period, lroji je dostigao vrhunac pod Levlinom i.z Grifita
(Lle'W!ellyn ap Griffith, 1246--1283), doveo je dO' prvog direktnog pokusaja
osvajanja yelsa odstrane engleske krone. E<!yard I.sprO'vodio,je rimsku
strategijuzidanjem tvrdava na na'j.viSim ta~kama;'povezujuei ih vO'jnic­
kim putevima. KrenuVSi uzduZ obale, od Cestera, otsjekao je Levlina,
kO'ji se kao i obieno akloniO' u podrucje Snoudona, od njegove zitnice u
. Anglseju i godinJe 1285, oovajanje je .QP..O,zl!vrS€n'O. Sjeverni Vel's bio 'je
PO'dijeljen na grofO'vije koje su sta:vljene pod direktan nadzor kraljev­
. ~ I, ," i ~'.
"
.;, :-:"~5(\:,~':';~:(~F:-'
OPADANJE FEUDALIZMA 6'7
.§ltih :.sIuZbeJ+i,ka, i~o je u drugirn krajevima autoritetmarcerskih l{)rdova
. Ostao nedirnut. '
,' ' , Ovo djelimienO', osvajanje Velsa imalO' je nesretne politicke i vojne
posljedioo. Joo dugo poslije toga, kada je Engleska vee posta!l.'a relativnO'
mirna., Vels je biopun ratobornih plemica, Mortimera, Bohjuna l Klera,
koji su bez .prestanka bili mnemiravajuci faktor u engleskoj unutraSnjoj
politici. U vrijeme ,kad je feudalizam bi{) vee gotOVO' likvidixan u cijelO'j
zemlji, u ovim krajeVima zadciaO' je laZrlu vitailnost i marcerski Iordovi
sacinjavali au ZD.aItan diO' razbojnickog plemstva kO'je je igralO' gIavnu
ulO'gu u Ratov~ dvaj:u ruza.
Sredstva za rat bila au uvtjek pri ruci jer je sirO'maSni velSki ilarod
iz planina u unutraSnjosti bilo lakO' regrutovati u placeniCku vojsku. U
ratu, sa:
Skotskom i u StogodiSnjem ratu pjeSaci su veeinom bili IlJudi
iz_ Velsa. Priliike u Velsu doprinijele su usavrSavanju engleske bor+bene
taktike. Dugacki Iuk, oruZje koje ~te engleskoj vojsci dalO' tehnicku
nadmoe nad njE!llim protiWlicima, bilo je u priom nrlu velSko oruZje,
a beskonaeni gerilski rat u pla:ninama doveo je do razvitka nove ratne
- ~t'i.l&eJ ikombinovane, upotrebe teSkogokloplJenog konjaniStva i strije­
, tac~-_n~ l~kQvima. Ova takw pokazala seuspjesna~o protiv
neregul~plemenskih ratnika u Inskoj tako i protiv skotskihkoplja­
nika i feurlalnog francuskog JkO'n~a. .
Oya.nova- taktika pm put je primijenjena u Irskoj. KO'risteCi
f!l~dus~e sukO'be, irskih plemena, grof od P~mbroka9) iskrcilO Be 1170
godine u Irsku sa nekO'liko stotina taSko oklopljenih konjanika i odredima
velSkih strijelaca. NjegO'va taktika, ni plemenska ni feucj.aIna,vec u to
vrijeme potpuno nepoznata, pakazala se kao izvanrednO' uspjeSna u zemlji
neprolaznih baruStina i planina i prQt.!v oeajniCkog ali eIabO' organizo­
vanogotpora. , ,
,.- Kad se zavr~Q pm period osvajanja, karakter osvajaea ubrzao je i
oIakSao njihovu asimilaciju. Veehlu ,invazi~e vO'jskesacilljavali su
VelSani, plemenski IjudhJ{9iU.~lt§.Y~!ininisU rl;lZ'I'ikovali O<i Iraca inedu
kOje su sejlaseIill~~ Sli i vooe bile pod uticajem dugog zivO'ta .u
veISkim uslovima. RezEltat ja biq_sttl!r_@j~y.I!td~Nee klaSe 'kO'ja. nije,
~ila nL plemenskani.Jeu4!@:~ FicrlZeraildi (Fit?;gera:Id,s) pootajJali su
svaikom gl;meraci!iom' sv~ viSe 'Jrci, a. p01"odica de Burgh ubrzo se promi­
jenila u Burke. Osim pO, kamenim dvqrcima, oklopljenim pratiocima i
grbovima podijeljenim prema zak~'zel!l1je, nisu Be gO'toVO' ni pO' cemu
razlikO'vali od domacih 0' Konora (0'. CO'nnO'r) i 0' Donela (0' Donnell)
sa zapada. Ukoliko je ,bi!lQ kakve razlike, ona je bila malena u PO'redenju
sa ponorO,pl koji ih je Bve dijeliQ od engIeskag Pejla (pale), podrucja oko ,
Dablina, koji je imao posadu i kojim jeupravljanO' dfrektnO' iz Londona ..
Svaki pokuSaj da se Pejl isk9I'isti kaobaza za daljnje osvajlanje bio je
zestO'kO' odb1jen od Kelta i istodobno od Anglo-Iraca, i O'n jeo OlStaO' sarno
mostobran, sv-e dok Tjudori nisu preuzeli ozoiljne korake da osvO'je
Irsku. (.
Ovakvi su PO'ku.Baji vtjerovatno propadali zbog toga 8tO nije b~l'O
sredstava da se na takvoj dal'jdni oddava stalna vojska kO'ja je bila
potrebna i sto nije boo
n~ina da se sprljeei asimilacija novih grupa
') Bio je to R,ichard de Clare, Earl of Pembroke. Karakteristiean je ltiegov
nadimak: Richard Stroogbow (RK!ard Jaki luk), (primjedba prEMldioea).
5*
 .' ."~~~ ~.. .. ,
.,

68 ISTORIJA ENGLESKE '.

OPADAN,JE FEUDA,LIZ.MA 6,9
doseljenika kaosto se dogodilo sa prvim. U ~yakcml slucaju, nije bio i velike, tijetko naseljenEl Iil'emenSke pakrajine, koje
ucinjen· nikakav ozbiljan pokusaj osvajanja poslije izbi'janja Stogodisnjeg • .na z<:Ilpadu i na .sjeveru. .... ,...
rata, ooim pokuSaja od strane RicaNla II, koji je medutim bio prisiljen se pasHje smrti Aleksandra III i njegtO\'emlaqe kcerke poja­
da ga napusti zbog .svog poljuljanog pOllo.zaja u tSamoj Engleskoj. okodvanaest plemica koji su proglasavali svoje pravo na prijesto,
--- Irska je i nadalje ostala, podije~jena izmedu mnogobrojnih plemen­
skih voda i barona, popriste tinutraSnjih ratova koji SU UBporavali
ekonomski razvitak zemlje i osiromaSili narod. U tom je periodu
p~~enska struktura poeela postepeno da se raspada, a zemlia 'je sve
vise bilaismlitrana za vlaSniStvo vade umj€\Sto za Vll!asnlstViO plemena.
U isOO vrijeme nije nastala nikakva jaca, nova socijalna organizacija koja
bi doSla na mjesto plemenskog uredenja koje je opadalo. Irska, koja je u
prvim poeecima Srednjeg vijeka hila jedna od najoogatijih i najclvilizo­
) vanijih zemalja Zapadne Evrope, postala 'je poslije uzastopnih danskih
, i engieskihinvazija najsiromaSnija i najzaostalija.
r Mietodi rata koji s:u se razvidi u. Velsu i bili usavrseni u Irskoj
pm put su bili ·iskorisceni protiv regularne protivnicke vojske u Skot­
, - skoj. Ova zem1ja, nasuprot Velsu i Irskoj, postepeno je postala feudalna,
. izmedu gWine1066 i 1286, kad je smrt Aleksandra III i izumiranje
njegove loze pruZilo .priliku. l!!dva,r4u' I da nastavi sa politikom prooirenja
kraljevskemoCi preko. cije18 Engleske. .
Nekoliko stoljeea ranije, Angli su seposlije invazije naselili uzduZ
istocne obale prema sjeveru i u Lotijenskoj ravnici (LoIthian plain), i ovo
je .podrucje dugo vremena bilo dio engleske 'kraljevirle Nortambrije.
Godine 1018, ·posUje bitke kod Kerhema (Carham), Lotijen je bio
prikljucen SkQtskoj. Ova je bitka znacila viSe nego sarno povlacenje
dainaSnjihgranica izmedu Eng1esloo i Skotske. Dna je vaina za englesko­
skotsku istoriju, jer je odluCiIa. da Skotska ne ostane cisto keltska pokra­
jina i da njen najplodniji i ekonomski na!j!razvijeniji ilio bude engleski
i po jeziku i po rasi i .dabude otvaren feudalnim uticajima IS juga. Poslije
godine1066 razvhl'o se feudalno baronstvo koje je bUo usko povezano
sa ,Engleskcml i drlalo, posjede i u jednlOj i u drugojr zemlji. Robert Brjus
(Bruc€) je naprirnj€ r posjedovao 90.000 jutara u JorkSajru j a njegov
protivn~mon Beliol (John Balliol), imao je zemlju u Normandiji i
Engleskoj kao i u Skotsko}. .
. Odnosi izmedu Engleske i Skotske hili su dva stoljeca uglavnom
\prijateljski i kvarile su ih. sarno pojedinaene skots1re intervencije u
~englesku politiku, kao sOO je bila intervencija koja jre dovela do zaro­
oljavanja Vilijama Lava (William the lJion)l() !kod Olnvika (Alnwick)
godine 1175. Sirok pojas divljih baruStina koji dijeli obje zem1je spre­
cava<> je invazije, a nellli'L-govora fii 0 sitnim pogranicnim okrsajima
kakvi su nastaIi kasnije.1 Zahtjevi engleskih kraljeva da budu overlordi
Skotske postavljeni su od vremena do vrem€ n a, ali bez velikog name­
tlinja, i dosta rijetko. U meduvremenu zivot u Skotskoj kretao se
linijama sliCnim onima koje smo slijedili u Engleskojl, ali treba drzati
uvijek na umu vece siromaStvo· zem1je, njenu udaljenost Qd centra
'0) WiLliam the Lion (1143-1214) skotski kralj. Krenuo je u pornoi': pobu­
njenirn sinovima. engleskog kralja HeD:rija II, zaroblien od Engleza i poslan u
progonstvo u ·Nocm.ahojJu gdje je ostao 14 godina. Konacno je potpisao 1lkzv. Falezski
ugovor (1189), postao Renrijev vazal i .'PQdredio skQbsJru crkvu engleskoj. Od Ri&irda baroni 'SU se, koji sa bili isto toliko Englezi koliko i Skoti, ob~aW,
I kupio je pohfStenje ovog ugovol'a; Naslije<lli> ga Aleksandar II, njegov sin naravno,· Edvardu I s molbom da smirl ow svq4u. Edv.ard je sa moenom
(primjedba ·prev<><:OOca).. armijom zaposjeo gramcu, proglasio se zanajviSeg. ~kotskog lord.a. i

70 ISTORIJA ENGLESKE
odluCio da pruZi. podrSku Dzonu Beliolu. Baroni nisu raspravl!j~li 0 ovom
D1jegovom zahtjevu, zabiljeZeri.o je sarno da je »narodni sabor« uloZio
protest, Ciju sadrZim.i, medutim, nijedan hronicar nije se potrudio da
zabiljeZi.
Kad je postavio Beliola za kralja, Edvard je nastavio da ga svojiim
prezirom i uvredama izaziva na pobunu, i to Illu je lro!nacno uspjelo
godine mtl,__ponovo je s armijorn krenuo na sjever, zauzeo i opustooio
Bervik (Berwick), jedan od najznacajnijih slrotskih trgovackih gradova
sa znatnim flamenskim stanovniStvom, swgnuo Be1iola i joo jedn6m primio
izraze pokornosti skotskih barona.
Edvard je ostavio u Skotskoj okupacionu armiju i grofa od Vorena
'(Warenne) kao guvernera, oeigledno smatrajuCi da je pobjeda definitivna.
'Ali iako je plemiCima bilo potpuno svejedno ciji su vazali, skotski je
narod uskoro ustanOlVio da je dalje prisustvo okupacione armije u njiho­
voj zemlji nesnooljivo. GQdine 1297_jedan sitni zemljoposjednik, ViJijam
Valas (William Wallace), podigao je ustanak i s armijom koja 1te bila
sastavljena rid seljaka i gradana pOibijedio Vorena kod Stirlinga. Nakon
nekoliko mjeseci vratio se Edvard 'li.cno .i sukobio se s ustanicima kod
FaJkerka (Falkirk). Ustanici su se postrOljili u tradicionalne skotske
krugove kopljanika, primjenjujuci taktiku ilroIja, je vodila porijcldo iz
taktike saksonske pjeSadije. Engleski strijelci nacinili su otvore na ovom
zivom zidu kroz koje se mogla da probij'e !ironjica. Kad je krug jednom bio
razhi'j;en, IOiklopljenim konjinicima bilo je lako da razbiju kopljanike.
NekO'liko godina kasnije Eobert Brjus (Bruce), unuk kandidata za
prijesto iz godine 1286, koji se dotarla velikom diplomatskom vjestinom
priklanjao cas jednoj, cas drugtOlj strani, uvidio je da postoje mogucnosti
da iskoris1Ii za sebe ovajnarodni pokret. On se u Skonu (Scone) okrunio
za kralja i nekoliko godina vodio je vrlo vjesto gerilski rat protiv
Edvarda. Ovo je bilo moguce zato sto Edvard, iako je raspolagao sa
armijorn dov.oljno snamom da slQmi svaki ovakav otpor, nije mogao zbog
transportnlh teSkoea i divljih predjela koji su dijeliiliSkotsku i Englesku
stalno drlati na bQjiStu Qvako veliku armiju. Regularni garnizon, koji je
brojao nesro akQ 2000 Ijudi, nije mogao da ucini nista vise nego da cuva
nekoliko glavnih gradova i tvrdava. Edvard je umro 1307 godine dok je
vodio drugu armiju protiv Skotslre.
,Ovaj neregularni rat nastavio se i pod novim kraljem. U Skotske
ruke padala je tvrdava za tvrdavom, sve dok pod· v laseu Engleza nije
ostao joo sarnQ Stirling. Edvard II krenuo je 1314 godine u rat sa
najveeom armijom ,soo je dotada illapUJStila Englesku i dozivio katastro­
falan poraz kod _:e,~no~berna." (Bannockburn). Zasluga za pobjedu djeli­
miOno pripada BrjuSii, jer je sa velikom vojniCkom vjestinom znao da:
izabero bojiste, ali oct joo veeeg uticaja na ishod bitke bila je potpuna
nesposobnost engleskih vojskovoaa. Oslanjajuci se na SVQju veliku i
brQjillu nadmoe, ignoriSuci sve pouike iz protekllh dvadesetak godina,
Edvard je naredio lronjici da jurisa na redove skotskih kopljanika, bez
prethodne baraZne vatre strijehica. Svi nedostaci feudail'lle konjice ovdje
su jasno d051i do izrazaja, isto kao sto se kasnije pokazalo kod Kresija i
Pootjea.
Iako je njen znacaj velik, bitka kod Benokberna nije odluCujuci
dogadaj kao sto se cesto misli. Edvard je unutrasnjim borbama sa
~~t?i!!i7r~:~~~~·~::"···/.: '~':"~';;~:?\~~~::~'''~F-~:~~ ":·:"'?-~~f.f~r~:~P?~~~·:'<';"
i'
OPADANJEFEUDALIZMA 71
.;;;;l'1,;;c::<;:;\":!>,aren,uD1!i,~~e,.,su-,se,,zavrSil~
njegQvim syrgavanj~ i ubistvoIn,godine
k\;;",lS27 bio--Spi1.jeeend,a' obnOVl rat. Borbu Je nastavlO Edvard III. Razdor .----\
B:~d~skOtskimplemicima i ratndCka vjeStina engleskih strijelaca, koji,su '
'~~,bilinaoruZimi dllga<;kim lukoVhna, donijeli su mu pobjedu kod Helidon ';'J
':JI~1'l:!. (Halidon Hill), poslije k?je je Brjusov ~in ~~vid bio pr~iljen da
", po~azi ,upo<!iSteu FrancuskoJ. Rat se nastaVlo ,/J05 neko vn]eme' na
·~4tsi¢a'n gerilski naC41J bi<;»e k~a~~~!!J. djelimiCn? ZIl;to sto, se
,(\ini)o'da, j~ nemOgu¢~ postiCl tra~1an Illll', a VlSe lZ razloga StoJe Stogo­
diSnji rat poiCeo da apsorbuje sve raspol<YLive engleske snage.
, Odovog Vt;emena nije hiD ucinjen nikakav pokusaj osvajanja, ali
UInj~stot.oga nastupio je neptekidan neregularni rat, koji je pretvorio u
,ru,.vlJlinu <Jg1'omna podrucja sa dbje strane granice, ucinio krai ranoin
razvitku Skotske trgovine i- industrije i zadrZao feudalizam u Skotslroj
iuxrijeriie kad je u Engleskoj brzo nestajao. ;
Posljedica ovoga za EngleSku biila je nianje oobiljna, jer je bio
tiZnemiravan sarno Sjever, kOji je i tako bio siromaSan i zaostao. Ali je
takva situacija stvoril~ moeno i nemirno· plemstvo, koje je, isto k:ao
velSki mereerski lordovi, saeuvalo feudalne tradicije kQje au bile u
-­
'lrontradikciji sa r~vitkom ostale zemlje i koje snose veliki dio Qdgovor­
'hosti za unutrasnje nerede i ratove, u petnaestom vije'ku.
4. STOGODISNJI RAT I REVOLUCIJA U TEHNICI
RATOVANJA
Ratovi u __Yelsu a SkotskOj bNi su ratovi cisto srednj~vjeIrovnog
karakteTa;' ratovi jeQnostavnog pmvajanja,KOjisu bili predUZlimani 2ibog
proSirivanja~eda ()lei strane engleskih kraljeva i barona., S~odi§nji
rat bio je noV"po sv:iml~){~t?kteru jer je to u prvom redu bio trgovaClO
rat-;~~~o formom 1 vanjS1irt0IIl srednjevjekovni osvajackirat., ~vard
III, kOji je'lnO.-~ii:1Offi.J.!ticaj~)~eje viteStva; kOje ~,Oeqino razvilo
u
u eri opadanja, feu:d.aJiznia,stvarno je pot;egaosvoje pravo, na francuslru
krunu, alinjegtw z®tjevnijepio ~,isuviSe OZ'biljiilo i nije bio'niSta
viSe nego :m.aSka: za. swarn.euzI:oke'rata.' ,
' : Uz.tociSkIetanja::'~leSk~~9I'iYlanepolitike, od Skotske prema
FranctJSkojmogu ,serrati unuiQgo,v~~,- bogatstvu FranCUSkeu pore­
. qenjusa: bogatstvo.rrt SkotskejJ'tl:tske.@:'WustVflii nij~ sve. Ni Skotska
ni ~rska nisu iinale nikakvog stvahi~.ZIia,caja' za englesku trgovinu, dok
je' kraJljeviIia, Francuska obtihvata1;i :'dvije' pQkrajine koje su u tom
pogledu'bile odzivotne vamosti. T()j~,bi1a Flandrija, centar industrije
"vune, i Gaslronja, koju su engleski kriiljevi:' joo uvijek drZali kao feudalni
,po.,<>joo. Gaskonja je bila glavni ,snabdjevac vinom i solju i bila je vama
kao ~aza za uvoz zeljeza. " ,
'Stogodisnji rat bio je stvaran odra:z;sve vece moei tl1govaekog
kapitala, u EngleskQj, KaIO i velilrog int;eresa u trgQvini vunom od strane
velikog i uplivnogdijela zemljopooje:dnika. Njegov pravi uzrok bi:la je
narnjerada se Engleska, Flandrija i Gas'kooja, k~je su vee bile povezane
trgovaokim vezama, dovedu pod jedinstvenu politicku kOi11trolu, i zOOg
tIOga su glavne vojniCke operacije bile vrSene u Flandriji i Gaskonji.
Poeetak rata hio je uslro povezan sa klasnom borbom u Flandriji,
koja je u cetrnaestom vijeku dostigla takav stepen kakav nije bio dostig­
nut kroz vijekove na drugim mjestima, i zato je inoramo ukra.tko opisati.
 72 ISTORIJA ENGLESKE
Krajem trinaes1iog vijeka Flandrija ·je definitivno poprimila gradSk:i
karak1leT i njeni su veHki graidovi bili viSe manufa!kturni nego. trgovacki
, centri. Bilo je utvrdeno da je u Ganu ad 50.000 stanovnika njih 30.00!)
clirelktn'O zavis:i1o od industrije vune. U Ga:nu, BriZu, Mekl'inu i ostalim
gradovima u KOjima je preradivana vuna roal'Obrojna klasa bogatih.
trg'Ovaca, koji su davali vunu tkacima daje prerade u sukno, stvorila je'
usk'O povezanu oligarhiju Jroja je kontrolisala gradske' vijeCnike. Od oko­
godlne 1250, medu tkaCima su izbijali strajkovi i oruZani ustanei. Godine
1280 izbiIa je op1lta pobUlIla, u lkoj'Oj je tkaC1ma pdmagao flandriski grof
i ostaIli plemiCi koji sU htjieJi da ISI'OOlle moe grad'Ova. Trg'Ovei, koji :su bilii
poraZeni ovim savezniStvom, traZili su pomoe od francuskog 'kralja, k'Oji
je sa svoje strane bi'O spreman da iskorlsti prUilke i da ucvrsti svoju vlast.
nad upola nezavisnom grofovijom Flandrijom.
, U toku cijele generaeije vodile su se ogoreene J?orbe. Godine 1303:
tkaci su slomili glavninu francusk:og feudalnOg plemstva u ogorcenoj
biei kod Kurtrea i jedn'O kratlro vrij:eme zadrZa1i. kontrolu nad gradovima..
Vjecite svade izmedu tkaea i konea.ra omoguCile su trgovcima da ponovo<
, osvoje vlast u kljuCnom gradu Ganu i tada se grof Old Flanilrlje lobratio­
za poci:rSku engleskoni Ikralju. BriZ i Ipr, koji sU joo bili u nikama tkaca.
ponudlli su po.moe Edvarou IV,s tim da ce ga priznati za vladara Flan­
drije i FrancuSke. ' ,
Godine 1327 je engleska vlada izvrSila sja~an dipllOmatski potez~
Zabranivsi'izvoz vune u Flandriju prouzrokovala je neposrednu krizu.
koja se, s' obzirom na dejstvo, moZe uporediti sa oskudioom pamuka u.
. LankaJajru (Lancashire) za vrijeme Americkog gradanskog rata. Poslje­
diea toga bilo je privremeno saveznistv'O svih klasa k10je je podrzavalo­
P'Olitiku rata protiv Franeuske uz uslov da se u:ldne zabrana trgovine.
EdYWd je sada imao sigurnu bam za ISVoj rat.
- Prve borbe vodile su se iz Flandrije, dOik je Gaskonja bila islrori­
scena 'kao b,aza sporednog napada. Niz ovihborbi vodio se s mailt.im
uspjehom i ovaj jeneuspjeh ubrro oolabio Edvardove pozicije u Flan­
driji. Cim je nestalo izuzetnih uslova koji su ga stvorili, neprirodni klasni
savez se raspao. Godine 1345 Filip van Arte:velde, voda ganskih trgo­
vaca i glavna Edvard'Ova podrSka, bio je poraZen i ubijen.
Sljedeee god:ine odigrala sa prva velika bitka - Kresi (Crecy). Kao>
i kasnije hitke kod Poatjea (Poitiers) i AZenkura (Agincourt), bitka kod.
Kresija bila je rezultat pogresne engleske strategije, k'Oja je uputila svoju.
slabiju armiju u srce Francuske i koja je ubrzo bila stijEsnjena od jaCih.
neprijateljskih snaga. OnD soo 1e bil'O izgubljeno rdavom strategijom.
ponovo' je. nadoknadeno savrSen:om taktilrom. Iskustva iz slrotskih ratova:
i bitke kod Kurtrea pokazale su slaboot feudalne kDnjice i vrijednost.
duga&og luka, ka'O i dobro izvjeZbane i odluene pjeSadije koja se kre6e
u masovnim formaeijama. Ovdje su prvi put feudalni vitezovi sjahali
.s konja 1 boridJi se ka'O pjiesaei zajedno sa strijeleima. Francuzi su, umjesto­
da opkole pritjoonjenu englesku armiju i prisile je na protunapad, poslali
protiv njihovih postrojenih redova k'Onjanistvo i pretrpili potpun poraz..
Ovo se i drugi put ponovil'O ilrod Poatjea, godine 1356, i prvi stadij rata
zavrien je Bretinjejskim mirom (Bretigney) godine 1360.
Edvard se odrekao svoga zahtjieva da preuzme franeusku krunu i!
bio je nespoooban da osigura Flandriju. DoIbio je veei diD Francuske juZn'Qo
OPADANJE FEuDALIZMA 73
-od,' Loar:e i gradKAIe, koji je' bi'Omuzetgodiim dana pOslije bitke kod
,; " . Kresija. Kale je bio .neobimovaZan kao eentat' za ~oz ~e. Poslije
'.lnekolikQ godina, tat.l~ ponov.'O J?oCeo, ~ pod potpUD? drugun !>k~~o--
, 'stima.,~ su bill oolabl)etll neusp)esnlm rat.ovanjem u SpamJl, a
Francuzima je komandovao Bertran di Guesklen (Bertrand du Guesclin),
koji je po, svoj priliei' bio naj.veci ratniCki genije u Srednjeni vijeku.
Di Guesklen, sinmalog bi'etanjskog p1emiea, proveo je ptvih petnaest
godina svojekarijiere keo waa razbojnika u 'brdima i sumama Bretanje.1
j , Tu se iZivljavao u romantienOllD,vii:eStvu i nauCio ~e sva lukavstva I!erilskog:
. ratovanja. Kad je postao francuski vojskovoda (Cmstable), prisilio je
!' ftaneuske plemiee, pl.'Ofiv. njihove volje, da ratuju kao pjeSaei, da izbje­
" gavaju otvorenu bitku i IiapadajlU prednje i odlutal~ stra!e. On je bio
\ ,:\ prvi general lroji je ocijenio vrijednost baruta u operacijama opsjedB!l1ja
\'\" i on je razvio navalnu tehni'k:u kojom su tvr&ave, za lroje se mislil'O da
, ~neosvojive, bile osvDjene za nekoliko dana.
.~:,,.....- JoS 1e vainije bilo sin je za vrijeme S'IJ"Og hajdukovanja doSa'O u.
tjeSnji kontakt sa seljaci.tna i sto je postao svtjestan da profesionalna
armija Engleze moZe da pobijedi na bojnom polju nedisciplinovane fran­
cuske feudalne SIlage, aiIi da ee biti nen:llllCna eko se sukobi sa· otpoi''Om
riaroda.. GOO:ine 1358,Francuska je bila zahval!ena Za:kerijom (Jaequerie),
oeaJniCkim mitankoon seljaka, kojii su se 'pobunlli zbog ,obostranog pljaCka­
nja i nemoCi njihoyih lordova dam wtite. Di GueS'klen' je sta.jao na
stanoviStu 'da njegovim trupama treba redovno plaeati, ialro je on sam
imao da iznalazi 'n'Ovac, i zabranio im je da plja&:aju narod. Ubrzo su se
Englezi naSH lice u lice sa otporom naroda, kada je svako selo bilo puno
nepcij'atelja, a franeuske mage bile sa odmah izvjeStavane '0 svakom
,njihov01l1 pOkretu.
U toku davet godina ,(1369-1377) nije doSlo ni do jedne bitke, ali
su Englezi, postepeilo iStjeram iz svih px:ovincija,ta!Iro da su u p.jihov.i.m
rukama ostali aamo Kale", Bardo i jtlS nekoliko oba1sk.ih ,gradova. Poslije­
smrti Edvarda III,_ ~e 1377, Francuzi su biM spooobni da pristupe
ofamivi i riapali·su na' engl~u Qbalu. Bila. je zauzeto .osttvo Vajt i
iskrcane SIlage proc.irle ~ .u Sasekssve <to Luisa.
- Poslednji ratni dogadajii, kao; i p:Qcletak rata, bili. su povezani sa:
unutraSiljlm pri1ikamaFlandrije,Filip .V8If;.Aiteve1de, s:in Edvarqavog
savezrU:k.a, $vio se na Celo. g8!llSk!ih:tk.a:Ca'i <i?rigrabi'O vlaSt PO pristaSa'
Engleza. ,Bio je poraZeri i ubijen kod Vest-Rll:1!bika (West Roosebeke}
godine 1382, ad!i. ve(: iduee godine je Spenser, (Spencer), norviCki biskup,
k'Oji ,Be proCuo po svojoj surovosfli. prilikom ugutivanja pobune seljiaka
iz Is.toCne Anglije, krenuo sa armijoln u FIandriju da pokuSa oZivjeti, rat.
Ovaj 'raw pohod, koji je bio Ozn:acaVari kao krstaSki, jer su Francuzi
podriavali 1lOVtIg papu, suparnika ,pape, kop je bi'O priznat u Englesk'Oj,.,
pretrpi'O je potpun. neuspjeh. Iscrpljenost ~mlje koja ~ gotovo bez:
prekida Cet:rdeset godina vodila rat i porast iDlutraSnjjh iSUkoba izmedu
vodJeCih plemi6ki1i porodiea uCin!il:i su kraj ratu, koji je tek Henri V,.
godine 1415; ponDV'O crLivio. '
,/ - ' - Direktne posljedice rata bile su te!ke i Za Franeusku i,za Englesku.. '
i nijedna ad tih zema1:ja nije imala stvame k.oristi ad srojiih ogrmm:ih
izdataka u z.rotima i novcu i ad stalnog p~ 'zeriilje;Indirektil.'O.
, JJl(l(Iutim, ovaj je·. rat ubrzao pad, feUdaliz:ina. FranC'UBka ,krona iZaSla

'74 ISTORIJA ENGLESKE
je ojacana zbog prestiZa koji je oovojilakao voda nacionalne borbe, kao
i zbog redOVlIle armije i artil1lerije, s'twrenih za vrijeme rata. U Engleskoj
je neuspjeh u osvaj.anju Jrlandrije doveo vladu u poloZaj da je morala
da potsfiCe domacu industriju vune. Flam.a:nskim zanatlijama hhllO je
.pomagarno da se usele. 'fIk.aChna, pritisnutim oo.trgovaca, govoreno je:
»Kako bismo bili sretni kad biste mogli da dodete u Englesku i da
.donesetesa sdbom ta-jne, 2Jbog kojJh bi dobro dooli na sva:kom mjestu.
Tu bi sa hranlli govedinOOl i ovcetinom, a vas stomak ne bi tiStalo n:iSta
osim sopstvene debljine5(~Engleska· je, sve viSe p'ostajala proizvodac
:swma, a sve manje iskljuCivi proizv«tacsirove vune. U toku petnaestog
vijeka ona je bila u stanju da podmiruje v'eei dio SVIOjib potreba i da
:poene da sukno izvooi u svtijet.
.',. N a bojnim po1~li.ma u toku S~cd:i-.snjeg rata zaaobiJa je smrtni
Lldarac slav a aklopljexrog fJaudalnog konjaniStva. OdlUCan tehniCki napre­
.dak, lroji je vitezove liSio nj'ihove superiornosti, nije 1>io u prona.J.asku
baruta, kako st! cesto pretpostavljalo; neg;o u dugackom luku. On je izvje­
zbanog. st!ljaka ucinio ravnop;ravirlm, sa njegovim lordom, koga je liSio
:prava na narocitepovlastlce i po1DZa~1a ratn!ickog specijaliste. Barnt je u
pocetku b10 vazan kao oruZje za, opsjedanje, jer je razbio famu da je
tvrdava nepobjediva. Te$ka puSlka,' mU§:F;:eta,' IlIije se pojavila sve do
samog kraja Srednjeg vijeka. PuSka je prviput upotreMjena u Nje­
:maCkoj, a u Englesku je uvezena za vrijeme Rata ruza 00. stranih najam­
nika u sltiZbi Edvarda IV.
MuSiJretta je u poeetku u svakom pogledu 1>i1a mimje podesna od
luka. Imala je kratalt dornel;, malu brzinu vatre i maIu prodoonu snagu.
.Ali ova osobina bila je izravnata Cdnjenico.m cia su 1e mogli da upotre1>e
i manje izvjeZ1>ani tl~udi, dok je za vjeStog lukostrijelca 1>i1a potrebna
praksa cijelog zivota. UV'Odenje teske puSke pada u vrijeme opadanja
.slobodnjaka u Engleskoj nakraju petnae\Stog stoljeca i u vrdjeme kada je
u armije regrutovano soosko stanovniStvo 1>ez zemlje i gradski
:proletarijat.
Najzad, iako nas to odvodi prilic.no d:aleko ad perioda u ovom
poglavlju, poslije ovoga razdoblja u kome je pje.sadija bila najvaZnija
<OruZana snaga stvorila se nmra konjioa. Ova nova konjica nije billJa
,oklopljena i uzimala je lakse i brZe kQp.je.\Njen cHj je ,bio da iznenadndm
juriSima i vatrom lakih puSaka razbije neprijateljske redove. To je bila
konjica dz Tridesetgod.iBnjeg rata, konjica Ruperta i njegovih konjanika,
i ona je, iako je bila uglavnom sastavljena od visoke gospode i njihovih
-pristalica, odraz druStvene strutture u pre1aznom period.u izmedu feuda­
lizrna i burZoaske ere. U sljedeeoj glaVli mi cemo vidjeti kako je ova
konjica bUa koriS6ena od Kromvela (Cromwell) i od e.ngleske 1>urZoazije
u njihovoj 1>orbi za vlast.
Iako je revolucija u ratnoj teh.!nici proiziSla liz promjena dru~tvene
strukture, ona je s druge strane djelovala na razvitak drustva. Rat se
indu'strijalizovao, upotrebljavajuCi sve komplikovanija oruda i zahtije­
vajuCi komplikovanije finansiske pripreme. Engreske trope u Stogodi­
;snjem ratu bile su redovno plaOOne. Strijelci i pjesaci dobivali su 3 pensa
·d.nevno, a VIOjnici na lronju 6 pe.nsa. »Nabavljanje baruta 'i vatrenog
.ortiZja zahtijevaU su indulStrija d. novae, a to je bUo u rukama gradske
'"'.' -r .(~:~.
OPADANJE FEUDALIZMA 75
izi:je., Zbog toga je u poeetku vatre.no oruZje bilo oruZje gradova i
aeane rnomirhije, koja je imala porno(: gradova protivfeudalnog plem:"
\ ~vva«. (Engels, :Antl-Dtting, str. 190).
, :' Feudalni ratovi, koji su izTaSlti u nacionalne, ,ratove, nadmaSili su
orga:t;lizacione sposobnosti fuudalnog s~a i ubrzali njegov pad.
!>.CRNA SMRT
• K:ad seu jesen godine 1348, dvije godine poslije bitke kod Kresija,
poeela najugu i Zll'pa9.'ll Engleske Siriti crna smrt, postepena revolucija
V):"sila se u gradovima vee gotovo stotinu godina. Organizacija feudalne
elkonomije sa kmetcwima vezanim za zemlju i obave7mim radom za lorda,
vteC je opisana. Mi SInO \n:i.djeli koje S\l snage uticale na promjene toga
ll'redenja: porast ce.ntralne Vlliasti, zamjena feudalnih 1,lSl'llga lordu za
, novcano placanje, parast gradova itrgovine i ogromna produkcija vune
~ 2a ttvOz:Svi ovii ostali uzroci radil!i. su na tome da se postojeea primi­
tivna feudalna ekonomika zamijeni sa proizvodnjom robe za prodaju
,na trZistu. j
A ipak prvi Tezultat oVQga razvoja nije iSao u p~avcu osl01>od:e.nja
meta od njegovih obaveza. Potstaknuto od parasta cijena i potraZnje,
feudalno je plemstvo u pocetku pokuSalo da »ude u posao« za vlastiti
racun. U trinaestom vijeku su vcidecl masovni pokreti da se pove6aju
posjedi, da se iskrCe pustare i baruStine i da se' poveeaju pod svaku
ci:jenu radne usluge kmetova na 'im!llIljima velikih zemljopoBjedni'ka~ Ovaj
je pokret sigurno znatno PliV,e.::ao obradive povl"Sine, ali sa taCke glediSta
2emljoposjednffka postignuti ,uspjeh bio je joS uvijek nezadovoljavajucL
Sa strane seljaka ~vijek je postojao ~ak otpor protiv ponovnog nametanja
ill poveeavanja radnih uslugil, a prisilanrad kIneta, rad protiv njegove
volje, nije ~i:).o nikada postati visoko produktivan. Tipicno ra.strkano
i nezgr'apno r$7poredeno sredinjevjekovno' imanje bilo je teSko pretvoriti
u .produktivnu· i re.n~1>ilnu' 'ekbnomsku jed!i.nicu;, a ni1e 'bilo lako ni naM
dovoljan brojpo,vjerljivih in;iarlHvihuprilvn,ika i nadzofnika. 1 kad BU
trgovaiSk~:iindustr~e~ u grad()'vim pQStepeno izvojevale ptavo da
:samevod¢svoj~ p6!,;love i kadsu·.pOC~le da raSpolaru veeim izvorima
,1, d~.ll~av.rSavaji.l ;svojuQrgal+iZacljU,~roAl().va.kontr9'la gradskih trZiSta
" ~~@ajn~ je qa podiZudjene ,syoje~enerabe, na Stetu cijena
.
p(jljoR~yte(lnih proizvoda.
, . . ." 1
. ". ":,' "
,dl~ultat je bio brza orijentacijana.,poveeanu upotrebu najamnog
r~'da,~otpr.~e poeetkom· e~tog vijeka - naroeiro na manjim
posj~a i na politiku rente na imanjima velikih laickih veleposjednika
i ldera.Na taj nacin mog'u se vidjeti prvi maci nowg kllasnog grupi­
ja na selu, ia:ko se oni niml jasp.o ocrtali sve do semaestog vijeka.
}!E
" ele~j~ se.sve viSe pretvarao u.1karisnika rente, doh: je cjelokupna,
'Stvarria proizvodnja bila prebacena na seljaika i na srednjeg zemljo­
Iposj'ed:nika, pretke slobodnjaka i vlastelina kaSnijeg vre:IllOOa, koji su vee
postajali »kapitaIisti«, jer'1e proSiren! najanmi rad bio baza njihove
",~.1;~omije. , " "
" Proces zamjena (kcmu.tacija) napr~ovao je nepraV:ilIno i neravno­
nljerno, bio je, raZliCit prema m.jestu, veliCini imanja i vreJDlll'.llu. pa.lJe/
cesto su st! na jednom imanju moglezamjenjivati samo odredene, usluge

76 ISTORIJA ENGLESKE
u odredenO' vrijeme, tj. obienO' je dnevni pooaO' 'bio zamjenjivan, doh: je
usluZnill) roo biO' zadr.zan. Uglavnom., O've su se promjene tipak odigra­
vale beztrvenja, jer su bile od vellke kO'risti za obje strane. Vise od svega.,
najamni se Tad pokazaO' kaO' ekonomicnil[ negO' prisilni, kmetslci rad_
On je zahtijevaO' manje nadzora i omoguc~vao je lordu da drZi stom
dobrih pasmina i bolji aillat negO'sto su b1la sredlStva primitivnog kmeta.
a pored toga biO' je i redovciji. Nestanak klase rOlbova takoder je doveo­
dO' un:a.jmljivanja pastira i ostalih, radnika, koji su potrebn!i na imanju.
PostepenO' se tradlciona1:.na struktura feudaIrub odnosamijl1njala
time stO' je O'visnost kmeta 0' 1Ioo:'du postajala sve indirektnlj,ja. KO'mutacije:
nisu sarnO' stvorile seIjaStvo kO'je placa rentu, O'ne ru stvorile dosada
nepoznatu kJiasu najamnih radni'ka, kojima su sada IO'rdavi morali da
plate za obradu svoje vlastite zemlje.
Obje klase joo nisu bile jamlO' diferencirane, niti jepostO'jala srednja,
klasa zakupaca kO'ji bi eta.jali izmedu velikoposjednika i radnih, masa.
U vezi s tim, a na osnovu tih ekonomskih promjena, nastaIa 1e legalna
prO'mjena u staturu kmeta, tendencija da mu se pri.znaju VlelCa prava i da
se njegO've ,kmetovske :obaveze tumaee sire.
Izmedu godine 1066' i 1348 nastaO' je porast stanovniStva, od neStO'
manje od dva miliona na lOko tri i po m.ill!i.ona, porast vrlo znaeajan za
sredrtjevjek:ovne prilike i odraz nevjerovatnJe be21bjednooti zivata u.
Engleskoj. Ali upravo pride 1348 godine nastaIi su oeevidni znaci pro-'
mjene. Tezina dugog rata sve se viSe osjeWa, smanjena je populacija
i SIl!iien zivotni standard naToda. Iscrpljenje ratO'm, spojeno sa padom
cijena poljO'privrednih proizvoda zavrSilQ je rOOosnu eru u Iro.jQj su se'
izgradili veliki posjedi. UmjestQ gladi za zemllijQm, kQja seranije OOito­
vala, nailazimQ na zna:kQve pomanjkanja radnih snaga za na:dnicu. U
Englesku je 'USIa crna smrt, ubrzavajuci kQrak razvitka idQticuCi se­
mnogih skrivenih antagonizama na selu. A ipak je PO'trebnQ naglasiti da
je crna smrt samQ 'ubrzala razvoj na linijama koje su vee bile ja.<inQ·
O'znaeene i da je njeno djelJOvanje manje senzaciQnal]tnQ nego 5to bi mQgli
da zakljucimo prema nekim izvjeStajima. AkQ uopste gQvorimQ 0' nekoITh
»djeIO'vanju« erne smrti, treba da budemQ svjesni dase pod tim podra­
zumijeva n1erJio djelQvanje u citavQm kompleksu promjena koje su.
preQbrazile Eng1esku u eetrnaestom vijeku.
Ime »crna &rnrt« dato je zemQk-oj epidemiji I{uge kO'ja je doola sa
istoka i preplavila Evropu. U EngleskQj se prvi put 'poj.avila u Mi'likombu,
RedZis(MelcQmbe Regis), u avgu'Stu. U proljeee glOIdine 1349 zahvatiIa
je IstO'Cnu AngUju i Midlends. GodiJne 1350 bila je opustoSena Skotska.
i Irska. KaO' i sve epidemije koje dola2:e na dQtad netaknu<tu teritQriju.
bila je naroeito smrflonosna. Epidemija je polrosiJlra treeinu stanovniStva.
iakO' srednjevjekovne statistike nisu uvijek pou2Jdane, a zestina epidemije­
mje bila svuda :ista. U nekim su pokrajinamaizumrla citava'Sela. IzumrlO'
je dvije treeine klera narvicke dijeoe'Ze, jedna trecina gradanskog stanQV­
~~va KQlcestera i PQIO'vina stanQvniStva Lestera.
t '--U polj~rivredi je nastala potpuna deiQl'ganizacija. PO'lja su ostala
! nezasijana i neobradena i cijene su se za godinu dana udvostruc:iJ1e. Porast
cijena prouzrolrovaO' 1e zahtjeve za PQ"Veeanje nadnica, i one su Cak,.
11) Vidi poglavlje »Socijalna struktuia' Engleske. Domsdej«.
.,~, ..' -,.:1''''' '. .
-~ :'i~Mjik*i~
OPADANJE FEDDAl.J:zM:A '17
Jaaprimjer za vrijeme z~tv:e godine 1349; porasle u.~ na b:'<&:oVe
, . "pOdataka da 'SU radnicl inlali mOguCoOISti dadiktiraju svoje
i1I1BlOVe .10000000000a ida' obezbijede veCe nadnioe, koje su u veCini slueajeva
o _ ~~
iznad realnog prosjeka. .
.GOd.ine 1350 Parlamemnat je, koji su u velikoj, veCinisaCinjavali
iemlj0pU9jednici, 'pOIkUSao da zaustavi ove sve veee zahtjeve, donoseei
tt\r. »Statnt za' radnikec u !!tome se nareduje: ' '
, :l>SVakO' ,llce,fiziCki sposobno, ispod sezdesel; godina starosti, ukollkQ
nema'SredStava za zivot, O'bavezno je da radi onmne kO' to zatraZi, iIi ce
biti ,poslato u zatvor dQk se ne odluCi da radi«.
·»AkO' radnik ili slug.a napusti 'SluZbu prije ugovorenog vremena, biCe
, .:zatvoren4l.
»SIuge Ce hiti placene kao i dosada, a ne viSe .•. «
»,AkO' bilQ kO' od... bude traZiO' 'veCu platu od uobicajene, bire
.poslat u zatvor«. . ,
»Namirnice Ce se prodavati. po umjerenim cijenama.«.
. 0 potpunQm neuspjehu oroga Statuta svjedoCe cm.jeniee da ga je
-trebaIo, kaQ godine 1357 i 1360, stalno p()novQ dOll.OSiti i sva!ki put predvi­
.dati sve veee kaiZne. Lordovi su donosilizakone. al!i. su, kad su: im zetve
trunule na poljima; IkrSili svoje sopstvene odluke i pribjegavaJi'sviin sred­
.stvima da dobiju' kakvu bilQ radnu snagu. Neuspjehje javno primat
godine 1376, kad Je Dobri P.arlamenat (Good Parliament) izjavio:
:l>Alro ih gaspodari ukore zbog'nemarne,slutile, ili 1m reeenu sluibu
ponude pod 'llslov:ima u sag1asnosti sa Statutom. OIitnah napufta}u s1uZbu
i bjeie iz zemlje, od grofovije do grofovije, Old grada do grada, mmo gdje,
ih njihO'vi' gosp04a:ri ne mogu pronaCi. I mnogi postaju razbojnici i pro:.
vooe nemoralan Zivot ... I velika veCina recenih slugu iz dana 'II dan
-vrii pljaCke i ilOCine«. " '
, 'AlkO' je erna;smrt, prouiUOkovala pOveCanje nadnica. i veCu slobodU
:najamnini radnici.twl, onaje' donijela imtik()riSf; i ~j'Oradnicima. emma
koji su veczamijeirlli sVOje tlslUge ut odredeiria plnCattjfHm~ila Su se
,.ova pIa~ja za polovi!D.u usljett.~ cijeD3L .Oni koji su jos lllorali
.da vrSe :radneUsluge mogli"su,dtt,piiBile's:vOje:gospi:ldare da ih zamijene
pod neobienQ poVCllj~usI~:Qko~Sevodil~' glavna borba. LQr­
, 'doVi su naravno pokuSali·'1l!i· '~:~;ck(ijf~sU,Hn' placalirenw da sa
. -vrai.Jena .posao ,i OdbijaJi St1 ~ -zmtj~'da "pl:'OSite kcmutaciju gdje
jostrljebHa sprovede~. Ali. vrijediI&f ii~.j.a oviSila je od visine kmet­
, skog radaKoji je'mogao'da bude ri~ njen:J:q;'korlSCeb. i 'II praksi SIll lQrdovi,
1rojf s*' po~avaJi da nametn.u ~e ~usJ&ve, 'ostaJi bez radrrika. Odbjegli
1m1etibio je teSkO' kaZnjertakobibio. ilh~en, aU $.6vatnost da Ce biti
uhvacen bila je neznatna, a moguCnosti da on sebl mide boIje uslQve na
.orugommjestu'b~ IsU vellke. Neki su ati.l!li u gradove, neki su se priklju­
.<:ili reOOvima' ~ajamnih radnika, a"ostaJi su pronaSli lordove koji su bili
spremni daim dOltijele prame p<lSjede pod. povoljnim uslovima.
- , Stara seoska zajednica, u kojoj ~ porodice Zivjele kroo citave gene­
racije na istoj zemlji, poee1a je da Be raSpada, a iseIjenipra klasa radnika
i seljak~ poCela je da Be kreee od iedr;lE!gpo!!laiposjeda do drIIlgog. Bez­
-;uspjem:isu bill pokuSaji da ,se eIkonODJilki efekat crne .sinrti iskoriSti za
waeanje na stare odnose, ia:ko ,~ nema
sumnje, mnogi seljaci bill prisi­
ljeni da prihvate neZeljeneuslove. '


78 ISTORIJA ENGLESKE
Lordovi su zbog toga bili prisljeni da traze nove naCine eksploo­
tacije. Naj,vaZnije je, vjerovatno, bilo PTooirenje vee postojeee prakse
da se zemlja iroa pod z8.kup putem natjeeaja.: Plaeanja koja je davao
kfi1e1~cije-Sti i"aOine u.sluge bide zanlljerijen.e, ni.su bile rente u modernom
znaeenju te rijeei, jer se njihova viSina odnosila viSe na vrijednost prija­
Snjeg rada nego na vrijednoot posjeda zemlje koju je koristio. Med'lltim,
eim je zemlja u velikoj veeini bila prepuStena pravim seljacima, koji SUo
eesto i saIni uzimali najmljenu radnu snagu, ove su prVJOlbitne rente imale
sve veCu tendenciju d::i se pretvore u prave rente koje S'll bazitale na
profitu koji je mogao da se .oeelruje od odredenQg poojeda.
DruW nacin na koji su IlQlrdovi nastojali da rijeSesvoje probleme
billo je uvodenje potpuno novog odnosa - u~lljmUi:YllI?-'j~_2:~je_!stoke.
Tu je zakupnik drZao zemlj'll za -odredeni broj goclina, a vlasnik zemJje
davao je sjeme, stoku i orude. Za to je dobivao rentu u kojlU je bila
zaraeunata vrijednost zemlje i stoke, a na zavrSetku zakupnog roka stoka
je moraIa da se vrati u oobroon stanju. To je bila prelazna forma 'koja je
vodila ka modernom tipuzakupniStva. U pDiOe't1ku au poojedi koji su
izdavani pod zakup bili, kako izgled~ maleni, ali su se vremenom pove­
cavall, a saIni zakupnicipoeell!i. su $ uzimaju najamne radnike.
Oha naeirla.u1:l~ .\Sl.!. x!l~j )toraci u pravcu kapitalistiC'ke poljopriv­
rede, koja je od zem1je na&l1a polje ,zainvestiTanje kapitala, Old koga je
mogla da proizade' redOvna dobit Oni su 'doveli do pos1lepenog rusenja
lienih odnosa ikoji suo bili karakteristiena sustilna feudalne poljoprivrede.
a njihovo mjesto zauzeo je jednostavan noveani odnos. Zoog toga nas.
neee iznenaditi a:ko u Engleslroj u cetrnaestom vijeku naidemo na poeetke
opste. nacionalne klasne bOl"'be. Seljaci i radnici osjetili su sta znaee
blagastanje i sloboda, a sada im. jeprijetio odl'llcni protivnapad od strane
lordova. lJoo:d.ovi su bili prisiljeni da se za.dovolje manjim dijelom pro­
dukata svoje zem1je nego soo je bio onaj koji iSU nekarla primali i'pokuSaJl.i
suda Qbnove irl:gublJene pozicije. Iz ovakve situacije izbio je godine
1381 veliki seljaeki ustanak.
6. SELJACKI USTANAK
Suoeeni sa pokuSajem ~ bud'll prisilno vraeeni u kmetovski poloZaj ..
koga su se polagano IQISlobad~li, kmetovi su imali trostruko oruzje. .Jedno.
o koiile smo vee govorili, bio je bijeg. To je bio prvi i najjednostavniji
izlaz, ali to je bio izJliaz sarno u individualnimslueajie'Vima i za muskarca
.sa porodicom bio je skopean sa velikim poteSkoearna. Tarla su morali
da pribjegn'll jedinim preootalim l'jesenjima: organizovanju i oruza'IlJDm.
ustaJnku.
BjekStvo najodlucnijih i najaktivnijih kmetova i njihovo kretrutje'
from cijele zemlje pomoglo je stvaranj'll spontanili i primitivnih lokalnih
udruenja, kqja su postepeno izrasla uorganizaciju u nacionalnoin mje-·
rilu. UvodiI Statut iz godine 1377 pretstaV1lda 'odraz. straha Loroova pred
ovim novimrazvitkom dogadaja. »Kmetovi«, ka1;e se, »prijete sluzbe­
nicim.a lordova da ce ih ubiti ill ooakatiti i, sto je joS gC1I'e, skupljaju se
u velke rnlje ~ U. SVIOIlIlse udruZenju dogovaraj'll da. ce se uzajamno'
potpomag.ati u nasilnom otporu protiv svojih.gospodara; i joS druge stete­
cine na razne nqcine recenim lordovima i daju loS, primjer drugima«._
~~q:~:.r·!:;~'~~-·~\ .:' ,:'"
i
OPADANJE FEUDALIZMA 790
'iMnoga'sela imala su sigurno svog lokalnog orgamzatora, -Jrao soo jebio
·VaIlter Halder-bi u Safolkll (Walter HaldJerby), Jtoji je godine 1373bio
"9Ptu:Zen zbog toga sto je »~o. ~ I["amih 'lic~~ za' vrijeme. zetve s~
pens a ili osam pensa dnevno 1 wloJe cesto u to vrlJeme sakuplJao radmke·,
lna sastanke na rB2lIrim mjestima i savjetovao im je da ne 'UZimaju manje·
'00 sest pensa ill osam pensa«., Statutradni!ka odredio je nadnicu za zete-·
Oceocl dva'ili tripeI1sa dnevno. . .
Zaslugom ovih bezimenih pionira stvoreno je Veliko udruZenje­
(Greg,tSoCiety), opstenarodno'tijelo sa programom kojije u iSVOjOj djelat­
nostl o6Uhvataro i salrupljanje novca: za globekojesu trebali da pilate
njegoVi'HanovL Ono je priprenilo progr{l:ql zajednickih zahtjeva, sto je'
ustanku iz godine 1381 pomoglo da bude' organizovan i masavan.
Ustanak se po svom karakteru ootro razliJruje od I["amjih seljaCkih.
ustanaka u Srednjem vijeku. Dok su Zakerije naprimjer bile revolt iz.
oeajanja, pokTet bespomoenih ljudi, bez plana., sa ograniceriim ciljem da
se, u granicama mogtuenosti, nanose stete ugnjetaCima, ustanak iz godine·
1381 bio je djel.o ljudi koji sa vee izvojevali izvjes:nu slobodu i blago-·
stanje i koji su trazili vise:Seljaci, koji su proglasili: »Mi smo ljudi koji
su stvoreni po liku boZjem, a s nama se ~pa ka~o sa Zivotinjama<~, bili
su svjesni svog ljudskog dostojanstva. Mnogi odnjih borili su se u fran-·
cuskom ratu i bili su svjesni ,da dobro izbacena strijela moZe oboriti
gospod,ina isbo kao i Pl'~tog covjeka. Englesko jesel~aStvo obieno pasje-·
dovalo oruzje i nauCilo jie da ga upotrebljava. Kao sto G. G. Kaulton
(Coulton) kaze: »OVldje je, viSe nego u bilo lrojoj zemlji,. svaki mllSkarac'
bio svoj liCni vojnik i straZaT«·. ,
NezaVisno od nep~rednih zahtjeva seljaka, koji su traZili ukidanje·
kmetstva, k9IDUtacije za sve liene usluge uz jed:naku· naplatu od eetiri.
pense :Po jutru i ukidanje »RadniCkog statuta«, ustanak je imao pozadinu
primitiVnog kom,unizma sa strogo hriSeanskirn' obiljeZjem. Sirili su ga_
siromaSni seoski svestenici i fratri,.koji su, kako ~glend (Langland),
kaZe: .~.
»Govo~ili ·ljud.iin'~ '0 PIatonu 'i doka.zivali Sene1rom;
Da sve 'Stvarl pod ne~trebada budtt zajednieke«,
a u izvjesnoj mjeri i od 'Vikilljiovih Lolafdii (Wicllff's Lollards) , iako je"
.njihova 'ddgovornost.za ovaj ustanakVjetOvatrio manja nego sto se cesto,
misli, a sam Vi1clif sigurno mu nijedavao podrSku.
Od svih ovih propovjednika komunizhia, sarp.o je jedan, Qzon Bol ..
(John Ball), za nas ziva lienost. Iako je b.iIo rodain sa sjevera, on jeo-uglav-.
nom radio u Londonu i okolnim grofovijama. On je dokazivao jednakost.
Ijudi time stJo imaju zajedriickog pretka - Adama, i njegove su rijeei,
. koje tako eesto ponavlja FT0a5aT (Froissart) , da »stvari u Engleskoj ne·
mogu iei dobro, niti ee ikada iei, dok sve ne bude zajedniCko«. Lieni
prestiZ Dzona Bola .medu ustanicima iz gIodine 1381 - njegovo oslobo-.
denje iz zatvora lVLejdston (MaidstOne) s.pada medu prva djela ustanka _.
bio je bez sumnje veNk, iako u zahtjevima ikoje su ustanici podnijeli nema
ni traga ad komuni2ma. Njihovi zahtjevi bili su, vjerovatno, minimum:
." na kome SU se svi sloZili.
u proljeee godine 1381 Yeliko udruzenje je preslo 00 organizacionih
mjera na ekonomskom polju na priprem.e oruzanog ustanka opstenarodnog­

180 ISTORIJA ENGLESKE
karaktera. Kad je ustanak i:lJbio, pokaziva'O je sve znake temeljitih pri­
:prema, sto se vidi. naroeito iz toga da se pl'iOSirio po cijeloj. zemlji i da su
zahtjevi koje Je :i:znooio bili. primljeni jednoduSnQ. Tajanstvene vijesti,
koje su svi dobro razumjeli, sidle su sa od sella do sela; dIoIk nije dClSao
:pravi cas.
Pored opStfu elronornskih uzroka, te su godine nastale i posebne
:potesko6e koje su bile povad za ustanak. Dugi rat sa Francuskom, kpji
je sada donosio poraz za porazom, prisilio je vladu da poreze lrupi okrut­
nije nego ikada ranije. Dolt je Edvaro III bio slab/ouman, a Ricard II JDS
rujete, vlada je bila u rukama pohliepnog i pokvarenog plelmstva, Ciji je
tipican pretstavnik bio DzOn Gaunt, Ricardov stric. S njima je usavezu
oila nova klasa za!kupaca poreza i llhvarskih trgovaca, 'ka'O S1Jo su b:iili
Dzon Lajns (Lyons) i Dzon Leg, obadvojica kasnije pogubljeni u tom
·ustanka. Mnogo prikupljenog IliOVca u'Opste nije stiglo u kraljevsku
:riznicu.
»Tax has troubled us all,
PrQbat· hoc mOl'S tot validorum,
The King thereof hath small,
Fait in mambus oupidorum«,
(»Porez nas je sve mucio,
to dnkazuje smrt dobrih ljudi,
kra.lj je ad toga dobio malo,
ostao je u pohlepnim rukama«,)
rglasili su popularni stihovi iz toga vremena.
Dalje oporezivanje bi1Jo je nametnuto od veleposjednika u Parla­
.mentu, snamjerom da se udari po sadaSnjem blagostanju kmetova.
»Bogatstvo narada«, proglasio je Parlamenat, »u rulkama je radnika i
teZaka« i godine 1380 bio je odreden porez po glavi; s ciljem da se oduzme
'nesto od ovoga bogatstva. Radne klase role su pogodene placanjem izmedu
·cetiri pensa i lednog silinga po poradici. Upravo ovaj POl'ez, donesen s
.neprikrivenim ciljem ·u svrhu joS veeeg ugnjetavanja radnih ljudi, ubrzao
je vee neizbjezni ustanak, i 00 je izbio u proljece godine 1381. . velike Stete. U St. Alba:nsu
Krajem maja stanovnici sela u juznom Eseksu napali su i poubijali
]>oreznike. Bobjegli su u sume i poslali poruke u ostale kra:jeve grofovije
i u Kent, trazeci pomoe. 5 juna jzbila je pobuna u Daa:-tfordu. 7 juna
zauzet je Roeester Kastl (Rochester Castle), a 10 juna Kenterberi. U. to
vrijeme ustanak se proSirio po svim matienim zemljama i Istoenoj
.Angliji i poCoo je zajedniCki pohod na London. Jedna a,nni!ja ustanika
ulogorila se kod Blekhitsa (Backheats), a druga sjeverno od grana.
.. U gradu sa U'stanici imali mnogo pristalica. N aucnici i nadnicarl
1mali'·sa svoje konflikte sa vladom i sa DZODOIll Gauntom, lroji je sa·
·svojim finansiskim prijateljima stvorio vladajuCu kliku u gradu. Osim
toga tu je bilo mnogo ostalogproleterskog stanovniStv:a, koje je brojno
poraslo u toku poslednje dvije decenije, kao i stotine oobjeglih kmetova. ...kmeJtovk
-Pored toga i jedan dil() dobrostojeeih gradana, ukljucivsi i dvojiou graaskih
-vije6nika, Horna i Sibila, odnosio se pre:rna njima prijateljski. U cetvrtak, f.... "Medutim,iako ustanak nije uspio,
J3 juna, londonske pristalice ustanka otvorile su Londoo BridZ i Oldgejt
",<';~''''-+-:r-
.'
OPADANJE FEUDALIZMA 81
potpuno Bridge, Oldgate) i seljaci su. nagrnuli u. grad ibez otpora ga
(London za'UZeli.
.. &,avojska pailata DzonaGaunta bila je zapaljena '1 tu je nastao
··'1:
izvjestaii· nered. Vode ustanika poktiSavale sa da sprijeeepljaCku, a karl
je (toolo do plja&e, bilo je to vjertrvatno djelo prolete.rskog stanovniStva.
Kralj i njegOvi niinistrl sk1.<mlli SUse u Tauer {Towerkau petakl9U se
sastali sa Ust.amclma kod Majl Enda (Mile End), o~ da._ee....ptimitL_
~ve njihove zaai'.iere.",-H isto Vrijeme UBtanici 5U prodrli u Tauer, izVeli
raIJevskog blagajnika i nadbiskupa Sadberija (Sudbury), knji je kao
kancelar'smatran .najviSe odgovornim za porez, i pogubili su ih. Drugng
dana nastao je pokolj u kuCi Fleminga u Londonu. I to je vjerovatm
bilodjelo stanovnika Lond~, ~er seljacki ustanici nisu bili zainteresirani
za Cisto unutraSnje loodicm.ske sva4e. . ,..
Poslije sastanka u Majl Endu veeina sese1~ab vratila· kuCama,
zaaovoljna sto je njihova stvar pobijedila. Drugi, koji 9U Shvatill da vlada
samo zeli da dobije na vremenu, ostall· su da vide da Ii ce biti :ispunjena
njena sveeana obecanja. Sada sepoeela da ukazuje s1ali:ist kOja je bila ..
neizbjeina u svakom seljaekom ·ustanku. Seljaci su m~ ..!i~ <bign-4a
teroriSu vladaj<ucu klasu, ali niBu imali sredSfava'di ·Vl'Sestalnu 'kOiitrolit
nad ·politikQfu vlade. SeIja~.,drzava nije moglada bti~'ilsP~vl1ei);i~.
jer su seljaci biili prisilfeiu da se prije iIi kasJiitJe' 'razidu~u:BvbjaSela,
.ostavljajuci lrotrolu drZavnog aparata velepoojedniciIna.
U sUbotu sekralj ponovo saStaosa voda,ma il'stanka..kod Smitfilq.a
(Smithfield), i njihov gOVbrnik Vpt 'r..a,jlei (Wat Tyler) je _ pQd o1ro1n9- .
stima koje SiJ joo i lSada nejasne - bio .oboren <fJd jedn:og .RiCaniovog
. prJstalice.. Kralj je sprijeCio neposredni sukob i hi1;® je POtvrdi.9$Voje
obecanje koje je Ww u Majl Endu. Tada su ustanici napUS$ .Lon4Oll:-
cia Pripr~,~~:ii
Veeina ih je otiSla
provincijama. .. kucama; . a neki,
.daleko\lidniji,
. .
Ialoo~don bin cen~~
teritoriju. Cijela J)~Jl.l
Bristola podigli su se..
sudije ,koji Su;b.iiId~1b~E
svojim kmetovima. ~ nal1~~i(
.SIena opatova glava na ttgu:,
ka<t su ustanici napustili Lond{)n,
U8pOO4l.YljilJo. . . . ... ,".. "~I' .
NiZe p1ernstvo i njegove piistali~;",~JSti;se,.~ VtijeriJe .ustanka
pIOOakrivali . u miSije rope, sada. sa ~ :~plj~·1fi DQ.ndODu 'Cia smisle
osvetu. ObeCanja koja je kralj dva puta';~o bila 9Uodbij na i Pl"OSti
naxad Engleske saznao je, ne pPSljEl'C:bijl;::m..t; kako ~ naivno
e vjerovati
rladajucnm. KT·aljev&ka arnrilja poCiniIaje~ nedjela. po cljeIoj, usta­
iiClroj ~ritoriji. Stotine J!judi bilo j~. Wgitmljeno sudskom odlU!k.om,iJi
bez suda, i karl je narod Voltama~o .da obeCanja data u Majl Endu
budu· lzvrSena, grubo im je odgovo.reho: .»Vi ste kmetovi, i ostaeete
. .. . .. .
·~atak
na Btaro nije viSe bio
moguC. Lordovi su se straSno 'UplaSiii. Godine 1382 Pa:r-lamenat je izglasao
novi p'Ol'ez, koji se odnooio sarno na zemljoposjednike, obrazloZ :.siro­
6 - IstOIija EngIeske en
 OPADANJE FEUDALIZMA 83
ISTORIJA ENGLESKE
82 gres-ke tada bile oeevidnije, 5 obzirom na opsti, viSi nivo eivilizacije.
~tvoro zemlje«. Godine 1390 napusten je pokusaj 'da se nadniee zadrzea SVeSteniei viSe nisu bili jedina pismena klasa. Laid sa poeeli da izra­
'na starorn nivou, kad je novi Ra.dniCki statut dao mirovnim sudijam Zavaju ,svoja glediSta ° reIigiji i da kritikuju' nevaspitane i nemarne
praVlO da odreduju visinu nadniea u pojedinhn pdkTajinama u skladIu sa sVeSterlke na nacin na kakav njih'OVi preci ne bi bili Sposobni. Lenglend
kih se zaIlli da gornje klase diskutuju 0 teologiji za ruCk:om l »prigovar~llI
eijenama na trZiStu..
U godinama posllje 1381 citav niz manjih ustanaka i kmewvs
svestehicima zajedljivim rijeCima«.
udruZenja i dalje je vrSio pritisak na vladu, za povecanje nadniea i
Ovakve promjene kal'akteristiene sa za cfjelu tadamju Evropu, a
esti
komutacije. Komutacije su sve vise sprovodene i petna vijek pret­
Engleska je imala i posebne razloge da posta.ne antikleri!kalna. Nije bilo
staY!l1!1:~j~ ,V'jerovatnodoba najveeeg prospedteta radtiog staoovniSwa u

stvenim mnogo zemalja tlroje sa papi plaea1!e tako velike poreze kao soo ~e to bio
zem1joradnH':koj Engleskoj. SooSka poljoprivreda sa malim, jedin:
slucaj sa Engl~kom. Jedan od glavnih uzroka m.rinje prema redovnieima
posjedima poeela je poStepenD da zamjenjuje otvoreni poljski sistem. Bio
bila je cinjenica da je dobrur dio njihovog bogabrtva odlazio iz zemlje u
je to period pastepenog opadanja eijena, koji je djelimieno bio maskiTan
Rim. Papinski. porezi pootali su joo o.tnraZeniji· kad je gOOine 1305 sveta
smanjenjem kolicine srebra '11 'kovanom nmrcu, a realne nadnice bile su
stoliea. ptebacena u Avinjon. Otada pa sve do godine 1378 sve 8U pape
zbog toga visOke i imale 5U tendenciju da i da,lje rastu.
:pile Francuzi, 1.1 VTilj!eIDe kada su Engleska i Francuska bile veCinom u
Ove povoljne prilllike niSU bile toliko rezultat ustanka koliko rezultat
ost
ratu i kad je poeelo da seuoblicava nadonalno osjeCatije engleskog
opsteg ekonlomskog sta!nja, ali je ustanak dao seljaStvu novu nezavisn ,
naroda. Od 1378 do 1417 godine postojaIQ !SU dvojiea papa, ~parnika,
osjeeaj SIlage i zaj!edniCkih 'klasnlh futeresli. poslije godine 1381, cak viSe
jedan u Rim'll, a drugi u Avinj~u. Oni 5U proklinjali jedan'drugoga i
nego poslije Kresi~a, vladajuca klasa nije vi'Se mogla da ga tretira bez meausobno ratovali,. dok se iz toga nije izrodio opSti skandal.
izvjesnog respekta koji je poticao od vrlo :rea.Irrog straha. Kmet je postao Unutar engleske crkve moZe se jasno opaziti propapinsko i anUpa­
slobodan poljoprivred:rrlk. iIi ilajamni radnik. pinsko grupisanje. Redovnici 5U nastojali da se sto evrsee povefu 8 papom
i da proSire nijegov utieaj. S druge strane su biskupi,. iako teoloBki nisu
7. POLITICKI ZNACAr LOLARDSK~, HEREZE bili, niSta ~je pravovjerni, bili vee gotovo u ejelini uvueeni u drzavni r

U prvim sto1~ecima poslije pOOa rimskog earstva orkva je ibila jedin

i aparat i svoje crkvene poloZaje ojacali ISU zauzimajuCi visoka mjesta 1.1
Cij.var znanja i trarlicija stare eivilizacrje. Njeni manastiri bill I'm centri
ucenosti, kIoja obicno nije baS bila na visini, ali koja je bila 'llpravo blistava
s obmom na neznanje okoline. VeUki k.aluaerski redovi, benediktinei,
kluniaci i cistercijanei, niS'll samo ziV'O sirili nauku i Ujepe vjeStine nego
i poljoprvredn'll i industrisku tehniku. Ali u cetr,naestom vijeku poeeo je
da opada znaca1j erkve. Svestenici uopste nisu biH poStivani, niti sua
poStovanje zaslciivali. Za to je bilo mnogo razloga . Neki od tih razlog
5U opsti, a nekl su specificni za Englesku.
prvi su bili neposredni rezultat upliva erkve, koji je ova zadobila
u "Mraeno doba« i koji joj je sluzio da poloZi temelj ogrornnom imanju
i bogatstVil. Cim su Ikaluaerskire'f1ovi posta,li veleposjedniei, oni .su onda
bili samo to, a mase su ih m:rzile kao i eijelu klasu kojoj su pripadali. S
obzirom na svuje polSjede crkva je postala' integralni dio feu:dalnog
sistema i dijelila i sarna njegoV'U sudbin'U.
Ubiranje desetina bio je drugi, stalni izvO'l' prepirki, i uopste je vla­
dao osje6aj da su 6veSteniei viSe zainter.esovani za svoje desetinenego
za podU'cavanje i pomaganje svujih vjernika. Ovo tvraenje potkrjeplijuje
popis grijehova, tipicnih za seosko stanovnistvo, koji je bio sastavljen
da PQmogne svesteniku pri sasl'Usavanju i ispovjedi. Prvi grijeh na listi
bio je 'Odbijanje placanja desetine, a sljedeea dva zanemarivanje plaean1ja
i potpuno neplaeanje. Gotovo svih ostalih devetnaest grijehova odnosi se
na krsenje duhovne discipline i na nematnost 'U plaeanju dazbina i VTsenj'll
usl'llga feudalnorn lordu. NjemaCki srednjeV'jelrovni pi:sae iz,raZava opSte
tn.iS11enje karla kare: "Vidio sam covjeka koji pjeva' i slavi svetu miS'll.
To je bio Novae koji je pjevao i Novae koji je odgovara'O pljevajuci. Vidio
sam ... kako se kriSom ismijava naroli'll kojega je prevariO«.
. Vrlo se teSko moZe ustvrditi da je ,erkva 'U cetrnaestom vijeku bila
vi.se pokvarena i viSe svjetovna nego u prethodnom stoljetCu, ali su nljene
dvilnoj upravi. Kad god bi !kraJ~ i papa uspjell da 8e sloZe oko podjele
pljacke, a to tie bio doota Cest slucaj, nije bilo nesporazwna. Ako do
toga ne bi. dooIo, iznudivanja papinskih sakupljaca poreza i zahtjevi
papinske 1.lprave da se na visoke poloZaje u Engleskoj postave od njih
odreaeni ljudi, cesto ltalijani, dovodili su do sukoba, u kome 8U visoki
crkveni dostojanstvenici cesto bili prisiljeni da zaUZIllu antipapinski stav.
Engd'eZi. koji. su posjetili Rim pricali su 0 raskoBi i korupeiiji na
papinskom dvoru. Oni ISU i kod kuce imall prilike da vide is~e stvari ikod
papinih agenata lroji sa 'preplavili Englesk:u, ubiruci poreze,. prodajuCi
oproBtenja od grijehova i vodeei zatruiSnu trgQvinu laZnim svetackim
relikvijama. Poslednji ozbiljni pokusaj utrinaestom vijeku da se erkva
iznutra reform.iSe preduzet je na inicijativu fratara. U poeetku su oni
ostav1\jall duQok utisalksvojim siromastvom, jec1nostavnooCu i demokrat­
skim ucenjem. Ali uskoro su' se zaple1[ u bliske veze s Rimom., i u cetrna­
estOm stOljeeunjihovoprvobitno oouSevljenje je iScezlo i ani 5U pootali
1.1 najmanju ruku i:stlo tako bogati i ovozemalj8ki kao i svi ostali mana­
stirski redovi.
Oko godinoe .1370 Viklif12) je poeeo da propovijeda konfiskaciju
manasttffiKih"oOgatstava. Njeguvu su bOrbu~.Potpomagali lol'diovi, nadalJuei
se-alf,"ceiZ IDgff':iZV'lrei koristi, kao i mn~Lseoski ?;upniei koji su svoj~
siiomaStw oSjeeaJ.i kao oBtar kontrast p:r~.m.\I. rask-osnom zivotu u mana­
stirima.. Viklif jesvoj napad bliiirao na teoretsko-komunistickim idejama,
prema kojfuia bogl:\tstvo i Vllast treba ·da bud'll podijeljeni prema zaslu­
gama i pravednosti pojedinaea. Sve treba da bude zajednicko, prop!avi­
1") Wf/cliffe, John (132(F.:..1384). Kako, u starim tekstovitpa tako i .u djclima
navijih auf.ora njegovo ime rnoze se naCi napiSanO na viSe nacina. naprimjer
Wyclif, Wickliffe, Wiclif (primjedba prevodioca).
6*

84 ISTORIJA ENGLESKE
jedao tie,a tim zaj!€'clniOkim dobrima treba da upravljaju poSteni ljudi.
Njegovi napadi na »cezarsko svemenstvo«, 'koje drZi poloZaje u drlavnoj
upravi, bili su porzdravljeni ad plemstva, koje je smatralo da je 000
'\ svakako najprikladnije da te poloZaje zauzme.· . ,propov(j.ednik:a poslije Y:iklifa Lolarda razvile su we gradanske i demo­
,. '-Viklifove veze sa Dzooom od Gaunta, 'koji ga tie pomagao i hrabrio
nadajuCi, se da 6e ga moo iskomtiti III borbi za konfiskaciju crkvenih
imanja, sprijeCile su ga da primijeni svoje komunistiCke teorije na
svjetovne probleme. »Neprijatelj«, pisao je, »nagovara neke Ijude da
kazu da hrlScani ne treba da budu sluge i robuju hezvjernickim lordo­
vima ... :niti hriScanskiro l'OiI'dovima«.
Neki ad njegovih sJjedbe:nika 'koji n.isu, kao on, bill cisti teO'lozi,
izvukli su iz sVega toga socijalne zakljucke koje VjJklif nij!€' bio u moguc­
nosti da izvede. Upravou svojoj &to teoloSkoj herezi Vi!klif je bio
najodvaZniji i najjrevctlucionarniji, a svaka od ovih hereza imala je svoj
politicki znacaj, jer su sve bile antikil'erikalne, antifeudalne i demolcraWke
po sadrZini i zakljuccima,ako ne i po fonni. Njegova nauka propovij:eda
pravo na privatno rasudivanje 0 V'jerskim stvarima, ideju da je poSten
svjetovnjak~o toliko blizalk bogu 'kao sm bilo kQji 'SveStenik moZe cIa
b'ude; Odatle police i njegav nQpadna dogmu 0' pretvaranjlll kruha i vina
u tijelo i krv lsusovu i na praksu prema kojoj svjetovnjak dobija na
priCesti saino kItuh,a vino ostaje' sveSteniku. ~~,9.j.,t!!vi protestanti, Viklif
·c
OPADANJE FEUDALIZMA
85
i
(Sir J'Ohn OJdcastle), spaI~en. Pokret je 'llbrzo izgubo svoje ugledne prista_
lice i pastajao je sve viSe i vme pokrel; siromaSnih i neukih. Gener.acj,je
krau.ke tentlencije latentne u njegovom ueenju. Poeeli su umositi siro-­
maSWo i umjerenost, prezirati raskoo i ovozemaIjska zadovoljstva. Sekta
sa odrZala kroz Citav lankasters1d P!e'riod, divlja&i proganjana i satjerana
u podZema~e; ali ipak brojna, naroCito niedu tkaCima. Upraw su progoni
u to doba uCinili od IstoCne Engleske cvrsto uporiSte tolerantnijih Jorki­
sta za vrijeme rata Crvene i Bi!jele rue. '
Kad je poeetkom sesnaestog vijeka Luterova nauka poCela da se
girl u Engleskoj, loIa.rdi su joo uvijek postoja1!, spremni da doeekaju
svog novog savezniika. Godine 1523 Tanstal (Tunstall), londonski bifilrup,
pisao je Erazmu da luteranstvo »nije nelta pogubna novos( Mase V:ik4!i­
fovih jeretika dobile su time sarno novo oruZje«. Meduhlasama i u pokra_
jinama u kdjima: je lolardski pokret bio jak protestantska Reformacija
prooirila se najbrZe i uhvatila je najcvrSCi korijen.
, ,

je smatrao da suctkV!e'D.i obredi. ad manjeg znacaljau poredenju sa prop>­

viJedima i izucavanjem Biblije. On ill njegovi najblizi sljedlbenici
priredili su prvi eng1eski prevod Biblije i grupe lolarda13) uskO'ro su je
~irom cijele zemlje citale i objaSnljavale. Natz'ad, i?;javi{}je cia jeza Covjeka:
boljeda.Zivipootenim ~ aktivnim Zivotornnego da sa zatvara u manastir..
." Raili..ovih nazora Viklifa su ~oro napustili njegovi visoki savezoici,
njegova .teorija bila je osudena, a on sam prO'tjeran iz Oksforda, prvog:
centra lolarda. Rezultat 'OVoga bi() je da su se lolardski sveStenici rasuJi
~irom cijele zemlje lOd a!kademskih teologa pretvorili se u narodne
evange'Thste. Poglisku 1m je pruzalo nize plemstvo, sitni zemlljoposjednici,
a najviSe is1ocnoengleski tkaci - klase u lrojima ce K!romvel naci u.
sljedeCim godinama najvire pristaNca.
Porast uticaja lolarda bio je tako brz cia je 1382 godine Donji dom
iznio zahtjev da kralj 1 Dom lordova povuku zalkoo 0 progOnu i hapsenju
jeretika kdj:i. su donijeli.. U rezoluciji se 'kaZe:
»Neka sad bude poniSten, jer clanovi Donjeg doma nisu reljeli da
se sudi zbog hereze, nin da se oni, iIi njihovi patomci, veZu 'IlZ svestenstvo
viSe negO' njihovi preci u proSlooti«. Ovaj je stav vjerovatno isto tolliko 'i
posljedica prezira prema crkvi kolilro i aktivne simpatije prema IO'lard­
skom pdkretu.
. Uprkos ovom~ stanovistu, usk:oro je poeeo energiean P:t:ogoo lolaxda.
Godine 1401, statutom »De Haeretico combtJ:renoo«, na:t:edeno je spaJlji­
vapje upornih prestupnika i ubrzo je I\.lSlijedio talas 'S1llI1nih kazni.,
Godine'1414 propao je pokusaj ustan:k~ i njegov voda, Ser Dzoo O1dkastl

"') Viklifovi sljedbenici nazivali su se lolaroi (Lollards), sam pokret u isto­

riji je nazvan Lona-TUTtI ill Lona-TUy. Rijec potiCe iz holandskog jezika i znaCi ­
pjevati. Od vi§e teorija 0 postanku ovcg naziva nijedna nije potpunQ dokazana
(primjed!ba prevOOioca).
 ~."
·'1
GLAVA V
KRAJ SREDNJEG VIJEKA
1. STOLJECE PARADOKSA
Petnaesto stoljece bilo je .vijek zestokih kontrasta koji se odraZavaju
i u proturijeCnim g1.ediStima istoricara. Nekim je ovaj perl'Oid izgledao
kao period opSteg opadanlja, s:ru.Senih gradova i politickog haosa. Drugi
su ukazi\lali na stvami porast prosperite<ta narodnih masa, s lObzirom
na porast trgovine i irldustrije i na razvoj parlamentarnih institucija u
razdohl1u od goome 1399 do 1450. Kljuc za potpuno razumijevanje ovoga
vijeka je u tame da su oba glediSta pravilna, ali ttisu potpuna, jer dok su
feudalni odnosi i feudalni nacin proizvOOnje opadali, naglo su se razvijali
bUrZoaski odnOSci i burZ~ki nacin proizvodnje.
Pad feudalizma nilje uticao sarno na baronstvo i poljoprivredu, on
se dotakao i gradova i organizacije gUdi. Crna smrt i teSki poreZli zadali su
zajedno sa StogOOiSnjim rati:>m tezak udaI-ac povlaseemm gradovima.
Hronilke iz tog vremena pune su tuge nad njiliovim propadanjem, uni­
s1enim uilifcama i nepoploeanlrocestama, blatnjavim 1lUkama i opadanjem
stanovniStva. lako u mnogome pretjeruju, ~pak ih- ne smijemo potpuno
potcjenjivati. Godine 1433 Parlamenat je od'Obrio sniZenlje poreza za
4.000 funti, kada ISe glasalo 0 d!esetini i petnaestinizbog »oslobodenja
i rasterecenja sironiasnfu gradova, gradskih cetvrti, <lvoraca koji su napu­
steni, opusroseni iIi unisteni iIi do te mjere osiromaseni da bi ih receni
porez preopteretio«. Sliena smanjenja bila su cesta. Vazan i:zruzetak ovoga
opadanja bilo je neprekidno napredovanje Londona i n€ikolicine velikih
luka, kao silo je Bristol. Natjunosnije grane strane trgovine bile su sve
viSe koncentrisane u ruikama organizacije nazvane Merchant Adventu­
rers, koja je bila sposobna da izgura protivnike ida koncentriSe trgovinu
na nekoliko mjesta.
Ima podataka i 0 tome da su napadii gusa,ra bili sve ceSci, sto je
rezultat nepreJcidnih ratova, a ima slucajeva da ISU i tako vaZni gradovi
kao Sautempton (Southampton) i Sendvic (Sandwich) bili poruseni i
spaljeni od takvih razbojnika. U gradovima su gUde J)I()lStaja:le sve zatvo­
renije, naucnicki staZ je prestao da bude normalan step~n u razvoju
zanatilliJje i bilo je· sasvim normalno da gilde budu u ruikama izabrane
manjine. Za v~adavine H'e'D.Tija IV smatralo se .za protivzakonito da 0010
. k!o sem slobodnili posjedriika sa po:rezom od dv~eset Silinga godisnje daje
svoju djecu na. izucavanje zanata.
Teska poreska optereeenja i uska ogranieenost giLdi imale su u
povlaScenim gradovima za pOOljedicu da je industrija napustala gradoVe
... ..."."':'
,
KRAJ SREDNJEG VIJEKA 87
i preseljavala sa u oola i predgrad~. Predioodcka industrilja, koja je u to
Vl'ijeme naToCito cvala, razvijala Be van gradova i van gUdinih organi­
. zacija. VaZnu ulogu odigrao je jedan ad glavnih tehnIil!kih pronalazaka
Srednjeg vijeka koriScenje vodenesnage za procesciScen:ja i 1ebljanja
tkanine. PoSto je ovo bila opsta praksa krajem cetrnaestog vijeik:a, mlinovi
za Cisoonje VU!I:le bild su gradeni u Iiovim centrima, u b:rdjma i dolrinama,
gdje se mogla dOlbiti jaca vodena 'Stlaga. Vjerovatno je zbog toga i nastala
opozicija od strane zanatJija prema ovom novom metodu. Iz ovih razloga,
dok su mnogi od starih grad,ova bili '11 stanju opadanja, u selima su meali
novi prod'uikcioni centri, od kojih su neki vremenam takoder pootali gra­
dovi, ali sa novom, kapitalistickom iIi pOllUkapitalil9tiCkom proizvodnjoin.
Industrija tie sticala sve viSe slobode. Srednjevjekovna lihvamka ograni­
. cenja sada 8U jednootavno izaSla iz mode i opCenioo n.isu hila p<.lStovana.
Isto tako znacajne su bile protivrjeen'OBti mi selu. RllSmiCi, koji su
izgubili svoje socijalne funkcije, kao sto je bilo pravoSude u ranoon
Sredn:jem vijeku, poprimili su u francuskomratu nasilni&e obiCalje. Na
jednoj stran1 razvUi su se u morlerne posjedhike, a na drugoj u razbojniCke
vode. Svaki od ovih imao je ,bande" naoruZanih pristalica, OOvSih vojnika
i ljudi iz· niZeg plemstva, koji nisu bili eposobni da se priJagode izmijE!­
n(jenim prilikama, koji su gledali na rad kao nedos1njan i Ciji je' jedini
pOsao bio da teroriSu sl~bije' susjede. U rtmijim vremenima plemici su
imali sopstvene sudove. Sada su svojenaoruZane pristaSe upotrebljavali
da zastraSe i izazivaju mjle5iJ.e su<love. VisoJci plemiCi .stitiilli. Su· SVIOje
pristalice predpravdom i ova praksa, poznata kao odbrana, pcistala je
trajna sablazan. Niko, od Parlamenta do najniZih slojeva cinovmstva, niije
bio mguran pred prijetnj'OOn ovih bandi, Cije je za6traSivanje spreeavalo
svaku presudu koja j~ izreeena protiv interesa njihovih ljudi, Kad bi
parnica izmedu dvoj:i£e plemi,ea dovela do sukoba, stvar bi se eesro zavrSiJa
surOVOnl bi1!kom~ 'Osn:omu uZTok lOVom politiCkom razbojniStvu bio je
raspad wlikih posjeda ~ao ekonomSkih' za.jecInica Cijene poljoprivrednih .
proizvoda su pale,i"u y~zi s'tiln.sU pale iil"ente; ikOj.ima sullOO."dovi htjeli
da obnove svoje pOZicije" Da racun svojih zakJupa(!,a. Ratne pljaCke i ikoristi
od ratnih isporuka pretstavlJljale Su za njih privremeno rjeSenje, ali poslije
.:zav:rsetkaStogadiSnj~ rata jed.mo sreds1iv9J?On?Oi:u kQgasu mnogi veliki
~Oit<lovrrilOgli da poveeaju syoje . prihade . bilo je obieno razbojniStvo.
. Rezu1tat ·toga bila jeupotrel?Ja' imanja kao baza za stvaranje- novih, pri­
vatriih v'ojnih jedipica. Ako uzmemo U obm OVO e'konomsko propadanje
velikih i:>oJijoprivred.i1ili irhanja, moei ~emo bolje razumjeti f\lZl'oke Rata
cl¥aju, ~a. Pisma potodice Pa\S'ton (»Paston letters«),14) u kojima je
lzril.i:jeSan grubi po.91'Ovni srpj.sao· sa razbojniCkom politikom, ZiV'O opisuju
ow situaciju. U njima isti ljudi kojise bogaie uzgajaj'llci ovcepreduzi':'
'm.aju razboljniCke napade na svoje susjede i upotrebljavaju sve ll1'OgUce
p'~avnl&e trikove da otmuimanje svojim susjedima. Jedna od najkarak':'
~'eristi.Cnijih crta' ovOga vremena,koja ga ootn> odvaJa od vremena visoko
")P!Z$t01l. letters - U literatur'i se pod ovjm I!la2Jivom misli na zbirku kore­
swndenclje porodice Pa9ton iz Norfolka iz perioda od 1422-1509 godine, zajedno
sa trgovaCkiin i drZavn:im dokumeritima· kaje je porodica sa1!UW'ala. ~irka· pret­
stavlja lieprotjenjiVi :l5tor:iski mateIijal, koji daje Sllvrienu sHku Eng}eske pred
kraj Srednjeg vijeka (primjedba prevodioca). . '

 ~ :.::.,:~'
88 ISTORIJA ENGLESKE
.razvijenog feudalizma, jeste potpuno izopaeavande zakona. od sttane
vladajuce klase. To je vise bila 'beza!konije n~go obieno nepos.tovanje
zakona.
Kad je bilo liSeno svojih socijalnih fUllkcija, novo plemstvo je
razvilo fantasticnu, ali ~u prefinjenost d:ruStvenih :m.anira, pomno
izradenu masku pseudl()feurlalnog ponaSanja kuja je .skrivala stvarno
propadanje. Odjeea i okiliopi postatjali su sve kiceniji. Oklopi su pravljeni
od zlatnih i srebrnih ploea, uikraSavaniornamentima i postajali Bve slruplji,
jler su Be lordovi meausobno takmlcili ko ce napraviti veci utisak na
dvatu. Grbovi, turniri, razrada viteSkih zakona dostigli su whunae baS
u vrijeme kad su poeeli da gube svaku vew s ratom. Ova pretjeranost
bila je u sustini posljediea toga 8to je novae, lj:ao oblik vlasn.iStva, sve
viSe u tom pogled!u zamjenjivao zemlju. Iako Be evrs1;o drlailiO zem1Je i
kao i uvijek teZilo da svoja imanja proSiri, plemstvo je u pitanjima novca
bilo neiskusno kao dijeba u poredenju sa 'trgovcima. RaSkoo u kojoj se
zivjelo u ovo vriijeme omogucila je mnogim 'trgoveima da lihvarstvom
ucvr,ste svoju vlast meau plemstvOlIl, a nekim je Calk uspjelo da stupe
u redove plemica. Naprimjer porodica de la Pole vodi porijek:110 od
halskih trgovaea. )
I trgovei i plemici bili 'SU u to vrijeme daleko uooniji od svojih
pi'edaka. Hemfri, vojvoda od Glostera, posjedovao je jedn'll od naljrveCih
bibUoteka toga vremena, a Erl od Vorstera, koji jeu Ratu dvaju ruZa
postao Cuven po svojoj surovosti, bio je isto tak6 pormat po svojoj kulturl
i ucen:osti. Upra'Vo ovo novo druStvo koje je' cijenilo nauku i ikoje Be
poeelo da pojavljuje sirom cljele Ewope stvorilo je uslove koji su omo­
gucili pronalazak. stampe. SVeStenstvo, jedina nekadaSnja pismena klasa,
ae
sarno je podmirivalo .svoje potrebe u pogledu knjiga, jer prepisivanje
rukop'isa bilo jedno od glavnih zanimanja u manastirima. Svjetovna
citalacka p'l.lIblika petnaestog vijeka, pored toga 810 je bila daleko brojnija,
bila je sastavlbjena. od Jtjudi ikoji su bili isuvise zapa!illeni da bi mogli sami
prepisivati potrebne knjige, a profeSionalni prepisivaci bill su isuviSe
spori i malobrojni da bi mogli da podrntre potramju koja se naglo
poveCava1a.
PI'Ve knjige Jroje je Kalmton (Caxton) <YtStampao u Engleskoj bUe
su. zabavna literatura, kakva je OIdgO'Varala pOtrebama ove nove publike.
Njegova prva knjiga bila je »Histories of Troye«; »The Dictes and
Sayings of the Philosaphers« (godine 1477, prva k1IJ.jiga stampana u
EnglIesk!oj), Malarijeva (Malory) »MOTte d' Arthur« i Coserove pjesme
bilesu krrjige iste vrste. U sljedeCimgodLn.ama burZoazija je poeela da se
koristi stampom kao oruZjem, a za vrijeme protestant9ke .Reformacije
pQjavio Be agroman broj religioznih i politiCkih polemickih djela, sireCi.
taka .itdeje Reformacije u daleko Sirem krugu nego 8to bi Be maCe moglo
postlci.
Neredi i unutr.aSnja trvenjau petnaestom vijeku !kao da su bili
Cu.d.trovato ograniOeni na svom podrucju. Dok su se plemici i njihove
pristaliee medusobno horili, ostali narod bio je vrlo malo uznemiravan, cak
.ikad je Rat <lvaju ruZa bio na vrhuncu. Vrhovni sudija Forteskju (For­
tescue), piSuCi. uizgnanstvu poslije bi1ke kod TaU'tona (Tawtoo) , upore­
~.Qulje op~ nevoljul bijeduu FranCUskoj sa Elngleskom, »gdje Be U svakoj
KRAJ SREDNJEG VIJEKA 89
,,
kuci odnose sa ljubavlju prema eovjeku koji u njoj privremeno borayii ..•«
.:;MoZda on, kao.i svi emigranti, pre1ljeruje u hvaJama zemlje koju je
morao da napusti, ali je jasno da Su ratavi, kqj;i S\1 zaJUZeli roliko vrem.ena '. ,
u istoriji, wtvari bili dje110 i brlga manjeg broja profesionalnih ratnika~
Iz raspadnutih ogromn:ih imanja izrastao je veli'ki broj pravih i
iSlrusnih seoskih poljoprivrednika. Neki Old njih radili' su na malom
komadu zemlje, ali Dljihov veliki dio bili su pravi mali ~I£)dniici ­ ~
kakve {lanas nazivamo »kulacima« - koji su, neIll3!juCi nikoga ko bi Un
::z:apovijedao i n1!kakve soci.jalne obavezte,. mogli da Zive ddbro tamo gdje
'hi njihov bivsi gospodar sigurno doZivio neuspjeh. Ovi' zakupci nO'Vog
tipa bili su sposobni da vjeSto trguju sa vJiasnickna zem1je i da sniZa­
vanjem renti prebaee na ntiili gubitak us1:jed pada cijena polljopriwednih
proizvoda. Oni 'SU sv.ak.ako upotrebljavali mnogobrojne najamne radnike, a
jasno je da je vectada poCeo proces putem koga je malipoljopriwednik.
;postao slobodan Beljak, ill, joS l!eSce, ~odavac. Pored svega toga u ro
vrijeme je bilo viSe seljaka ikoji su abradivall zem1ju bUo' kao slobodni
posjednici bUo kao zakupci nego u ma koje dOba u eng1.esko,i istmiji.
Radnici, koji su koristili riiZe cijene namirnica, im8.U su r:elativno
'Visoke nadnice. Prema RadniCkom statutu nadnice su bile odredene na
tri dlO celiri pensa dnevno. Mettu1iim, nadnice Ikoje su se' stvamo' plaCale
mQg'le 'Sl1. biti cak i viSe, jer nemamo taimih podataka pod kakviin se
:uslovima mogla oobi;ti radna snaga. Unajrnljeni radnik prima.o je goc:Ii.S.Djje
20 siIinga 8 pensa i uz to hranu i stan, a zena je bila plaCena 14 s. I radnici
i seljaei bavili su Be domacom industrrijom., predenjem. i tkanjem, a
vjerovatn'O je, kako zbog till.. mogutnooti takQ i .zbog opCeg stanja u
poljoprivredi, ovo doba za njih pretstav.ijai1o dOOa najveCeg prosperlreta
u poreaen.ju sa proSlim i sljedeeim viljekom. Ove priliike, anarbija i bla­
,gootanje u petnaestom vijelru pretstavlja.ju potp1.plO normalnu pojavu, kOja
~ nastala iz zatiedniCkog· uzroka - prelaza od feudaInog ka burloaSk:OIll
<lruStvu. Priwemeni porast ~ke poljoprivrede bio je posljediea raspa­
danja feud:aJne 'orga;niza.Ci.je, Sto Be odigralo u vremenubda kapitalisticka
akumulacija nije biIIa dovoljna da omoguci razVoj praye' kapitaliBti&e
poljlopriv:rede. Kad je akumulacija dost1gla pOtreban Dive>. kao.8to Be dogo­
dilo u sljedeCem stoljeeu, nestanak ovih .seIjaka bio je neizbjeZan. Sa
porastom 'Proizvodnje vune i trgovaCkog i lihva;rsk:og kapitala ova se
akumulacija nagla poveeavala i vec pred' hal petnaestog vijeka poeela je
da utice na pri'liredu. ' .
Isto tako i anarlrlja toga vre.m.ena proizla:zii jz raspad:m.ja feudalizma
i oblika d.riavne vlasti lroji se iazvio u feudalizmu. Burioazija, iako je
bil.a sve brojnija i bogatija, ni!je joS bila dowljna jaka da stvori bazu za
~voju moenu birokra'tsku monarmw, a .lokalna aritnirristracija nije bila
oovoljno jaka da 00 usprotivi velikiril plmCima, od kojih su neki bili
indiyidualno jaCi nego 5to jebilokoji feudalni baron u Engleskoji ikad
bio. UnutraSnji ratovi kdji su time p~ani uCinili su haj moa
'Ovih plemica, koji su konablo propali nakon neuBpjelog pokuSaja da
preuzmu kontrolu nad drZavnitn aparatun. Ova je borba uGnil.a i krwm
i ,burZoazlju re1lativno i apsolutno ja8m nego Sto su bile prije i spre.mnim
da stvoresavezkqj.i-jei jedBej i ~IIlJ'leg9-kwisti&. .
 "".i;~::! ~::lf,:r:~,i~:'" " .....'.1:'+
,",',

90 ISTORIJA ENGLESKE KRAJ SREDNJEG VIJEKA g:r..

a PARLAMENAT I PORODICA LANKASTER
PoloZaj malih zemljopOsjednika takoder je 000 nesiguran. S jecme:

Nek'Oliko godina poslije mtanka oil godine 1381 zemljom je u ime

strane su im prijetili seljaCi i radniCi r'az:nim zahtjevima, a s druge strarie

Ricarda upravljao Savjet, 1JojeSt" vladajuca klika plemica okupljenih o'k:O'

ugroZavala ih. je SVe veCarooCiriaBiJ~evisokih pleInica lroji su nastojali,

Diona Gaunta. Ali Gauntov je aut'Oritet oolabio zbog ustanka, k'Oji je bio,
da ih. -uniSte. Na osnovu toga stvoren je tledan nezgOldan sa'{€'Z, u kome'

jasan dokaz njeg'Ove sveopste nepopularnosti, kao i zbog intriga plemickih

su obje strane bile svjesne za cim cilja njihov saveznik i obje nastojale' .

suparnika. Oko krallj!a Se uprzo poeeIa okupljati pr'Otivnicka stranka,

da u potpu:nooti iskoriste OVU situaclju.

prkoseci Gauntovoj nadmoei. Ova je grupa znatnim dijelom hila vezana

Ubrz'O se razvilo i novo strujanje opozidjeprotiv Ricarda, kao.

za kraljevu lienost, a sacinjavali sU je -kralj'evi prijatelji i oni koji niB'll,

posljedica ntiegovog pretjeranog raSipanja krunskog iman'ja ilOkrutnog

'mogli da se koriste d'Obiti koju su donosile cinovnicke funkcije. U njQlj

suzbijanja svake opozicije. Progonstvo Henrija Bolinbruka (Henry Bolin-,

je boo i nekoliko nilaOih pItemica, ka'O Erl iz Oksforoa, i novih plemickih

broke), sina Dzona Gaunta, i lronfiskacija njegovog imanja nakon Gaun­
. :,
porodiea, ikao naprimjer porodica Maj'kla de la Pola (Michael de la P'Ole)"
tove smrti uzbudili su cak i one plemiee koji su se do tada prijateljski iIi

. halskog trg'Ovca. I medu londonskim trgovcima nastao je 'Ozbiljan rascjep.

neutraln'O odnosiJ.i prema ffiCa:rdu. Trgovci su se otudili zbog nezakonjtog;

Suknari, tojest oni koji ISU se 'bavili trgovinom vune i oo.jeee, bl11i ~
oporezi.vanja i zbog neuspJeha vlade u suzbijanju g'USarstva. U takvQj

pod zaStitom, DZooa Gaunta, dok tie kralj ~ao trg'Ovce namirnica.
situaciji RiCard'je preduzeo korake, k'Oji nikada nisu u potpunosti obja­

Vjer'Ovatno je 'OV~ podjela bila u vezi ,sa cinjenicom da se kraljevska

snjeni. Osigurao-se nazovi Parlamentom na osnovu falsifikovanih i2Joora,.

stranka protivila daljem produZavanju rata sa Francuskom, za k'Ojusu

i da bude dvostruko Biguran, sazvao ga je u Srubetiu (Shrewbury) da,

trgovci vunom, prirodno, bili vrlo zainteresdvani.

bi bio dalje ad eventtialne pobune uLondonu, ada bi Sf: London zaplaSio,

Poslije nekolik'O godina 'Ova je borba, izmedu dvije stranike dootigla

obezbijedio je svoj Parlamenat od.redima velSkih strijelaca. Prisili'O tie'

kulminaciju godine 1386 optuZbam. podignutom protiv kradtjevsk'Og.

Parlamenat da mu izglasa sve trazene poreze i da svoju vJlaStprenese- '

kancelara grofa od Saf'Olk.a. zbog zloupotrebe sluZbe. Ova je optuZJba

na komitet pod njegovom lifuom kontrolom. Godinama je izgledalo da je.

donesena novom procedurorn. u k'Oj'Oj je Donji -dom imao ulogu tuzioca,

njegova moe apsolutna, ali se ona oslanjala sarno na velSke najamniike, .

a nom lordova ulogu sudije. Ova p:t:ocedura se uglavnom razvila kaO'

ik,ad se godine 1399 HeI;U'i Bolingbruk iskrcao sa zahtjevom da rou se'

sredstv'O kojim se ogranieavala 'kraljevska moe, time sto 5'U se napadali

vrati zaplil,jet:tjeoo lmanje, Ricard fie naSa'O sam, bez pristal!ica.

krallevski sluZbenici, a bio je to primitivan nacin kojim se obe2ibjedivala

Po drugi put :kralj je bi'O svrgnut s prijestolja Old strane P.a:rlamenta,.

odgov'Ornost ministara Parlmilentu. Nakon, tuzbe protiv Safolka doolo je

poslije nasilnog prihvatanja vlasti potnoeu: vojske. Ovoga puta Parla­

do uspostavljanja 'kontrolnog ·katriitet!'- »iKxrdovi prizivnici« (»Lords:

menat je'OtiSao dalje nego u slucalu Edvaroa n. Tada je Edvardov sin:

AppeIlant«), prema UZ'Oru kuji je 'bi'O tradicionalan u 'konfliktima baa-ona

naslijedio oca bez pote5'~oCa; a sada je Parlamenat odredio n'Ovoga kralja,

sa krunom. Od ranijih pokusaja te vrste ovaj se razlikova'O uskom

koji nije imao izr:avnog nas1,jedno.g prava i ~ija je titula ovisila od paxla-,

povezanoScu sa Parlam'€ntom, kame, je direktno odgovara~ za svOlj-u

mentarne ISaglasnosti j izbora. '. . '
djelatnost.
N'OvLkr.aij.:.HenrLIV bio je' obaveZaD. da voQi poli:tiku saraQnje sa
Ovaj n'Ovouspootavljeni komitet 1.lSPio je nek'O vrijeme daoeuva
niZim pfemstyom i gradM@~burnoa.zi:ro.m";:l~a. nJ~oviLvw.@'Y!ne .Parla-,
V'lIast, medutim godine 1389 Riea.rd je izvrSi'O drzavni udar i preuzeo
menat je postigao v:rhunac 'svog .znaca,ja,;u Sr$jem. vijJelku. Da ;bi se'
kqntrolu. Period koji dolazi jedan je od najrnraCnijih u englesko.j istoriji,
osigu'1'ala podrSka D(mjegd1:mfa:,'mbi'atesusf.rZ~VI:lS~injere.IroJe bi ucinile
iz dvarazloga. Prvo, jer sunepcrznati ciljevi stranaka, i drugo, zbog'
kraj anarhi1i visOkog plemstva. Medutini" !I:~:je da!lao na prijestO'
komplikovanili unakrsnih strujanja :k'Oja su ,proizlazila iz licnih svada i
uglavnom rijeg'Ovom :Pom~u fon'O je zato oeekival6 jooveee povlastice.
PrQmjenljivih raspoloZentia ooanosti,Cas prema jednoj, cas premadrugoj
Kao pool~edica toga izbio De ,godiue 1403 generlUni ustanakprotiv kraJja,.
.. strani. Ali ovaJj jeperiod bio i u Francuskoj i svugdje u svijetu period organiZOVaIt, od lStrane divljih marCersklh lordwa'sa Sjevera i Zapada, .
jaeanja ikoraljevskog apsollUtizma, i zbog toga se moZe pretpostaviti da je' pod rukovOidstvom .Erla 12 Nortamberlenda', i Mortimera, grofa iz Ma'tca,
. RiCardra-di'O s ciljem da uspootavi, diktatorsku vlast. koji je' 'porijeklombio bliZi Edvarou m,nego sam Henri•.. lroali Su podrSku
prvih godina posli(je drlavnog udara kraIt se pazljiV'O savjetova'O sa
Skotske i Velsa, koji fie pobunio pod vQCst¥op:tOvJena,Glendouera (Owen~
Doitjim domom, a 'Ovaj mu je sa svoje. 'stranesvremn'O uzvratio saradnju.
I Glendower) i u periodu jedne generacj,jl/l;}g,z~o,potpuno nezavisnost.
Ovaj- je period vrlo vaZan, jet je tada DonjLdam prvi put poeeo da Be'
Henrlje usPio da ih porazi u bici ~tJCl srul?erj.3~ 74!hvaljujuci 'UZajamno.rn:
pojavl~U!jekao· pOlitickasnaga, neovisna od vis'Okih plen;dca. Ovaj -savez
,._~~Q.vjererij,u 9Vih saveznika i njih~~;i'(ojniCkim greSkama.
,:.
f izmedu . kralja i Donjeg doma potpuno je razumljiv. Kralj je preuzeo' " ' 'U preostalim godinama svoje vdQdavin~~H'eD!i je pokazao 8Wju
vJiast, prkoseei najviSem dijelu plemstv.a, i nije inogao dopustiti da izgubi dipl!omatsku sposobnost da, izbjegne ~6be, sto mu 'Je pomoglo da spritieef
podrSku i niZeg plemstva,. Istovremeno nijedna vladatOga vremena nije svaku 9Zbiljniju opoziciju. On ·je Eruinju· krune.'prfpOjio iinanje vojvoda
mQgla da posroji ~ pozadine finarui-ski jakih'londonskih trgovaca, a od Lankastera i time izbjegao da' stalii'O potraz-uje-riOv.~c, iSto hi sigurno.
Ricard je imao dov'Oljno snage da ·sebi iSV'Ojim prijateljima osigura naislo na otpor. Za njegove vlada.Vine' bio je obiOaj'da Parlamenat odredf
koo.trolunad gradQID. LondOhIOOIl.
svrhe u koje ¢e se trcEti priliOOi. Prihodi oil krungldh itbal'ija hili SU'
odreaeni Za izd:iZavanje,kraljevske xuee,a tovarina i druge trgovinske­

'92 ISTORIJA ENGLESKE
.pri:stojbe te' takse za uvoz - za izdrlavanje mornarice i odbranu obale.
U ovu svrhu ooobravane su velike sume. Carina na vunu bila je upo­
trebl~avana za odbranu Kal'ea, a ostali porezi: za opstu odbranu
haIjevine. . ipOCetku. Ovdje se, .kao sto je to eest ~lu(!aj u petnaestolIl: vijeku, susre-­
Izbor u Pa!l'lamenat pretstavljao je sada privilegiju, a ne teret, i u
provinc.ilj<i su otpoeele borbe da se kontrola . izbora zadrzi u rukama
plemstva. Klasa slo'bodnih seljaka-farmera, koja je poeela da se sve vise
izdiZe, pOOeJ.a je da aktivno ucestvuje u izborima za okruZne eu'Cicwe.
-Godine 1429 donesena je uredba kojom se ogranicavaju ove slobode. Ova
njena svrha iznesena je vdo iskreno. - U njoj se, naprimi.ier, izjavljuje
da je na i'zJborima »u posljednje vrijeme uCestvovao vrlo veliki, upravo
.pretjeran broj ljudi ... od lrojih 8U veeina bili J:j,udi slabog imovnog stanja,
ili inace beznacajni, a mnrogi od njih su mnatrali da je njihov glas na
izborima ravan glasu dostojanstvenih knezeva i vl!tezova ... « UbuduCe ce
.pravo uCeSca na izhorima .imati sarno onikoji »plaeaju zakup u visini
od najmanje cetrtlk:!set silmga godiSnje, osim ostalih poreza«. Zakupnici
.sa cetrdeset silinga godiSnje zadl'zali 'Su' monopol na polcr'ajinske privi­
legije sve do Reforme godine 1832. U gradovima nije bilo jednoobraznih
:zakonskih privilegija, vee 5U u 8V~om ·izbori provodeni prema lokalnim
obi.cajhna. Uredbu iz god:iIoo 1429 slijedila je gocline 1445 drUga, u kojoj
Be zahtitievaIo da oni koji budu izabrani u Parlamenat buduJijudi
·dobroga roda.
I davno prije toga Parlamenat je biQ namjeSten, nazovi Pa!l'lamenat,
.ali sa.d.a, kada je broj biraca bio smanjen, a anarhija petnaestog stoljeea
:postojala Bve dublja, ovakav Parlamenat bio' je redovita praksa. Visoki
lordovi dolazili SU 11 Vestminster sa bandama svojih priBtalica i napraviJi
·od Parlamenta sarno instrumenat k~d je ispunjavao zelje hlike koja je
tog momenta bila ria vlastL Donji dom se svojevoljnQ rijeSio svoje
.masovne baze pomoeu koje je jedino mogao 'Cia se suprotstavi svakoon
takvom pritisku.
Ove promjene ka.rakteriSe proglasenje Zakona 0 gubitlku gradanskih
prava zbog zloBna (BiJili of Attainder), koji je dooao umi.iesto uobicaj!ene
<optuZbe zbog zloupotrebe sluzbe (Impeachment). Prema tome zakonu
.grupa koja je mila nadzor nad Parlamentoon mogla je da 'SVoje nepri­
jatelje osudi zakonskim ukazom, bez sudskog postupka. Za c~jelo vrijeme
Rata dvaju ru.za svaka promjena ratnJe STeee znacila de za pobjedenog
~potpuno uniStenje.
U lOVim borbama Parlamenat je pootao potpuno beznacajan i izgu,bio
je got9vo svaki uticaj. ¢injenica da nije bio ukinut vee je radio i bio
ltoriscen ostala je kao odraz njegovog nekadaSntleg znai(!aja. Sirom cijele
Evrope-'raspaitBlle 'SU se slicne ustanove jer nije postojala dovoljno jaka
·sredIija klasa koja bi ih odrZaIa u zivotu. U Engleskoj je irednja klasa
- sitno plermtvo i trgovci - bila dovoJ<joo jaka da je obje st.rane cijene
. "kao savezmka.' Upravo ta ainjenica da se Parlamenat pakazao elastiCaln
-bila je M'gtunenat protiv ogranicavanja njegOVlEl moei, ina kraju petnae­
:stog vijeka ova njegova moe hila le bar teore1lski veea nego ikada ranije.
:Rezultat toga bllaje teZnjaburZoozije da .saCuvaParuamenat i da ga
upotrebi kao or~e kad god seosjeti dovoljno jakom za to.
.''';-:\''''~:.-_"'7 ..,
KRAJ SREDNJEG VIJEKA 9:i'
3. STOGODISNJI RAT. - n
~ljanje.S.togodi.li:njeg·!l'ata:od strane Henrika V,. godine 1415, .
nema taka jasnih c,ekonOIllSl.4h l1\Zloga -kao 8to je to hilo na njego:vlOOIl.·­
'1:'
_e~m'O·sa paradoksom da jedna umiru6a ~ vOdi jednu politiku sarno·
"
zato sto ~e takvu _politiku nauCiladavodi. Kao daje neka unutraSnja
sila natjeraIa !krBll~a i plemstvo da pz:OOrizmu aKciju 218 njih fataJnu, ali
neizbjez.nu, jer.Se t;renutno nije mogao pronaCinijedan povoljniji put..
Bila je to situacijakaraktefistiena za vrijeme na pomolu ve1:ikih suciljaInih
preobraZaja i maZe se uporediti sa isto' taaro 6lijepinl i samQUb~.
impulsom koji dana8 tjera rea:kcionarne mage prema ratu i faSizmu;
Ovakav jooan ;impuls obi~o se brani t9bo7injim. politiCkim razlozima, a
i tada je postojalo objJ~e zadovoljavajuCih politiikib. !razloga za OIbnavljanje
poku~ja osvajanja Francuske gadine 1415. HbitjE!.V:. P-Qlotaj 11 zero1iij~..
u~~* j~_~~? n~an i Tat u Francuskqj ..... je n.ajj~~~j!~1!t.
~_~_pl~~_~r~.tzapoole. Za}:tj~e~yakay:rat prefEtavljao :Ja'asnu
:er;llik~ ~._n~~~~§·plj~a~ i u nj~ovim oCImifThCiijdova-pulitika:..
IIlltl"a hila je JOOan od njegovih najVecilinedostataka.. HenriJeve pretenzi:je'
na francuski prijesto, ma kolilro bile neosnovane, 9dmah su ojaOale­
njegov kraljevski poliOZaj u Engleskoj, odvraeajuCipamju od nestabilnosti.
n:jegovog sopstvenog-polozaJa. . , - . .
U isto vrijeme, Ilia pomolu su bili ozbtljni ·socijaIni nemiri, koji ce­
svoju kulminaciju dostiCi tri gtidine kasnije, u usta'nku lolarda pOO' voe­
stvom Ser Ozona Oldikastla.
U Francuskoj su im:ali saveznika bez koga Se :fie hi mogao ni:
zamisliti nikakav uspj~sap pokuSaj osvajanja. Bio je ro gradanski rat
izmedu WjiVOOa Burgundije i Orleana. o:ru~ku stranku V'Odio je­
sla:boumni kraIj Karlo VI. U Ijeto godine 1415, zakljuCivsi savez s Blli"gun­
dima, Henri 'Be sa vojskom iskrcao u Normandiji .
Kao sto je rat bio neoriginalna ~ija- stare politike,' isto tako je 1­
strategija u prviin borbama ropski slij~a uzorkoji je dao Edvard IU
u borbama kod Kresija. Poo~e ~e 'tl ~~~_IM>l.QYiCU­
napadaca oovojen j~.Jl~r. ... ~ei'it).;~.PooUje.:toga je­
-Henri po1ptino' oozbriZ:no kren'llo --\1.- UDu1!~~Ll):~cuske, dtik: nije'
korlacno, kodA.zenkura, zaustavljen ~L~~.:...RJl.tac br<ij:nije francuske'
armije. Qvdje su sada F'rancuzi ponmiill.st:iu:i.g[~ i pretr:Pj~li poraz,
loS teZi negb kod KTooija. I.hmri lP bio vojriiCki i~!~j~u~l9:b AI!..,~k~.it
0V:UpOl>j~l;1 ijrrati,Q, ~_~ ..~~~~ .' .'
Dvije godine kasnije poeeo je bolje pripremljenu invaziju, koja je'
im.ala za cilj da osvoji Nonnanrllju, komad po k'Omad Ovo je uCintieno,
sistematskim osvajanjem jedne provincij~ .za drugom, pri cemu je svaka
novoosvojena teritori·ja bila Ironsolidovapa i. etanovniStvo urolreno, cime­
je stvorena baza za daIj11lje napredovanje.
. Ova reaIistiCka strategija i potpuni ·uspjesi njegovih burgundskih
saveznl:ka omoguCili su Henrijuda· Trojskim ~wrom godine 1420,
~gura za sebe priznanje prava na francuski prijesto, na koji je treba'&
da stupi poslije snirti Karla VI. U casu Henrijeve smr~.g~e_!422-,
P.o.!.<?Yina ~~~_.J;>i.la _'i~ -llO!d.njegav:im:dll':eJdl1iiIi .nOOzwOI!l. Nj ~ov
 ..
.~"
~g4 ISTORIJA ENGLESKE
brat, vojvoda od Bedforda, nastavio je rat na isti nacin i godi.ne 1428,
Francuska je oCajniCki branila svoju posljednju znacajciju tvrdavu
,Orlean. . "---Na dalje francuske uspjehe poolije- Zanine smrti ubicali su, pored
, ,,---'U to vrijeme pojavljuje ISle neobiCna pojava Zane D'Ark, koji baca
\jzvjesno svjetlo'u najmracnije razdoolje u srednjevjekovnoj istoriji. Dosta
. 8U neobiene u€dnostavne linije njene karij'&~. Seooka djewjka iz Lorena,
:ubijedila je francuske vlasti da j'Oj dadu autoritativni poloZq.1 u armiji
:koja treba da p~aos1oboditi Orlean, u a'ITIliji tt kojoj viSe niko nije
-vjerovao 1:1 moguenost pobjede. Nuen je dolazak uplaSio Engleze i
ohrabrio Francuze do te m1€Te da je opsada bila uskoro dignuta. SlijEdili
.su dalji uspjesi -kruniilanje Dofena, sma Karla VI, za francuskog kralja, ,
,-u 1;temsu 1430 godine.
• 1
Niti punu gOOinu dana ikasnije, poslije nekoliko bezuspjeSnih
:akCija, kulje treba svakako smatrati za 8vjesnu sabotazu od strane fran­
-cuskih VQjnih vlasti, Zana je bila zawbljena i spailtjena kao vjeStica od
.strane Engleza na ruanskom trgu.
Prihvatanje njenihusluga od strane francuskih vlasti, kako izgleda,
bilo je posljedica dwrskih intriga, med11tim ow ne moZe da objasni
jzvanredni uticaj koji Ije imala na :proste vojruk:e i franC1.lSke i engleske
.armije. Ona je djelovala kao pdkretna snaga irorja je oslobadaUia dotada
,skrivene 'energije. Njenim je djelovanjem i rat protiv Engleza, koji je
dotada bio stvar sarno plemstva, poprimio popularan, narodni 1:carakter.
:Protiv ovog narodnog otpora bile su profesionalne engleske ari:Uije isto
tako nemoene kao sto su bile 11 d'Oiba Guesklena.
Kak.av je biokarakter maga koje je Zana razvijala, mi sada ne
:mo~o odredeno mati, medutim, ulkazuje se na izvjesne veze sa kultom
-vlestica koji je :postojao u Srednjem vijek'll, kao tajna relJigija iskoriSca­
vanih masa. Socijalna istorija ovoga kulta je izgubljena, jer je to bila
.religija uglavnom ·nepismenih, prostih ljudi, koja je bila divljaCki progo­
njena i zbog toga morala da zivi 11 podzeIIlllioU. Bilo je to djelimicno pre­
:Zivjelo, prijehriseansko oboZavanje prirode, -dje1limieno negiranje hriSean-.
stva. Ljuill koji su osjeeali da i drzava i crkva rade protiv njih obratili
su se za utjehu staromnepr1ijateltiu hriScanske miwlogije - davolu.
:Francuski istoricar MiSle (Michelet) tvroi: »SrednjeV(jekovni se selja!k
·-odrzao zbog svoje vjere u davola«.
Kult je bio jaci ondje gdje je seltiaStvo bilo siromaSnije i bjednije
- bio je vrlo jak u Francuskoj i NjemaCkoj naprimjer,- a ja~i u Skotskaj.
nego u' QStailiim, bogatijiro pokrajinarna Engleske. Oskudni podaci ukazuju
na to da je cesto 'bio povezan sa politickim nemirima i konspira1livnim
aikcijama. Bio je organirovan u mjesne grupe ili sekte, a takva pokrajinska
,sekta sa pokrajrnskim vroom, ~ija licnast nije bila poznata veeini clanova,
hila je vrlo slicna nek:oj ilegalnoj politiCkoj pa:rtiji.
I~eda da je up-ravo ovu snagu upOtrebila Zana ill ljudi koji su
Dosili OOgov-ornost za njen~ djela pro1liv Engleza. Njena pojava probudila
je svijest :ugnjetavanlh francuskih seljaka da je pro11jerivanje Engleza
prvi korak ka ublaZenju njihove bijede. Zanine veze sa pomenutim
tajnhn Ikultom 'Objailnjava zurbu kqj'l1 su francuski vlastodrsci pokazali
.da je l:ikvidiraju Ciin je isp1l1111a svoj zadAtak, -otsustvo svakog pokusaja
da se izbavi od· Engleza i njeno drugovanje sa Zijom od Rei<Sii (Gilles de
'
l".:·· t
KRA.T SREDNJEG YIJEKA 95
RaiS) i vqfvod'Oiffi od Alansona, za koje je kasnije dokazano da 5U bili
povezani sa k u l t o m . , ' I
\ OOuSevljenja' koje je Zanaprobudlla, i drugi faktori. Razdor koji se
} pojavio izrnedu Engleza i Burgunda ujedinio je dvil:e dotada zaracene
i strane pro1liv napadaea i pre1stavlja vjerovatno glJavni uzrok njihovog
- ! p~aza. FracuSka vojska primijeniIa, je pored toga i znaeajnu tatttiCku
n~vost -:- upotrebu ,artiljeri(je, nesamo prilikom oPSade vee i u otvorenoj
borbi. U hici kod Satijona (Cha1lillon) godine 1453 'pokazalo se da je
klasi~na engleska taktika neprimjenljiva za napaa=='na prethodrio pri­
premljene poloZaje lroje brane topovi, makar i primitivnli -kakvi su u to
, vrijeme bili.
. Ali rat je bio stvarno izgublijen da1eko pri(j'e bitke kod Satijona.
Nesloge u domovini koje su 'Be pojavile paslije smi:1;i jedinog stvarno
sposobnog vojskovode i politicara, vojvode od Bedforda, godine 1435, joS
viSe su pogoriale teSku situaciju armija u Francuslk:qj. .
Korupcija i nesp()..')'r()})riast plemiea kaji su vladali uime HenI"i!ka VI
- koji je. bio dijete kad je dooao na prijesto, a kasnije ostao slabouman
- doveli su do toga da je vC)jiSka OBtala bez hrane i pojaeanja. Poslije
bitke kod Satijona !rat je konaeno napuSten i u englesk:im rukama QStao­
je sarno Kale (Ca1a.i:S).
4. RATOVI DVIJU RUZA
. Nepune dvije godinenakon zavrlletka ,francuskog rata ~gotraj:tia .
an~hij~.pl~J?uknule su u obliku otvorenog gradansrog'
rata.. Ratovi dvaju ruZa koji :su trajali trideset godina (1455 - 1485 god.)
pretlStavlja'ju kfvaveti'n;l1e· ovog perioda i zavrSili su potpunim sarno­
uniStenjem plemstva kao vlada.juee klase. Nakon poraza u Francuskoj u·
zemlju· 8U se vratili najna:oobtn"riiji plemiei, nezadovoljitiji nego ikadai
Ze1Jjni da povrate izgubljep.o, prareni b!ID~ plaeenih. vojnika, nespo­
sobnih za bilo kakav posao u mirit. Pod 'Ov.akvim okolnostima .iz1:5ijanijre
8veopSteg gradanskog rata bilo 'je neizbjeZIio.
Forrtmlno, medutim. ov~j rat preiStavljadinasti~ku_Jl1:~r.b.l!.lzmedu
nas1jedni:ka Edy'!!.'J.:ruLIII,kojli su se izmedu sebe ,bOrlli za. pravo na piijesto.
U tom'-pogiedu bio je to rezultat politike Jroju je :iapOCeo Edvard III,
koji je poZenio svajru djeeu sa nasJ:jednicima naj~nijih plemiea u nadi
da ce .time oja~ati svoju porodlicu. Na taj -nacjn ogtomna zemlja i bogatstvo
biJ~ su skoncentrisani u rukama malogbroj~ Ijudi koji su svi bili vezan'i
uzkraljevsku porodicu i bili neobicno. politicki ~biciozni. Tokom
vremena ova politika je, umjesto da ojaea kraijev poloZaj, pokazala 'Ilpravo
suprotne rezultate - koo.~trisala· je opoziciju, koja je na taj nacin
postala dvostruko opasnija.
Poeeci vladavine Henrija VI bili su 1spunjeni neprestanom borbom .
izlliedu takvih grupa, vodenom putem intriga, ubistava i pravnickih
mahinacija. ,
Od 'godine 1445 kralj se nalazio pod kontrolom grupe kqj:om je
rulkovodio grof.od Safolka, dnk je na eehi opozicijestajao Ricard Mm-timer,
vojvoda od Jorka i naj'bliZi kmnpetent na prijesio. U ioku ovog dugog
96 ISTORIJA ENGLESKE
perioda korupcija kraljevskih ministara dootigla je vrhunac. Godine 1433
prihod od kraljevih imanja mnanjio se na ako 9.000 funti godisnjle, ,od.
cega je manji dio otiSao u dZepove vladajuce klike. Zbog toga su troSkavi
vlade viSe nego ikada pali na teret oporezovanih.
Fredbaa StogodiSnjeg rata zavladalo je opste nezadlOVol'jstvo zbog
tako loSeg gospodarenja i ono je 'Svoj odraz naslo u kentskoj p>oIbuni kojoIIll.
je rukovoruo Dzek Kejd (Jack Cade). Ova -pobuna imala je dvostruki
karakter. Djelomicno, bio je to prabni balon puSten od strane vojvode
od J~a, koji je na taj nacin htio da ispita javno miSlj€l11je i snagu.
ylade. S te tacke glediSta ovu pobunu moZemo smatrati kao prvu fazu.
Rata dvaju ruZa. Medutim, bio je to takoder i pravi narodlni ustanak~
pobuna srednjih klasa, trgovaca, seoskog plemstva i. sllOibodnih selja:ka
protiv loSe vladavine visokog plemstva.
OVajl pokret se u putpurnooti 'razl!ikuje od umanka god. 1381. Kmet­
stvo gotovo viSe i nije postojalo, a u Kentll ga je odavno nestalo. Zahtjevi
poburnjenika iznesen:i u »P.roglasu Zalbi i zahtjeva nama Kenta« (»Bilt
of Complaints and Requests of the Commons of Kent«) eimo su poU­
tickog karaiktera, d,* je Kejdova armija, u kojoj je bhllO mnogo niZih.
plemica i dobro stojeeih ]Judi kao i radn:ika i seljaka, bila mnogo sira.
i sarenija nego sto je to b:io slucaj u proSlom ustanku.
Glavne optuZbe, objavljen:e u Proglasu, odnosile BU Be na u:kljucenje
»ljudi IoSegkaraktera« .u kraljie'V Savjet, na loSe vodenje francuskag­
rata - bolna taCka za Kent koji je leZao na glavnim komuni!kacionim
Jinijama i obicno prosperirao u ratnld vrijeme - 1, konaeno, na pripre­
manje izbora. Ustanici su zahtijevali da Be u Savjet ukljuci vojvoda ad
Jorka i n1egova stranka, a da pristalice Safolka budu :iskljui:eni i
kaZnjeni.
Poeetkom godine 1450 sastaio se strogo jorkisticki parlamenat, optu­
zio Safo1ka zbog 7llkmpotrebe sluzbe i protjerao gao Na putuza Kale
Safo1k Je uhvaeen od mornara na brodu, glava mu je ttlrubljena, a
tijelo izbaeeno na doversku obalu. Ovo umorstvo bila je 'Silgnal za ustanak.
i prvog juna 1450 godine armija iOId 50.000 ljudi krenula je sa svih strana
Kenta u Blekhis da izlozi svoje zah1Jjeve Savjetu.
Njihov zahtjev da budu saslusani odbijen je, a kTaljleV'Ska armija
krenulla je prema GrWeu da ih· zaustavi. Ustanici su 'Se u potpunom.
redu povukli u sumskepredjele oko Sevnoka (Sevenooks). Tada je vladtL
zahvatila panilka. Kraljevska annija ise r.a:spa1a i Kejd 'je sa .lSVoJim
pristalicama 2 jula uSOO u Landon, u kome de imao mnogo pomagaca.
Lard Sej (Saye) , jedan od najomraZ€l11ijih ministara, i Kraumer (Crow­
mer), serif Kenta,uhvaeeni su i pogubljeni. Ustanli.cl su sacuvali red te
je pljacke bilo relativno malo, alii je ovo uslroro postalo pravi problem.
Izdrlavan~e ovako velike armije iziskivalo je ogromne trOOkove i Kejd.
je predloZlio da sa u rom cilju oporezuju hogati londonski trgovci. Oni
su d'Otada potpomagali ustanike i zajedno s njima dijelili mrlnju prema
vladi, ali su sada pocclii da se pitaju sta ce ova naxodna arroija ubuduce'
da uracIi. . ,neocjenjive vrijednooti jer im je omogucavala da vladaju IlIDrem i da
5 jula ani su :i.znenada zauzeli London BridZ i tako otsjekli Kejda.
i nje~ve Ijude nastanjene u Sausvorku (SduthwaJ.'Ik) ad centra grarla.
Cijelog sljedeeeg dana vodila sa bitka za BridZ, ali su ustanici konacno,
KRAJ SREDNJEG VIJEKA w
bill odbj,jeni~ 6 jula,kad su vee svi !klonw duhom 2Jbog ovog neuspjeba.
~~isU izaslanici upuCeni od vlade, lroja im je obe6ala pomilovanje i
:usliSenje njiliovih zelja. UstatUc'ka axmija s:e raz:iS1a, sarnO' je Kejd sa
:nekoliko svoj'ib pristalica ostao pod ·oruZj~ Kejet je progonjen i ubij~
.a u Kentu je nakon sudskog pootupka, poznatog pod ~en'Om »Zetva
glava«, smaknuto tnnDgQ najaktivnijili ustaIrlka.
. Ustanak je ukazao na slabosti. vlade, i godine 1455otpoeeo je iJrat
..dvij!l_~~5J .llobjedom vojvode ad JOrk.~i'·nad 'KraljevskOm sfrankam kOO
St.~Albansa. Rat lroji je izbio nijebio'feudalan po karakt.eru, sOO znaCi
~a ga' nisu vodili barooi sa Zeljom da proSke svqjla imanja i postanu
nezavisIii od centralne wasti, vee dvije rivalske g.r:upe plemiCa. koje su
¥ bori1e s ci1jem da oovoje kon1ro1u nad drZavnim aparatom. Otud i
glavni razlog njegove surovosti.. U feudalnom ratu jedan od glavnih
·,(illjev~bio je zarobiti protivnika i drza1ii ga do o1ilrupa. a ubijani su bill
uno oni lroji su bili odvee siromaSni da plate. ~ dvaju r:uk bill S\l
'atavi tIDiStavanja,....nalkQJ!L~m~ . .P.21&.~~_~»jt~4~ljLJe;.. ·;Jla.aQl!D!L,~
~bij~d~ i konfiSkacija njihove imovine ~ km::istJmwe.· Zato & QVi
~medu~~ :m~fl~Od~:~~aJj~~~~:e~
. atovi inlaJTtalioteIDre posllemce zaucesm.ke, alizemlji kaOCjelininISU ..
. amjeli matne stete. Broj uCesnlika bio je obiCno tlgranieen,.tako da
kooQ.tnSk:i Zivot zemlje u tom periodu nije bio ometan, a mase naroda
. . e su opCenito veoma malo za:inteIoesovane za njihov rezulflal
iako se teSko mogu objasniti motivi. Lankastcijance su pomagaJi divlji
-plemiCi iz Skotsk:ih i velSkih pograniCnih oblasti, najnazadlrlji i naafeu­
-da1niji elemenat koji je Zivio u zemlJi. ~~~~~~_~-9..Qb.iJi
;sa.p;t:9gf~.gg"L~.iako ova podrska ruJe ona-nar-ocHii
aktivna. Ko­
naena poQjeda J~'" pretstavlja zbog toga p<i>jedu ekoommiki .najria­
prednijih pokraJjina, i nna je pripremila te:ren za monarhiju Tjudo.r~
monarhiju sa burZoaskom pozadino~ koja ee fie roditi u sljooeeem.
·stoljeeu.
i Tau~-OCLll~~ ~bitaka()vog r!lta, koja se·!fstice medu
mnbgobrojnim manjim okrSajli.nia,-potKrepljuje-~anjenieu. Lankas1D:i­
janci su napredovali prema jugu sa svojOOl ve1ikom a:rmijom· Sjever­
njaka, pljaCkajuCi i ·pustoSeCi·S\IUda kuda bi proSli. Doprli su do Sl
Albans&; ali je London zatvorio kapije i sprem.iD Be na IOpsadtL Edvard,
sin Ricarda, vojvode od JOl'Ika, ubi.jenog 1460 .gad.,krenuo je brzim
marsem iz Glostera i uSao u grad Lankastrijanci su Be piavuk1i. 2\:! marta
1461 zahvatila ih je kod Tautona (Towton) zestaka snjeZna oluja. Njihov
.poraz bio je kako pobjeda JuZ:njaka nan vjeStim ratnicima Sjevera tako
i pobjeda Jorkista nad Lankastrijancima. Time se zavrsila prva faza rata.
Edvard IV, koj!i je doSao na prijestn neposredno n~n ove bitke,
zapoceo je svoju vJadavinu koja je ima1a mnoge k:.ara!kteristiene crte
'kasnijeg tjudorskog apsolutizma. Odriavao je tijesne i pri.~ateljske odnose
:sa trgcwcima Londoria, Bristola i drugih trgovaCkih gradova. U poeetku
su Hansini gradovi pruZiJi Jorkistima -pomoe, troja je zanjih bi1a od
U) Porociica Lankaster imala je na svom grim arvenu. a porodica Jork bijelu
;ruZu (primejdba prevodioca). .
7 - IstorlJa Englesk:e

98 ISTORIJ A ENGLESKE
se iskTcavaju na bilo kojoj tacci obale. U,lsJ;O vrijeme, pooto je njegoV()
pravo na prijesto bil{) priznato upr'kos Parlamentu koji je priZn3.vaO ~
pravo 'kuCi Lalll:kastera, EdV1a([ld je gotovo potpuno i1gnorisaJO Pariament i,
kaO Henri VII, viSe volJio da novac uzima nepooredno od sV'Oljdh pristasa y
trgovaCl:l, Edvarrd nije! sarno uspostavio tijesne veze sa trgovcima vee se
,.1 sam u ve1ikoj mjeri bavil() trgovaClcim posiovima. Prihodi sa imanja
~jegovih pOibijedenih neprijatelja uCinili su ga 'bogatijim nego 8tO je
~jedan engleSki kralj priJ~ njega bio. Sagradio je i Citavu flatu brodova.
koji .su prevozili vunu, cink i sukno iz Engieske cak do Sredozemlja. On
.je prethodniik Tjudora takoder i u novom s]stemu oporeziVlanja na
Osnovu procjene.
Edvard je takoder, kolWko je to boo moguce, ograniCio moe Wlokog
plemstva, 'StvorivSi kal() protuteZu novo plemstvo koje je diJrektno zavishllO
Od' njega. Ali nij~ bio u sta'llju da ucini mnog.o u ciJ:ju dlwncanja anar-'
hije i unutraSnjih nereda. Njegovi p.okuSaji da obuzda plemstvo, uklju­
CivSi. i one koji su ga Tamje pomagali, doveli su do opasnog ustanka,.
lrojim je ru;lrovodio grof od Vorvika. Usl:anak je bio suzbijen, med:utim
poslije Edvardove smrti godine 1483 sta;riJli plemici su pod voCstvom
njegovog brata Ricatt:!da uz veoina malo ~ko6a. skinuli s vlasti Skoro­
jeviee koje je Edvanl ootavio da vIadaju '11 ime njegovog mailOljetnog sina.
.Ricard je dial() pobiti Edvardove sinove i sam seproglasio za :J.rralja, ali se
uskoro sukobio s plemiCima koji S'\l. mu pomogli da 4)'MJIji vIas!:. Ovi
ne~bjeZni sukobi dovodili su sve ikrIalj~ve tog VTemena u nerjeSivu kon- '
trajlj:kciju, sve ddk gmovo sve vodeee plemiC'ke porodice nisu utrvene.
" Kad Be Henri Tjudor, koji je pronaSao da ima neko daleko pravo<
na prijesto, isk.rc.ao u Milford Havenu, izdajstvo i dezertersWo, tako
kax.akte~tiCni za to vrijeme, opet se ponovilo, i Ricard je ostao gotovo
bez ikakve podrSke. Bi1ika kodBosvorta (Bosworth), koja sa od'igrala
22 avgusta, ~ u kojoj je na obf~rna-Sffi.-a:rrn:nr~ uCeSCaSaka ljudi,
zavrsila je Rat dwu ~a, a s njim i citavu jednu istorisku epohu
Engleske. N'OIV'a monarhiJa koju je OSTIQVaO Henri",VII bila je potpuno>
~ovog tipa i bazirala je na noVO<m odnosu klasnih snaga.
:..;... .r;\.~,/·
, "
';
GLAVA VI
NOVA MONARHIJA I'BURZOAZIJA
l. INDUSTRIJ A SUKN A
. ,
U toku politickih bura petnaestog vijekJa Engleska Je definJi.tivno'
prestala dIa: bude pToizvOdac sirove vune i postala proizvOdae sukna.·
Iako jezap'OSljavala mnogo manje l~udi nego poljQprivreda, indu'Strija
sudma postala je odllucan :tiaJktor u elronomskom Zivotu Engleske, 'koji se
y, zbog' toga oStro 'l'azlikovao od ekoo()llWk:og; Zivota ostalih eVI"OpS'kih ze­
malja i koji je odredio pravac i brzinu nJ'egaVa razvitka. U toIku Srednjeg
, ".w, vijeka Engleska je hila mnogo viSe poljoprivredna zerolja nego naprimjer
FTa;ncuska. Njeni gradovi su bili manji, nilmda nisu USpjeli da, za sebe
izyojuju toliku mjeru samouprave, rukada nisu dooli' do tako oStre opo-­
zicije prema feudalnim Iordovima ili seljackim maSama. Medutim, seljaCka
. Engle8ka bila je Tazvijenija, njeno seljaStvo slobodlnije i manje eksploa­
tisano.' Ova, ravnomjern'OOt ,razvQjIa, ova relativna slabost specificne
gradske i .zatodjelimieno :VeudaIne proi.zvodnje manufaktu:rne 1'000
ola:kSale su i ubrzale 'l'azvitak kapitaiJlisticke tekstilne ind'llstrije, nei.zbje­
me u svakoni slueaju kad je vee jednom dostignut odred:eni stepen
razvitka proi:zvodnih snaga: ,
Ova se ind'llstirlja 'razvllil' najprllje u jtigOz;:tp8.dnoj EngleSkQj! i
Istoenoj Angliji,'"Ii OIkolliliNOr~'.i gradovima i, selima!' Stli'urske Do~7'
gdj:e su V'isOke crkve i knee sa mnogopr~vl~tvo bogatihsuknalta,
ootale kaoookAzvelikog, davno'· n~,~1;<:ltva, I~a Angll~1a je
oduVljekodrZa,vala posebne veze . sa F:1an4rij9J;xi,'jer ili Je dijelio santO
1i.s)ri.~ 'r.ukavac. Dale su' ost.alikrtlJ~iJWigleske razvili izvoz vune
<uyeijkjm ramnjerama, Istoena. ADgJija;,izVOzila je veoma malo. Umjesro
~a#vozila
" "., . I ·
je zito za indusbrislro
~
stalnOliniStVo Gima i Bri.Za.
_ . '. . : ' . ' J
.
, .,' Karakter poljoprivrede IstoOne. J\tiglijebio je mjeSovit, ovce su se 00­
gaja1e samo u 9klopu seoskog domac~ i riikad u dovoljnoj koliCini da bi,
kao u dtugim krajevima, omogucavale izvoz vune. U poredenju sa drugim
krajevima, proizyedena vuna bila 1e;slabijeg kvalite~,te je naprimjer vuna
proizvEide):1a u Safolku postav1J¢na· na· posljednje mjesto u jednorn pre­
gledu cetrdeset i cetirirazliCita kvaliteta vune iz godine "1454, sa ci.jenoni
00 samo 52 Silinga po VTeei, dolt je cijen.a naj'bicAtje hirf-ordske vune bila
'260 silinga. Vuna iz_Norfolka smatrana je za tako loSu da 'Ilopste nije
wnesena u s¢!'Ja'k. Ova vun.a bila je takvog kvaliteta da je niko u preko­
mQrsltim zemljama nije kupovoo; i zbog' toga je ,hila preden.a kOd kuCe
i tkana u gruoo) primitivno 3Ulkno. Kako nije proizvodena za ~,
7*
100 ISTORI.TA ENGLESKE
a ni u velikim koliCinama, na vunu se u ()vim kra,;je:vim.a nije obDaCalo
nmogo paZrije, niti su cinjeni napori da se uzgoj ovaca unaprijedL
Po syorn geografskorn poloZaju IstoCna Anglija bila je pokrajina u
koju su :Iillamanske zanatlije teZile da se nasele 1., kako smo vee vidjeli,
ova naseljavanja poeela su todmah nakon osva.jianja EngleSke od strane
Normana. Novopridooli stanovnici postepeno su paucili dornace staJnov­
niStvo savrsenijem naCinu rada, i poeetkom petnaestog vijeka znatno
se poveeala raznovrsnost i poboljsao kvalitet proizvedenog sukna. Dotada
potpuno neporz.nati gradici kao Kersi (Kersey) i Vorsted (Worsted) dali
su svoje ime stof()vima koji su postali poznati sirom cijele zemlje i
uskoco poeeli da konkuriSu fJiam.ans>kim proizV'Oldirna. i na evropskom
triiStu.
Ispoeetka se izvoo Stofova oovijao uglavnom u obliku izvoza polu­
fabrikata, koji je uFlandriji definitivno preradivan i ~'e'I1, tako da je
veei dio profita ostajao u f1an:J.an:skim rukama.. Njihova uzreCica da »od
Engle:ro ikupuju lisiCiju koZu za g'roS, a rep improdaju za zlatnik({ jOs
uvijek je odgovarala isfinj kao i u dan'ima kada je engleski izvoz hio
ogranicen sarno na sirovu vunu. Ovu trgovinu .ispoeetika su 'drZali u
rukama trgovci iz Hansinih gradova, koj1ma su trgovci Stepla16) oduzel!i
'\"
~opol trgovanJja vunom,ali su ipalk uspjeU da zadrre lrontrolu nad
trgovinorn novimv:mtama robe. Medutim, isto tako kao Sto su trgovci
Stepla istisriuli i poI;pun<i otstranili italijanske trgovce u cetrnaestom
vije1ru, nova domaea trgova&:a ocganimeija Merchant Adventurers odu­
zela je Harud u petnaestom vijeku roonopol trgov.ine suknom. Usposta­
vivSi »tvomicu({ u Antverpenu 1407 godine, organizacija je napredovala
uprkos neprijateljstvu s jedne strane ilIamanskih gradova koji su pro-­
izvodili stofove i stare steplerske organizacije sa centrom u Kaleu s
d:ruge strane.
Medu ostalim predriostima koje (j\e im.aI:a domaca industrija vaZno
je slobodno i neometano Sl1Iabdijevailije sirovinama koje su se mogle
nabaviti jeftinije nego u Flandrlji, koja je rom-ala da plaea teSke carine.
Kada je godine 1434 Flandrija zabranila uvoz engileskih stofova, zabrana
uvoza vune, k()ja Je kao odmazda uslijedila <Xi strane EngleSke, bila je
daleko opasnija mjera. Karla su za vIade Henrika VII godine 1496 aktoro
nazvanim Great Intercourse, ponovo uspostavljeni nlOO:'lllalni trgovaCiki
<Xinosi, opadanje flamanske industrije i dalje ..se nasiavil'o. Spanska
invazija Holandije iZestoki ratovi koji 'SU sliijedili ubrzaIi su ovaj pI"QCes,
prisilivsi flamamike zanatlije da se u masama sele u Englesku. Holandij)a,
ko.joj je uspj;elo da izvojuje nezavisnost, postala je najmanje industrija­
lizirnIl.'i dio Nizozerolja i u sesnaestom vijelku !biha: J;e vise trgavacki nego
industriski centalr.
Obostrani razvOj moZe najbolje prikazati etatistika, koja pokazuje
opadanje izvoza vune nasuprot poveeanju izvoza stofova. Godine 1354
procijenjen je izvoz s1ofova na nel5to manje od 5.000 ,komada, godine
1509 izvezeno Je 80.000, a godine 1547 oko 120.000 komada. S druge
strane, pocez naizvezenu vunu, koji je za vladavine Edvaroa III dostigao
sumu od 68.000 funti, godine 1448 pao Je na 12.000 funti. Ovaj porast
izvoza stofova nije, razumlljivo, tekao ,ravnomjemo i bez prekida. U
l8) Vidi Glavu IV - 1. TrgOvlna i gradovi.
NOVA MONARHIJA I BURZOAZI.TA 101
eetrnaes10m vijeku i prvim gOdinama petnaeStog vijeka naglo je porastao,
. z atim sU rat i nesredene. politiCkepr.ilik~ doveli do poremeeaja na trZi­
stiina, pa· ca;k i do putpunog prekida izvooa, tako da je tek u drugoj
poloV'ini petnaestog vijeka ponovo ZaJbiljeZen napred:ak. Ovaj .relativnll \ ..
dugi period ogranieenog prmneta <'bio je jedan od glav¢h UZI'oka ilroji su
doveli do. uCvrSCenja monopola u woznoj trgovUrl s1ofovima,· jar je
vode6a, grupa trgovaca pokuSala da kompenzuje gubi~ nastale sm.a:nje­
njem broja trZiBta veCim proEitom na anim koja su jos ootala otvurena.
"
Na.jVaZnija od svih, lndustrija sUkna, g'OtovI) se od samog poeetka
~jala .na kapitaJli.sti.ckim linijama Kad Be irndustrij'a sukna taiko razvila
da je pro:Lzvodila .wilke koli~ za izvoz, rruili neza~ tKae morao 1e
neizbjeZno p~ pod kontro}u trgovca koji je :imab na raspoIoZen:ju sred­
siva i znao kako treba uprav1jati trZiStem.. P:roizvudaCi Vune bili ~ vee
,ramje prisiljavani da prodaju cj:elokupnu striZu odjednom. Nuina precizna
ocgan:izacija rada i veliki bl."oj tenohloBkih procesa od sirove· vunedo
gotovog proizvoda - stofa - uCinili su nemoguCim <fa se ova industrija
organizuje na bazi g.iilldi. Nocvi&e gilde su bez .prestan'ka Cinile sve
mogllee napore da kontroliSu 1kaee iz akolnih. sela, alibez nekog v:idnog
rezultata.
Suknar, 'kako je nazivan kapitaIista-proizvodaC SUlkna, poCieb je pro..
dajuCi predu tkaCima i kupujuCi od IlIjih su!k.no. Ubrzo. su SlIknari drlali
pod svojorn <lron:brolom Citav proizvodni proces. Kupovali su sirovu vunu,
davali je na predenje (uglllvnOm ienama i djeci, koji su radili u svoj:im
kolibama), ponovo je saXupljaiJ[, zatim davaJi tkacima,-. bojaMijama i
drugim, placajuCi ~a svaki proces odredenu ciljenu po komadu, umjesto
stare pra:kBe pnxlavanja i ponovnog kupovanja. Statut iz gtldine 1465
daje potpunu sl:iku Citavog procesa i optuZuje tkf':: zbog prevara prilikom
vaganja. Ovaj Statut poznat ij:e takoder kao prv1 Zaknn 0 zamjElni (Truck
Act) kojim se. naredtijedanadnice moraju bili plaCene u »pravom i
zakonitom novcu«,a ne u »iglal:!la,pojasevinui i drugaj. beskorisnDj
robi ...« Profit je bin obieno v.isok· i akurirulacftrja klq>itala ve.Oma brza.
Kad se iz IstoCIle AIiglije 'induStrij~~i.rlla ~,_Somemet, Vest Bajding
i druge kraJ.evezemlje,sti:kna:r.i SupoCeliqa·styariaJju jez:grokapi~e
klase, preduzi:mljivije, hezsk:rupulooru.J~ i ~~J)i~.Qa iskoristi. nove mo,­
gucnooti investicija ne~ k:Qnzeryatil\llli Cl~9Vi: .,gi.J.W starijih grad-ova. .
Br:istol, .Hal i prije svega London j;:Iostali .~. ceJIl;ridalekOiSle:Zne fJrgovaC:ke
aktiVnOBti, a njihovi moCni trgovci.poCeli ·.sQ..~a. Be po bogatstvu i uticaju
takmite sa plemstwm. .
ViSi. stepen koncentracije· ~ut' je kada S'U SU'knari poeeli
okupljati veliki broj zanatlij:a pod jednJim, hov~, da tu, na jednom
mjestu, izvedu eitav proizvodni proee6. Ova praksa, ZiVb opisana u
romaninia norv:i01tog tkaca Tomasa Di[ooeja (Thom.at; DeI1k:m.ey, 1543­
1600), pootala je u prvim godlinama 8esnaes1ng Rto1jeea gotovo opSta
pojaya i izazvala je buru protesta od mane· tkaca Nelka zla time pro­
uzrok()vana opisana su u predgovocu A!kta iz gOOine 1555 koji je imala za
cilj da tu prabu ograniCI.
»Zbog toga 510 su ISe tkaCi ovezemlje u 'l'aZ'Il!im prilliik:ama zaJilti
ovom Parlamentu da ihbog~ i lmueni suknari na mnogo naCina priti­
skuju; neki ad n.jlh mi ta:j. nOOin 810 u sVojim kuCama smijeStaju i drZe
mnogobrojne razboje i uz njih drZe i upotrebljavaju nadrrleare. i mobe

102 ISTORIJA ENGLESKE
nevjeSte,a veW broj tikaca, njihovih zena i pi<)rodica zivli u bijWi; drugi
tim 8to drZe u SV'Ojian rukarna i v1am:listvu velllli broj razboja i iznaj:m­
Ijuju ih za visoke mije zanatlijama, tako da siromasne zanatlije nisu u
stanju da izdriavaju se>be, a joS manje zen.e, porodiicu i djecu; neki opet
daJiU male nadnice i plate za tkanje i druge p06lloJve oko made sukna,
manja nego Sto \SU davali u proSI:im vremenima ... « Akt je imoo za ci1j
da se ogramci broj razboja koje suknar srnije da posjeduje i izgleda da su
ulagani napori da se sprijeei ovaj razvoj industrije izvan domacinstva.
v.j~atno dobijeni elkstra profit putem ove koncentracije nije bio
dovoljno velik ,da bi uniStio egzisten.cilju individuaffinih tkaca, a offiaSine
koje '8U se upotrebljavale nisu bile tako skupe da bi su'knarima tim putem
bila obezbiledena potpuna kontrola i monopol17).
PoveCa'llje profitne stope, porast proitzvodnje robe i medunarodne
trgovme bili su u veOOj ill manjoj mjeri normalne pojave u v€<!em dijelu
Evrope, i ti drugoj, polovini p~ vi:jeka izazvale 'SU ozbillJj-nu 'Ilesta­
Siru novca. Nastala je poveeana pobrafuja zlatnJoig i sre>brnog novca, kao
jedin:ib: zadovoljavajuCih sred.\stava za ra7l3lljen.u poSto je S'istem kredita
bio joS u povoju. Sarna Evropa mje mogla udovaljrti ovoj potraZnji. Od
vremena do vremena stiule su manJe koliCine zlata, ali joS vise je izve­
zeno, 12gubljeno habanjElm 'novca i pretv,.greno u posude i nakit i ucinjeno
neupotrebljivim za trgovinu. Vjerovatno je godine 1450 billo manje 2'i1ata
u prometu nego za wijeme Rimljana. Iako je srebro i\ropano, naroCito
u Njema&oj, kolliiCina srebra nije bila dovo1j:na da zadlovolji sve veeu
potramju.
Stvarna oskudica plemenitih metala, a naroeito zlata, koo najpogod­
nijeg'S'l"'edstva za mec1unarodnu trgovinu, poeela je da d1eluje kao koenica
daljeg razvi1!ka trgovin~. Sve evropske zemlje pdirusa/le BU, ali bez i
najmanjeg uspjeha, da zabr.ane izvoz nekovanog zlata i SI"e>bra, silo je u
EngleSkoj za vladavine Edvarda IV bilo zaista smatrano za zlOCin. Osku­
dica zlata i zelja da se pronadu novi izvori \Iroji bi ovu 05kudicu ubla.zi1i
dali su opsti i:mpuls za geograrska istra.zivanja, koja 'SlU 'u sesnaestom
vijeku otvorilJla Evropi nova ogronma podrucja za eksploataciju.
Sam Kolumbo, ko1i je napisao da »•.. zlato pretstavlja bogatstvo i
onaJ :ko ima zlata ima sve sto mu treba na ovom svijetu, a takoder i
sredstvo 'kojiim moZe 12baviti duSe iz eisti1ista i predati ih radostima
raja ...«, bio jesvjestan stvarnog cilja &V'Og pothvata. Njegovo putovanje
bilo je z:na!k za poeetak prve, najveee i po rezultatima najdalek06eZnije
»zlatne gTIOtmioo« koja je obuzela svijet.
2. OTKRICA
Godine 1492, sedam godina nakon biilke kod Bosvorta, Kolumbo
je doplovio do Zapadne Indije. Sest godina kasnije Vasko de Gama bacilO'
je sidro kod Kall:ikata na:koo. puta ako Rta Ddbre Nade. Ovi dogadaji
bili su whunac dugog niza poIkusaja da se stvore veze izmedu Evrope
i Dalekog istoka i poeetak veza sa amencltim kontinentom.
Tolkom Srednjeg vijeka trgovina izmeau Evrope i Azije odvijala se
duZ ne'kol!iko puteva. NajistOCnlji je biJO put preko Trapezunta, du:t Dona
17) Vidi Glarvu XI, odjeijak 3.
NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA 103
i Volge do Ea11;ika i naJjsjeverntijib Hana1nih gradova. Drugi put vodio je
00 Perslskog Zaliva, Bagdada i Mapa, zatim morem do Carigrada, Vene­
c:bje i f)enoore. 'IlreCi je vodiio '00 Crvenog Mora kopnom 00 NiLa:., gdje SlU
itaJijanski brOdovi Cek:alli na e.voj toVaJr u Alelksandriji. Svi su ovi putevi
imali jednu zajedniCku kara!kter~: zahtijevalli su pretovaJr robe i. njen
prevoz Ilropnom, konjima ili kamilama, Cesio puta na velike udaljenoom.
,'MorSki putevi vodili su sarno dui obaIe,.a u ~ vodama prevoz robe
V'rSili su arapski brodOV:i i piOBad'e. Sva mba prelarzila je na svom putu
iz ruku jednog trgovca u ruke drugog, pri Cemu je :wahl od njih 'OSbvario
odgovara:juCi profit.
Zbog velilkih troSkova kiopnenog transporta nije se isplatilo prevmiti
neku krupniju robu. Tako je IsIrlk pootao za Ev:ropu nemIDja S(jaja«,
ogromrrih ikolicina divne ~, mirodija i, dragog kamenja, EldKJlrado
'" nevjerovatnog bogatstva. S druge strane, ov~ trgovina je bila jednostrana.,
jer Evropa nije imala dovo1jIllO sitne robe za izvoz i hila je prlsiljena da
za '.i.stOOnjaCku robu plaea zlatom i sreb:ro:m. smanjujuci na taj nacin
svoje i onak'o' nedovoljne zal:ihe plemenitih meta'lla.. DrZavnici. nisu rado
gledali na trgovinu sa Istlokom, Slll:aItrali su je nemoralnom, jet Be bogat­
.stvo troSilo za luksuznu robu, ali trgovci iz Italii:je i gradova Hanse kloji su
tu robu pr.ima1i kako p:reko Rursije tako i duZ stedozeml1a i Rajne sma­
traJI:i su da je ta trgovina neJOlbicIl'oUJ:t(JSlla. Svaki trgovaCki put biio je
IjU'bomorno Cuvan 'kao monopol jednog gr.ada ill grupe gradova i, ako
je ~o bilo ~b.tro, od kOIlllrurenata branjen cak i OTUZanom snagom.
U toku petnaestog vlije'ka ovi su putevi oohiljno ugroZenJi. invazijOOl
Mongola, ~oji su osvojili d'Obar dio Rusije, i od Turaka, !koji eu protjerali
Arape 12 Male Azije Ii 1453 god:inezauzeli Carigrad. EgipafSki put, iako
nije bio otsjeCen; bio je ugroZen. 'l1ransport Ikopnenim putevima. nije bID
9IlemIOgUcen., ali je rizik postao mnogo veCi., "troSkovi su se pove6a1i, a
profiti smanjili. DaIllje, !razvile su se tl(M'! naciooalne drlaw sa moCnim
centralnim vladarna koje(niSu Unrue i;<lje1a u starim trgovaCkim puteVima
'i zato nasl:ajaleda'~ve v~ puteveJ da na taj'naCi;n ~te
trgovaold monopol V~~e i ])eilkWe.,u oveddave treba ukljuciti Spa­
ruju i portugal, stvor~ uborbiza,lstjetivan~~;~iu:a; Fra!O.CUEku, stvo­
renu u borbi ~ Englesl@tn 1, neSto ikasnije, Har~ Mcma:rhiju, lroja je
nasta1a toikiom pdbrane',IStoc:ne ,EWOP,e od Tulraka.1 Svi ovi novi putevi
bili su otvoren:i od strane d.ria,ve, a ne .od piiy.a.1i:iih poduzetnika, i moMa
'se 11 to wijeme nisu' mOgli( ni' stvorlti na drugi naCin.
. Konai!no, U petna~ vijeku je d.O!mb do velikog nap:redika. u
tehniici gradenja brodova i !1avigaciji. 'TipiCni srednjevje'kovni trgovaOki
brod..imao je sirok, koritasttrup i jedan jaTbol u SJ:edini. Bio je potpuno
nesp06~ban za plDvidbu proIiv vJetra i za lOi5eg vremena s njim se veoma
teSko moglo upravljati. U EngJ.eslk:oj su se, u ,svaIkom slucaju, do 1400
.godine veoma rijleliko gradili brodovi veCi 00 100 tona. Nakon te godine
uCi,njen je nagli napredak. U floti 'brodova 1mje je vlada godine 1439
, upotrijebill;l. za' transport trupa bilo je jedanaest brodova :irz.medu 200 i
360 tona. Godip.e 1451 na spisku vladinih brodova nalazilk:> se dvadeset tri
broda od 200 tiD 400 toha. NeSta kasnije, bogau bristolski trgovac VlliJam
KenindZ ,(William Canynge) bio ~e vlasriik flo'be od 2.853 tone, ukl~u.cav~
tu i jedaa:l. brod od 900 tona.
 104 ISTORIJA ENGLESKE NOVA MONARHIJA I BUR20AZIJA f' 105

I u pogledu. sigurnosti p10vidbe ucin~eni su znatni koraci naprijecL Willoughby) u ekspedlcijiU ako .sjeverne Norveske.. Viloubi je ostal).
Za obalsiku p:ho.vid:bu po Atlanfiiku Spanci i Portugalci poee11!i. ISU da grade ulilijeSten u ledu i poginu:o, Canselor je IDe<tutim stigao do Arhange~'
novi tip broda, karaVe:lu. BiOI je to brod duZi i uzi Old dotada.i3njih, sa i uspostavioredovne trgovaCkeod:q.'Ose s Mookvom. Osnovao je »Ruslroo
izdignutim prednjim dijelom i sa hi ill cetiri jatbola. Kompas, poznat druStvo«, a'gudjne 1557 stigao je u
LoiiJdoo ruski ambasaldor: Znaeajna
vee od dvanaestog vijeka, U8amen je i preSaIO je u opgtu upotrebu, trgovina Odvijala se s Isla:ndom i Ba11fJikml, gdJ:! su oolabljenJi Hansini·
~olab (sprava za mjlerenje visine zvijezda) prilagoden je z.a izracu­ gradovi bili primorani da seodreknu svog dugotrajnog monopola.
navanje geografSke rorine,a crtaCi geografskih karalta poeeli su u karte­
da unose stvarno korisne podailke mnjesto mitoloSkih gradJOIVa i zmajeva.
. Kcmaeno je postalo tehnicki moguce ostaviti obale i uputiti se na pre!klo-.
dkea.J::liSk:o putov·anje.
Prvi pokusaji uCinjeni su od strane Portugala, Ciji su moreplovci, . 0 ..wt .-.ii
\.
pod nadzorom vladJe, poeeli sistema1ski .istrazivati afriCke obale. at Boga­
......
~
11)
~o \
dor dostignut je god. 1434, G.ambia 1446, K<m.glO 1484 god. Karl se Vasro
~
l)'-~ o Ii» "\:)
~..l.l
--.
de Gama vratio iz Indije u Lisa;bon sa tovarom 01 kome se govorilo cia mll. a ~J
.:l
v SVt- ~~
je Sezdese1x:lrtlstrukQ platiQ troSkove plovidbe, efekt J.e biOI potpun. Ni pod.
Q... t::i
'fl) ~
~
~~ ..:,t.O
'II \.,
najpovoljnijim okolnostima Sto se mogu zanrlsliti ovo se nije moglo postiCi
o .;:, ..e II) £] c: '",
0 0
na statim putevima koji su iziSkivaJi vefilke t:rIoSkove prevoza i podjet1u ~!t:-
prQfita sa trgovcima kroz .Cije je l:uk.e pro1azi!Jla roba. Moe italijanskih <.t 0
....
~0
~ 0­

..."
o
~
~'.
trgwa&lh gradova hila je slomljena, i teZiSte Ewope pomaklo se prema. ~ .~ 'S:.
obalama Atlantika. , . :.
PuttOiko Rta Dobre Nade biOI je. portugalski monopol. Konlrurenti
<:::::> "} . .~ \~
su bili prisiljeni da traZe droge, i tako su Spanci, traZeC:i. kraci put za. \
IndijiU, doopjeli na novi kontinlEmt. Pdkazalo se da je novi kontinent.
bogatiji zlatom i srebrom negOl 8to se mog1lk> i sanjati. Iz Meksi!ka, Cilea,. \
Potosia. p¢.ek1a je rijeka zlata prenooena hrodovima !Iroji su, mOl SU' 'J
:,
brodolomi i napadi gusara :pretstavljali teZak dainak, ipak donosili ogromne : (
profite njemaCIdm, italijanskim i flamanskim finansijerima, FUa"ima i
Grirnaldiima, Ilroji Btl ih opremali i osiguravali. t
...11 'dlll\albllll~~·1
~_ ...;:ti.)
Ustvari ni Spa,niJa ni Portugal nisu imale dovdl~nQ .ikapitala da.
iskorisCa.vaju svoje nove posjede niti da apsorbuju bogatstvto koje su ovi.
.. /i"~#.'
,/",~(J't&.
proizvodili. SpanSka vloo.a polkuSala tie da uvezene plemenite meta:le
zada-zi u domovini, ali su se ovi nezadrZivo razlili Sirom cijele Evoorpe,
prouzrQikujuCi OIgroman porast cijena i po1sticuci trgovinu Spanskiih. /\ ,,~ . ,/.4~
~
,,"-.~.. ~.
protivnika. Od ovih su najvaZniji pmtali Engleska, Holandij,a i FranC'US'ka.
Pooto joB nisu bi'J!i dovoljno jaki da prkose Spaniji i Portugalu u
pOkrajinama gdje su se ovi vee ucvrstili, engles!ki su pomOlrci bili prisiljeni ..
f\
]~
-
.... "
- .....- 0,,,
'. ""'L
da traZe svoje vlastite puteve. Dzon Kabot (John Cabot), den()v£iki pomorac c.9­d
u 'Sliuzbi Engleske, isplovio je godine 1497 iz Bristola, otkrio Njrufaundlend
i plovio duZ jednog dijela sjeveroameriCke abale. Postlepeno je otkriveno
£.
\
~
~ ~
postojanje prootrane zem1je koja 6€ !kalO brana isprijeCi'1!a izmedu Evrope
i ~a i, kako ova pusta obala nije obeCavala lako pristupacnQ bogatstvo·
~
\ '-':~'~'~~
.•..... "­
kaikvo 'SU dalje na jugu otkrili Spanci, 'Sva nastojanjh koncentrisana ®u na . .... <.........

pronalaZenje z,aobilaznog puta. Ovaj »Sjle'1rerozapadni prolaz« ostao je -~"..\..

.....
citavo jedno stoljece meta engleskih IXJ!moraca. PokusaJi Btl ostali uzaludni,
" , ' - '*'*:""
ali je ikao sporedni rezu1rtat ovih nastojanja udaren temelj trgovini
k::rmima na: teritoriji ako H.adoonovog Zalirva i ribolovu na Njufaundlendu. I
Ne 'PostigaVSi .uspjeha u pronalaZenju puta tu, Englezisu skrenllii. I
I
painju '!la sjeveroistok i godine 1553 grupa lonuonskih trgovaca je'
osnovala dedno cd prvih dioIri:ckih dntSta'Va sa kapitalom 'Old 6000 funti
i poslala Ricarda Canselora (Richard Chancellor) i Hjuga Viloubija (Hugh. a

106 ISTORIJA ENGLESKE
Borba da se ooigura naci'Oilla'lni monopol nad bogatim ob1astima i
·unoo:ruim putevima i slomi monopoI prcvti:vni:ka pretstavlja glavnu karak­
ter:istik'll poonorske polloke u Sesinaestoo:n vijeilru. Ovo se odraZava u
vooeeoj ekcmoIJl.Slkoj teor:iji tog wemena, ta!kozvanom merkanWizmu.
Mer<kantiJ,isti sa teZlIli za 1lim da u svojaj zemJ:ji koncentriLSu sto vise
°
bogatstva. U tom cilju dan.esiem sa Zalkoni plovidbi (Navigation Acts),
'kojima Be pokuSa:1o da se t:rgovin.a ogr.amCi. na eng]eske brooove i na taj
l1acin ~aca mornarica. Izvoznicima zita pruiane su sve moguce olaksice
jer 'se smarfJralo da izvoz zita daje potstI:ek po1joprivredi i don~ zemljii
bogatstvo, a domaca industrija 'bila je zaSoeena tarifama. Ovu teoriju
poddavaJa je vlada i burlozija EllIg'Ieske sve do Indtus1;rliSke revtil.uci:jle. U
to·vrijeme dominacije trgovaOkog 'kapiMla bUo je potpuno p:ri.rodno <La se
nQVaC smatra za mjerilo bogartstva i nacionalnog pr06peri:teta. Porastom
industriskog kapUala pred kraj ooamnaestog vijeka na novac se pocelo
g1eda1li. vise ka'O na robu medu osWorn raborn, a nacionaJ.no bogatstvo
poCielQ se mJerifi\ opregom proiZV'odnj~ svih vrsta robe. .
. U sesna~1loon:v!~eku gIavni predmet engleslrog izvoza bUo je sukno,
a gla'V'IlfmOtn.vi za istraZiva!r).je novih zenialja, u saglas.n~1li. sa merkan­
~ckom teorijom, osigw:'an.je zlatl:a 1 srebra i i'e;nalaZenje noVlih trliSta
za engleske stofove. Iako je HaikIut18) tHakluyt) dozvoli,o svoJoj maSti da'
se vine daiLjje od realnJih moguenosti. Ikad je napisao ».•• PoSto je naSa
n.aj.veCa zeIja da pronademo Siroke mogtucnosti za plasman nasih vunenih
stofov.a, prirodnog dobra naSeg Carstva, iz svega sto sam proCitoo i vidio
zaikljuoo.jem dasu za to najpogOOnija podruCja mn'Olgobrajna japanska
os1Jrva i tatalrske pokrajine u njiliovoj blizini ... «, u ovom stoljeeu je
zaista ·izvanredno porasla izvozna trgovina a sa tim krajevima, koji nisu
:pastaH trZ:iSte za stikno, engleski trgovci ;su ipak OOrZavaIli vezu.
U prvoj polovini sesnaestog vijeka izvoz nedovrienih stofova rastaQ
je sve do 1550godine. Poslije ove godine, uglavnom z!bog ne:mi.'ra u
Nizozemlju, nastala je '11 trgovini jaka depresija, koja je SIlafuo potstakla
inicijativu za traZenje novih trZista za engleske stofove. Udaljeniji
dijelovi Evrope, kao i Afrika, Azija i Amerika, smatrani 8U za poVlOljna
tdiSta. Medutim, neusrtj.eh lila starim trziStima i spori napredak trgovine
na novim tdistima prisilili su iJude k.oji su raspolagali kapitalom za
-investicije da okuSaju sreeu sa novim proizvodima. Boisljedica toga bila
je da je pred kraj sesnaestog vijeka u Engleskoj doslo do pojave ooga
soo bi se moglo opisati kao mala industriska revolucija. ZelJji za novim
izvoznim artiklima pridruZio se IStimulans sve veee potramje u zemlji i
tendencija da Be u Engleskoj proizvode l1l!l1oge stvari koje su ranije
.btl;e uvoZetle.
U to vrijeme, pored velhlrog napretJka upreradi mofova, pravljenju
.sapuna, piva,stakla i gradenju brodova, te matnog poveeanja koliCine
ovih proizvoda, rodiose i Citav niz novih ind'UStr:iija. Ovdje treba ubrojiti
. i fabriCku pl"O'.izvodnju takvih arfikala kao soo je barurt, papir, salitra i
seeer. U svemu tome moZda je joS najva7inije da IS'U pored poveeanja
abima proizvodnje uvedeni i novi tehnoloSki proOOsi ida su mnoge nove
"') Haktuyt Richard (1:):)27-1616), engleski geogra:f, najv.L§e plsa'O 0 otkri­
·cima nov:ih zemalja. Njegovo na1zn.al!a:jruje. i VElOqm populaa:no dje10 je »Najzn.a­
·l!ajIrlja putovanja, istraZivanja i otkIica engleskih moreplovaca« (1:)98-1600),
.(primjedba prevodioca). . :plemen~ke
';:>;'"'," :./.
".::..:
NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA 107
1;vIornioe koristile prilieno komplikovane ma.sine ria vodeni pogan. Mnoge
~ njih SU ~oder, kaQ napr. indJus1Jrija piva, sapuna iroli, trOiSile
, zamaSne lkoliCine uglj? i koksa. .,
. ~edica toga bilo tie naglo poveeanje kopanja uglja, il cemu je
"Engleska zauzela prvo mjesoo u Evropi. Upotreba pokretnih purnpi na
J v odu i usamenje ventilacije omogucili ru 'kopanje uglja u dubokim
i
-oknima. To znaCi. da je kopanje uglja u rudnicima, koji 'SU do tog vremena
bill sarno obien.e jame na pavrSini zemlje, pootal.o komplikovana opetaciij'a
'koja je traZila velike investicije ikapitala. Uporedo sa naglim porastom
TUd[lrStva poCinje i koncentracija industrije oko ug]jenih ba-rena kao i
brz raewj brodJ<)gradnje kako. bi se o'bezbijedila flota po1lr'ebna za preV'OZ
uglijla iz rudnika u Londcm i ootale centre.
Zahvaljuj'llCi ov~ Prvoj industriskoj revoluciji '11 godinama 1540­
1640 Engleska je bila u stanju da preuzme voes.tvo u Drugoj indlustr:il9lroj
J:'IEWoluciji poslije godme 1760. Usrti~ razvoj novih industrija omlOlgUm.o
je EngleskOlj, naroeito pi05lije zaVIiSetka !rata sa Spamjom, da postane
.svjetska trgovaOka sila. Bogatstvo koje 'SU proizvodile ojaCa;]b je srednji
staleZ i omoguCilo mu da se u sedamnaestoon vijekiU, u Revolucijj1i, uspjeSnQ
bori za vlast. .
Borba za zlato i srebro uvukla. je EngleSku u dugi rat sa Spanijom,
-0 k'Olllle cemo g.ovoriti na drugom mjestu. Zla1.n je stizalo u :remlju kako
putem zestokih trgovaokih borbi ·tako i putem pljackarija Spanskih i
portugalskih brodova. Ipak nije IStiza:lO u dmroljnim ikoliCinama, te su se
novi kapitaJjsti sta1no zalili na nedostatalk kapitala. Ali bilo ga je dosta
da stvori nove probleme, donese bijedu masmna, a velika bogatstva
trgovcima i industriljialcima. Uz porast trgovine tek.stila, osnivanje novih
industriskih preduzeea i geografska otkrica, karak1Jelristike. e1ronomskag
.zivota u Engleskoj sesnaestog yijeka, ll1oramo dodati !i. cetvrtu, niSta
manje vainu, Ikoja je imala j0i3 v-eC:i. neposredni P,ticaj naZivot naroda.
'To je revolucija u poljoprivredi, koja je dovela ~p m:asovne nezaposIenosti
i stvaranljia savremeiJ.e. proletersilre ,klase.
:3. AGRARNA REVOLUCIJ A ....
PrilikIcml proucavanja nekog istoriskog' peri~ rnozemo lako doei
,(1.0 .pogreSnih zakljuCaka ako se uporno' oolanjamo na 000 8to su buduci
dogadaji doriijeli, isk> tako kaJo Sto moZe.illopogrijeSiti i akQ se tvrd()­
g]avo drzimo pr0i31ooti. avo naroCiOO vriledi za tako' Cisto prelazni period
kOO sto je bilo sesnaesto stoljeee, bda su se feudalni i kapitalistioki
odnosi medusobnQ mijlSSa.:l.1, stvarajuci jedan \ja:tinstveni svijet koji nije
ni feudalm ni ikapitalisticki. To sUq smo u Pa;ljednja dva odjeljka opisali
nije stvaranje kapitalistickog druStva, nego ·razvitaik 'USlova iz k:djih Ce
-QIlO nu2ino nastati, stvaranje slobodnOg trZiSta za proizvudnju i prodaju
robe. Od svega nativaZnije boo je stvaranje sldlodnog triiSta za zemlju
i IJudski rad, i kako je Engle8ka jos uvijek bila preteZno pOl~oprivredna
zemlja, obje ove stvari razvijale SUSIe parale1no.
,}"
Feudalna poljoprivredabila je uglavncm kolektivna, baitiranl:! na
g'l"UpnlOOD. or-anju i ko1ektivnoj cmradi zajedniCkih polijla, naslljedstvu daleke
proolosti. Ovakova kolektivna polj~rivreda nije .mogla :t>re- .
;rasfi izravno u ~kapitalisfioku poIjopriVi'edu, a vee smo vidjeli d':i.je
 f"I,.""
108 ISTORIJA ENGLESKE
individualna obrada malih pooj.eda bila prelazna forma, koja' je nastala
nakonraspada feuda. Seljastvo je moralo bili razblljeno, podijeljeno na
usamljene i bespomoene jedinke, prije nego sto ponovo bude grupisano'
u masu najamnih radnika kaja radi u kapitalistickoj proizvodnji. U
tome je 2lnacaj takozvanih zabrana (enclosure) koji su stvarani u vrijeme
'IU1udora.
Zalbrani nisu bili nova stvar. Nastali sru nepiO'Sredno nakon »crne
smrti«, i pitanje je da Ii je stepen :raz,,1tka ovog novog sistemabio u.
prvoj polovici 15esnaestog vijeka \"eCi nego sredinom cetrnaestog vijeka.
Nisu bi:J1i uvedeni u sv:im bajevima zemIje, a tamo gdje su stvoreni nisu
obuhvatali svu zenilju. Sistem otvorenih polja obuhvatao je sve do kraja
osamnaestog viljletka matnu povrSinu zemlje. Ipak zabrani nastaIi u vri­
jeme Tjudora imaju odlueujuci znacaj. Kvantitativno pretva<ranje IOtvO­
renih polja u razgranicena zem1jiSta i oranica u pasnjake, proces koji se
kontinualno razvijao do owg vremena, sadrli u sebi kvaIitatfvni karakter
. masovnlOig razvlaScenja seIjaka. Ova p.rornJ.i~ razvijala se paraIe:lno sa
porastom sta!novrustva na otprilike pet miliona, sto 6'e mooe smatrati.
za .maksimum koji je zemJ.ja mogla da pod)nese pod ·uslovima tadaSnjeg­
naCina proizvlOdnje. U takvaj situaciji stvaranje zabrana, proces lroji bi.
pod nekadaSnjim uslovima prOOao gotovo nezap,aZen, morao je izazvati
daJ.ekoseZne lS'OoCijj!a1ne promjene. Dalje, we S'U pl'IOImjene vrsene istovre­
menD sa porastom cijena, koji je nastao kao rerzu1itat priliva zlata i srehra
u Evropu, 1500 je krajem stoljeea 'imalo za, pasljedicu da su se profiti
udvostrucili,a nadnice smanjile za polovinu. »Prooperitet« u kasnijem:­
periodu vladavine TjlUdora pretstavlja ustvari sarno prelaz imovine radnih
masa u ruke malobrajnih trg10lVaca i kapitalista-veleposjed!nika. PoviSentile
cijena dal:o je s druge strane potsbrek za ubrzavanje procesa etvaranja
zabrana jer je zem:llja postala neizmjemo vrijednija. Zakupi i nadnice·
bili su daleko iSpod cijena, tako da tik= bilo gotovo nemoguce da farmelI"
ne postane bogataS. •
Rezultate uvodenja zabrana opisao je u sv@joj Uropiji Tomas Mor
(Thomas More) sa neukrotivom straSCu i velikim bogatstvom detalja.
»VaSe ovce, koje su bile tako poolu15ne i b-otke i koje su tako malo
jele, sada, kako eujem da se govori, pootale su straSno prmdrljive i tako
divlje da ce po[jiesti i progutati .cak i same 1Ijude ... Plemici i gospodlQl;
vi i neki opati, sveti Ijudi, bez swmnje ... ne ootavljaju zemlju poljo­
djelcima, sve zatvaraju u paSiljake; ruSe kuce, ruSe gradove i ni15ta ne
ostavljaju Sem crkava da od njih nacine torove za wce... SupruZnici
su istj.erani sa svog imanja, ili od rolje razbojnika ili lukavstvom, ili
im je zestokim nasiljem oteto ill su nepravdom i uvredama tako izmu­
Celli i priSFjeni da sve prooaju: na jedan ill drugi nacin, kukom ill
motikom, oni morajlll da odlaze, jadne, bijedne duse, muskarci, zene,
supruZnici, djeca lbez roditelja, udovice, sirote rene s malom djecom, sa
cijelim dom.a.Cinstvom neznatnim po vrijednosti, a velikim po brojlU ...
I nakon dugog luta:rija, kad sve 15to imaju po1roSe, ata mogu drugo da
rade nego da prose ill 'kradu, a tada ill pravda bez milosti vjeSa ... «
Armija ljudibez zemlje i imellka stvorena ovim novim mjerama
bila je joS iz jednogdrugog razloga ti dva maha pojacana, Uedno1.ll na
poeetku, Ii drugi put otpri.lidre sredinom oyog perioda. Poolije Rata dvaju
ruza Henrik. VII je paCoo da radi na raspustanju. bandi pristaSa koje su:.
'1.-"
"f'~:,,,:,':"V:;"
'.­ ,i
NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA 109
drza:l!i. visoki plemiCi, da vodi pOOi1:iku· koja je bila nuZna ako se htjelo
sprijeciti ponovno izb~j:anje· gradanskog rata. Njemu je uspjelo .<lato
postigne, djelimieno zato 8to jeplemstvo dugim borbama bilJo SIlviSe
OI:llabljeno da bi moglo pruZiti efikasanotpoc, a djeJimieno zato 8to SU Be,
kako se zemlja smirivala, i p1em.iCi vraCali na mimo upravljanje svojim
imanjima. Ove armije pri.sta.Sa iEgleda:le Su .im sada SUvlSne, izdaci za
njih nepotrebni, i zeljeli su da ih se Sto pr:i/.ie rijeSe.·
Ovi odbaceni pdpadnici plemi&.ih bandi stvnriI:i. su n.ajroanje poSto­
vanja vrijedni dio nezaposienih. Bili su to u veliikoj veCini uobraZeni,
lijoeni, hvalisavi kxvoloci, koji su se, prlrOdno, prihvatili pljaCke tamo
.,gdje je ea zemlje ot(j~o sei.tjaStvlo nastojalo da po. mogticnooti nade
novo zaposlenje. Upra.vo zbog ovih.ljudi mogu se Id'oookle opravdati
divljaC'ki zakoni doneseni protiv proSjaka.
Treei val nezaposlenih pojavio se kad su nakon raspuStanja mana­
.stira 1536 i 1539 godine hiljade Ijudi ootall bez krova nad glavom. Sami
.l'Iedovnici veeinom sU dobijali i2xirZavarije, medutim dalelm veCi brqj
mana-stirske sluZincadi nije imao tu stew. Veza izmet1u raspada mana­
.stira i stvaranja zabrana nije uvijek bIla pravilno ocijenjena Nij~ istina
da opatijenisu od manasti.rske zemlje stvwrale zabrane•. Podaci koje •
imamo na raspolOOenju uk~ na to da je iii tom pogledu izmedu n'!dov­
nika i svjEltovnih zemljoposjednika postojala veoma mala radika.
Ustvari, veCina manastirske zemlje hila je data·pod zailrup ilisu njoni
-upravijali olrolni sitni zemlijloposjednici, dok su se ·rEdovruci pretvorili u
.cisto parazitske Tentijere. Ali poslije nlSpuStanjjla manastira veei dio
:mana.3tirske zemlje pao je u ruke zemljoposjednika novog tipa, Ijudi ikoji
su vee skupili znatan kapital i kupili ova imanja je!ftino, sa ciljem da
.ih ekspioatiliu do najviSeg stepena. Ovi novi vlatmici crkvene zem:ltje bill
su J!judi koji. su brzo preduzeli sve mjere u tom cilj'll, dajuei svojim
konzervativnijim susjedima primjer, 'koji!SU ovi bili sprernni da slijede.
r·-~ Iz svih .ovih razloga Engleska se u prvoj pOloviini SesnQestog vijeka
I sukolbila sa problen.om ogromne annije nezaposlenih za k«;lje se nigdje
. nije moglo naCi pOOlla. Vremenom je njjlih ill njihovu djecu apsorbovala
rastuca tekstilna indtwtr1ja i trgovaCka p:reduzeea ugradovima, ali to je
bio spor proces, a drzava ·nije mogIa. uCiniti..tiiSta da ga ubrza. IzI.az iz
situacije pottaZen je na dva naCina': doooSenjem wonakojim se ogra­
nicava pretvaranje obradive zemlje u ?abrane i strog:im zaikonima protiv .
nezapos1enih, zrtava te· politike. Ni jedna ni' druga m(jera nije ima1a
uspjeha i ~to ponovno donoSenje till zakona AWkaz~e da su klIba poku­
:saja propala. Vee godine 1489.4onesena je tiredba :kojom se zabranjuje
ruAenje kuea kojima pripada 'nqjtiiarUe 20 jutara zemlje. Drugim ured­
bama pokuSaIo se odrediti izvjesna pr.optri'cija izDiedu Zi1xi!m zasijane
2Jemlje' i paSiljak.a i ograniciti br.oj 6vaca koje ledan seljak Slnilje da
posjeduje. Sve su ove uredbe ignorisalne, ii jednootavnog railOga Sto su
Ijudi koji su trebali da ih .gprovode u ZiVbt, mirovne sudije, i sami bili
-veleposjednici kojima su zabrani donosili profite. Ono 8to je rasruci kapi­
talizam svjesno i nesvjesno traZio nije· '11 8Va!kom slucaju bilo slobodno
i napredno seljastvo - »plug u ruk:ama vlasnika«, kako kaZe Bekon, ­
'Vee »poniZavanje i robovski porozaj narOOnih masa, n1ih:ovo pretvaranje
u najamne radnike, a njihovog 'l"ada uka.pitak (Marks, Kapital I).

110 ISTORIJA ENGLESKE
U tom c.:ilju doneseni niz krivicnih zakona protiv nezap'oslenih imao:,
'Ie mnogo viSe efekta, rna 'koliko oni bili beskorislni kao mjera prCitiv
nezaposlenosti. Godine 1536 naredeno je da »upornim skitnicama« treba
otsjeei uSi, a smrt je uvedena kao kazna aiko sa ovaj prestu'P ucini tri
puta. Godine 1547 svako ko bi odbio da radi bio je osuden da bude rob-,
Onaga ko ga prijavi. Bio je primljen da radi pod ibicem i okovan, a onaj
koji bi poikuSa.o da bjeZi bio je progon/jlen, vraeen i zigosan usijanim
Zeljezom. Godine 1572 prosjaci koji za to nisu imali od()lbrenja, od cetr­
naest godina pa nadalje, bili su bi-cevani i Zigosaniukollikose niko rue
ponudi da ih zaposli. Za sljedeei prestup treba:lo je da budu pogubljeru
ukoliko ih neko nije zelio uzeti u slu2Jbu. Za treei presrup bili su bez
milosti pogublijeni kao zloeinci.
Vee krajem stoljeea moZe se zapaziti promjena. Gradska industriska
predu'2lEi:a apsorbovala su veliki dio ne~a:poslenih, a nasgl'i. porast gradova
prouzr()lkovao je povecanu potramj'll h:l~eba, mesa i ostalih namirnica.
Posljedica toga bila 'je da je zemljoradnja opet postala unosna i stva­
ranje zabrana za '(Wce pcistepeno 'prestaljalo. Ali treba naglasiti. da ovaj
procesmje bio jednostavno pretvaTanje obradiive zemLje u paSnjake, a.
zatim obratno, pretvaranje paS-njaka u obradivu zeml1u. Bio je to proces
pretva;ranja mtnog zemljoradniCkog liOStjleda .u velilru stoCarsk:u farmu,
koja je kasnije ponovo pretvorena u zem1joradnicki posjed, ali ovaj put
u kapita1.!i.stiCki veleposjed. . Za vladaviine mladng Edvarda VI nesuglasice u Savjetu oslabile sri:
U posljednjlim deceIrljatna stoltiie6a nastala je Cak i izvjesna nestaSica
struoCnih poljoprivrednih radniika, posljedica !&tvaranja zabrana zbog kojib.
su Ijudi morali napustiti 'SVoja imanja i traZiti posao u gradu. Godline·
1563 i7ldat je Statute of ArtifiC'e"rs kojiro se nareduje da svi fi2li.cki sposobni
lliudi, m'Uska:rci i zene, ukoliko niw na drugom mjestu zaposlerii, moraju
raditi na poljdma -/lko bude potrebno. U isto vrijeme mJ;r-OVII1e sudije'
morale'su se sastati. svake godine i utvrditi maksimalne nadnice prema..
tome da :J.ii. je »godina 'hila rodna ili ne«. Cesto je naglaSavarno da ova:j
d.ekret nije imao za cilj da smanjinadDice, iako je njegov stvarni rerultat
bio da ISU pretstavnici poslodavaca dldbili moguenost da odreduju ma:ksi­
maIne nadnice i kaZnjavaljfll sve one koji su plaeali ili pTimali nadnice'
iznad odredene visine.
. -~ Nekol.i:ko godina kasnije, godine 1572, donesen je dekret 0 priku­
; pljanju obaveznog poreza za siro:m.aSn.e. Svaka opstina bila je odgovorna
za siromaSne na svom terltoriju i svi sirom.asi na koje Be pore:<; odnosio'
: mogli su biti vraceni .u svoje mjesto rodenja. Joo poznatiji Zakon 0
"siromasima (poor Law) iz godine 1601 same je regulisao vee pOlStojeeu
praksu i sadrZao je odredbe p:rema .kojima se svaki siromah mogao'
odrediti na »odgovarajuci posao oko prerade irana, Jkonoplje, vune, konca,.
zeljeza iostale potrebne robe i materijala« i odlJ:'edbe 0 slanju I9iTomaSne
djece na izucavanje zanata. Iz ovog dekreta razvio se citav sistem poreza .
za siromaSne, radnih kolonija i sirotiSta pad upravom crkvenih vlasti kojli.
se zadi'Zaosve dok ga udar Indus1riske reViOO.ucije mule ooistio.
. Karaikteristike socijal:nog zakonodavstva druge polovine Sesn.aestog
vijeka ukazujuna to da se ovaj problem izmijeruo, da je proSao period. pri­
r·...­
:tnag)..e.~um~~ k:!g~a kao i period bezobzirnog, .razbojniekog prisva-·
\
janja zeiii1je. BurZOOZija jevec·osigurala ev:rstu bazu i dovoljan kapital za: '
\ obezbjedenje stal:ne i automatS'ke akumulacije putem zakonske i mime
.!:'::,~:'l:;,lf.'!",r/~~t"·:·,..,: 1: .
NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA lit,
eksploatacije klase bez vlastitog imetka, kuju je stvorila. Pobjeda u
sv.a.kom slucaju nije izvojevana bez oeajniCkih borbi, Ii. na zavrsetku
°
od!j1eljJka ovom periddu sesnaestog vijeka po1;rebno je spomenuti i llJek.o.!.
liiko seljackih :usta.naka. Prvi 00 ovih ustanaka, koji se svojom pojavom.
raz1ilruje od. osta:liih, bio je ustaruik zvani »Hodoeasce milosrda« (Pilgri­
mage of Grace, goo. 1536). Bio je to ust;vari Teakci.onami katoliCki pokret
sa Sjevera, predwden polufeudalnim ple:rmtvom iz tih krajeva, koji je·
imao za cilj da sprii,jeei Reformaoiju i ra9puStanje manastira. Medullin,
iako su vode bili plemiei, masovnikaraikter ustanka uka'Z/uje na duboko­
nezadOV'Oljstvo n~roda: NajveCi dio pobunjeniCke v~\Ske saeinjava.lJi. su
ugr-oZeni i sa zemlje otjerani seljaci. Vlarla nije ima:lla stalne a!rmije kO\ita
bi se mogla suprotstaviti pobunjenlieima i spasla se zahvaljujuCi lskljuciyo
dvjema okolnOstima. Prva od njih je podrSka k<iju su joj pl'l.LZile jume
i istoCne pokrajme, posljedica V'jerovatno, slam uspomen.a na dane­
Tautona. Druga je -hila neobiena prostoduSnost pobunjen.ika, kojii su se
upleli u duge pregovore s v'liadorn, tolrom kojiih Su se njihove snage­
osipale, a v1adine jaCale, dok se koo.aeno nisu naSli lice u li'Ce sa brqjlllo;
znatno nadmoenijim nepnjateljem i bili brzo razbijeni. Od terora lroji
je uslijedio patile su podjednako i vode i narqd. Sve do kraja vladavine­
Henrija VIII Engleskom je vladalo nasi1lie i usavrseni sisbem uhoda i.
agenata.
cvrstu ruku vlade i doolo je do mnogih ustanaka. NaJjznacajnije od njili
su pobune u Devonu i Kornvolu i druga u Norfolku, obje godfue 1549.
Prva pobunar je, kao i »HOIdoCaSce milosrda«, bila po ooliku katdlli.Cka,
ali je po sadtiaju bila vfuSe naxodna, ~ su gornje klase bile suvi.Se zauzete
'podjelorn ci'kvene zemlje i nisu zeljele katolicku J;'esta.uraciju. Zapad Be
restoko protivio-.Reformacij-i iu KornVdlu, gd~e su Ijudi joo uvijek g'l:Worilli
keltskim dijalektom, novi engleski molitven:i!k 000 DIE! veom.a:hepopularan,
jer je bio isto tako nerazumljiv, amanje blizak narodu nego latinska
misa koju je zamijenio. Ovu p6bunu suzbili su !I.1jemacki placeni~ nakon!
teskih borbi u blizini Eksetera. '
NorfolSki ustanak: bio je po .kar~terUi>otPUIlo dxuk~ji, i on je,
pored ootanka iz 1381 gOdine, naljiZDaCajruji odrsvih en.g1esldh seil.jackih
ratova. Norfolk je 'bio,' vjerovatno, pokrajina' sa IlajviSe protestantskog'
elementa i ustanak je 'bio u potpunosti usmjerenprotiv zabrana. Istoena
Engleska sa svojom lijepo rarzvijenom domacom industrljom imala je
seljaStvo koje je joo uvijek relativno dobro Zivjelo, koje je svoju zemlJu
drzalo vee 'generacijama i bilo spremno da' pruzi brz otpor svakome. ko'
pokuSa da im zemlju oduzme. Postoje jasni ])(,ldaci da je ustanak vrio vee
dugo vremena prije 1549 godine, kad se na:kon jedn:og neznatnog inci­
d.enta razubktao neCuvenom~stinom,
20 juna nekolik9 lJj:udi iz Etlboroa (Attleborough) oborilo je noeu
ograde koje je neki zemljoposjed.tiik po imenu Grin (Green) postavio­
oko svog zemljriSta koje je pretvuiio u zabran. Sljedeeeg dana Grin im.
~<.
je savjetovao da sruse ogradu njegovog su~ nekog Keta (Kett) , sa
kojim je bio u zavadi. Ket je doeekao Ij:urle na mem svoje zemlje, priznao . .1.'
,,~, .
svoju pogreSku. mazio svoju za!ioot i ponudio im se za vodu ustanka.
protiv cijelog sistema zabrana. '
i~<'
~'
't;;\"'") .
112 ISTORIJA ENGLESKE
Njegova uloga u ustanku je nejasna. On je bio zemlj0p9Sjednik,
.clan stare norfol.§ke porodiee, i maZe se vidjeti da je tokorn cijelog
ustanka sav svoj upld.v korimio u svrhu srnirivanja i tupljenja njegovog
Jdasnog karaktera. Mogio bi se posumnjati da je relW iskoristiti ustanak
za neka li6na razraeunavanja sa pripadnicima svoje klase. On se I ipak
pokazao bo Sposdban organizator, i uskoro Ule armija od 20.000 ljudi
bila spremna za napad na Norvic, tarla drugi grad po veli.cini u drzavi.
-ovaj broj dokazuje da je Citava pokrajina bUa pod oruzjem. To se jasno
viidi kad se ovaj broj uporedi. sa popisom izvrSenim od strane vlade u
.svrhu odredivanja broja vojnika k()lje Norfolk. u slucaju rata moZe staviti
vladi na TaspoloZenje. Njihov braj ocijenjen je godine 1557 na 2670, godine
1560 POVeCaill je na 9000, i to je najveCi braj. koji se uopste spominje.
'Treba dodati da je to bilo optimisticko nagadanje - l~udi na papiru, a ne
lJijudi pod oruZjem.
Norvic je zauzet 22 jula i uskoro nakon toga razbijen je i odred od
1200 lIj:udi koje je protiv ustanika poveo markiz od Northemptona. Vlada
je apremUa jaku anniju ad 12.000 ljudi pod komandom grofa od Vorvika,
poznatog ikasnije kao vojvoda od NOItamberlenda; SpOsobnog generala i
vjerovatno najveeeg lupeZa koji je ikad vladao u Engleskoj. Nakon bitke
koja je tl"a[jlala dva dana Vorvikova njemacka ikonjiea razbUa je seljake.
Ket i njegov brat pobjegooe iz bitke,lIOStavivSi BVoje'pristase da se snalaze
kako znaju. PreosWi UBl;aniei skupili su se iza barikade nacinjene od
kola i takose herojski branili da im je Vorvik marno obecati amnestiju.
'Tek tada su poloZili oruZje.
Ket i njegov brat bili su progonjeni, uhvaceni i obj~seni kao i stotine
.drugm. NorfolSko plemstvo, uplaSeno otvoreno klasnim karakterom
'ustanka, zahtijeva!lb je opsti pokolj, - cak ni Vorvikova krvoloenost ih
-nije mogla zadovoIjiti.. KroIrika koja opisuje istoriju ustanka kaze da ih
je Vorviik moran upozoriti da su seljacl izvor njihovog blagostan~la, pitajuCi
ih izravno: »Hoeete li vi biti oraci i obradivati vlastitu zemljU?«
Iako je bio suzbijen, ustanak je imao nelrolliko znacajnih posljediea.
On je dopri:nio cia se zaustavi dalje prooirivanje ZQlbrana i dao Istoenoj
Angliji pretefuo zemljoradniCki karak1Jer, tkoji je dugo vremena oeuvan,
i kOlja je radi toga postala jedno od glavnih uporlSta Par'lamenta i najna­
prednijeg dijela Nove uzorne arnrije u GradalOSlkom ratu. Neposredna
posljedica ustanka bio je pad vlade protektora Somerseta,19) aristokratskog
demagoga, .koji je pokazivao viSe volje cia pregovara sa ustanieima nego
da se protiv njih bori i za koga su plemiCi surnnlj'ali da zeli sprijeCiti
dalje stvaranje za:brana. Na njegQVo mjesto doSao je Vorvik, ali je ion,
cetiri godine kasnije, skupo platio za svoja nedjela u Norfolku. Kad .je
Edvard VI umro, godine 1553, Vorvik je proglJasio Ledi Dzejn Grelj (Lady
.Jane Grey) za kraljieu umjesto Edvardove sestre Merl. Merl se sklonila
u Norfolk, gdje je - tolika je hila mrZnja protiv Vorvika - 'OVa najpro­
testantskija engleska pokrajina sloZno stala na stranu katolic-ke kraljiee
u borbi protiv ovog samozvanog borca za RefOTII!-aciju.
• '0) EdwCllTd Seymoor, vojvoda od Somerseta, dobio je od Savjeta titulu
Lord Protectof of the Realm (doslovno lard zaStitnik kraljevine), ubrzo se
oslobodio njegmre Irontrole i ilZivao gotovo kraljevsku vlast. Oliver CromweU i
-njegov sin Richard uZivali su titulu Protector of the CommooweaZth; njihova vla­
.daviria u istoriji se naZliva Protectorate (primjedba prevodioca).
NOVA MONARHIJA .IBURZOAZIJA 113
4. MONARHIJA TJUDORA
' . . : Henti 'VII, osn:i:vac nwemonarbije; bio je u punom smislu te rijeru
Sitnbolicna lienQSt.Osvojivm, kra:Iij~ "vlast siIo.m OruZj~_~Cvrs:ijQ ju J£L..
~ojim ~~_~~,~<J.Il:<»p!J?, J~s!!yQffi.,..J:1iP~Q~..iiom Lj.!l?1.iE~J;.
l~sposoban vOJnik, lIll'ZlO Je 1.120Jegavao.rnt, Jet JIB iaf1i~o hOvaea.
$poosoban pOslovni ooVjek, upravlj!'l-O. je 'i eksploatisao svqj:u zemlju isto
. tako st:hlcno i prOIlliSljeno kao sto su kapital'iSti-veleposjedniei upravljali
svojim·imanjima. Bio je Zivo utjelovljenje svih mana i vrlina. nove pro­
dome burZoazije. kdjaje napredovala pod z~ti.ltm Tjudora, ciji je repro
bio ~bilan zahvaljujuci njenoj podric<i. ..
,. N{t~ sV?,je v~~~~t!!I.-eo j~,~~ .. ~~., P?s.~j" je
Ji.~lil .. OP~Ol~ part1Tcr.nJeg()IVO pravo na pnJesto ruJe hilonaroclto Jako
i testa je javno ospOravano, joS~ ..tral.a!i neredi, koji sU karute­
risali Citav period Rata dvaju fiiza. Ali .imao je TiZVjesne prednosti. koje
8U to kompenzovale. Od:nos snage krurie i plemstva znatoo !:Ie izmijen:io
u korist kruDe, ne sarno zbog toga S1XJ,su mnage plemiCke poroda.ee
izginule u ~1lovima i sto je dOlSta poloZaja kd~ jedrZalo_vlSe' plemstvo
~~~~X:;~%~,~~~~~ja~b~je-"
'-OSim .toga,'. --e"'''' . :', 80 '.
~ DO ~ Ji!It_~.~_...;~aca, SUknara, .gradS
Y. • , •• "- " - ' , . ikih
zanatlija, . svih. onU:t koji,sucijeIlJiM. sig1pDosl~i-Wiia.Q·svega~-'bbjaJi
obnayljanja gradanskog rata.. VaZoo je zabiljem rla 'je ova podrMta l€ ola"';
zila kako od c:m:~~,'b~~j~.._.kqjIR~E@9P~~.~~J!!~ya:mo seoskooi,
tako i ad gr.adanSkesred;nje ik:lase. Sa ovam' podrikam HeD:rCje-'b16·-u
statlju'aa 'idL o...l.').a, ri'~__ jja ~]nrsti SV'alltil l5IitiSt OifCi'e-l
P§§ZI ~e ~jrJalli~'~Oji ee' traJati' 'StOilil~-~onarkJa
Tju"dora poCivala tl~ Da Cinj€mci da' je m'/.tfDa;ziia_~~~_klasa u
grad,uLi>~esiVltlije,.lW&.It~o na selu -:Q.i!i:t..ciovoljno j~da
odrZi na, vlasti ~ v~u koja·iOiTe:'mogJa-ooecati. da'& lqj omoguCiti
_ti
da iSe bogati, ali ipak· ne .to1.iko da hi mogJa zatraZiti dlrektnupoliti,cku
vlast kao ito je uCinila u sedanmaestomvij~ . _ :..' ~ ...
Pred Henrijem su stalj:ala'dva :zm.a:cajna'~a:I7,Vi lebw~jjti
nezayi~,:!ojniCku moe ~~l~:~~ ~toJ:ikg..~J~gatst.Yo
da 1?~,_~l!!:Qgao blH ~V:lS8In. Kako le us,pIO n.:,· .•. drugarn zadatku
jasno ~je ~mfeiiiEiistojeza dvadeset i' cetlii ~e SV'Oje vladavine
sazvao Parbnent samo sedam puta; a upoSJ.jedh,ji1r~ godina saroD
(iva puta. Njegov pm korak protivpl~bio-je ~. kOlj;imse
z~br~i'Uje ~~~e n.:a~~~yajzakon .oolimj~o. Be na'kfa~
IJevski monopo1 na artilJenJ'U, oruzJe, :kOJe~.'Udrugoj polovini petnaestog
vijeka matno us8.vrseno i hilo sposobnGda ,tlItl!iBti·svaiku sreldn.jevjekovnu
tvrdavu. On je razvio pravosudni autoritetKraljevskog 'Sa.vjeta, oformivSi
tako zvani Coort of Star Chamber,20) koji je imao snagu cIa bez odla­
ganja sudiprestupnicima kojisu bilidovoljno moCni da se suprootave
lokaJnim sudovima. VeISki i Sjeverniaavjet prenijei Su ovaj .aparat
izrayno u srce najnemimijih krajeva zemlje. 0Vli sudovi, kqj!i su uglavnom.
sudiJi plemicima., posta1i su neobicno IJOPularni i pod njihovim upUvom
lokalne pravasuOOe ustanove, koje.m za vcijeme anadrlje proolih godina
gotovo potpuno izgubUe svaki atitarltet,. postepeno, su 1!ie. QPet uzdigle.
.'
.") Vidi Glavu VII, odjeljak 4.'
. 8 - Isto!1J8 BDgleske
 ISTORIJA ENGLESKE
114
, Pored slabljenja starog plemstva Henri je pOOeo da stvara novo
plemstVo iz gornjih sldjeva srednjlh klasa, plemstvo direktno ve.zano za
krunu. Ove porodice, kao sto je porodica Sesil (Cecil), KevendiS (Caven­
dish), Rasel (Russel), Be'kon (Bacon) i Sejmor (Seymour), bile su sve nove
tvorevine Tjudora. Pravnik Dadli (Dudley), jedan od instrumenata Henri':
jeve finandske politike, bio je otae vojvode od Nortamberlenda, koga smo
vee sreli kao koljaea norfolSkih ustanika.
Dadliju je, kao i kaneelaru nadbiskupu Mortonu, povjerena teSka
dUZnost da sakuplli~ novae, stvair koju je Henri voilio dznad svega. Bile
su koriSCene razliCite metode. Patrlamenat je prisiljavan da izgIiasa poreze
za ratove koje Henri nije ni pomiSljao da vodi, plemiCi su za krSen.je
zakona placali teSke nov.c.ane kame, oiivjeli su stari porezi i takse, a
trgovacka klasa skupo je placala ikraljevsku podrsku Taznim iznudenim
zajmcwima i darovima. Henri je nakon smrli ostavio sumu 'Old nekih
2,000.000 funti, ogromnu sumu, koja tie u to vrijeme 'hila ra.vna petna­
estogooiSnjem oormalnoon kraltlevsk011l prihodu..
Medutim, Henri je u..vijek bio spreman da uloZi. novae u gradenje
brodova. On je, ikako je to re'ka() Bekon, »vOOio bOigatstvo i nije mogao
podnijeti. da trgovina zapinje«. Vamost 'koju Ole pridavao razvitku engleske
flote vidi se irz; toga sto je vearna rijetko prodavao oslobod:enja ad Za'kona
0. plovid1:xi, iako je to mogao pastati dobar izvor prihoda. politika nagrada
za gradenje 'bl"'Oldova, uvedenih za vlade Henrija VII, nastavljena je kroz
cijeli period vladavine 'Ilj'!ldora. Ove nagrade konaeno su dostigle odredeni
iznos od 5 silinga po toni za svaki now brod od 100 tona navise.
.' Qy~j .JPr~;;lyi,. p]ijedi, yjecifu raOOnima ,zauzeti covjek ucinio jl8 za
,ucvrSeenje 'qlOllarhije Tjudora daleko ville nego njegovi nasljednici. On
je Englesku posta'Vio na put opSte konsolidacije kojim su u to vrijeme
iSl~ sve velike centraJizovane drZaV16 u Evropi. Francuska, Spa.nija i ako
HabzSburga okupljene jUZnonjemacke ddave p()primale su postepen'O svoj
savremen.i obldk. S njima se, moZe se reCi, rodila evropsika po1itika, zna tno
razlicita IQd politike feudalline. Nove driave, 'koje vise nisu bile zauzete
svojom unutraSnjom konso.lidacijom i obuzdavanjem razorne snage feudal­
nog plemstva, poeele su da se medusobno bore za prevlast u Evropi. A
Engleska, ikq}a je tok011l Srednjeg vijeka stajala pri1ieno postrani, odbi­
jajuei tu i tamo udarce izvana, postaje dio EVFope u uzem smislu te rijeci
i upliCe se u ove komplikovane politicke bo1"be.
Prve gadine sesn:aestog vijeka ispunjene su komplikovanim nizom
ratova i sukolba, ali se u sustini borba vodi.la i'zmedu Francuske i Spanije
za vlast nad bogatim oblastima Italije i Flandrij1e. Daleko slabija po
bogatstvu i broju stanovnika od ovih drzava, EngleS'ka U~ postepeno
razviJala politiku .c.uvanja ravnoteze snaga, 'koja se 'k:o!d engleskih politicara
pretvorila u cvrstu tradiciju. Osnova ove pdIlitike bila je: onemoguCiti rna
kojoj sill u Evropi da postane odvee jaka, stvaranjem i OOrlavanjem
.dvaju grupa otprilike podjednako. snainih, poddavanjem jedne, a zatim
druge grupe i ne d~voljavajuCi nijednoj ad njih da sa sigumooCu racuna
na stalntl pj)tporuEngleske. " dtijt1ci taCan sastav Savjeta. Za Henrija VIII, Jl~prije Vo1sej, a kasnije
. PrVi i jecIan od hajootroumnijih aktera ove igre hio je kardinal
Volsej (Wolsey), pm ministl!l''f za vrijeme prve polovine vlade Henri:ja
,< VIII. Od ,~Trre: 1509,kad je Henri stuP1Q na pcijesto, Engleska je obicno
podrzavala Spaniju i hila u ratu sa Francuskom. U ovim ratovima boo
nezakonitu, a kasnijeza zakonitu djecu (piimje!iba pisca).
NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA 115
je malo istaknutih dogadaja, ali njihov nusprodukt bio. je straSan poraz "
u borbi sa Skotima kod Flodena (¥lodden) godine 1513. Poslije bitke kod
Pavije (goo. 1525)" naikon ~oo je Spanija postala gospodatr Italije, evrop­
:ska .situacija se izmijenila. Spanija, sada ujedlnjena .sa' Habzburzima,
potpuno je dominirala Evropom i bilo je jasno da Engleska, sada viSe
nepotrobna, neee imati udjela prlliikam. podjele pljaCke. Zbog toga su
,Volsej i Henri poeeligravitirati prema Francuskoj, ubrzavatt.uci time
razvoj politicke situacije u zem1ji kOja Ce odluCno djelovati na razvoj
, ,
i karakter Reformacije u Engleskoj. ­
. Prije proucavanja Reformacijepotrebno De nesto, reCi 0 karakteru
drZa,vnog aparata kojim je vladala monarhija Tjudora.
:~,Iako.su fie oslanjali na burzoaziju kao glaViI):u.podrSku, Tjudorisu
se malo kariSti:l!i. Parlarireiritom. Parlamenti I9U saiivani samo od Vl'emen:a
~do· vremenada izglasaju poreziii kad su bili potrebni :za specijalne
zadatke, kao sto je naprimljer bilo,davanje,saglasnosti.,za prekid.s Rimom.
Njihova nezavisnoot bila je mala, interes za njih neznatan i duga razdoblja
izmedu njihovih zasjedanja gotovo Be i nisu oSjeCala. I pored toga konsti..
tucionalne forme bile su paZljivo cuv.arre, i upravo zallo stose Tjudori
nisu mora:J[ bojati Parlamep,ta, njegova politiCka snaga De - teoretski
- j'oo viSe porasla. Ser Tomas Smit (Sir Thomas Smith) je, piSuCi
godine 1589, ovako objasnjavao:
!'----__ . )} NajviSa i apsolutna moe u ikraljeviui Engleskoj u rukama je Parla­
nenta ... Parlamenat ukida stare zakOlle, donosi nove, nadzire ono sto
~ , uradeno i odreduje on'O.goo treba da se uradi, mijenUa prava 1 vlasniStva
j:~-vatnih ljudi, proglaSuje l';likonitom vanbra.c.nu djecu, 21) utvrduje oblik
religije ... donosi presude i daje milost onima koje kra.lj zeli da predvede
.sudu.Ukratko reeeno, sve Sto je nekada rimski narod mogao da bilo
u centuriatis comitiis-u iIi tributis-u uradi, lsto mo:ie d>a uradi i englleski
Parlamenat, koji pret,stavlija i glavu i ujelo. kraljevine i posjeduje eijelu
njenu moe ...« . . . , . ,
.. Parlamenat za vrijeme vladavin,e Tjudotakl:iOda je sakupljao
:rezervne snage za velike borbe Engleske rev<olucije.. "Za direktnom V'liaSeu
bUrZoazije najviSe su teZill gradani Lond6na, kojiIDa su se Tjudori uvijek
paZljivo udyarali i sa kdj!ima su se uvijek ,savjetovali. London, veliki i
nemirni grad, bio jeuvijek snaga sa ikojom .je morala raeunati. vlada ko.ja
nikada nije imala solidne stalne armije. '
SvakodnJe<vni pooao vlade pao je na kraffijevmte savjetnike. Feudalni
Veliki savjet padao ije sve viSe u pozadil;lu kako se Parlamenat razvijao
i poslije vladavine Hemija VII nije V'iSe~van. Radni ~vjet se zadrZao,
'11ekad kao malo tijelo kraljevih imbranili savjetntka, a nekad kao skup
viSih . barona. TOkom petnaestog stol~eCapravo krone da saziva i bira
takve savjertn.ike bil'O je osporavano' ad mane plemstva, kaje o~ srnatralo
·d'a ima pravo da bude sazivano i kOIlBUltoVano, niedutim HeIlri VII je
usigurao 'pravo da sam b1ra svoje" savjetrii:ke. On ih je birao iz sirokog
kruga V'hadinih cinovnika i ,iskljuCio je rimoge magnate, nikad ne odre...
Kromvel, prisv()jili su za sebe monopol na kraljevo povjerenje, ali godine
C'
'~:"
all I Meri i Elizabeta bile au odlukolii. Pi)flamen1a najprije progla.sene 1.8
":,
8,*

116 ISTORIJA ENGLESKE
1540 formalno je osnovan Tajni savjet (Privy Council), koji se sastojao
od najj:vism vladinih cinmrnika, poneSto sliCan savremenom Kabinetu,
s tom razlikom sto nilje bio odgov-oran Parlamentu nego kralju, koji, s
druge strane, nije bio obavezan da se savjetuje niti: da prima savjete.
Savjlst je razvio Citav niz komiteta sa ·specija:l!nim zadaeima, old kojih
su neki imali sjediSte u Vestminsteru, a drugi obilazili ze.r:nl(j'll. Ova tijela
imala su svoje prste u sv:irri pojedinostima adroinistracije, tako da su
Savjet 1 njegovi ogranci udarajuCi temelje savremenom Kabinetu sadrZali
u sebi i prve elementle 'birokratije.
TijesJ10 vezani uz Savjet, koji die veoma tacna!i pazljivo kontrolisao
njillov rad, bUe su mirovne sudije (Justices of the Peace). Birane vecinom
it redo-va manjili zemljoposjednika, ove sudiije, koje su pastoja1e vee od
vremena Edvarda III, d-obivale su sve veeu vlast sto su viSe slabile snage
plemstva, kqj~ sada nije viSe bilo u staJnju da stoji u polirtlickoj opoziciji
prema· kruni. SudiOe' su bile moene jer ell pretstavljale klasu koja se
uzdizala,a i zbog toga sto su imale svesrdnu poilrSku Savjeta. ZvaJ.i su
ill »Tjudorova djevojka za ISve«, i njmove funkcije bile su mnogobrojnije
nego danaSnje. Pored toga sto su zaajedali, imali su dufuost da odreduju
nadnice, prikupljaju porez za siromahe i sprovode u djelo Zakem 0 siro­
masima; da ~ bririu !Za odrZavanje puteva i reguliSu trgovinu i industriju.
Od Savjeta su im stalno stizale nove i nove direk.tive, i oni su stvarno
postali izvrsni organi drZavn<Jg aparaU;l., a njihova dum06t - nepIaeena,
gradanska sIuzba sa sirok;im iako neodredienim pravima i zadacima. Odgo­
vornost lroja je preSla na surliije mnogo je doprinije1a politiCkom ZJJ:La.tajj!1l
niZeg plemstva u pokrajiruuna, koje je steCeno i1Skustvo ubrzo. naucilo
da koristi za svoje ciljeve.
U porectenju sa danaSnjim uslovima viada Tjudora bila O!e jeftina
vlada. Nije bilo prave 5talne armije, osi.m DJekoliko garnizona van Engle­
ake i neSto tropa duz sko.tske granice, a bro] placenog CilnovniStva bio
je mali. A.'lJi s obzirom na srednjevje'kovne standarde bila je prilieno
skupa, i trrekovi su ubrzo prerasli stare izvore prihoda koje se od Sred­
.njeg vijeka g<YtoVo. i nisu pronrilj'enili. Henri VIII je na poCetku vladavine
raspo.lagao ogromnim blagom koje je naJSli:je.dio. od svog ~a, ali ga je
uskoro potroSio. Eklstravagancije po. kojima 'je poznat nisu bile sarno izraz
njegovib licnih slabosti vee su imale i svo.je politiCke uzroke. Evropski
kra:ljevi nas1Jojali su u to vrilj:eme da privuku plemiee na svoj dvor i da
ih, pretvarajuCi ill u svoje dvo.rjane, oslabe kao. politicke lSuparnil\:;e.. Za
ovo su bili nuW veoma veliki izdaei, a kraljevi i plemi6i su se u sve
veeo.j mjeri uzajamno natjecali u raskOOi. Tamo gdje su feudalni plerniCi
Po.kazivali svoju moe brojem naoruianih slijedbenika, n.jihovi potomci su
se medUS{JIbno ocjenjivali prema odjeci i luksuznom uredenju kuca. Ova
pdlitika bila je neobicno skupa, a Henri, uvijek spreman da politiCke
potrebe razvije do prave manije, kao da je uZivao u tome da besko.risno
rasipa svoje prihode. Usto su 5e ratovi, do kojih ga o:e dovelo kolebanje
politickih snaga, pokazali kao skupi i nilSu dcmi~eli nikakvu do-bit. Konacno
su se, ikao rezultat priliva zlata i srebra irl; Amerike, poveeale cijene, bez
ikaikvog odgovarajuceg poveeanja prihoda. .
, Henri Be uskoro. naSao u financiskoj krizi. Nije mogao smanjiti svoje
izdatke, imorao jepr6naCi nova vrela prihoda. Njtegova prva mjera bila
3:e zapJ.:ijena manasti.n9ke zemlje (1536-1539), koju je em smatrao. kao
'';.
./
.f"
NOVA MONARHLJA I BURZOAZIJA 117
prihod umjestokao kapita:l: i koja. je veeim dijelom ra!!prodata u toku
neko.liko godlina. Njegova posljednja i nAj§tetnija mjera bila je 0'110 sto .
"
danasZo.Ven1o inflacijom, a Ilto setaQa zvalo. smanjivanjevrijednosti
,
no.vca. Sv:ako smanjenje don~je ,rladi izvjesnu' nepoorednu dobit,
medutim poveeanje eijena koje je slijedilo uCi:nilo je situaciju joS, gorom
nega sto jehUa te je bi:lo. neophodno dalje sniZenje vrijednosti novea.
>Godine 1527 u 37 Sifinga skovano je 11 1/12 unci srebra i 11/12 unci osnov..,
:no.g metala. God!ine 1551u 72 silinga skovana tJe 3 unce srebra i 9 unci .
IOSnovnog metala. To znaCi dB. je u toku jedne generacije n(JIVaC pao' na
sedrninu svojepoeetne vrijednosti UtrgOvini je nastao haas, eijene su
naglo rasle, a stvarne narlni'Ce pos:tajale I9U sve niZe. NOV'diskovani novae
postao. je predmet potsmijeha. Lejtimer (Latimer), go.V9reC1 1549 godine
:pred kraljem i Savjetom, • inogao a da ova ismijavanja ne ponovi:
»Mi sada limamo lijePi ma1i~,stvarno veoma lijep. Ja i:maIU
:saroo. jedan, i jucer sam ga ostavio na stranu ttl ne placem pod stare
,dane i Vljlerujem da 6e ga neko. htjeti: uzeti CistoCu 9l"ebra ,ne mogu da
vidi.tn ... «
Sredino.m stoljeea smanj!i.vanje vrijedn~ novca prouz.rolrovalQ je
;gye veee siromaSenje na:rodn:ih masa, a postalo je nezgodno i zatrgovce
i zemljaposjednike. Godine 1560 prvo djel'O Elizabetine vladavine bilo
je Po.vla6enje ejelokupnog iskovanog no.vca. Novi novae zamtjenjivan je
pri:bliZno za vrijednoot srebra u staram. n'Ovcu i v'J:ada je stvarno.imala
''koristi Old -ove mjere. PosIjedi.ca toga nije bilo. Smanjivanje eijena, vee
.njihova sta'bilizacija na postqjeCem visokam nivou. Ova stabilizacija, kDja
je doSla pred kraj perioda stvaranja zabrana i konfiskacije ,crkvene
, iIno.vine, oznacuje' definitivnu kOlllSOlidaciju poloiaja lnirl.'Oazije u Engle­
skoj na poeetku ere Oruianih borbi sa Spanijom za iintenzi:vnijll ko.~enUle
-svjetsldh trZista. '
,5. REFORMACIJ A U ENGLESKOJ
.. .. Srednjevjeko.vni papizam mo je cen'1ir~ meQunarodna orga­
nizacij~ kojoj je uspjelo da, u we bOga, uspostavi: neobiCno una5alIl oVo­
zemaljski mo.nopol. Cak i u vrijeme feudalizma'ovaj; lilo.nopo.lkako ~o
'vildjeli, 'bio. je trn u oku nmagim kraljevima I wJ:ikaSima. Stvarandem
c~ntralizovanih naciOhalnih driavamQralo je dOCi do opSteg.i o.tvorerwg
.sulroba, jer je ruSenje papmsq mQllopola bilo'nUZa!n ·korak ka stvaranju
.. a~lutistiCkih monaxhija. U i$o vrijeme degenerac:ija i ogromno bogat­
stJh erkve daprinije1i su da ona postane lak i priV'Jaean plijen kraljeva
i velepoSjednika. P!:Q~tan1;t;ka.:_ ~formacija bil:!j~ zbog toga u suStini
j>Oli·ticki~t u r~u; S!lSf;avni dio duge'iJ)Otbe kapi~e
-I.- klaSe-za- osvajanje vlasti. 211) - - - "" _. ' . , - .
'Ari~izam prema papmskom moolQpOht izraiavao se ria rame
·nacine, ,ne uwjek u obliku otvo.renog'sukoba. Najveee sile, FrancUlSk.a i
Spanija, nisu nikad prekinJJle s pap:iz:mt:ml jer su se nadale da ce moei
da ga nadziru i iskoriBte za svojedLJeve; kao 81;0 su radili f,rancuski
kra1jev:i dOk \SU pape ZiVjele u Avinljlonu. U iesnaestom vijeku iborba
") U kapita.J.is1:i~ku klasu ovdje se ubraj8ju i novi kapitalisti-zemijoposjed­
:nici (primjedba pisca). ' ,
 ,

118 ISTORIJA ENGLESKE NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA 119

iZtDlf!du Franeuske i Spanije u Italiji bila je u velikoj mjeri borba za neki kompromri's. Ali za Henrija ovo je bhla probau.)rojdj' mjeri mooei

nadzor nad papom. U svakom slucaju me su bile dovoljno jake da od , utieati na papu. Kad...ie... ·ustanovi9·dq:seu. Wmj)Qgledu niSta ne moZe

njegai:znude veliki dio pljaeke. I Karl'o V Spansld i Fransoa I francuski pCl'1tiCi, odluCi~ je da_..p.re~e=s_~iInqn. Bila je to. i pmba Volsejevih

primali su, naprimjer, ogromne svote za' dozvolu prodaje oproStenja od· diploma1slml· Sj:>osobn<l¢i, 'te. je nii'koil neuspjeha hio uklonjen sa svog

gI'ijehova na teritoriji njiliovih kraljevdrna. Isto tako i Habzburzima je ·poloZaja i umro ·upravo ·na vrijenie da izbjeg.ne smaknuce. Henri s.e

bIla potrebnapodrSka pape <fa odrie vlast nad velikim brojem knezevina obratilo na svog surovijeg oo.vjetnika, covjek:a koji ce sa mlanje obzira

koje !SU sacinjavale Sveto Rimsko Carstvo. Na otvoreni otpor bile su '{
t!~---uajel(q>lanove- koje ]e·Ri;.p~ za klOO.f~actlu erkvene 1

prisiljene siromaSnije i nazadnije zemlje, Skotska, skandinavske zem.lje ma:naStirSk¢1ffiovme. Bio :jIeI to Tomas Kromvel (Thomas Cromweli1),.

i male kraljevine i vojV'<l<lstva Sjeveme Njemacke, i u veCini ovih zemalja tiPl'ciir;)~Ovi OOvjek«, Cije mjesto i-Oae.nlaToogoja n'ilko nije taCno mao

Reformoo.ci~a je poprimila Siroki narodni karakter i demokratske focme'.

i koji se obogatio na naj<sumnjiyiji nacm.

Engleska se po moo i bogatstvu nalazila negdje na lSl'edini izmedu

ovih eklstremiteta. Vo1sej i Henri VIII vt~rovali su ispocetka da se mogu
boriti sa Spanijom i Francuskom za kontroo.u nad papom i tek ·kad su se

~~
razoCaxali poduzeli sti prve korake u eilju oslobodenja Engleske od
papinskog naJdlzora. U Englealroj Reformadja ispoeetka nije bila narodni
,ppkret i u nekim svojim vidov.i!rna naiSla je zaista na otpor veeine naroda.
~ I ~
:Reformacija je imala tri· osnovne teinje, koje nisu nuino zavisile jedna V) ~~
; od druge i za koje se nisu bori1-et iSte klase. Prva je prekid s Rimom i s ;;,,~' ~:~
.: tim u yezi prestanak pla.canja ogromnih svota papama, druga je konfiska­ ";Ie ~ .
; cija crkvene zem1je i iinanja u Sain.oj Engleslroj, a treea je pobjeda
. teoloSke dogme poznate pod i,m.enom protestimtizam. .~Q,.~ ~l
..::{~~ t.I
- Prekid s Rimom bio je teZnja gotovo cijelog naroda. Vee smo vidjeli ~~ '~
da su stalna i.Znudavanja od strane papine stoiIi'Ce hila omrznuta: cak i od ~ 2
t>...... ,l.t)~~
velikog broja sve~tenstva, i kad Be godine 1531 Henriproglasioza pogla­ ·N·~ ~ I'i
v:.~a Cl"kve, bilo je veoma malo opozieitje, osim mOOu redovnicima. KOIrl­ ~ &,. ~li
~iiO.ija crkvene zemlje bila je, sdruge strane, dtjlelo krune. i imucne
kl~ i bila je nril6g0 nirulje pOipulama, te je dovela cak i do oruzanih
~~a, 00 kojih lenajvamiji Hodoeasce mHosrda. Teolooke p:romjene
djelo su srecdhjih i niZih klasa, kdj~ su oCuvale U'oenje Vikl'i:fovo i pozdra­
vile ucenjeLuterovo. Protestantizam je nikao kao jedinstvo ideja koje
su inspiIisale masoyni poikret, a kako je u Engleskoj Reformacija namet­
nuta odozgo, u poeetku je sporo napredova9. Veeina naroda ostala je
katolicka po \/'jeri iSVe dok se katoll.icizam nije diskreditovao 'Svojdm vezama
sa nepri~ateljskom Spanijom.
.- Godine 1526 Henri je ·za.Zelio da dOibije razwrd, braka od; svoje zene
Katarme Aragonske ill, taCnije receno, papinsku deklaraciju kojom se ovaj
braik proglaSava neva.ZeClm jer je Katarina ranrjie bila rena Henrij'e'Vog
:brata Artura. Za ovaj razvod postojala !SU dva odliena politicka razloga.
! l{oo prvo, Katarina je bila spanska prineeza i u sesnaestom vijeku
\kr81jevski brakovi bill su poznati kao odlii!an metod za ucvrscavanje
~aveza izrnedu drZava. U vremenu k~d je Henri pmniSljao na savez sa
/ Francuslrorn ovaj brak, koji ga je vezao uz Spanijjiu, bio je veama llIezgo­
. dan.Drugi je razlog bio sto Katarini nije usp.jel0 da r\>d.i mookog prijestol­
;/ ..na9lljednika, a nije bilo n~ da ce ga roditi
HeJ;1rl je O<Lpape KIementa VII zatrazio razvod, i pod normalnim
ok.olnostima lOW rou sigilrno ne b:i bilo uskra-6eno. Medufun,. Rim je
~527 godilne7~~?~~!? OR11a~kanodstrane njemackih i Spansktb. arrrUlja
1 Klement,. ·lew>.tv~I?: mo z.8trobljenik u, rukama Kaiarininog mavea,
Karla V. Zato je o~1ijevao Sto je duZe' mogao, nadajuCi se d:a 6e pronaCi
 '120 ISTORIJA ENGLESKE
Sedam godina -00 1529 do 1536 'god. zasjedao je reformaci'Oni
Parlamenat donoseCiJ bez opoziciJje rl'iz odluka lrojima se crkva.u Engle­
S~~L qgY.~i~_'~b Rirr.!-.~_ .i_pp~nQSi. ..p~._n~g~:r.~~V:~. 2albe papi bile sri
za6ranjene. Za ranjena su plaeanja kao prvogodisn!j!i biskupsld dohoda:k
i »novCie sv. Betra«. K~~i j~J~t.a0 p<>glavar erkve sa pravam da imenuje
.
If~e_~d~,e... gOl?~~~ . U.lictr.e~ti\j~D.:j~u "aok:tim'!~ <::~~v~ u:Jj;~g~~k?j
Je prestrua d.:a bude ClIo Jedn~}n.ed:maroa:n:e'orgaiUZl:ICJ.!J'e, postala Je dIO
. Q.t~~Y'i?-.og- apariita;a:-fijeri0 imanje pnp(jJeno~Je-itrin!jukrune~ Paradok­
. salna pOOl~ediCil' ove prurnj€!Ile bila je 1::0 sto fun vodeci erkvehl dostojan­
stverriJci nisu dobili' znacajniji poloZajj~ Ve(: je ad tOIg vremena njihov
uticaj na drZavne poslove posta1ao sve manji. Prije Volseja samo nekoliko
mmistara bili su laid. Poslije njega nijedanklerik nije dob:iJo visoku
funkciju u vladi. Crkva, koja Ole u Srednjem vijeku bila nezaviJSna snaga
i u izvjesnom pogledu ravnopravna sa drZaVOIn, otsada je b:i!l'a podredena
i strogo ograniWoa na svoje vlJaistito,ne baS natl"OlCito Sirolro poih'ucje.
r- Godine__ .!.l>36 otpoCeo je direktni napad na 'SaD}~e, .. Bt.J,a. je
: oforml~a k:6jaje·li:i::i:ala-'Zajd'a:taln;r.a-Siilfti -rrpoPQtrebi. zasnuje
j cf.OV'olljifioskIii(laIa'-ikOjibfmQfaJiio -opravdau~~i~lfa.C:!j~. N a osnovu
: izVjeStaja-u:tkam1Stje;"'1roJ1 'Si.i~emlJopwjearucr- u' Parlamentu pO'lXlravili
oduSevljenim poldicima »NapoIje s njima!« ~ bilo je zaplijenjeno 376
fnanjih objlekata. Ostatak je kQnfisIroVan godine 1539,. Razlozi za r~l!­
lljJa.nje manastira i posljediee toga Cilna Ve(: su navedeni. Redovnici su hili
a.
odv:ec-- iroIovarii"da-bTiiiog1ipruZiiti .otpO:r';- starr antagomzam izmedu
njih i fupnika liSio ih je gotxxiro 'svake podrSke od strane sveStenstva.
Dw o~liL.en~lJ;o~n jeza'.~vanj~ nekoliko ll~ .~j<edan
. mali ~klonjen je novimbiSkiiiEiJ~'gta: OstaiJb je preuzeo kraij i.prodao
plerg~~~l::g~~.'Wg~v@i'ia) grupama Spek:ulana~, .Ovi su ve~ki
dio ovih OIbjekata 1 z@j~!a proWili malim zemljop!OSje!Clnic.lIll:ll i bogatim
~elj~ci.rr:a, tako da 'je ~enj~~n 'yelik i utjeea!ii8ll -sloj koji je imao
mnogo .rI(l2ll9ga'l.i.~podrza.:va "'Refuriiiaciju. AVO ,rasparcavanje manastirslre
zemlje od strane vlarle bHo je ekonOO1Siki nepovoljno, ali politicki je bio
to upravp majstorski potez, koji je sa apsolutnom sigurnoocu utvrdio
traljinost Re£ormacije provedene do tog vremena,
Do tog weme:rw. sproved~ne promjene bile su samo politioke i
ekon~ke. S~. HenTi se stalnlO, do kraja BVog zivota;sma:trao poboZniro'
katolikom, Cijrse--vjerski nazori rThsU ru'u eeinu izmijenili zbog 0IVih
nesugl~lca s papOm. Sto se tice samostan:a, Oni' sil rastureni kako u
intetesu morala .tako i u interesu prave vjere. pvakvi' naztri bili su
potp\Ulo nrodrZivi, naroeito zato sto ih nisu dii~U1.ip,iRapa ni katoliCke
Cl"kv'ene vlasti. ~vel, koji je toga bio s\T1estan, pokuSao je da izvede
Henrija na put potpunog pJ:"Ote;1::!ntizrna i da <¢Va'.r:L~vezsa luteransldm
dizavama Sjeverne Njemacke. U tam pravcu postignut je krO(l nekoliko
gOdmaizvje.'stan, napredak, 'ali Henri se uplaSi()._p<>.liJike kpja bi izolovala
Engl~:tuid,~le!VTOpskiih velikih sila,Ki"C1mvelje, isto k~o i Vo1sej,
precije~!o svoju m~c upravljanja HenJjj~vmn W1:i,tlli.9111 i g10rline 1~~9
optuZen jfL~ i1Aiajsivo i pogubljen. Henri se vratio svoljoj taiktici ravriiOteZe
snag~L.i.lJ.$..t.lim.Qyio. je da je'Katlo V ~a-sprerrmn-da prihvati pamo<:
heretika pI'Otiv svojih framcuskih neprijatel~a.
U z~'i,-jEtfl!a§tala odgovarajuca reakcila. 'l'ak:ozvani Statut Old sest
clanova (Statute 'Q;f. the . Six Articles) kiU;ttjavao tile srnrCu poricanje
NOVA MONARHIJA IBURZOAZIJA 121
~ovnih_ka~~a. Lejtimer Lmta.1i istaknuti p~testantibi:li sU
iSeiiisVOjih poloiaja.· Kroz Ci~1Co ~9..,-,m.eme.:Ji~~4;l~~ Henri
[j k&
. ~.potpuno neJ>ristrasno ~ek.abJIlave :prote.@m~ su ~~. ~~
, ~ pre1.Va~Uk!I1liia i:y!na !!..Yiao i krv .~ilm ' ~Jmji..m_~:@!!
. a :gap?liillalju zap<@avm..~J&,. 05im. neznatnog broja iznima:ka, biskupi
l' OSta.lf'kler·pO'lBzii1~ sU traZenJU za.klJeItvp. poslu.inosti. kraJju i osta1:i 5U na
~voj~ poloZa~imB, ~~~.~J;~~~luZE!l-i~~~,~E~~~agt~,,~_.!E:k
'I : .
J~_, tu.. 1. ~...l?QnruP,ID'~te~fu.rma,tQI::P~JedaQ..»_QY~, ~ .... _tJ:::i!l:,~.
r::::;.,Jedna od novih mjera:imala je' ve~e, iako zakaSnje1e, ~~ce.
( :Bilo je-l<,? stampaJ;ljje engr~¥vel'7lirje Bl~te. Sada, ~ j~ Bibli:ja p(JStiiIa
I :Z~~~!!'Y'ki~~-:§@..E.~~~~~~l:k~';'Pt'1;S~~
ij~:~~~~n::oB~li~enagrifJlj,~ccl~?ia_-~~
. ·ri.sfuUoo" a:-proucavan'e BibJi'Ef- '(i9fiilo"iie '~Ova D;'ihovih obreda Za
I~iiiae-~~, a j<i<f)Vl8E!"seifaniiaestDg: \iileka Bibftla -jepretStav11ala
l pravo revoluciJonamo sredstvo kojiro su zauvijek u,cililli kraj SVeSteni&om
:numlOipoIlu na boziju milost. •
~~ jaea i 2\~a SI!~ kgia j~ mrlJa .m:ot~ '~
JYJ.j.~~_,~i~c:£,.YS'!1-~~~~ie, ani su bili svjesni toga da im S$nlO
prihvattanje protestantizma od strime liilrokih·narodnih masa!OOZe obezbi­
jecliti trajoo v1:astMStvo nad WOO1 zemljom i da Ce im njegovasnaga
omoguciti da se d~opaju ogromnog ,imetka koji je ~oo uvijek ostao u
rukatn.a crkve. U Londonu, a naroCi1.n u istoCnimpokrajinama, got:'Ilje
Idase poBUUe I!¥ .!JIC1.'Useyljw,I>.J'aIll!992~~~~orm~<Me ~~1:!~;
pridobijajuci za.sv?je ~. ~J..1!~.Jke..i..:r.adnike,
~akva'je aituacija bila,-\l-~~ye S!m:1lL~J.~4.Y\ F?:eki.<i
.s R~.~j~,~, I~J~. JD~Jjmj~e!m..rgpJij~jj~,~~~
manja. Revoluci~ u dokt.riruiriia t.ek 51:0. ~2~' prorest;anti' sii JoS
uVtijekpre1lstavl~ . manlJ1i!nu, ali ta m:aniJlna ~ jeglasna i. uticajna .
nesrazmjerno svome hrojnom stanju. Bilii. ):! to' 1l1BiD.jina. cije- su .temje
bile u potpunom sk:.1iidu sa p~rokam istOriBkog razvitka. "
t6. PROTUREFORMACIJA I', vLAnAvINA ELIZABETE
. Nakon Henrldeve smrti, pl,'e1lla njegoWJ \opoIUt!!.. Enile!drom je
-vIadao regentski Savtjet '11 ime nijegovog malOljetll.og sma Edvarda VI.
{)vaj Sa.vjet je bio sastavtl'jen isldjuCiVkJ ad :mQVOgjl: plerilstva, nijedan od
njegovih llesnaest clanovanijie imao plemi&utitulu koja bi datill::al.a od
prije ~ka ovug· stoljeea. VodE!Ca Imost .SaYjeta bio je ha1(jev me,
. -Edva.rd Sejmor (Edvard Seymbur), kasniji ,vojwda od Somerseta,a gorov'o
-svi uticajni claJnovi bill su oduSevljene pristalice' RefOrmaeije, ljudi koji
:su mIlogo dabili konfisk:.acljom ctkvene hnbvine i kdjli su Be ~ da Ce
d~biti joo viSe. '
Pod njiliovam vladavinom ek:sfremna prote.stantsk:a sIl:r.a:nka brzo je
o()SVajalateren: Novi molitvenik ottampan je 1549 godine i same> se u
:Sitni~ama razlikovao od onog bkav Be up<Jtrebljava dallas. Njegova glavna'
\lrlina bila je kirajnja neodred~ Svih. fomm1.acija. koja ~ ~ea'l.!81a
da ga citaju ljudi svih naZara i tumaoo. po svom uV'jerenju. Vlasni.Stvo
kape1a i ostalib., crkve:nih .ustanova. koje je za p.rUhodne vladavine bUo
.:poStedeno zaplijenjeno de u Imr:istkrune. i ubrm p~lo u ruike .Savjeta
 122 ISTORIJA ENGLESKE
i njegovih pomagaea. Veliki dio fondova koje su gilde namijenile u.
religiozne svrhe poSao je istim putem. Bile su poS1Jedene sarno londonske
gllde, jer Btl bile od:veC moene da bi mogle biti bez opasnooti. napadnute~
i sirom cijele zemlje ova Imnfiskacija bi~a je sudbonosna za Qirganizaciju
gUdi kojaO:e vee bila u opadanju. Pod i~govorom suzbijanja neznaboZackog
obio:l;avanja sl1ka i :ildola otpoeelo je opsoo pljackanje fupnih orkava.
U ovim pljaCkama razneseno je zlatno isrebrn'O posude, uk·raBi i
odezde, mnogo ·rezanog i obojenog stakla koje nije :rnk:lIglo biti odJneseno
bilo. je uniSten'O, u mnogim ,SIl'ucajevima pooldrlano je cak i olOlVo sa
k.rovova. Prestalo se sa izigravOOlj:em umjerenooiJi i pristojnosti, ta!ko da
je Cak i protestant Bjuser (Bueer) napisao goctine 1550: . bi uzoo rijec'll ntjegovu odbranu«. Iz ovog citata se vidi da je u to vri~eme
»Uz to joo bogohu!ne osobe drie i pljackaju zupe, nekad jednu, nekad
cetiri, sest i viSe. Govori se da nije malo takvihkQji dwje ili tri beneficije
podijele svojim upravnicima ill lovcima pod uslovQffi da za sebezadrie
veei dio crkvenog prihoda; i oni ih predaju na uZivanljle vikarima, :tile
onima za koje zna;ju da sunajeposobniji za taj poloZaj, vee onima 'k{llje
mogu najjeftinije unajmilli ...«
EdvaJl"dova Reformadja bila Uie djelo'manjine ze1Jne pljacke i vecina
naroda mrko ju' je g1eda1a. IZljednacavanje prote5ta:ntizmasa lQVom <>ci­
gledno korumpiranom vlada:vinam. odbil'O je od· njega mnoge koji' 'SU mu
mace bili spremni d:a pr:istupe. Sarno protektm Somerset bi'O je d'O izvjesne
mjere pOOteden prezn.a ..sa kojim se gledalo na Savjet. Bio U:e to cudnovat
1:'Ovjek, koji je relio da saeuva crkvenu imovinu za sebe, koji se casto·
s:1Ju.ZiD neCasnim. mtrigarna, nemilosrdan prerna sVQjriro neprijate1Jima, a
ipak eovjek koji je izgled:a imao ':iskrenu ze1!jiU da ublaM bijedu stvorenu
politikom zabrana i spreman da u: tom cilju preuzme na .se'be sa·v rizik.
Otudio se ad plemstva imeriujuci komisiju kaja je trebala da ispita kr.senje
zakona protiv stwranja zabrana. Godine 1548 na oonow naIaza lOve
komisije predloZio je Parlamentu donooenje tri nove U'redbe, kQj'e su
medutim bile ~ijene.
Somerset'OVll neodlucnost u vezi suzbijanja norfolskog ustanik.a
godine 1549 uniStila je kod plemstva i poslednji trun povjerenja u njega
i njegov glavni protivnik Dadli (Dudley), kasnije vqjlV'Olda od Nortam­
berlenda, pripremio je drlavnl udar. Oslanjajuci 'se na svenarOOni otpor
protiv k·rajnosti do k'Ojih su dooli reformail:ori, paZljivo je maskirao svoj€'
ciljeve kao pokuSa3 restauracije katolicizma. 0Stta,0' Ij'e u pozadini, a kaO'
svoje orude iskoristio Sautemptona, Arundela i druge katolicke lordO'v.e.
Kad je Somenset zbacen, NOTtamberlend je zatajio OV'U SV'Oju prevaru i
prikljuciO' se najekstremnii:joj protestantskoj grupi. Sa 'Ovom ge ispl:amrao'
napad na prihode biskupija koji su joo bili netailmuti. Odlucio je da
ooigura za sebe veliko bogatstvo Djurhema (See of DuTham), i da bi to'
postigaobaVio se u toku iducih godina nizom veoma sliOZenih intrJga.
Pr'OpovjiErlnici protestantizma, kao sto je biJCi Huper (Hooper), koji je
g'Ovorio naprimjer 0' grofu Vorvilru kao 0 »najsmjelijem i najv'Jernijem
HristovOIIll vojm1ru«, pristali su da plemiCi 'progutaju prihode biskupija,
s tim da im za uilV'!"aJt daju podrSku u Sirenju kallvinizma u Engleskoj.
. Uspjeh ovihplanava zavisio je od kraijeva Zivota;uskQro jem~utim
I
bil9. j&.SIl9-:da.Ed'Vani.JUDire. ,N,'OObliZi naslijedntiik. hila je Merl, kCi Kata~
rille Ara~e....karoJ!!ci:n,ja J ogorCeIii neprijatelj l'fortamberlenda. Nor­
taniberlEmd je. z.nao da):rl ~ dooao kralj aIro ona nasl9.jedi prijooto i iatOJ
NOVA MONARHIJA I BUR20AZIJA 12~.
je pripremio novi udar. Ozenio je sina sa Ledi Dzejn Grej, unukom kralja
l{enrija VII,i prisil'ilo Savjet da je .progiasi za zakonitU nasIjednicu prije-.
stoIa. Karl je jula 1553 godine umro Edvard; NortambeTlend je u Londonu
prO'glasio Ledi DZejn Grej za kraljicu. Meri je naBla utoeiSte u N orfo1ku
i dobila poIIliOC cijele zem1Jje, jer je veCina naroda gajila neprijateljstvo iii
prema NortamberIendu i1i prema Reformaciji ili prema ijednom i drugom.
NortamberIendova vojska odbila je da se bori, on je zarobljen i odveden
u London da bude pogubljen. ,
»I kad je dooao do Sorddca«, k.aZe jedan pisac tog vremena, »sav'
narod ga je grdiD i nazivao izdajicom i hEm:~tHrom, i nije bilo nikoga ko·
oak i London bio daleko OIl toga da bude potpuno proiesta:niski. PosIednji
NorlamberiIendov em bilo je ufagtvacko odricanje od pr~tizma lwji
za njega nije nikad bio n:iSta drugo nego m~kia kojom je prikrivao svoju
gramzljivost. NjegoVia karijera Oie prilieno znaeajna, jer se III njoj objedi­
njuju kako neplemenite stranE;! proOOstantslrog pokJreta tako i sva pohlepa
. njegove klase. Ali ne6emo razumjefli protestan1ski pokret ako ga budemo­
posmatraJi sarno kI'IQZ prizrnu Notta:rnber1endove gramzljiva;ti, azabo.­
ravimo na Lejtimerovu smjelost i. poStenje. Ovaj sin jedJnog sitnog­
poSjednika postao je biskup i sWj<im prezt.iranjem svalrog kompIlOllliiSa i..
straACu za socijalnom pravdom uvea je Morov xadikalizam u protestantsku
Reformaciju i ootao kao :isIliJnski glas bezimenih tka:ea i seljaka koji SUe
sacinjava!l!i njeno istinski I1eiVoluciooarnok:!r!i.1o.
Iako je N ortamberlend'OVa urota UIl!iStena prVlim udaicem, Meri je'
i nadalje osta1a taoc u rukama VleleposjedniCke klase. Ona je mogla da
u crkve ponovo uvede misu i spaljU]1e :heretiOke tkaee, ali niti. jednoga
plemica nije moglaprisili1i d:a sa adxek:ne rna !i. jednog j'lltracrk:vene'
zerolje. I pored toga njen polOZaj bin je .neobieno jak 1 njena prva djela,
k'Oja su :iSJ;a za ilim'da Reformaciju vrate na stepen kojd je dootigla u casu.
smrti Henrija VIII, naiSIasu noa 5voopste odobravanje. Ovaikavk.oI:npromis
teSko je mogao ostati trajan, i ina.<:e Meri je bila:itz.njmka menu Tjudorima
jer' je posjedovala kak'O mti.ru!lko VljE'l"Sloo ubJedenje, hli nije imala nikakva
smis1a za politiiku. Ostatalk njene. vladaviinebio je pUn greSaka:, kojie su .
tmistile i najrnanju mogucnost restauracije ikatolicizma u En~koj.
Prva pogreSka bila je njena izjava cla, j,m,a,·namjeru da se ucla za
spanskog kralja -Filipa II. U pootojeeoj evropskoJ Si1Juaciji ovq bi maCil'O
potpunu podredenost Engleske. I pored j~e opozicije, ukljuCivsi tu i.
ustanak koji je bio bez vellire muke ugusen,brak je ootvaren 1554 godine.
Bio . je naroeito nepopularan kao povred:a praVila iroje se upravo pretva­
ralo u stalni iako neformulisani princip engtl'esk:e sp9ljne politike ~ da
najopasniji protivniik u trgovini. treba da bude i glavni politiCki nepri-·
jatelj. Ovaj princip, primjenjivan redom na Spamju, Holandiju i Fran­
cusku, bio je princip koji stolje6i.ma nijedna vlada nije sm~la ignorisati
gpasnooti da bude ~ruSena.
bez. -".
.
'
. N~e:n sljedeCi korak. bilo je obnavljanje odnosa sa Rimom u obliku
»ponizne mol1be« Parlamenta ilrojom se fJra£ 'OProStenje i dozvoljava
. boravak: papinskom legatu. OZivjeEi su stari zakoni 0 Spaljivanju heretika
i' odlueeno je da se pogube vooeei protastantsld teolbzi Progcmikoj[ su
uslijediIi i kQji :;u QtpoCel:i uprkoo savjeta mnoglih 5panaca ~oji ffil {edlnile'
gledali .na .stvari poltatzali su se kao sudbonosni' jer su· bili nepravilno-

 ,po"
124 ISTORIJA ENGLESKE
usmjereni. Nakon grupe vode6eg sVeSten3tva, Lejtimera, Rupe-ra, Ferera
(Ferrar) i k:onaano nadbiskupa K'l'I8.tlmera (Cran.mer) , njihove zrtve biili
su sarno nepozn.ati mallijudi., uglavnom zanatlije i seljaci. Bilo je spaljeno
-oko 300 Ijudi, oaigledno nasumice izabranih, POSVOij prilici veeinom kalvi­
nista i anabaptista. Od svake Sestorice petorica su bill 12 Londona, Istoene
Anglije i Kenta.
- Nijedan svjetOV'Illjak 12 viSih klasa nije nastradao jer su svi bez
. iznimke b:ifll spreIl.1IJ± da pljhvate bUo kakvu vjerll sarno da im imetak
o()StanJe· nedimut. Ali D. pored toga. progoni Sl.l ih uplaSili, jer nisu bili
. . sta. ee Mer.i: i njeni savjetnici ubuduee u;raditi. U sesnaestom
progonima se niko nije suprOiStavljao dokle god su bill umjereni,
medutim broj spaljivanja izvrSenih u pooledni.ie eetiri godine Merine
'vlacIavine QPeenito je smatran za pretjeran, te se sirilo uvjerenje da ee i u
Englesku biti uvedena Inkv.izicija, eije je rljelovanje fla.:matnski narod tako
·dobro upoznao na vltastitoj :k.<lrLi.
Savez sa Spanfjom ru'vUkao je Engles1ru godine 1557 u rat sa Fran­
,cuskoon. U tom ratu izgubljen je Kale koji je vee tri stotine godina bio u
.rukama Engleza. SabiraliSte VlIl'Ile, koje jeovaj grad ·IlIeIkad Cinilo tako
zna~ajnim, hilo je joS ·00 ranije svedeno na male razmjere, ali je i.pak
gubitak grada izazvao ogoreenije,naroCito u redovima 1fgova<:a, lroji su se
i inaee odlufuo protivili svaJkom savezu sa Spanijom. Saroo cinjenica sto
se zna10 da Men umire sprijeCila je izbijanJje ustanka, poslije kojeg bi
vjerovatno doolo do invazije IDngleske od strane Spanske armije.
". Vlarli Elizabete palo je u duinost cIa naeini vjerski lrompromis, koji
je karakteristil:an za reformacioni pokret u Engleskoj. Sama Elizabeta
nije imala nekih naroeitih vjerskih ±n.taresa i sva je njena briga bila da se
.pastigne takvo sredenje odnosa koje bi prihv.atila veeina naroda. Papi je
ponovno oduzet autoritet vrhovnog gospodara crkve i tu dUZnost preuzeo
je opet ikralj, sarla u neSto izrni:jenjenom obliku, tojest crkva je ponovno
.podredena rlriavi. U isto vrijeme postojieca forma organizadje katoliCke
crkve, koja se sastojala u upravljanju preko hiskupa i sloiene crkvene
hijerarhije, hila je aOOuvana. Izbjegnuti su beskompronrilsni i rlemokratski
.protestantski oblici organizadje. Kako po organizaciji tako i po doktrini,
engleska crkva nastojala je da ostane »:katoliCka« - sto je znacilo da
zadrZi trOOlciju uni~za1ne crkve ali takoder i »reformirana.«, tojest
·oslobodena odniza iskrivljenih dogmi i pokvarenjaCkih metoda koji su
se u nju infiltrirali tdkom Srednjeg vijeka. Ukoliko je to bilo mogtlee,
formulacije doktrine niISU se navodiJ.e i, kao i godine 1549, crkvena bogo­
sluZen:ja izvodena su pailjiV'o, tako da bi se mogla i ,alternativno tuniaCiti.
»Zakonom ustanovljena engleska crkva« imala je oblik kakav su
diktirale politiCkte potrebe tog vremena. Mnogi su je smatraJi za privre­
meno uredenje i veoona mali broj Ijudi bio je njom iskreno odusevljen.
Ali joo manje Ijudi je smatralo da tie tako odviatna da hi radi njenog
·uniStenja bili spreIIlIli da podignu oruije protiv mace popularne vlade.
Protestantizam ElizabeUne epohe popri:nOO je oblik kO'ji je bio u skladu
:sa monS!l"hijom i sistemom 1Dkalne uprave stvorenim ad Tjudora. Sooski
rupnik postao je bliski saveznik zern:ll0p0sjednika i gotovo·lst;o ta1iko diO'
-rlrZavn-ogaparata :kao. i mirovni sudija.
Reformac'ija je uSkOO;koj unala potpuno druk.ciji tok.. Tu je crkva
hila u jos veooj mjeripokV'-arena ~ diskreditovana nego u Engleskoj ·i
NOVA MONARHIJA I BURZOAZIJA 125,
pokret protiv nje bio tie Sirili razmjera. Pobjedivao je karl je ~io u stanju.
da se poveie sa nacionalnim oojeeanjima ·i preuzme neke od karakteri­
stika .pokreta: za nacionalno oslobodenje. U Engleskoj je Reformacija.
podredila cr;kvu drZavi, 'Il Skotskoj je boo momenata karla je izgledalo.
da j e driava potpuno podredena crkvi. Skotski proteStan.tizam crpio je
, inspiraciju 122eneve, gdje je Kalvin jedno vrijeme bio uspostavio dikta­
.:...- turn pravednika. Skotska crkva blla je OOuvijek organizovana na demO'-­
\ kratskim naCelima i u Skotskoj su ustvari demokiratske :ideje· P'Svojile­
\cvrste pozicije sarno unu1:a.r orkve. .
> Za vlad~ Henrija VIII povremene borbe .vodene izmedu EngJeske.
1 Skoiske poolije bitke kOO FlOOena onemogueavale su Reformaciji da.
uzme maha, jerije svuda bila identifikovana saneprijateljem, Engleskom._
Some9:Set je zeUo da Zenidbom Edvarda VI sa Men, keerkom. kralja.
Dzemsa V koji je umro 1542 godine, nedjeljlll dana na:kon njenog rodenja,
ueini kraj ovim stalnim sukobima. Da hi 'Illbr:zao pregoVore,krenuo je sa
a·rmijom u Skotslru, odobio bitku kOO Pinkia (Pinkie) i epalio Edinburg.
To je onemoguCiloenglesko-.§kolski savez, a Men tie pobjegla u Francusku"
. gdje se udala za dofena.
. Od ovog vret.nenaSi.1uacija Be poeela ~jenjati. KraljiCina iDajka
Meri ad Gize (M;ary of Guise) vladaIa je Skotskom HZ potnoe firancuske'
vojske. Sko1".9ka je smatrana 2:a francusku provinciju i pa>tepeno su pr~
testanti preuzeli ul<lgU patriota, dolt su katolici bili priSiljeni da istupaju
kao pristallce francuske okupacije. Mnogi plemiCi koji su imali prilike­
da vide kak.vu je korist protestantizaro u Englesk.Oj donio njihovOj klasi
pr.i.k1juCili su se reformatorskoj stran.ci. Godine 1559 izbio je otvoreni rat,
Francuzi su uz po.moC engleske annije i flote istjerani i protestantizam
\ se ucvrstiona vIasti. .
. Godine 1561 Men Stjruart vratila se u Sotsku kao devetnaestogo-­
diSnja udovica i katOlkinja da vlada zemljom kaja je sada bila fana.tioo .
kalvinisticka. 0 istoriji njene nesreee dovoljno je pisano i nema potrebe.
da se sve to i ovdje ponavJ.)a.'Osam godina poslije pbVratka svrgnuta je sa
prijestola i uz velike· teikoeellspjelo \ioj je da ~bjegne u Englesku i
zatraii zaStitu Elizabete. Njeno prisustvo uEnglesk:Oj' nije bilo nimalo.
dobrodoolo jer je ona bila ne samonasljednik. 'engleskog prijestola vee je,
poSto su katolici smatraJi Elizabetu za nezakonitog vladara, bila od strane
velikog dijela naroda poStovana kao prunoprayni vladar. Elizabeta ju je·
. zatvorila u dednu tvrdavu i, kao ito je vee imaliI: obicaj, stalno odugo­
vlacila sa donoSenjem kona.ene odluke. Sa o'vtltaCke glediSta sudbina.
Meri Stjuart ne spada u istoriju Skotske ·veeu istodju borbe izmedu.
:Engleske i Spanije, koja je upravo u to vrijeme otpoCela. .
"
 PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE 127

plijen. Posljedica toga je da je borba dobila i religiozni karakterj bila j€

to borba izmedu protestantizma i protUlteformacije. '.

,
Ova borba bila je u SV'akoj zeililiji veoma kOOlplliwvana Zlbog

problema marijina. U Engleskoj je zivio veliki broj katoJllka za koje se

smatralo da su uvijek spreroni na ustanaik. Spanija je imala velikih briga

~'
.; ..... :.
zbog neukrotivog ustanka svojih protestantskih podanika u Nizoiemskoj .

.FrancUJSka se nalazila u joS teZ~ sitlJ,aciji. Zbog ogorcenog gradanskog

rata izmedu fk:atolika i protestanat;:t.-hligenota, pojaeanog dimisticldni

. sukobiroa, Francuska je tQkom citavog ovog perioda bila faktor bez

GLAVA VII ikakvog uticaja na evropsku politlku, sto je potpuno razbilo ravnoteZu

.-~.
tsnaga. POVTSan. posmatrac, glOOajuei Evropu godine 1570,
ne bi mogao
PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE : aci ozbil)nog suparnika Spaniji, koja :iJ.e sarno da je imala kantrolu nad

I ufuOIn ltalijom, Austrijom, Ugarskom i NizozemSkom vee je posjedovala

\..i ogromno' koloniijalno carstvo.

1.. BORBA SA SPANIJOM >' - U Kanalu i Sjevernom Moru postojala je medutim ogromna £Iota,

U borbi izmedu Eng:reske i Spanije, Ikoja je ispunila posljednju .djelimicno holanciska, a djelimieno engleska, sa neSto malo hugenota.,

trecirnu sesn.aestog vijeka., obje strane bile 5U u ofanzivi, iako su obje svim .N jen glavni sta15 nalazio se u Dovern, gdje je 'bila nezvanicno potpomagana

'Sllama nastojale da izbjegnu otvoreni rat ukoliiko budu mogle postici svoje od engleskih vlasti. Ova flota vladala je mOOO'l.lllima i sa svih strana

ciljeve na neki drugi.naCin.· Engleska, ~je reeeno, en:gleska trgovacka :napadala Spansku i francus'ku· mornaricu. Ostali napadaji vrSeni su iz

klasa., potpomog'I}uta ,<id-¥1ade,-.od.lui!nQ.je...nas.toj.ala d~"fazbije kolonijalni baza u Devanu i Kornvolu i hugenotskog upor:iSta La Ro5el. Pljabkane

\monap~ koji 'je SP.a:n!J!l_$'Orili!.jl-fL~~adu. Ovu amb~~ijti·. diljelile sll.(1 ..su spanske trgovacke lade i ugrO'.lavani su eak i putevi za zapadnu

ostale sJevernoe'VropsKe pomorske sile, naroeito HOLandiJa. U ovom perl­ Indiju. Teoretski, Engleska i Span:ija zivjele su u miru, ali engleska ,dada

. odu sudhlne Engleske i Holoodije bile su nedjeljivo povezane i ustanak 'iizimala ije dio plijena ovih gusara, pa caik im je i posudivala. brodove

u Nizozemlju odigrao je odluCnu ulogu u opStot borbi. Engleska i .Kraljevske mornaT.ice. Karl ji€! konacno 1572 godine Filip zatraZio da se

holandSka trgovina mogle su jaeati sarno na racun Spanilje i portugalije, .Kanalska £Iota istJera iz engleskih luka, v1ada joj je dala vre.mena da

jer su u spansldm i portuga:1skim rukaana hila 'sva vanevropska podrucja ,skupi sve svoje snage za iznenadni i neobicno uspjeli napad na holandski

za koja se u to vrijeme mislilo dapruZaju moguenost za unosnu trgovinu. grad Bril Zauziinanje Brila bio je znak za sveopSti ustanak duz hol.anililke

I za Englesku i za Holandijv, male zemlje koje nisu imale mogucnosti obale i obnovu rata, za koji su Spanci mislili da je okonean prije nekoliko

da se teritorijalno proSire i koje su imale bogatu i prodornu trgovacku ,godina. U 0VOIn ratu najboliji generali i naj'bolje trope u Evropi 'nisu

Basu, ovakva kolonij~l:na ekspanzija bila tie uslov nacionalnog razvitka. -uspjele da savladaju otpOO' holandskih gradana i seljaka sve dok su ovi

S druge strane, Filipov brak sa Meri Tjudor. prdbudio je.1! $p,aniji bili u stanju da odbrane pomOl"Slke puteve preko k,ojij:lim je stizala roba

i pomoe izvana.

kratkotrajnu nadu da .ce. oswariti'..ki>pJro.1u naAEnglesk:om od cega je

zavisiOUSpjeh'spanskih planova za stvaranje svjetske imperije. Smrcu U meduvremenu u Engleskoj Elizabeta i njeni savjetodavci nastojali

Meri Tjndor izjalovili su se ovi planovi. Filip se u poeetku nadao da ce .su da nekako okoncaju nezgodnu situa'Ciju (kojatie' stvorena dolaskom

:novim brakom sa Elizabetom povratiti izgublJjeno. Elizabeta mu je, 8to je Meri Stjuart 1568 godine. GotQvo istov.remeno katoliCki g;rofovi 00.

'duze mogla, dozvoljavala da vjeruje U ovu moguenost iaka ni ona ni njeni Nortamberlenda i Vestmorlenda digli ,su u sjeveJ.'nim pokrajinama

savjetnici nisu imali namjere da ponove Merinu. greSku. Kad je Filip ustallak sa ciljem da oslobode Meri, udaju je za vojvodu od Norfolka

postao svjestan toga da su njegovi planovi sa zenidbom propali, poeeo je i naci.nte kraljicom. Ustanak je bio djelimicno spontari, a djeliniieno promi­

polako i opoozno cia pokuSava postiei cilj drugim metodama, diplomatijom, .slljeno provociran od strane Savje4t. Ustanak 'jeuguSen posIije prvog

intrigama i konaeno ratom. . 8Ukoba sa kral'jevskom annijom i lakoea sa kojom je SU2lbijien ukazuje

Papinska stolica bila je usko. povezana sa Span~jOIn. Crkva je na 'na naglo opadanje moei polufeudalnog plemstva iz sJevernih pokrajina

'Tridentskom sabOlru (1546-1563) reorganizovala. svoje snage, stvs>rila nakon naizgled slicnogustanka, HodoCaS(:a milosrda, koji je podignut

jezuitski red - o:r:ganizaciju savrseno disciplinQvanih i izvjezbanih ,Svega trideset godina ranije.

udarnili odreda, usavrsila Inkvi:z:lciju kao· orude za represalije i radila Osamnaest godina Meri je hila -eentar citavog niza urota koje su

odlucno i. sa oCigledno dobrim izgledima na uspjeh u sprovodenju protu­ sve imale za cil!H ubistvo Elizabete. Isto tako kao 8to je engleska vlada

reformacije, koja j~' trebala da uniSti herem i pono-vo UlSpostavi papin potpomagala aktivnost gusara protiv Spanske fl'ote, Spanski ambasador

autoritet sirQIll cij~le Evrope. Interesi pape i Spanske mmlarhi'je uglavnom i jezuiti koji su u velikom broju upueeni da obrate Englesku potpOmagali

su se podudarali,' jer su heretici istodobno bili i najodlucniji protivnici .su ove urote. Elizabeta je, kao i u mnogim drugim slucajevima11: tom

.spanskepreviEasti, i ovi su saveznici uglavnom sporazumno saradivali, iako .­ ,sv.oje vladavine, bila u polozaju u kame je svaki patez biQ pun opasnosti.

:SU se casto svadali oko toga ko ee snoSiti trookove i kako 6e se dijeliti ,Niti ona niti Sesil (Cecil), njen pm ministar, nisu vjerovali da bi vee

 128 ISTORIJA ENGLESKE

PORlJEKLQ ENGLESKE REVOLUCIJE
129
\ sada bilo moguce suikobiti se sa Spanijom uotvorenoj borbi, iako im je

: bilo jasno da do ovog sukoba 'mora doCi prije Hi .kasnije. Sve dok Meri
Ljeto godine 1587 Filip je proveo u prikupIjanju i opremanju velike
ibude Zivjela, zavjere, neee prestati, a neka od njih mogla bi i uspjetL
flote - Arma;de za napad na EnglesklL Borbeni plan sastojaose u
tome da Armada uplovi u Kanal do Depbreka, gdje je vojvoda ad Parme,
i Umorstvo Elizabete izazvalo bi sigurno gradanski rat i dalo bi Filiptn

! priliku na koju je cekao. S druge strane sve ook su Merl i Elizabeta tn

spa.n.Ski komandant u Nizozemskoj, sakupio aXmiiju. Trebalo je da ova

ar.m.ija pod zaStitom flote prede preko moreuza i da se iSkrca: na uSCu
I zivotil, nije bilo vjerovatno da ce doei do rata. Filip nije zelio daratuje

\ cia bi Merl postala kraljica, jer je ona po krvi biira napola Francuskinja~

. ~ i po nazorima,te bi nj'ena vladavina bila Sigu.,rno profrancuska, a fie }.-.

, roopanjols'ka. Zato je Filip, ave dok je postojala moguCn~t uklanjanja "
liz:abete umorstvom, davao prednost iscekiva;n;ju. I

. P.rolazile su godine a. obje strane su Cekale na konacnu odluku. Filip'

je uputio pomo{: irSkim ustanici.ma. Drejk (Drake), Hakins (Hawkins) i

ostaJJ. g:usari postajali susve smjeUji u. svojim napadima. Jezuiti SU'.

propovijedali ustanak medu ikatoliCkim visokim i niZim plemicima, bili

progonjeni i vjeSani. Godine .1577 Drejik je lcrenuo na svo.j put oko svijeta.

da Be vrati' sa ogromnim tovarom plijena. Godine 1580 spanska vojska

iskrcala se u lrskoj, ,gdje je ikod SmJervika (Smerwidk) djelimicno pobijena,.

a djelimieno zal'o'bljena. Elizabeta je u Holatndiju poslala dovoljno ljudstva

i novaca da se ustanak odrZi, ali ne tooliko da bi. time izgubila moguCnost.

da se povuce. ~

Godine 1584 pred E1izabetu,se postavio novi problem. Vilijam.

Oranski, voda ustanka u Nizozemskoj, bio je ubijen, i Holandija je uputila.

svoje pretstavnike sa molbom cia sa njihova 2!emlja prikljuCi. Engleskaj.

Pristati na ovo, znaCilobi otvoreni rat. Odlbijanje bi znacilo pristanak.

,da Holandija bude ']?C&:ore-na od, strane Spanije i Engleska ostane bez:

saveznika. Kao i obicno, Eliza-beta je odlagala davanje definitivnog

odgovara sto je dtiZe mogla. Kad je konacno odlucila cia odbije, poslala

; je pod komandom svog ljubimca grofa od Lestera dotad najjaci kontingent.

: »dobrovoljaca« da o.bezbijedi prodtiZenje rata. U jesen iste godine Drejk.
: je sa flotom ad dvadeset pet brodova pljaCkao Zapadnu Indiju.
Ukoliko je rat postajao izvjesniji, ulloliko su slabili i razlozi da Be

Meri Stjuart ostavi na zivotu. Volsinghem (Walsingham), koji je u Eliza­

betinom Savjetu pretstavljao le.kstremnu protestantsku stra,n1Jru koja je­

zastupala savez svili protestanwkih snaga Evrope i otvoreni rat sa

Spanijom, poCeo je da radi na svom planu da uhvati Meri u saucesniStvu

t
u zavjerl za umorstvo Elizabete. Kao i obicno, VQlSinghem je imao uhade'

, medu urotnicima i sva njihova k~dencija sa Meri, ikao i -njena"

o
prolazila je kroz njegove fllkiE!.. U septembru 1586 godine imao je u
rukama SVe dolkaze koji su mu bili potrebni. Pobuna ~e izbila prerano i.
~akt:u:tta-februara 1587.
.) . Mtj;:posleiffijOm.,v.oIJdii:l' preniijela na Filipa svoja prava na

. '
}~
englesku krunu, ikoji je sada imao sve razloge da stupi u rat, od kojeg:

je jedini on mogao imatikoristi. Borba se vodila pod politiCkim uslovima

koji su Z8; Filipa bili lliepovoljniji nego kad je 'Meri bila ziva, jer je veliki

/)
broj umjerenih' katoIika bio spreman da ee bori za Merl, a sarno mali
,,..,
i.-ll~ I"
broj, pod uplivom jezuita, bio je spreman da se bori za Filipa. Drugi

razlog za rat bio j~ neuspjeh Spanije da potCini Nizozemsku. PrvQlbitni.

'!
't!~§ ~o'\.

f(~~
plan ~e bio da' P9bjejia nad Nizozemskom bude uvod za napad'1la Englesku.

Sada je pos'talo jasno da Nizozemska neee biti pakorena sve dok bude­

primala pomoC iz Engleske.

-\
1) - illItorlja Engleske
 ISTORIJA ENGLESKE PORIJEKLO ,ENGLESKE REVOLUCIJE 1'31
130
Temze. Bio je to odlican plan, pod pretpostavkom da ne dode do ozbiljnog
iznijela uglavnorn engleska trgovacka klasa i njeni sav€tl.nici medu niZim
otpora. Plovidba Armade hila je oogodena z.bog napada, prilikom koga je
plemstvom, vdldeci ga protiv Spanije kao centra rea:k:cionarnih i feudalnih
Drejk urUstio veIiki broj brodova· i skladista u Kadizu, zbog IDnrli njenog
snaga u Evropi i protiv njihOvih saveznika' u Eng~oj,' k~ttoliCkih
. kornandanta i zbog looeg kvali1leJta opreme, sto je prisiIDo flatu da se
plemica. NiSta vise ne imenaduje kao dubina i iskienost vjerskih
vrati u Korunu i ponovo se opremi. Ipak je ·krajem tlula 1588 godine
uvjerenja mnogih engleski:h mornara u sesnaestom vijeku. Njihov prote­
stantizam bi9 je religija klase pod oruZjem. Iz uspomena na progone za
uplovila u engleske vode. vlade Meri Tjudoc, koje au ostale saeuvane u Foksovoj »Khjizi mucenika«
Poraz .A:rrna:de eesto je smatran. za neSto kao cudo - ustvaTi bilo
(Foxe: »Book of MariYrs«), najpopularnijoji knjizi tog vremen~; iz djelat­
bi pravo cudo da je njen pothvat uspio. Od vremena 'kad su PerSijanci
nosti jezuita i okrutnoeti InkviZicije, engleska burioazija jestvorila stiku
potuceni kod Salamine, pomorsko ratovanje se u principu nije izmijenilo.
katolicizma kao izvora svega zla i neprijatelja sa kojim se treba boriti
-Brodovi su u prvom Iiedu srnatrani za transportere trupa, i ci1j je bio na zivot i smrt. Ovaj relJ:g:i.oomi fanatizam djelovao je u iinteresu trgovaca
da se zakvace lIZ neprijate~jski brod i·· na rijega prebace' vojnike. Ovi koji su tezili da se na Spaniju gleda kao na neprijatelja protiv koga se ne
pojmovi 0 ram na moru joo uvijek: su dominiraliu Spaniji, ciji su vojnici sarno treba boriti vee ga i iskreno mrziti. U ovoj bOrbi burZoazija je
tada bili najboljina svije'tu.' Medutim jednu generaciju prilje rodenja postal!~§)ljesna svoje snage. "-----:- .' ""
Annade Englezi i Holandani i:azvili su jedan potp.uno nolvi metod rato­ ., "",- . . "Do 1588 godine engleSka bUirzoazija bor.ila Be za svoje odrzanje;
vanja.om 'SU brod~e sm.atrali za plovece baterije Ciji je cilj bio da : nakon tog .vrernena poeeIa se boIriti za vlast. Iz tog razloga poraz Armade
ploveei brle od neprijate1ij~ ove iz. daljine onespoBobe arl;iljeriskoon " pretstavlja prelomnu taCku u unutraSnjtiji istoriji Engleske kao i u njenoj
vaf;rorii.'.: Gradili su manje,bi:Ze'<brooove, spooobne da ploveprotiv vjetra. 'J ' vanjskoj politici. Rat su dobili trgovci svojim ':tadama i sVojim novcem,
a topoW .su rp.ootirali ne samoiUl',palubi nego i u bdkovima broda. Brodovi dobili su ga uprkos kuka.vicluka i nesposobnosti Savjeta i krane, cije je
sa 1m ~ 5avrieniji kako u' pog1eduvtelic~e tako i u pogledu upravljanja
t

odwevljenje nestajalo lkako je rat dobiljao revoluciooarni karakter.

paljbom. Velike Sparui!ke galije, pretrpan~. trupama, bile su im s boka
odliena meta, a ove zi:isu im.alesnage d'a inldaju efikasan otpor. Njihova
premoe po. broju i ~onaZi nije .z;n.aCila niSta u usloVima pod kojimasu
morale ,da se ,bore. Engleska p~-oC u tehilici maZe se potpuno shvatiti
tek ka~ ~ na nju gleda kao ria rezultat naglog' irn:i'UStriskog razvoja
koji je obp9Ceo ~lednjih d~~a. " ,. ., " . .
P~lije :p.eprekidne bor'oo"kGja je trajala ako cetroaest dana Armada
U stjes:an u Kana;J., bornbardovanjem i~bacena iz Kalea i pored: Denkel"ka
e a
protjerana u Sjeverno More.. NjleJnO potpuno unistenje sprijeCio jl9 nedo-­
statak muni,cije na erigleSk1m brodovima. Iz Sjevernog Mora Armada nije
moglaprotiv vjetra da'~ vrati u Kanal, vee je bila pTisiljena da plovi
oko Skotake i Irrske, na (!]jim sa obalama nastradali mnogi brodovL
Eng1eski gubici iinosili sasalll).p oko s.iP. ljudi, koji su ubijeni u borbama.
_ poslije godine 1588 ofartziva je preSla u ruke Englieza, koji su
nastavili s napaditna na obalske gradove Spanije i Zapadne Indije i na
neprijateljlSlku flatu. Stvorene su dvije strateSke teorije. Jedna tie zago­
varala pragoo i urustenje neprijateljske <ratne flote, a druga - koja je
uglavnom pObijedila - traiila je plja&.a:nje ko1bnija i preSijecanje nepri­
jateljskih trgovackih puteva. Ovaj metod ratov.arija,koji je nastavljen i U
sedamnaestom i osamnaestom vijeku, poioZio je temelj BTitanske Impe­
rije,koja je stvorena nakon citavog niza ratova' Ciji su teret umjesto
Engleske snosili uglavnom njeni evropski saveznici. Godine 1589 zauzeta
je i ppljackana Koruna, ali je napad na Lisa!bon odbijen. Godine 1590,
1591 i 1595 upucene su flote da napadalju Zapadnu Indiju, dok je 1596 '
imenadnimnapadom opustoSen Kadiz. U isto vrijeme Spanci sa prihva­
tili novu tehnjku brodogradnje i novu taktiku ,pomorslkog ratovanja i
.rat se pretvorio u 'beskrajni niz sukdba u kojima nijedna strana nije
uspjeJa da post1gne odlucan uspjeh.
Rat sa Spanijom, naroeito u prvomperiodu, nije 'bio sarno nacionalni
rat neg'Q je to u isto vrjjjeme hila i borba jedne klase protiv njenih klasnih
neprijatelja, kako u domovini tako i van nje. Rat je na SV'ojim pleeima
Pobjeda je iZmijenila ka!l'akter klilsnih odnosa 'koji je Vladao· vee Citavo
\ stolje6e. Butioazija je postala svjesna svaje snage, i kako je ta svijest
rasIa, dugotrajni savez i2imedu nje i monarhije poeeo je da Be raspada.
. Monarhiji je bib:!. p.otrebna njena pocWka, ali njQj' nije bila potrebna
,z~tita monarhije. Cak: i prije smrti Elizabete Par~enat je poeeo da
,-pokazuje nezavisnost kalkve nije bilo ranije.
Zbog toga Be rat sa Spanijain lllOI'lJe shvatiti kao prva etapa Englesk:e
Revolucije. Prvo zato sto tie l}.jime nanesen poraz fetlliamoj :reakciji u
, Evropi i sto je osigurana pobjeda Reformacije u zemljama koje su je
prihvatile, drugo zato Sto su hlase koje su pobijedlle Filipa bile one iste
koje sa kasnije predvodile opotLiciju protiv ~a. Znaca:jna je cinjenica
da su se na poeetku gradanskog rata Citava mornrica isve V'aZnije .luke
nasle na strani P~lamenta. U ratu sa Spaniljom ave iklase su se sredile,
mobilizovale i razvile uvjerenje dasu pOiSeban »:izabrani« narod, zbog
cega je njihov puritanizam bio tako strahovit kao politiCko uvjerenje.
2. POVLASCENE KOMPANIJE
U Ses.naestom i na poeetku sedamnaestog stoljeea izmedu gusarstVa
i pootene trgovine nilj.e pootojala OiCb.'edena granica. Trgovci su bili uvijek
spTenuU da se bore za svoje trZiSte i za pravo da prOO'aju robu na mjestima
gdje su njihovi protivnici uspostav:hl!i monopol, a gusar je bio uvijek
spreman cIa se prihvati trgovine ako nije bilo prilikeda se bavi svojim
pravim zanimanjern. Tamo gdje se provlaCila ova neodredena graDic~
radili sa i uspijevali Jij:udi kao 8to je bio Hokins, osnivac velike trgovine
"-.~" cmaCk:im robljem izmedu Zapadne Afrike i .Amerlke.
'; Z~ nesto viSe od. jedne generacije d:omorodaCko stanovrustvo Zapadne
;Indije, koje je Pokazivalo odvratnost i rorinju prema radu u rudnicima
~'.. i na plantazama svojih Spa:nskih gospodaTa, bilo je istrijebljeno. KQllonisti
. su osjecali teSku OISkudicu u radnoj 5Ilazl i bill BU vlJljni da je Jrupe ad
svakoga uprkos zabranama spanske vlad.e. Godine 1562 Hakins je dovezao
9*

132 ISTORIJA ENGLESKE
prvi transport robova u San Domingo, udariwi na taj nacin temelj zivim
i unosnim trgov]nslkim odnosima, u kojima su se Spanski kolonisti i
engleski trgovci ud!ruZili sa ciljem da na taj naCin lakSe izbjegnu kontrolu
vladine ratne mornarice i carinskih sluZbenika. Trgovina robljem ostala
. je nerazvijena sve do sredine sedamnaestog stoljeca,23) kada je cmaCki
, rad na se~mim i duhanskim plantazama postao baza za stica.nJje ogromnih
.',bogatstava, ali pravo na snabdijevanje spanskih americkih kolonija roba­
;'vima hila je uvijek jedna od najveCih zelja engleskih trgovac a . Trgovina
sa ovim !kolonijama smatrana je ne'ko vrijeme za varoiju od nezavisne
kolonizacilje.
~
__" Prve engleske kolonije u Amenci uspostavljene 'SU u prvom redu
. sa politiC-kim ciljem da se organizuju haze za borhu protiv Spanije i radi
perspektiva za dobijanje zlata i 'srebra. Kolonisti su veeinom bili ljudi
avanturisti, osiromasena gospoda koja su zeljela da brzo steknu bogatstvo,
ali kQja su bila nesposobna da obraduju ze'IDljui uopste za sva'ki siste­
matski napor. Ako bi duZe vremena ostali otsjeOe!ni od Engleske, ovi
kolonisti omeno hi skapavali ad gladi. Kolonije koje su 1585 i 1587 godine
uspostavljene u Virdziniji potpunosu propale. Prva kolonija koja je
__.istrajala bila jeosnovana u Dzemstaunu (Jamestown) godine 1607,' i
poslije nje bila su u vellkom. broju uspostavljena dva tipa naseobina, koje
su se brzo razvijale. Naselja prvog tipa stvore'na 'SU u Novoj Eng1eskoj,
gdje au se naselile grupe puritanskih seljaka i zanatlija koji su izbjegli
zbog vjerskih progona u vrijeme Stjuarta i doni;j.eli sobom marljivost i
stedljivost, cime 911 se i u domovini odlikovali. Dalje na jugu VirdZinije
kolonisti sa veeim kapitalom osnovali :iU velike plantaZe duhana, obradi­
vane n:ajamnom radn'OlIl snagom koju su doveli iz Engleske, djelimicno
iz redova kainjenika, dje1imicno iz redova nezaposlEmih, a na'j:viSe iz
redoya irskih seljaka Kojima je zemlja bila silom oduze~a i data doselje­
nicima iz Engleske i Skotske. U prvim gClidinama sedamnaestog stoljeca
kolonizirani su Bermudi i Barbados i na njima osnovane velike plantaZe
seeerne trske koje je obradivala radna snaga skupljena na sliean naCin.
. Posli:je godine 1660 u svim ovim kolonijama kao i u OInim koje su osno­
vane kasnije otpoeelo je zamjenjivanje bijele najamne radne snage
robovima, Cmcima.
Medutim, prva znaeajna engleska kolonija bila je Irska, mjesto gdje
su oov9!j'aCi ueili metode vladanja pokorenim narodima. Naroeito u Ulsteru,
gdje se plemensko uredenje najduze oeuvalo, osvajanje je bilo popraceno
konfiskacijom cjelokupne ze'IDlje, koja je zatim prodavana eng1:eskim
i skotskim trgovcima i velepos}ednicima po tekucim ci!j.enama. Domaci
zemljora:dnici bili su otjerani iIi su postali nadniCari, a na njihovo. mjesto
dolazilisu emigranti iz Engleske i Skotske, ciji su uslovi zivota UlSk:oro
postali 'neSto bolji nego zivotni uslovi Iraca koje. su zamijenili. Cijela
pokrajina Deri (Derry) bila je u rukama udruzenih londonskih trgovaca
ipod~jeljena na dvanaest veleposjeda od kojih je <svaki bio dodijeil.je'n
,jed-nom ad dvanaest velikih udruzenja. pokazalo se medutim da je la:kSe
unlstiti lrsku nego na ovaj nacin obogatiti Englesku. Kolonizacija je
opcenito u sedamnaestom vijeku bila sitan posao. Nije bilo ni viSka kapi­
ta) Englesltim trgovcima sve do dvadesetih godina sedamnaestog stoljeea
nije uspjelo da se ukljuce u trgcwinu robljem (prlmjedba pisca).
'i,!".:;'· '
<',
PORlJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE 133.
tala niti stanovniStva da bi koloniziranje u veC.im razmje.rama bilo moguce,
jer je say uStedeni kapital mvestiran u trgovinu kaja je obeeavaIa mnOigo
vec~ prihade. .
S obzirom na to, u posljednjim godinama vladayine Tjudora i prvim
godinama vladavine Stjuarta najznaea,jniji korak u ekonornskom razvoju
. bio je postanak i konsolidacija niza povlaS~nih udruZen!ja koja su se
sva posvetila trgovini .na nekom odr€d€U1om podrucju. Ovakova udruZenja .
nisu bila niSta novo. U petnaestom stoljeCu oonovano j~ u Londonu
trgovaCko udruZe'nje Merchant Adventurers sa cil.Jem da izvozisukno
u Sjevernu Evropu, i ono se ,bavilo tim poslom u toku cijelog ovog perioda,..
premjeStajuCi svoje sjediSte iz Antverpena u Haa:nburg ill Emden, vee
prema tome kako se mijenjala politicka situacija. Godine 1598 zavrsila
se njihova duga borba sa trgovcima Hanse, tako da je Hansa napustila
London i zatvorila svoju fabriku Stiljard (Steelyard). Medutim krajem
sesnaestog vijeka povlascena utiruZenja poeela su da niCu na. svim stra­
nama. IstoCna. kompanija (Eastland Company), osnovana 1579. godine,
trgova:l:a je po Baltiku i Skandinaviji.' Levantska ikompanija (Levant
Company) je oonovana 1581 godine, a 1588 godine osnova,na je AfriCka
kompanija (African Company) s ciljem da (lIl"g'anizuje trgov:inu robljem.
Sva ova udruZenja, sem nekoliko iznim.aik:.:ii, bila 911 udruZenja
londonskih trgovaca i morala su se boriti ne sarno sa stranim konkuren­
lima vee i sa trgovcima iz drugih engleskih luka. Trgovci iz Njukastla,
naprimjer, borili su se . dugo i dj.elimicno uspjeSno sa udruZenjem
Merchant Adventurers, pozi'Vajuci se na priorit.e1na prava koja je njihova
gilda dobila u Srednjem vijeku, a trgovci iz Bristola i drugih zapadnili
hl'ka zesWko suse oduprli pokuSaju Londona da monopoliSe trgovinu
sa Spanijoni i Francuskom, koja je godine 1604 'bila proglaSena slobodnom
za sve Engleze. lako London riije bio nikada u stanju da e1iminiSe uticaj'
»sporednih luka«, nema sumnje da je stvaranje povla8Cenih udruZenja,
sa njihovim posebnim privilegijama i snagom da zaStite svojeclanove,
pomoglo da se spoljna trgovinu zemlje konce'ntriSe u jedan centar i da
tako poraste politicki zna<:aj velikih ilbndonskih trgovaca.
Levantska kompanija bila je jedno od najZIl.li\Cajnijih udruZenja.
Pojedincl koji su trgovali sa Carigradom i Levantom preuzimali su veliki
rizik zbog berberskih gusarskih brodova iz luka Sjeverne Afrike, cije su
',':11:',.
pljaCke postajale sve brojnije kako je oparlala Spanska pomorska siJa i
koji su u prvim godinama vladavine Carlsa I .poCeli da se pojavlJuju i
kr8j' engleskih obala. Osim toga, nailazili su na orgmm.ovani otpor
'Venecije i francuskog trgovaekog druStva kQje je vodilo intenzivnu
.... ",:,
trgovinu s Levantom joood 1535 gOOine. IstoCno SredQzeinlje, jedna od
glavnih sfera francuske aktivnosti od yremena KrstaSkih ratova, bila je
svjedok prvih ikolonijalnih sukoba koji ce d()StiCi dal'ek:o veee razmjere
stotinu godina -kasnije u Kanadi i Indiji. Levantska k~pani~a imala je
veliku prednost u poredenju sa privatnim trgovcima jer je bila u stanju
~; da wake godine uputi u Sredozem1je veliku flatu, dovoljno jaku da se
odupre svim napadima. Godine 1601 bila je reorganizovana, i od tog
datumapoCinju redoviti trgovaeki odnosi sa Turskom. DruStvo je sve
do 1753 godine saCuvalo efikasni monopol, iz:vozeCi sllknD, a uVQZeei svilu,
mirodije i ostaJ.'e istoCnjacke' proizvode.· ,.
 ''/'':·c
ISTORIJA ENGLESKE
134
Nijedno otl ovID drustava nije se talko dugo O'drzalo niti je ikad
dostiglo takve dimenzije ikao IstoCnoindiska kompanija (East India
Company), stvarni utemeljivac britanske vladavine. u Indiji. Od samog
poeelka bilo je to drustvo no.vog tip a, bo.lje o.premljeno za trgovinu
velikih razmjera i elasticnije u koriseen:ju svog kapitala. Organizacija
kaoMerchant Ad'Ve~tu.rers nije uopste hila trgovaCko drustvo u moder­
nom smislu rijeCi. TO' je biJio viSe udruzenje trgovaca koji su vodili slicnu
trgo.vinu u jednoj odredenoj sferi i koji su se ujedinil i zbog uzajamne
po.moci i zaatite. Unutar udruzenja svaki je trgovac radiO' sa vlastitim
kapitalO'm, ostvarivao pr<Xfit za se'be i sam snosiO' gubitke. BilO' je to.
ustvari neato kao trgovaCki pandan jednostavnom udruzivanju rada kO'je
je karaikterisalO' manufakturni stepen industrije. Istoenoindiska ko.mpanija
bila je prvo znacajnO' akcimarsko druStv"o Ciji su elanO'vi ulagali izvjestan
kapital koji je investiran zaljednicki i dobijali srazmjernO' tome dio zajed­
nickog pro.fita U poeetku su sudjelbvali saroO' u pO'jedinim putovanjima,
poslije ko.jih je eitav prihod hio podijeljen i raspisane nO've akcije za
sljedece putovanje. K.asni~ie su ave .akcije prebacivane od jednog puto­
vanja na drugo., stvarajuci takO' stalni kapital. TO' je o.vO'm drustvu dalo.
velike prednosti nad statim .drustvima, o.mO'gueujuci stalni razvo.j. i
prooirenje trgovine. Kompanija.. je bila u stanju da Ceka na profit, sto
privatni trgO'vac nije rnO'gao.. . marena, u vrijeme kada su ekonQrnBki uspjesi poeeli Io.ndonskim trgO'vcima
, Poslije portugalaca na ostrva iStoCnO'indiskog arhipelaga stigli su
Holandani, koji su sv~im savrsenijim brodovima i efikasnijim metO'dima
poslavanja ubrzO' potisli svoje prethodnike iz IstO'cne Indije i prisilili ih
da se ogranice na samu Indiju. Krajem Sesnaestog vijeka HO'landija je
od PO'rtugala preuzela ulogu najveceg uvwnika mirodija. Koldko su za
Evropu Inirodije, a naroCitobi,ber, bile vame, moZemo najbolje razumjeti
kad se sjetimo da je u to vrijeme glavna hrana stano.vnistva za vrijeme
zimskih mjeseci bUo 'Usoljeno meso. Nije bilo repe nidruge savremene
stO'ene hrane paje to prisiljavalO' seljake da svake jeseni veeinu stoke
pokolju, kakO' je ne bi morali hraniti, a mesO' uoole. So je u Engieskoj
bila skupa, jer je dOVoZena pre'kO' mora, i usO'ljavanje je cestO' vrseno
povrsno, takO' da je trebalo dosta zaeina da meso bude koliko-toliko
ukusno.. Mirodl!}e su prema tome bile na velikO'j cijeni, i mO'nO'pO'l kO'ji
su Ho.laridani osvojili bio je za njih neobieno unosan, a veoma primamljiv
za njihO've kupce i konkurente. ' gusari napadaju c::i!k i u Doverskom 'kanalu. GOOine 1616 Ser VO'lter Rali
Prvi engleski pomO'rac Iko.ji je okO' Rta Dobre Nade stigao u Indiju
bio je Ser Dzems Lankaster (Sir James Lancaster), godine 1592. Godine
1600 Holandani su isko.ristili svoj monoPO'l j; odjednom podigli cijenu
biberu sa 3 sillnga pofunti na 6 i 8 Silinga. KaO' direktan odgovor na O'VO
oSnovana je kra~em godine IstoCnO'indiska kompanija i 1601 godine
Lankaster je sa pet hrodo.va PO'novo posjetio Istocnu Indiju i vratiO' se sa
velikim tovarom :rri:irodija, ostvariwi znacajan. prO'fit za kO'mpaniju.­
Ho.Iandani su brzo dokaza:li da su se cvtstO'smjestili na ostrvima i da
nece dozvoliti da novO' drustvO' uspostavi tareo svO'je baze. HO'landska
nota od, dvanaest brodova usidrila se u Indiji, sto je plovidbu u1:inilO'
riskantnom, i naikon pomorskih borbi kO'je su trajale okO' dvadeset goodina
uniStila tvornicu koju su Englezi podigli u Ambojni na Moluckim
OBtrvima. U ovim borbama na Dalekom istoku pO'kazalo se da Holandija
poeinje da zauzima mjesto. Spanije, dotadaStljeg glavnog engleskog
protivnika na morn.
-'I
,,'
\~~!- !O_~It.~. I
PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE 135
'" Otjerana sa ostrva od strane HO'landana, Istoenoindiska ko.mpanija
je ustanO'vi}a da je otpor Portugalaca u Indi.ji manje opasan. Cetiri velika
broda pod kO'mandom Tomasa Besta (ThO'mas Best) posjetila su Surat
1612 gdine i pO'razila PO'rtugalsku eskadru kO'ja tie pokuilala da im prepreei
put Nako.n toga dobijena je bez vel:ikih poteSkoca dozvoia Moguia za
uspostavljanje stalnog skladiSta i tvO'rnice u Suratu. Druga pomorska
pobjeda godine 1614 potv:rdhla je englesku premoe u indiskim vodama.
Sagradene su tvO'rnice u Madrasu (1620) i Hugliju kod Kalkute (1633).
Kasnije, kad se Carls II oZenio portugalskom princezom, Katarinom od
Bragance, dobio je ootrvo Bombaj kao diO' njenog miraza. Ono je dato
u zakup k<lll11panliji 1680 godine, kO'ja je na taj naC.iIn dobila veliku i lako
odbranjivu bazu za svoju trgovinu. Ko.mpanija je wk' u osamnaestom
stoIjecu postala vaZna poliitiCka snaga u Indij~ ali ona je vee InnogO' ranije
uspostaviia siroke i veoma 1Ul0SIle trgO'vacke veze. Njena aktivnost nije
se O'graniCila sarno na Indiju, vee se prooirila do Persije, pa cak i Japana,
gdJe ti:e dtiala skladiS1;a od 1613 do 1623 godine.
-:' Elizabeta je, kao i svi TjudoI'i, znala cijeniti vainost trgovine i
i .nastojaia je da zaddbije podrSku trgova.cke k1.a5e, u vremenu ,kad o.va
: klasa nije pomiSIjailla. na to da se bori za vIas!. DZems I ko.ji je doSso iz
. SkO'tskie, u kojoj' tie industrija bila nerazvijena, a spoljna trgovina zane­
da ukazuju na no.vi smisao njihovog pO'litick-ogZIlaeaja, brzo im se O'tudio.
zbog svo.je oprezne i kmaenO' proSpanske politike. Dzems je cestoizra­
zavao miSljenje da bi svi evropski monarsi trebali da se ujedine protiv
opasncisti koja pr.iljetl od »ustanka«. On nlje zelio da vidi kako sve -vei:.a
slava engJeske trgO'vine poniZava spansku monarhiju. ,
. Goodine 1604 okO'nean je rat sa Spani10m mirovnim ugovoro.m koji
je biO' kritikavan jer u njeIJ1u nije bilo po.sebno naglaSeno pravo. engleskih
trgo.vaca da trguju sa spanskim kolonijama. laiko je bio nepopularan,
ugavO'r je bio sig'urno naJjh01lji sto se mogao postiCil, a alter:nativa, tojest
nastavijanje duge i neodluene bol"be, bila hi skupa i donijela bi- malo
rezultata. Poslije smrti Seiila mir sa Spanijom pretvorio se u pol!i.tiku
stvarnog savezniStva, sto je razbjesnjelo trgovce i uopste prO'testante, a
nije donijelo EngIeskdj nikakve ko.mti. Snaga mornarioo je opadala, stari
brodO'vi su rashodavani, a novi se nisu grOOili. Trgovci S11 se Zailli da ih
(Sir Walter Raleigh), voda stranke ikoja je zahtijevala rat prO'tiv Spanije,
dobio je od()lbrenje da krene u Jumu Ameriku na celu ekspediclje koja
je trazila zlata. KOO se vratio ne postigawi uspjeha, bio tie na zahtjev
spanskog ambasado.ra pogubijen, sto je izazvalo nezadO'voljstvo u redovima
trgO'vaca kO'ji su njegovu aktivnO'st smatrali za prirodnu i -vrijednu svake
hvale.
Ova promjena u 8p9'ljnoj PO'litici dovela je do po1;p1Ulog preokreta
situacije u zemlji. Za viadavine Eliiabete katoIici su sve do takozvane
»Ba(Utne zavjere« (Gunpowder Plot, 1605 god.) bili u aktivnoj i Cesto
izdajnickoj o.poziciji protiv krune. Nakan godine 1605 nastao je kratak
period persekucije katolika, koja je ugIavnom imala za eilj ekstremno
'iIi jez¢tsko krilo. Ali razvitkom., prijatetjskih OOnosa sa Spanijom i
k,asnije, nalton vjentanja Carlsa I sa francuskomprincewm Henrijetom
Marijom, katolici su bili sve viSe tolerisani, pa calk i rOOo videni na dvo.ru.
.-.. . -;-,
 136 ISTORIJA ENGLESKE
Od tog vremena oni su Pootali najistrajniji i najaktivniji za8titnici monar­
bije i dio naroda na kdji SU se Stjuartl uvijek mogli osloniti ..
Puritanci, koji su poticali iz klasa koje su bile najveee pristalice
Tjudora, bili su s obzirom na to natjerani u opoziciju prema reZimu za
koji su, ne baS sa.wi:m ispravno, mislili da vom politilku restauracije
katolicizma u Eng1eskoj i koji se, u svakom slucaju, sve ville sukobljavao
sa njihovim interesima. Na taj nacin opozicija premaktuni poeela je da
se identifikuje sa patrlotizmom i hilo je rasprostranjeno miSljenje da su
monarhija i jedan dio stanoVl'llStva u savezu sa spoljnim nepdjateljem.
Ovakovom spoljnom potlitikom Stjuarti su izgwbili ono 8to je bilo glavni
izvor kral:jevske snage - savez sa :i.storiski: najnaiprecinijom 1clasom u.
zemlji. . '
3. KRALJ I PARLAMENAT
Sest godina' prije Elizabetine smrti' prekinuta je dugogodlsnja
saradnja krune i Parlamenta napadajem nil praksu dodjeljivanja mono­
pola. I>redmet sukoba je veo:ma. znacajan. Monopoli su dodjeljivani paje­
dincima ili drustvima kao iskljucivo pravQ proizvodnje ili prodaje nekog
odredenog a.rti.kd:a, naprimjer papira i:li sapuna. Ponekad su davani kao
nagrada ill potstreik za neki pronalazak, ali su joS ceSCe prodavani da bi
Be poveeali posebni priihodi ill upotoobljavani kao jeftln nacin da se
podmire dvorjani ·i sluZbenlci kojiroa tie kra:Ijevska blagajna bila duZna.
Tako je grof od Eseksa dolbio monopol trgovine slatkim vinitna u trajanju
od deset godina, i k:ad: je kraljica 1600 godine odbila da obnovi ovaj.
monopol', to je viSe nego rna 8ta drugo !bilo razlog njegove ludaCke urote
koja je izbila poCetkom iduce godine. U to vrijerne velikog i brzog
tehniClkog napretka citava kJ.asa lje teZila za tim da se koristi novim
metodama i pomoeu njiib. ostvari veee profite. Svrha monopola je bila
da se to sprijeCi i da najve6i dio dobiti ostane u rukama dvorjana i
besposlicara, 8to je koeilo dalji razvoj industrije. Borba protiv monopola
bila je prema tome dio borbe za slobodni kapitalistiCki razvoj, koji je
bio gusen cd strane zastar:jelog politiCkog reZima.
Dijeljenje ovih povlastica branjeno je pravom krune da preduzima
mjere za regulaciju trg<Wine. Otpor bUrZoazije protiv njih bio je u suStini
borba za priznavanje novog principa od najveceg znacaja za bUrZoozilju,
principa prema kome je burzoazija slobodna da kupuje i prodaje bez
posrednika, pod za nju najboljim uslovima. Bio je to zahtjev koji de u
potpunosti otstupao od srednjevjekovne koncepcije nacionalne i lokalne
organizacije trgovine. Pitanje je postavljeno 1597 godine i dato de obe­
canje da Ce stvar biti detaljno razmotrena. PoSto u tom cilju niSta nije
preduzeto, izvrSen je novi, jOiS OiStriji napad 1601 godine. Vlada je
odjednom uvidljel'a da je pametnije popustiti i gooine 1603, kad se zavrSila
E&abetina vladavlna, odnosi krune i Parlamenta bilisu opet izgladeni.
" Kada je 1603 godine Diems I stupio na prijesto, situacija se poaela
\mijenjati dramatienom brzinom. lako je ova pramjena u suStini bila odraz
'izroijenjenih klasnih odnooa2 4.), njena oStrina m&e ISe djelimicno pripisati
'liCnim uzrocima. Kao prvo, Dzems je bio stranac - pola Skot, pola
Francuz -.odgdjen u zemlji u kojoj je vladaao medusobno nepr.ijateljstvo
14) Vidi oojeljak 5 istog poglavlja.
,.. /. '! 1\ ,~
PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE 137
,"raznih stranaka i grupa i gdje je naucio da Be med:u njima o!drzava uz:
pomoe kompJikovane politike lukavstva i intriga, koju je on nazivao·
»umjetnost vladanja«. Skot3ka nije ima:Ia parlamenat u engleskom smislu,
a Dzems je nauCio da jedinu dernokratsku ustanmru, Kirk, smatra za
Jglavnog neprijatelja kraljevske moCi. .
( Drugo, atmosfera teolOiSke pedanterije u kojoj je bio vaspitan uCinila
ga je spremnim da teoretizira 0 svom poloZaju, da otvoreno traZi kao
svoje boZansko pravo ono sto bi Tjudori mirno primili samo da ne izazovu
otvorenu opoziciju.. Svoje ,zahtjeve je postavljao na neobicno grub i
netaktican nacin, u trenutku u ikome bi ca:k i Tjudori vjerovatno bili
pri&ljeni da popuste. ,
\ . . . . . / TreCe, moida najvaZnije, Diems je iz vrlo s.j.romaSne zemIje doSao u.
J zemlju prilleno bogatu i smatrao je dasu prihodi njegove nove halje- .
/ vine neograniCeni. Qui to ustvari vee odavno nisu bili, jer su nacionalne.
\ finansije po karakteru ostale sr~jevjekovne i sve su viSe bile u rasJro...
, raku sa sve slolenijom driavnom orgatiizacijom. Elizabeta je bila sposobna.
da iza& na.kraj s prihodom koji je rijetko bio viSi od 400.000 funti go­
.~~nje, ali sarno uz najveeu stednju i ko~ci ljude iz viSih klasa kao ne-:.
placene gradanske sluZbenike. U sesnaestom vijeku cijene su joS uvijek:
rasle, i DZem.su je prihod ad 450.000 funti 'izgledao nedovaljan cak i u vri­
jeme mira. Od ove BVote oko 300.000 funti poticalo je od prihoda ~jev­
skih dobara i uOtbicajenih carinskib pristojbi. Ostatak je trebail.o Slrupiti
od trgavaca i .posjednik~ putem poreza koje je odredivao Parla.menat. U
odnosu na bogatstvo ovih klasa, porez je bio veoma malen{me<iutim sama
Cinjenica da se njihovo bogatstvo poveea.valo bila je uzrok: 8tO su sve ceSCe'
odbij ale da glasaju za povecanje poreza; osim u zamjeBu za uvodenje mjem
koje bi suStinski pojaca:Ie njihovu politicku moe. Situacija koja je nastala
usljed ·poveeanja cijena nile bila opCenito shvaeena i nesposobnost Stjuarta
da uravnoteze svoj budZet bila je pripisivana ugl~vnom sporednim uzro...
cima -njihovom i'asipnilltvu i J'oSoj ek.onomiji .
Prvi DZemsov Parlamenatdao je ton koji ce prevladavati u iduCih
cetrdeset godina. Izglasan je Sarno jedan dio $Vote koju je trilio kralj, a.
Donji dom je dugo diskutovao 0 ·njegovoj unutraSnjoj i vanjSkoj politici.
Dzemsim je paruCio da drZavne poslo.ve prepuste kralju i Savjetu, koji suo
jedini ovlaSteni da ih vode. »Kao Sto je bogohulno govoriti 0 tome Sta· bi
trebalo da ram bog«, izjavio je, ».isto tako i ra@rave podanika 0 tome 8ta
bi trebalo da radi kralj na visini svoje moCiprestavljaju pobuntL Ja n~
mUm da se diskutuje 0 mojoj V11'adavink Parlamenat mu je odgovorio na­
glasavajuci svoje pravo »da slobodno diskutuje osvemu 5to se stvarno 00­
n~.~ podanike, njihovo pravo i drZavu«, i bio I"aSpuSten 1611 godine.
i. . .. Od godine 1611 do 1621 parla.me.nat je sazvan ~amo jedanput, i to
. takozvani »Prazni parlamenat« (Addled parliament), 1614 godine. On ~e'
~mah poeeo da kritikuje politiku vlade i bio raspuSten prije nego 5to je
\ uSpio da zavrii ikakav posao. U toku avog vremena l»Jems je is'kuSao ra:zna
! sre&t"va da bi uravnoteZio svoj budZet.Uzimao je prisilne zajmove, uvodio
~.1.
;
\ nove carinske takse i prodavao titule. Sve dolt je v1adao m.i!r, ovi izvod
\!prihoda bili su upravo dovoljtrl da sprijeee krizu. PQS]ije smrti Sesila, sina
prvog ministra u vladi Eliza.bete, 1612 godine, Dzems je sve viSe padao­
,. pod uticaj Spanije, i Spanski ambasador Gondomar praktieno je vladao>
Engleskom nekoIiko godina. Godine 1620 TridesetgodiSnji rat u Njemaekoj'
izazvao je nove p"OteSkoee. Kurfirst Rajnskog. Palamata, jedanod vodeCih:.
.'"'"
'6·
 '.t~:;".:~1
138 ISTORIJA ENGLESKE
protestantskih knezova i Dzemsov ~et, primio je krunu Geske, eiji je narod
podigao ustanak protiv cara. Kurfirst je ubrzo protjeran iz Ceske i svog
palatinata izatraZio je pomo/! od svog tasta. Dzems,de zelio da fiU pomogne,
a i pudtanslti londooski Siti traZio je rat. Dzems je, medutiro, ipak <lao
prednost pokuSajima da svog zeta vrati na njegov izgubljeni polozaj pu­
tem pregovora sa Spamjom, predlaZuci brak svog sma CarJoo sa spanskom
princezom i tO$ranciju engleskih katolika u zamjenu za evakuaciju car­
.skih trupa iz rajnske oblasti. - uzaludne.
Ovakvi pregovori mogli su uspjeti sarno ,ako se usput pokaze i snaga,
i DzemS tie bio prisiljen da sazove Parlamenat 1621 godine. TraZio je
500.000 fund. Parlamenat je izglasao oko 150.000, iznio zahtjev za rat
:protiv Spariije i optuZio lorda kancelara Francisa Bekona (Francis Bacon)
za zloupotrebu duznosti. Na iducem zasjedanju Dzems je traZlo 900.000 .
funti, a izglasano mu :je sarno 70.000, dok je Donjidom otVO!1eno napao
predlo£eni Spanski ·brak. Januara 1622 godine Parlamenat je bio raspusten.
U to vrijeme Savjetom je potpuno avladao lliordz Viljer,s (George
Villiers),. vojvoda od Bakingema, Cije su jedine kvalifikacije za ovaj
:polcZarj bile njeguva beskrajna umiSljenost i to da je bio Dzemsov Ijubi­
mac. Kao potpuna neZnaliea u pitanjima evropske politike, on nije bio
svjestan toga da se Spanci same) . pretvaraju i d'a ne' zele da naeine
nikakve stvarne ustupke. Kad· je to konaeno ustanovio poslije svoje
posjete Madridu, baciose zestoko na politikU rata, ne obaziruCi se na to
. da je mornanca potpuno propala, d.a nije bilo arlnije a ni sredstava da
:sa stvori nova. Donji dom bio jeisto tako looe .informisan i kad se 1624
.g-odine sastaonovi Parl'amenat, bio de oduSevljen za rat i izglasao ogromnu
sumu ad 300.000 funti - gotovo polovicu zatraZene svote.
Rat koji je dztbio doZivio' je potpuni neuspjeh i Bakingem je brzo
izgubo svdju privremenu popularnost. Bijedno opremljene armije neuvje­
zbanih vojnika, regrutovanih na brzinu iz najsiromasnijih slojeva stanov­
nistva j nezaposlenih seljaka, bile su upucene preko mora da bud'll
poklane i pomru od groznice. ZapuSteni .i: s looom posadom, brodovi nisu
bili u stanju da ponovo izvedu pomoreke podvige proolih generacija. Iz
eiste nesposobnos1li Bakingem je ubrzo uvuxaozerolju u drugi i joo
nepotrebniji rat sa Francuskom. Kad ga je 1628 godine ubio jedan obpu­
stenl oficir,narod Londona je na ulicama slavio n1egovu smrt kao
pOlbjedu. Nakon konaenog poraza kod La Rooeia, Carls j:e sklopio mir sa
Spanijorn, Francuskom i carem sto je brie '.i. nepriInjetnije mogao.
U meduvremenu borba sa Parlamentom se nastavila i poslije Dzem­
'SQ\Te smrti 1625 godine. Prvi Parlamenat nove vladavine, koji se sastao
juna 1625 gOdIne, odbio je da izglasa novae za rat koji je traZen godin'll
dana ranije ukoliko Bakingem ne bude uklonjen iz "lade. Baronska
opozicija u srednjem vijeku cesto je zahtijevala uklanjanje ministara koje
nije w-Ijela, ali ovakav pokuSaj nije bio ucinjen vee viSe od sto gOldina,
i biI'o Ue tf;) prvi put da u njemu 'llcestvuje i Donji dopl. Parlamenat je
raspuSten u avgustu, ali je Carlsu joo uvijek trebalo novaca i bi'O je
J)rimoran da u ,februaru iduee god.ine sazove novi Parlamenat.
'1 pored poklliiaja da se izborifalsifikuju, novi Parlamenat bio je
tvrdoglav :kao i proSli: i Odmah je poeeo da pnprema optuzbu protiv
·Bakingem.a. Poolije nekoliko mjeseci i 'On je bio raspusten. Umjesto
neizglasanih poreLa vladaje. raspisala prisHni za1jam i sistematski ga
PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUClJE 139 ,
dizaJ'a kao· redovnu sUbvenciju. Oni koji SU odbli da plate bili su uhapseni
ili prisilno odveden'.i. 11 voj'Sku. Rat sa joo uvijek vodio i odredi neizvje­
2banih i nedisciplinovanih vdjnika potucali .su se sirom cijele zemlje.
:BIili su cesto l1lbog ustede bez ikakve otStete, naseljavani uprivatnim
kucama, nisu bili pla6eni i postalisu strah i trepet za svoje prisilne
:domaCine, koji su .se uskoro uVljerlli da su zalbe zbog krada i nasi:ija,
upucene vojnim sudovirha podeiju su nadleinost trope potpadale,
\ .'- Prisilnizajam nije pokazao rezultata i 1628' godine Carls je 00.0
..prisiljen da po treC:i put sazove Parlamenat. Ovaj se sastao joo beskom­
promisnije raspoloZen nego prethOdni i sa joo jasnijlim glediStiroa, U
pogledupolitiClkih usl'OVa kaje se spremao da predloii. Jed'an savremenik
je vjerovatno taJCno zalbiljeZio 0 OVOID Parlamentu da je Donji dom bio
U stanju cia tri puta nadlglasa Dom lord ova. U petnaestom vijeku Nanovi
Donjeg doma smatrali su za prirodno cia slijede liniju Doma lordova,
.ali njihovo bogatstvoi druStyeni poloZaj kJ.'asa koje su pretma.'V1Ijali
<omoguCili su im sada da sami preuzmu VOOeC1,t ulogu. Lm-dovi u to vrijeme
gotovo i nisu postojali kao nezavisna snaga,veC su igrali ulogu posred­
niclrog tijela, priklanjajuci se eas kralju, cas Donjem dQmu.
Pod voCstvom kornSkog p1emici:l Ser J)zona' Eliota (Sir John Eliot)
Donji dOlO je brzo formulisao svoje zahtjeve u dokumentu poznatom kao
,>Peilicija' prava« (petition of Right). lZIbjegavajuci .wako teoretiziranje,
u njemu su nagl'aSene eetiri specifiene taCke. Od njih su dvije, ikoje su se
<odnosile nil smjeStaj Wjnika i ukidanje zakona 0 prijekim sudovima,
imale uglavnam ,neposredan znaeaj. Druge dvlije bile su Sireg opsega .
Peticija je traZila da .se prekine praksa zadrZavanj'a u zatvoru lica »koja
nisu optuzena za djela za koja bi trebalo odgovarati pred zakon-om« i da
nijedan eovjek »ne smije biti prisil~en da daje iIi ustupa darove, zajmove,
.milostinje, poreze ill druga sliena davanja bez opce saglasn~tiputem
privole Parlamenta«.' ,
Mnoge stvari OOlderie u peticijd kTUlla je u toku mnogih generacija
sprovodila bez traZenja ioje saglasnosti. Znaeajno j.e dasu ove stvan
bile formulisane i zabranjivane upravo ucasu ,ikad se kruna na O'jih
porzivala kao na svoje apsOllltno, suvereno pravo. Peticija je u suStini,
alto ne po fonni, bila OOgovor na pokusaj ·kra.lja da uspostavi teoretsku
bazu ,za prakticni apsolutizam.
Donji dom je diploma1Bki zaSeCerio <Ml goI"ku pilulu obeeanjern da
<:e glasati za pet 'sUlbvencija - ukupno dko 350.000 funfJi:.. Nakon izvjesnog
karakterlstienog cjenkanja Carls de pristaQ na zahtjeveiznesene u Peticiji,
am kada je Parlamenat poSao dalje i zatraZic> uklanjanje Bakingema,
-odgodio je konaenu odluku. U meduvremenu, prije sljedeeeg zasijedanja,
'Bakingem je bio ubijen. Parlamenat sa sastao u januaru 1629 godine i,.
, drzeci se Peticije prava, izglasao carinske pristoj.be sarno za jednu godinu
umjesto, kako se dotad radilo, doZlivotno. Ove takse u adredenim, vee
tradicionalnim iznosima, bile BU uvijek smatrane kao dio redovogo kraljev­
'skog prihoda. Ovaj novi ak;t pretstavljao je daleko striktniju interpretac:i.ju
Peticije nego 800 j.e Carls pretpootavljao, i on je sa prezi<rom odbio ovaj
zahtjevkoji hi financisku kontrolu u ipotpunoo1li 'Predaou ruke Donjeg
,doma. On je odbio da prizna, avo_glasanje na jednu godinu 1 nastavio da
prikupl'ja tak.se kao i prije. Na, poSljedn.jem burnom zliIISjedanju, na kome
je pretsjednik (Speaker) hio sUom zadrian' na svojoj stolici, Donjidom
140 ISTORIJA ENGLESKE
je izglasao tii rezolucije, proglasavajuei da je svako ko pokuSa da uvede
papinstvo, ko bude ubirao poreze sa kojimase Parlamenat ruje sloZio­
ili ko se »dobrovoiljno priVQlJi da plati« bilQ kakav takav porez, neprijatelj
zajedniee, drzave i slobode Engleske.
Parlamenat je nakQn toga bio raspuSten i nije, se sastajao jedanaest
gQdina. Eliot i druge vode, bili flU baeeni u tanmicu, gdje je Eliot umro
1632 godine. Kraljeva mrlnja pratila ga je i nakon smrti, jer kad je
njegQv sin zamolio za odobrenje da prenese tijelo radi sabrane, dobio je
ovaikav odgovor: »Neka Ser DzordZ Eliot bude sahranjen u erkvi ane
z.upe gdje je i ururo«.
Poslije raspustanja Parlamenta Tatovi sa Spanijom i FrancuskQm
btzo su okoneani i Carls i njeg<JlVli savjetnici poeeli su da rade na stva­
ranju sredstava kojima bi. poveeaJi prihode tako da ani pokriju nume
izdatke. U saglasnosti sapooledn!jmn rezolucijom koju je doniQ Donji
dom londonski trgovci su ispeetka odbijali da plate neizglasane earinske
takse. Ovaj otpornije mogao dugo trajati; u Londonu je prestalo svako­
poslovanje, ~ nakoo ses, mjeseci trgovci su popustili. MaZda najnera­
zumnija od svih financi:skih mjera koje je Savjet l.l to vi"ijeme preduzimaQ'
bilo je obnavljanje 'kraljevskih prava na zenil.ju !koja je ''l1ekad biJI'a
kraljevska surna.' VelNci dio. ove ,zemJ:je biOI je vee Oitave generaeije 11.
privatnlm rukama, ali su njeni posjednici bili prisiljend. daplate teske'
PQreze prije nego sto je bilo potvrdeno njihovo pravo vlasniStva. Dio­
ove zemlje biOI je u' rukama V'1sokih pl'emiea i kad th je na taj naein
uvrijedio, Carls je ostaQ dedno vrijeme bez 'podrske, sem u redovima
katolika, dVQrSke kJiike i v:isQkog klera.
Novae je stizao takoder putem prodaje mQn<~pola, poveeavanjem
carinskih taksa, kOje su i anakQ rasle kako se poveeavala trgovina, i
konaeno putem ubiTanja takozvanog Novea za bTodove. Vee je odavno­
bila poznata obaveza svih pomorskih luk-a da snabdijevaju 'ratnu mOrna­
rieu brodovima. Napredak u pomorskom ratovanju pokazao je da obiem
trgovacki brodvi nisu vise podesni z·a QVU svrhu i umjesto Sitvarne tona.re
luke su davale <JIdgovara:jueu svotu nQV~. Godine 1634 prikupljen je od
obalskih gradova Qvaj novae za gradenje brodQva i biOI je stvarno upo­
trebljen za ponovnu izgradnju ratnih brodova. Dotada nije bila opozicije
u tom PQgledu. U tQku iduee dvije god'ine porez je proSiren i na gradove
u unutraSnjosti Ii bilo je oCig1edno da je ovaj novae za brQdove zamisl;jen
kaQ redovni porez koji ce kralju dQnositJi oko 200.000 funti godisnje. To­
bi ueinilo vladu potpuno nezavisnom Old Parlamenta i zatQ je 1636 Hamp­
den odbiQ da ga platt Sudenje koje je 6lijedilo znacajno tie kao primjer
opozicije, ali veeina nije pool a za HaIIl!Pdenovim primjerom, te je ovaj
porez ubiran sv::ik:e godine.
Osim ovih individualnih prQtesta u Qvom periodu samovoljne vlada­
vine bilo je veoma malo otvQrene opozieije protiv vlade. U toku cijelog
vremena nije u zemlji izbila nijedna veea pobuna. Feudalni uslovi, koji
su omogueavali da u Srednjem vijeku ustanak bude uobicajeno sredstvo­
za izraZavanje nezadovoljstva, nestali su. PJemiei vise msu drZalti. u sltiZbi:
bande paoruzainlli pristaIica. Seljaci su se podijelili u rl;Zlicite slqjeve
- slobdnjake", zakupce Ii nadnicare - i svaki ovaj sloj seoskog stan()lll­
niStva imaQ je dru~ .inter~., Veeina njih uzimala' je veoIiia maloueeSca
u politiCkoj borbi, i saprestankom stvaranja z-abrana prest:aI1 su, i nemki
PORlJEKLO ENGLESKE REVOLUClJE 141
lwji su bili doveli do Ketovog ustanka. 25) Trgovai i niZe zemljoposjednicko
plemstvQ kaji su vodili oPQziciju protiv kralja bili su kao pojedinei slalbi
i bio im je potreban parlamentarni skup i politi&a stranka 'da bi se
mogli ujediniti za odlucnu akciju. Takva stranka zasada joo nijepostojala,
ali je vee postojalQ njeno jezgro, koje je moralo da se tajno organizu;je
i vrli pripreme da bi u punoj mjeri iskoristilo dan kada kralj bude
prinuden da sazove novi Parlamenat.
Povod za obnovu ove borbe dooao je sa strane, iz 8kotske, gdje su
se u mnogoveeoj mjeri zadrlali srednjevjekovni uslovi i g~e w joS
jIDStoja1e mogucnosti za uspjemo izvodenje oruZanog ustan'ka. 6) Sukob
Koji je u SkotSkoj izbiQ krajem 1637 gOidine imaQ je vjerski karaikter
i bio je posljedica pokuaaja Vilitiama Loda (William Laud) i anglikanaea
<la preobraze SkotS'ku erkvu Kirk. Da bi se potpuno razumio ovaj
su:kob,potrebno jeneSto reCi 01 puritallleima i njihovom odnosu prema
politiC-kim borbama u sedamnaestom vijeku. '
4. PURITANCI
Kada je Diems I doSao na prijesm, rijee puritawxc, puritanski nije
:znaCila ,neSto odredeno, vee je primjen!jivana slobodno na razliCite stvari
i Ijude. Prvo je upotrebljavana unutar »U~vljene cr'kve«. Veliki broj
puritanaea joo uvijek je pripadao .ovoj erkvi jer nije nalazio znac!l!jnih
teolOOkih razlika, zahtijevajuci samomanje izmjene u obredima i disci­
.plini, sm biim omoguCilo da u njoj ,ostanu. Izmedu ostalih, znatnQ malo­
brojni:iim. boo je i takvih ikoji su zeljeIi'da Angllkansku drZavnu CI"kvu
zamijene Prezb'iterijanskom drZavnom crkvom prema moru na Sko1slw
'narodnu crkvu - Kirk. Bilo je kanaeno i prj.padnika manjih sekti koji su
bili pravi vjel'lSki ana.rlllsti, koji su teZili da svaka kQngregacija sarna
I'j~ava svoja pitanja, preci kasnijih kvekera, kongregacionalista i baptista.
r'''-- U SilStini puritanizam ni~e ibiQ pokret za izmjenu nekih teoloSkih
Ii :pitanja, vee pokret sa posebnim nazorima na mprall ponaSanje. Politicki
(iradikalizam puritanaea nikao je prirodno iz njihovogodnosa prema bogu
I i drustV'll. Pw:itanae je bio pripad'niik bogom izabianag narorda, izabranik.
, :Na svakom koraku osJeeoo je pri.suBtvoboZije volje, tako da je svaki
,dogatlaj, od najveeeg do naj\:ibicni:i~, milgaO shV'atiti kao iskuSavanje
,'iIi vodenje, nagradu ill osudu. Ziva vje;ra u ueenje ,01 predestinaciji dijelila
je njega i njegove drugove oCt »poSude pune gnijeva 'koja se rove svilet«.
'-:Keo od blaga izabrani narod, puritatnci su vjerovali da je njihova pobjed:a
~guma i da su njihovi neprijateljiboZiji neprijatelji. SmatraJi su da
jmaju ptavQ da se bore protiv svakog' eovjeka, sv~tenika ill kralja, koji
;poktiSa cIa ih neCim optereti iIi, sputa, svakim Qruzjem koje im da bog
a:,. u rulre - a cesto im je bog dao zaista neobieno Qru.zje. Sve ovo govori,
bibliskim jeziJrurn-sedamnaestog stoldeea, da su bili svjesni svoje misije
~aoistoriski progresivna 'klasa koja uCestvuje u revolueionarnQj borbi.
"~!
Karl se ova'kav fanatizam spojio sa bogatstvom, a to je boo dosta
·cest slucaj, ili kad je zahvatio veliku organizovanu grupu ljudi kao sto
'0) Posljednji veCi seljai!ki ~ izbio Ie 1607 godine u Midlendsu
.(primjedba pIsca).
"")Ovo 'je iivanrecian pr.imjer nai!iIna na koji fteTavnom;m..i orazvitak kapi­
-ta1izma stvara u.slove koji dovode do revolucije (primjedba pisca).
 142 ISTORIJ A ENGLESKE
su bili londonski gradani i zanatlije iz'si.drnarskih gradova Istoene Anglije,.
bio je zaista straaan. Pak,oona BatlerQ\ra pjesma 0 pu~itancima, napisana
sa svrhom da zabavlja pobjednikeposlijeRestauracije iz 1660 godine~
istinita je bar utoliko da su puritanci, koji
. »grade' sVloju vjeru
na svetom pismu koplja i pu8k:e«,
bili piipadnici borbene religije. Hatler ~ uovome slaZe s Miltonom, eiji
. »pravi borbeni hriScanin« nema potrebe za vrlinama koje sa postiza
bjekstvom u samostan.
Biee yjerovatno zgodno da ovdje spomenemo i to da puritanci po
pravilu (bilo je sigurno ekscentriCnih pojedinaca) nisu govorili kroo nos:
niti siSali kosu. Nastojali su da u svakom slueaju nose odjeeu neupadljive
boje, Sivenu kOO kuce i prezirali su tjelesna uZivanja~ Opis Kromvela kad
je prvi put govorio preil Dugim parlamentotn daije nam zivu sli1m dobra­
stojeceg provinciskog puritanca:
»DoSao sam jednom u Par1amenat dobro obuOe!ll«, pise Ser Filip
Vorvik, »i vidio sam jednog gospodina ,(k:oga rusam poznavao) najobiCnije:
vanjstine, koji je poria; bio ~~ odjeVen u proeto siliknene odijelo koje'
je po svoj prilici saSio kakav 100 seoski krojae. Rublje mu je bilo prosto­
i ne baS sasvim Cisto, i sjecam se jedne ill dviju mrlja krvi na njegovom
po.jasu koji nije biQ mnogo.m ad njegovog ovratnika. Stas mu je bio
jak, mac mu je bio zabaCe9.1 tijesno uz bok, aee nateeeno i crveno, glas
ostar i n~elodiean, a govor pun vatre. I doZivio sam da vidim ovog
istog goepodina kako je '(karl je naSao dobrog krojaca i vise se kretao u
dobrom drustvu) dobio ugladeno, uzviSeno drianje i prijatno opho­
denje ...«
Kromvel je u IDlIDgom pogledu bio tipiean primjer boljeg puritan­
skog plemica. Bio je u: srodstvu sa prvim ministrom Henrij.a VIII i
pripadao .je porodici koja se obogatila prilikom podjele crkvene zemlje,.
ali je ipak u svojOj rodnoj pokrajini Hantigd:onu (Huntingdon) uZivao·
glas branioca prava siromaSnih slllSjeda. Kasnije, kada je veliki broj
elanova Dugog parlamenta, ukljueujuci i pretsjednika Lentala (Lenthall),.
bilo uvuCeno u gadne skandale o'ko prodaje zemlje protjeranih rojalista.
Kromvel je bio medu onima koje cal<: ni neprijatelj:i nisu sumnjicili zbog­
ilene korupcije. Takoder je interesantI'lo zabiljciiti da je opisani govpr
Kromvel odrZao u od!branu republikanca Lilberna, ilroji je kasnije bio
)~an ad njeg<Nih naj}j.uCih neprijate1ja. . - najprije u Skotskoj, a zatim moZda i u Engleskoj. Potpisivanje Nacio­
f -.,~ Dzemsu je na po6etku njegove vl'adavinepredata peticija kojom je
: nekoliko stotina puritanskih sveStenika engleske crkve traZilo slobodu da
i prime ill odbaee odredene manje znacajne tacke obreda kala sto je
• noSenje ornata, upotreba znamenja krsta prilikom 'krsten!j-a, zatim davanje­
\ veeeg znacaja proprovijedima, strme sIavljenje nedjelja i ukidanje sve­
i tackih praznika. Godine 1604 nspravljala je 0 peticiji konferencija u
i Hempton Kurtu k!qjQj je pretsjedavao limo Dzems. Tu su izaSli na javu
razlozi zbog kojih je Diems bio protivnlik puritanizma; oni nisu bili teo­
looke prirode - sam DZems bio je kalvinist - vee politiCke. »SkotskL
prezbiterijanizam'slaZe se sa monarhijQm kao bog sa dawIom« i l>nema.
biskupa - nema. kraIja« bilo je,niegow konaeno rezonovanje 0 ovoj
stvari. Njegovo gO:r'kto islrustvo' Sa Skotskom crkvom naucilo ga je dao
PORIJEKLOENGLESKE REVOLUCIJE 143.:
. cijeni crkvu kQj:om moZe lieno da vlada i koja je podredena drzavi. Skotska·
crkva, organizovana odoodlo u nizu lpretstaVniCkih tijela, od kojih je
najvise bilo Skupstina, sastavljena od svestenika i pretstaVnika kongre- .
gacija, bUa je logiCnO. utjelovljenje demokratskog dOOa prirodenog puri­
tanizmu i Dzems je biro u pravu kad je smatrao da jl€l .on' nespojiv sa
kraljevskimapsolutizmom..
Njegov je sljedeei korak -bio eiScenje crkve, ti kome je oko 300
sVeStenika koji su odbili da se pO'kore izgubilo svoj pIOOoZaj. Rezultat je
bio slabljenje crkve, jer joj je od~et wei dio on'Og malog broja sVeSte­
nika Iroji 6U vise cijenili istinu nego desetine, 1:$.0 d'a je ostala u rukama
. l judi zeljnih poeasti i ma:l'e i imlirane, ali uticajne, grupe anglikanskih
zanesenjaka koja se okupila olro Vilijama Loda. Neko cijepanje bilo je'
bez sumnje neizbjezno, ali su DZems i njegovi savjetodavoi povukli liniju
toliko udesno da je uspostavljena crkva za pola stoljeea izgubila mnDgO'
od svoje popularnosti, a kral'j je izgubio podrSku mnogih koji bi ga inace'
slijedili u casu stvai'.nog sukQba. .
Lad kOji. je 000 poSten Covjek, ali van svakog dOOirasa realnoSCu,
pokusao je da crkvu prisili na nesto sto je nmogim ljiUdima liCilo na
papizam u vrijeme kada je papizam bio vrlo nepopularan. Uvedena je­
stroga cenzur.a, koja se mnooila kako na stampu tako ina.' propoyijedi,
a kOju je nadziravao Court CYf High Commi$sion, neka wsta crkvene
Zvjezdanekomore27 ). Ponovo je oZiv1jelo pravo sveStenstva da sudi ()
moralu i ponaSanju, pravo koje je za vrtjeme Reformacije nestalo.
Zabranjena je upotreba Zupnih crkava kao mjesta za ooriavanje zborova
i sklapanje poslova i zavedena je stroga jednoobraznost vjerskih obreda.
Od 1628 do 1640 godine iselilo Be u Novu Englesku aka 20.000 puritanaca,
iz zemlje koja Be, po njihovom miSljenju, vracala u katolicizam; Drugi.
su bili prisiljeni da se okupljaju u grope koje su tajno vrsile svoja
bagosluzenj:a, grupe ilcoje su postale centri prolitiCkog nezadovoljstva. Drugi.
su se prividno prilagodili nastaloj situaciji, oOe!kujuCi bolja vremena.
Godine 1637 Lod je, oCigledno osjeeajuCi da situaciju u Engleskoj
drzi cvrsto u svojim rukama:; poCeo da obraea pamju na Skotsku. Dzems
je dobro mao da bi bilo uzaludno i opasno pokuSati u Skotskoj stvararrje'
nove crkve sliene anglikanskoj, ali Carls, kao i sva tadaSnja Engleska,
°
hije imao pojma Skotskoj i Skatskim prilikama. Sastavljen je i poslan
preko granice novi molitvenik, napisan na osnovu t=mgleskog, ~ je svaki
pokuSaj da se primijeni naiSao na odlucan otpor. duZnO od granice proSirio
s.e istinski strah da kralj namjerava da ponovo <Xluzima crkvenu zemlju .
nalnog zavjeta za odbranu vjere (National Covenant) uskoro je podiglo
ovaj otpor na nivo nacionalnog usta:nka i Ca'l'ls se u proljeee 1638 godine'
nasao u situa:ciji da mora Skotsku ponovo osvajati oruzimim putem.
Njegov finansiski polmaj onemogucio mu je da podigne odgovara­
jucu vojsku. Njegov jedini sposobni mlrrlstar, Ser Tomas Ventvort (Sir
Thomas Wentworth}, kasnijegrof 00 Straforda, mogao mu je kao jedinu
mjeru savjetovati sazivanje Parlamenta. Straford je viSe od jedanaest
S7) Zvjezdana komora (Star Chamber),. visoiki sud sa gradanskom i krimi....
nalnom jw:isdikcljom, nazvan. po 7JV'i.jezdama' na plafonu dV()I1'ane .u kojoj je zasje­
dao. lirru\o je pravo da sudi na O$OOVU prilave bez dokaza. i primanJa ~la(;i,
mucenjem (primjedba prevodioca).
144 ISTORIJA ENGLESKE
godina proveo van Engleske na poloZaju guvernera Irske, gdje je u malom
sprovodio sistem apsolutistiCke vladavine za kojim je Carls teZio u
Engleskoj. Okiutriim nametima i pOtsticanjem trgovine i industrije rijesio
je prQblem finansija i uspio da stvori moenu arnriju. Sada se vratio u
Engles'ku, odlucan da i ovdje promijeni svoj sistem.
U aprilu 1640 godine sa:stao se Kratki parlamenat, ko.ji je zasjedao ,
I,"
jedva eetrnaest dana. Umjesto da izgla&a subvencije, Pa:rl'amenat je pod
voestvom Dzona Pima (John Pym) poeeo cia sastavlja peticiju protiv
skot.skog rata i bi'O odmah rasptiSte!l1. Na brzu ruku skupljena armija
krE:nula je na sjever i ustanovila da su Skoti okupirali vec citav Nortam­
berlend i da su suviSe jaki da budu napadnuti. Njihova vojska bila de
pojacana mnogim iskusninl ratnicima koji su se kao dotbrovoljci harili u
Tridesetogodisnjem ratu i cak je i Carls bio svjestan da ih njegove
neizvjezbane i nezadovoljne trupe ne mogu napasti. bez sigurne pogibelji.
Bilo !j'e skliOpljeno primirje i Carls je obecao da ce poiStovati sve skotske
politicke i vjerske slQbode i platiti veUkil svotu nov'ca u zamjenu za
povlaeenje skotske vojske iz NQrtamberlenda. Do isplate skotska vojska
DStala je u Njukastlu.
Carlsov poraz bio je upotpunjen iscrpljetljem 'lljegovog kredita u
gradu. Bez sazivanja Parlamenta kajibi izglasao pareze koji bi mu mogli
biti garantija nije viSe mogao. dapasuduje. Tako se zavrSio poslednji
ozbiljni pokusaj krune da vlada uprkos opO'Zicije bogatih klasa. JoS
jednom su razaslani pO'Zivi za sazivanje Parlamenta u atmosferi najveee
napetosti, dOlk je Straford pripremao hapsenje vadeeih lienosti Donjeg
doma i vojnicku okupaciju LondO'lla, a neke parlamentarne vade vodile
tajne ·pregovore sa Skotima.
Zasjedanje Dugog parlamenta u novembru 1640 bilo je znak za
-obnavljanje borbe izmedu kralja i clanova Donjeg doma u joo veCoj. mjeri .l...... sluzio, sve je manje odgqvarao sve za.rnti:enijem naciona.lnom zivotu.
nego ranije. Dogadaji su se brzo <razvijali u pravcu oruzanog sukoba i
Parlamenat je, iako legalno sazvan, ubrzo postao pravo revolucionarno
tijelo. Dvije godine protivnicke snage gledale su se lice u lice, ocekujuci
neizbjezni otwreni sukob i manevriSuCi u nastajanju da jedna drugu
dovedu u sto teZu situaciju. Mooe se reci da je EngleS'ka revolucija
otpoeela u novembru 1640 podizanjem optuzbe protiv Straforda. U ovom
i prethodnim oojel:jcima slijedili smo dogadaje koji su doveli do. jedne
od najodlucnijih prekretnica evropske istorije. Vrijeme je da se zausta­
v'mo i ukratko razmotrimo sustinu njililOvih posljedica.
5. POLITICKA SITU ACIJ A U PREDVECERJE
REVOLUCIJE
--~/ Apsolutizam Tjudora bio je neotbiene prirode apsolutizam uz
Prvo, EngLeska nije vodila stalne vanjske ratove, a 'kad ih je. i
saglasnost narada. Tjudori nikada nisu imali stalnu vojsku, pQtliciske snage
vodila, njihovo glavno popriSte bilo je J{lore,· te na taj nacin stvaranje
ili nesto vise ad najnuZnijeg birokratskog aparata. Opi nisu nikada zahti­
stalne vojske, bez koje pravi apsolutizani· ne :Q1oZe dap<>.stoji, nije nikada
jevali vise novca nego sto je bilo potrebno za pdkriee najnuZnijih nepo­
bila muguce. Drugo, cinjenica da. je .monarhija Tjudara bila zasnovana
srednih potreba. Njihova vladavina bila je s obzirom na to nuzno osno­
na istinskom savezniStvu, u kome je svallron1. partneru· bila potrebna
vana na privrem~n'Oj ravnotezi snaga, 5to im je donijelo stalnu podrsku
podrSka drugog, saCuvala je i priJagodila parlamentarne forme koje su
moCnlh i naprednih klasa, u prvom redu trgovaca i veceg dijela zemljo­
stvorene u Srednjem vijeku pod drukCijim. uslovima, dok su kraljevski
posjednickog niZeg plemstva. PlemiCi su se kao miTavne sudije zadovo­
prih'Odi ostali feudalni po karakteru i nesrazmjerm. po vrijednosti. Srednje
Ijili vrsenjem civilnih ISluzbi. Interesi bogatih pomogli su vladi da savlada
PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE 145
najteze finansiske krize. NarocitJo su odnosi Elizabetine vlade i londonskih
zlatara, koji su vee poeeli da posluju kao bankari, bili· prijateljski i
intimni.
, Ovakova ra,vnoteZa bila je u svojojsustini nestaIna jer je bila
posljedica cinjenice da je u §esnaestom stoljeCti mOllllThija imala pO'Zitivnu
istorisku ulogu uuniStavartju ostata'ka vojnog feuda1izma. Sve dok se
monarhija 'ClrZala ove uloge, sve d'olk je su2IDijala nerede i uspostavljala·
stabilne vIa de, srednja klasa i napredno we plemstVo nisu imali potrebe
da postavljaju 'Pitanje vlasti; mogli su da prosperiraju u okviru starog .
rezima. U savezrustvu sa ovim klasama 'Iljudari su u.n:iStili nezavisnu vlast
crkve i plemstva i stvorili preduslove za razvoj kapitalisticke ekoriomije.
Ali i sania mO'llarhija bila je proizvod feudalizma i sadrlala je. u
sebi suviSe ostataka feudalizma. da pi bila u stanju da izvede revoluciju.
do kraja. Cim je dostignuta jedna odredena taCka, nj1en objeiktivni karakter
nag}o se i potpuno izmijenio, i ana se. pretvarila . u glavnu zapreku
burloaske revolucrje i centar oko koga su se okupile sriage reakcije za
odluenu borbu. U vezi s tim promjena odnosa katolikai puritanaca prema
kruni u prvim decenijama .seda.ninaestiog stoljeca dobija svoj·'Puni znaeaj.
postalo je jasno da burzoazija ne male dalje napredovati u savezu· s
krunom, nego samoprptivnje. Ljudi sedamnaestog stoljeca nisti sve IQIVO,
prirodno, mogli shvatiti na ovako tlednostavan· naein; nj1rm.a je nuznost ~
nametala rjeSavanje be2Jbrojnih, .nai2lg1ed medusobno nepovezanih
problema, tjerajuci ih tako naodluke koje su u cjeUni uslovljavale
kretanje naprijed cijele klase. .
Kada jeoko godine 1600 nesta1.o usllQlVa koji su stvarali tjudorsku
ravnoteZu, istorija je ponudila, ili se ci:ni1o da nudi, viSe razlicitih
puteva, i put koji je konaeno izabran nije bio onaj koji je savremen~
posmatraeu izgledao najpodesnlji. DrZavni aparat, koji je vee stoljeeima
Postavil'o se pitanje ko ce stvoriti i nadziravati novi drZavni aparat koji
je bio neophodan. Sirom cijele. EVrope ·:feudalizam je Ustupao mjesto
birokratskom despotizmu, ciji je na;jsavrSenijiprimjer pretstavljala
Francuska. Nezavisna snaga njenog feudalnog plemstva bila jepotkopana,
a nije se pojavilanijedna druga 'klasa koja bi bila I9p'OOObna dazauzme
njeno mjesto, dolt su neprekidni rawvistvorili kraljevima moene i
stalne armije.
Stjuartovci, potpuno sV'jesni ove tenrlencije u prekomorskim
zemljama, odl'ucili su svjesno da podu za prim.jerom :l!rancuskih kraljeva.
Parlamenat je takoder, iako je pio manje svjestan ove opasnosti, odluCio
da to sprijeci. A izvjesne specificnosti situacije u Engleskoj radile su
odluCno u Il!jegovu komt.
klase bile su spremne da za Tjudore ucine sve osim placanja velikih
10 - Tstorija EDgleske
J
 '~:-'-

146 ISTORIJA ENGLESKE PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE 147

poreza. Parlamenat, 'koji je stvoren 'kao za;preka teoretski apsolutnoj <:enja kraljevske vlasti. Ovi,republikanci sanjali su u Do vrijeme ne 0
moei feudalnih kraljeva da raspolaZu po volji imetkom SV'OIjih podanika, demokratskOj, vee 0 plutokratskoj republici po uzoru na Holandiju, ciji
. pretvorio se sada u cuvara apsolutnog prava pojedinca da uziva u svom je ekonomski prosperitet ucinio od nje idealnu drlavu u ocima mnogih
privatnom vla.sniStvu. pripadnika trgovaCke klase. Radikalizam kaji se pojavio pred kraj Gra­
.Vjera u neprikosnoveIll()St prlvatnog vlasniStva naglo je ojacala kad danskog rata joS uvijek je Zivio prikriven u podzemlju medu tajnim i
je burzoazija u sesnaestom vi~€ku postala moena sila. Stjuartovci su mogli progonjenim sektama, duhovnim nasljednicima njemackih anabaptista,
stvoritinovi drZavni aparat, koji im je za diktaturu bio potreban, samo apokaliptiCkim zanesenjacima koji su iScekivali dolazak nebeskog
putem diTelktnog napadla na privatno vlasniStvo, a svaki takav napadaj kraljevstva. ,
morao je nuZno dovesti do odlucne klasne h<:JF!be. U tome je cvor cijelog Pr~tiCni ljudi kao sto su,bili Pim, Vejn, Ferfeks i Kromvel zado­
sukoba i razlog zaSto Stjuarti nikad nisu mogli da se sa BtOljim Parla­ vorjavali su se time da odbrane svoja ovozemaljs'ka dobra i u poeetku
mentima sloZe oko pitanja poreza. Kruna je zahtijevala pravo da u:bire nisu nastojali da vide dalje od nepooredne buduenosti. Njihovo duboko
takve poreze ·kakvi su, po ntienom rn'iSljenju, nuzm za upravljanje vjersko ubjedenje igralo je pri tome vaZnu ulogu jer im je pomoglo da
Qrzavom. Donji doa.n je opet trazio prav.o da ne placa viSe nego sto njegovi vjeruju u boZansku praved.nost svoje stvari i hrabrilo ih da istraju na
clanovi ustanove da je potrebno za istu svrhu. U suStini ovo je bilo pitanje svakom koraku koji bi poduzeli. U svojim tez.njatna oni su vidjeU ruku
politicke vlasti, 'jer je Donj~ dom u praksi bi<> spreman da kruni izglasa svev2njeg, koja ih vodi sigurno kao sto je vodila Izraelcane kroz pustinju.
samo kClliko je potrebno za istu svrhu. U sustini OVO je bilo pitanje poli­ ,cinjenica da su politicki pokreti i mjsli u sedamnaestom vijeku taJro cesto
ae
ticke vlasti, jer Donji dom u praksi bio spreman da kTuni izglasa imali vjersko obiljezje vjerovatno potiee od nedostatka teore15k:ih razma­
samo 'koliko je potrebno da vlada onako kak:o to on zeli i da jOj, ako to ttanja i jasnih pogleda. '
odbije,' ne da uopste niSta. Uprkos svemu sto je reeeno, ne smi!jese suviSe uporno tvr.diti da je
Kxaljev stav jasno je mazio sudij.a Finc (Finch) za vrijeme sudenja Gradanski rat u potpunosti bio klasna borba, bio revolucionaran i bio
Hampdenu, kOji je odbio da plati Novac za brodove. progresivan. Pobjeda rojalista znaCila hi potptmi zastoj u razvitku zemlje,
»PoniStavaju se odluke Parlamenta kojima se kralju oduzima vlast feudalne forme lisene stvarll(~ sadrZaja okamenile bi s:e u monarhisticku
da brani svoje kraljevstvo. PoniStavaju se odluke Parlamenta kojima se tiraniju, i postojanost reakciorumiih oblika socljalne i politiCke organi­
nastojalo sprijeCiti kralja da i'aspolaZe svojim podanicirrul, njihovim :zacije. Ne smijemo idealizi1;ati bUrZoaziju sedamnaestog vijeka kaja je
licnoo'tiina i imetk-om, a ja kazem i IlIjihovim novcem, jer se u odlukama imala veCinu nedostataka zajedniCkih toj klasi u svim vremenima, ali
Parlamenta ne p:r:ave razlike«. Nastala je direktna opozicija protiv kra­ moiemo reci da baS zbog toga sto je u svoje vrijeme bila istoriski progre­
ljevog boZanskog prava i ono se konacno ra2lbilo na bOZanskom pravu sivna nije mogla da se bori za svoja prava.t slobode a da. se ujedno ne
privatnog vlasniStva. bori i za prava i slobode svih Engleza i citavog Covjecanstva.
Dok su se Stjuarti borili potpuno svjesni svog polozaja i ciljeva,
sa teorets'ki potpuno obrazloZenih pooicija, bUrZoazija je bila vodena
uglavnom instinktoin. Do teoretskih razjaSnjooja se dOiSlo, ukoliko se do
njih uiOpste deSIo, 'tek u procesu borbe; burzqazija se u poeetku zadovo­
ljavala . n~edenim priznavanj€'nl slobode pojedinaca i koncepcijom
osnovnog zakona 'koji bi stajao iznad krune, zakona koj'i ne bi mogao
biti ignorisan a da se ne izvrsi nasilje nad konstitucijom. Godine 1640
niko nije predvidio, Diti je miOgao da predvidi parlamentarnu monarhiju
kQja je konacno proizaSla iz kompromisa 1660 i 1688 godine.
Nikome u to' vrijeme nije bilo jasno da je- izvreSna mala revolucija
kada je DOInji dom ukinuo Star Chamber, Court of High Commission i
astale povlaSCene sudove. Pri tome se islo sarno za tim da se ukl'one
tijela koja su pootalaorudekraljevske samovlade, a postiglo se to d:a su
presje~ene Zi,le kucavice starog drzavnog aparata. Kruna, Savjet, povla­
sceni sudovi i miroVne sudije saCiIl'javali su zivi lana'C. Prekinuta je veza
izmedu centralnog i izvrSnih organa i ni Savjet ni mirovne sudije nikada
viSe nisu uspjeli oiivjeu svoj nekanaSnji znacaj. Trebalo je stvoriti novi
drlavnl aparat, ne viSe preko Savjeta koji bi bio odgovoran kralju, vee
preko Kabineta koji bi bio odgovoran burZoarzi!jii u Parlamentu i koji bi
. imao novi i prikladniji sistem finansija i lokalne uprave.
I ponovo, Samo nekoLicina, cianova Dugog parlamenta iz 1640
godine .bili su republikanci ili su tezili da pastignu neSto viSe od ograni­
10*

. U martu Straford je optu.zen zaizda:jstvo. Buduci, da je iidajstvo u
, radio po uputama kTalja, bio je formulisan novi pojam izdajstva protiv
1
GLAVA VIII
ENGLESKA REVOLUCIJA
1. DUGI PARLAMENAT; KLASE I PARTIJE
Don~i dom u Dugom parlamentu posjedoiloo je cvrstinu i svijest
d'otada nepoonatu u engleskoj istoriji. U dotarlaSnjim parlamentima za
CJ.'atnOVe su bili birani Ijudi viSe zbogsv<lljih polOiZa:ja, u vlastitim okruzima
i gradovi,ma nego l!Jbog svog politickog uvj€il'enja. ·Medutim poslije zasje­
danja Parlamentagodine 1628poeela se oblikovati prva politicka stran:ka.
Bila je to djelo grupe puritanskih viteiova i plemica, Bima, vode posled­
njeg Paorlamenta, Hampdena, koji je zoog. svog stava' protiv poreza za
gradnju brodova veoma popularna lienost, grofa od Bedforda, praocasvih
vigovaca, te grofa od Eseksa, kojije imao, kao i njegov otac, neograniceni
upliv na l'Ondonske" gradane.
,U taku izbora u jesen godine 1640 Pim, Hampden i ostali propu­
tovall su cijelu zemlju, nagovarajuci pmnate purltance na povratak i
dokazujuCi im da imaju pravo da budu vode opooicije. Rezultat toga bila
je velka izborna pobjeda strapke krupne bUrZoazi:je, zemljoposjednika i
trgovaca, koji rusu ,bili 'l'epubHkanci, ali koji 'SU u veeini bili odlucni da
krunu potcine Parlamentu, eiji su ,bill potpuni gospodari.
Na prvom zasjedanju Dugog parlamenta nova strauka nije naiSla
na neki stvaTIli otpor. Gotovo sve klase otudile su se od Carma, a roja­
listicka stranka joS nije postojala Ljudi kao Hajd (Hyde) i Folkland (Falk­
land), koji nisu bili purltanci i koji su se kasnije borili za kralja u Gradan­
skom ratu, napadali su zajedno sa vecinom kraljle'Vski apsolutizam i traZili
da se Straford ukloni. U novembru 1640 cinilo se da je ova bitka dobijena
bez ijednog potresa. Straford i Lod su uhapseni, drugi nepopularni mini­
stri pobjegli su preko granice i Donji dom, s jedne strane stiCen :od
skotske armije koja se utaborila u Njukastlu, a s d'ruge strane od
londonskih masa, izgledao je nepobj£div. London je p'CiStao centarrevo­
luclonarnog vrenja i disku:sije. Lodova cenzura bila je ukinuta, pisci
pamfleta i propovjednici poeeli su otvoreno da debatuju 0 osnovnim
pitanjima crkve i drZavne uprave i mnoge sekte, dotada nepoonate i
tajne, poeele su da rastu i brojem i uplivom. Javne demonstJracije pred
Vestminsterom resto su imale odlucan politicld efekat, vezujuci ruke
kralju i dajuci parlamentarnoj stranci potstrek za veeu i agresivniju djelat­
nost. Pim i njegovi drugovi bili su ponekad uplaileru zestinom snaga koje
su pokrenuli, ~ im je podrska naToda u bdrbi protiv krune bila isuvise
potrebna da bi pokusali ,da je suzbiju.
' . . ""',-'
;>.­
~""':~':- .. >:'" -:..
, ,
ENG~ESKA REVOLUCIJA 149
proSlim vremenima bilo uvijek zloein protiv kralja, a kako je Straford
ddave i slobode podanika. Bio je to, zloein nepoznat u tadaSnjim zako­
nima, ali au Pim i njegove pristaSe bili svjesni da sve dok je Straford ziv
J
postoji o~snost kontrarevo1uci1e, 'koja biih koStala zivota. POOto lordovi
nisu bili voljni da proglase Straforda, kriv:im, postupak je bio naglo
izmijenjen i na snagu je stupio Bill of AttainderS}. Znaca~'IUl dokazopsteg I
raspol'Wenja tog vremena pretstavlja cinjenica da je samo pedeset devet
glas:ova palo u Donjem domu protiv ovog zakooa, a mnogi od ovih
glasova bili su protiv viSe zbog toga Sto se nisu slagali sa postupkom nego
zbog osjeeaja da Straforda ne bi trebalo pogubiti.
Kriza je ubrzana tim sto je medu aficirima armije u Jor.ku otkrivena
.zaVljera ciji su ciljevi bili pohod na London, oslobodenje StJraforda i
rasturanje Parlamenta. Zavjera je imala podrSku kralja i kralji'Ce, a bila
je organizovana od najbeskrupuloznijih i. najnoodgovomijih dvoi'jana i
avanturista, ljudd. kao sto 'je bio Goring, Rem sedamnaestog ,stolj~a, 0
r
kome je kasnije kraljevski istoriear Klarendon29 napisao da bi »bez
oklijevanja izigrao svako povjerenje i izvrSio bUo kakvu izrlaju saino da
bi zadovoljio neku najobieniju strast ili Zelj'll a u stvart nije zelia niSta
O&m novca ... da je °bio pCYmat kao najnemoralniji pokvarenjak vremena
u kome je zivio«.
Otkrice 0 zavjed stvorilo je panik'll u Londonu. Osuda StTafordova
proSla je na brzinu kroo oba doma poeetkom maja i podnesena kralj'll na
potpis. Sa njom je podnesen i akt kojim se zabranjuje raSipuStanje
.Parlamenta bez njegove vlasiite saglasnosti. Nekoliko dana Vestminster
je bio opkoljen masama demollL'Stranata koji su prijetili da ce upasti i
opljaCkati kraljevsku palatu u Vajthofu. Carls je dao saglasnost, i 12
.maja pogubljen je Straford na Tauer Hilu pred mnoSWom naroda, po
procjeni savremenih pisaca bila.ill je 200.000. Od tog vremena bile sU jasne
civije stvan. Prvo, da je zapoeeo otvoreni sukob u 'kome se obje strane
bore za aipSOlutnu prevlast i drugo, daparla:miel!1tarna strana mora
pobijediti ill propasti jer se Carls nece zadovoljiti nii:im sem njenim
potpuDlim uniStenjem. '
Poslije Strafordove smrti poeeo de proces podjele, u kome su
umjereniji, tojest oni koji su vjerovali u moguenost podjele suvereniteta,
jedan po jedan prelazili u rojalistickd tabor. Ova diferencijacija naraVno
ni~e doSla do izrazaja sve do iduceg zasjedanja; a prije toga Parlamenat
je donio citav niz mjera kojima su proglaSene za nezakonite forme
vanpa:rlamentarnog oporezivanja !i. ukinuti Sud zvjezdl'.\fi!EJ komore i ostall
povlasceni sudovi. Carls se nije u'SUdio da se otvareno supratstavi ovim
mjerama, vee je nastavio uz pomoc mcira i katolika sa mtrigama, u isto
vrljeme prikupljajuCi jezgro svaje stranke u samOm P.arlamentu.
U avgustu se Donji dom S1:varno prvi put podijelio kad je predlOiZen
Root and Branch Bill kojim se 'llkidaju biJSkupi i crkva organizuje pod
upravom laika postavljenih od strane Parlamenta. Pitanje lje bilQ poli­
.") Zakon 0 gubitku gradansk!ib prava. Vidi istoimeni zakon u Glavi V,
.odjeljku 2 (primjedba prevodioca).
.") Edward Hyde, Earl ~ Clarendon (1609-1674). Cuveno je njegovo djelo
'lIIstorija llst3nka« (PIimjedba prevodioca).

150 ISTORIJA ENGLESKE
ticko, jer su biskupi kooji su sjedjeli u Domu lordova sacinjavali blok,.
imenovanod kTalja i svojim 'interesima vezan uz njega. Ovaj zakon je
zbog toga pretstavljao PooktiSaj da!Se oomete stvaranje rOj.alisticke stranke
u Parlamentu.
Kad su se u 'jesen oba ,doma ponovo sastala, nova van"jska kriza je·
izravno plJlStavila pitanje vlasti i oruiane snage i podij€Hla Donji dom u
dva gotovo jedna;ka tabora. Ova kriza bio je ustanak Iraca, koji su od
strane Straforda silom otjerani sa zemlje, a sada se oolobodili ad nasilja
njegove samovlade. Preko Irskog Mora stl.zale su straSne i uzbudljive
price 00 strahovitim pokoljima protestantskih' stanovnika. I puritanci i
rojalisti smatrali su irske katolike za divljake koje treba bez milosti
opljackati i pobiti., ali za to je bila potrebna velika armija. Ko ce vrSlti
nadZor nad ovum 3XJllijom? Puritanci su bili svjesni da hi. Carls isto­
tako okrenuo armiju protiv Paorlamenta kao protiv Iraca. Rojalisti su se
bojali da armrj'u Poovjere puritanskdm vodama Donjeg doma, a u svakom
slueaju podizanje i kontroola svake oruZane snage bilo je oduvijek pravo i
duinost krune.
U noovembru su puritanci pndigli »Veliku optuzbu« (The Grand
Remostranee), cisto IStrana&:i dokumenat, kojim su apelovali na prote­
stantsku savjest idbkazivali neumjesnoot predloga da Be kralju povjeri
armija.. Stranke su u to vrijeme bile tako pod:jednake da je -Optuiba
izglasana \Sarno sa jedanaest gl'asova veCine. Da Be Carl'S zil.dovoljio tim
da traZi stara prava i postupak po zakonu, on hi vjerovatno u toom uspioo.
. A li onje viSe vjerovao ISvojoj lopovskoj goopodi, koja je forri:li:rala naoru-·
zane bande kaj~ su tumarale londonskim ulicama i provocirale kavge sa
gradanima i Segrtima. Ovi poslednji \SU u svalkom slucaju bili spremni
da 'im vrate milo za drago. Kona.cno se Carls potpuno odrekao prednosti
svog zakonskog poloZaja tim 8to- je pokusao <da uhapsi Pima, Hampdena
i joo trojicu paJl"lamentarnih voda. 4 januara uniSao je u Donjli dom sa
nekoliko stotina naor'i1ianih pristaSa i traiio hapsenje spomenute petorice­
voda. Ovi su bili upozoreni i sklonili se u Siti. Pim, koji je oduvi~!ek bioo
majstor politicke taktike, bTzo je iskooristio ovu situaciju. Nastala je
uzbuna, pozvani su grad.anski odredi da zaStite Parlamenat od pokorja
i ovaj je premjestio svoje sjediSte u GiMh-ol, u srce Sit~jla. 10 januara
Carls je pobjegao u Jork, gdje se u toku zime sakupilo ako jedne treCine
Donjreg doma i dvije tre6ine Doma lordoova, do1a.zeCi po dvojica-trojica.
Qbje strane su odmah poee1'e prikupljati snage· za oruzani ISUkdb.
Potrebno je zabiljeZiti kako je djelovanje Dugog parlamenta izmije­
nno termine Pooliti-cke borbe. Carls vnse nije mogao da se brani sVojim
boZansldm pravom ili da vodi otvorenu borbu za svoje ciljeve. Umjesto
toga bio je prisiljen da govori jezikom svojib. protivnilka, i Ik1>risteci se'
rjeCitoScu kanstitucionalnog rojali5te Hajda, pisao je prold'aanacije u
lrojima je izjavljivao:
»ZeJim da vladam na oonovu poznatih zakona ove zemlje, sloboda
i vlasniStvo podanika m1>raju pomoeu njih biti ilsto tako pazljivo zaSticeni
kao i njegova druga zakonska prava. I... daljfem svecano i iskreno obe-·
canje pred bogom. da Cu cuvati zakonske privilegije i slobodu PaTla­
menta ... i naroeitocu nepokolebljivo Ouvati zakone lroje mi joe povjerio>
ovaj Parlamenat ... «
.~~i! :",
;r". ~).
ENGLESKA REVOLUCIJA 151
Iako nema razloga da se pretpostavlja da SU ove rijeei bile nelto
vise nego obieno pretvaranje, ipak je vrijedno da se uporede sa jedtom
koji je nekoliko godina r.a:ntjre upotrebio lSudija Fine.
. , Ovo prilagodavanje jezika je sigurno privuklo kralju mnoge koji ga
• i~ce ne bi podrZavali, tako da, kad je doolo do rata, riljleg-ave pristalice
nisu viSe bile ograilieene na Tame Gwinge nego su medu njima bill i
takvi Ijudi Ikao Folkllend, str.a:stveni neprijatelj i samovladie i rata, ili.
Ser Edmud Vernej, Ikoji je bio vezan svojim oojeeanjem lojamosti »da
cuva i brani stvari cije se cuvanlje i branjenje ne slaZe sa njegovom
savjelcu«, ljudi koji su u svakom pogledu bili isto tako poSteni i nepri­
strasni kao sto. je bio Hampden ili Lilbe!rn. A na strani Pan:larnenta, kao
protuteZa Gorinzima, bilo je mnogo licemjaraea, pokvarenih seblienjaka,
nasilniCkih p1emica, posjednika kOji \SU zemlju pretvarali u zabrane, kao
sto su bi!li grofuvi. od Bedforda i Mancestera, protiv Ikojih Be (!badvojice
dizao KTomvel u interesu 1S1obodnih seljiaki IstoCne Angli3e. Toliko je
jasno; eesto se ~boravlja na to da on:a sto je u revolue,ionarnoj borbi
bitno nisu plemenite i neplemenite teZnje pojedinaca, vee savezniStvo
klasa i ciljevi za koje se kIase bore. Ipakje va.Zno da Be sjetimo toga
da 'lIjudi kao. Folklenrl rusa bili cijelim. srcem uz kr.alia i da \SU bili stalno
muceni podvdjenom lojalnoScu, dok su najbolji i na:jnaprednlji' paorla­
mentaristibili sasvim odluL'Ili da dovedu rat do poj)jede, potpuno. svjesni
toga zaSto se bore.
I \~Na strani Parlamenta bio je u .prvom red'll gotow sav London, kaji
s!= tada relativno viSe i odluenije bavio politikom n~ dana'S. Sa svojim
\!taJ;lovrustwm od 300.000 bio je po veliCi!ni najmanje deset puta veei od
4rugih nativeCih gradova BriStola i NOl'vica. London je biQ uporiSte
desnog krila parlaa.nentarhih snaga, prezbi,~rijanlJ~> kafko Be gotovo
~ucajno poeela nazivati stra:nka zem1joposJednika i bogatih trgovaca.
LondO!IlSke mare bile su pod politickim rukovodstvom trgovaea org.a.ni­
zovane u svojim miliciskim odredima, najboljdj pjeladiji pod komandom
Parlamenta. StanOVitlici Lond'ona bill su strastveno odani umjerenmn
gro£u od Eseksa, sve dok ih njegove pogreSke i nesposobnost nisu dovele
do. poraza i poniZavaj,uce predaje kod LootVitila. Uz 'n~ih je bio velik broj:
manjeg, i:aJko joo bogatog, plemstva iz ~i--juznih. pokrajina
Midlendsa, koje se uspjelno bavilo j;rgovinom. Veze izmed'u nizeg plemstva
i trgo.vaca bile lSU oduvijek dobre. Trgmrci -su cesto kupovalli. imanja
i postajali seoski plemi.ci, dok su mladi sinovi niZih plemiea stalno ulazili
u redove trgovaca. Lilbem !jla napdmjer bio sin jednog niZeg plerniCa
lZ Djurhema i izuCavao jlEl zanat kod jednog londonslrog swknara. MoZda
su i ova segrtovanja u koja su uzimani mnogi sInovi iz imucnih porodica
doprinijela uplivu trgovaca na loodon.ske mase kao cjelinu.
l-~' Nasuprot ovima bili su nezav!!IDL(IndepeI.1denm), lijevo krilo, IIDje
':~u uglavnom saCinjavali slobodiil"Seljaci, tigoVci i zanatlije iz provinci­
! Skih gradova. To. je bio. najviSe demdkratski i nc:tjJrevolucionarniji cU.o.
i naroda, koji je davao naj.bolje boree, od kojih je kasnije stvor,ena Nova
,.': . uzoorna armija. Oni su bili medutim nesposobni da stv'ore v06stvo. iz
1 redova vl!astite klase i morali su da. se veru, na svoju konacnu stetu, sa
: \grupom najaktivnije i 'natjmteligentnije gOO'pOOe.
,. U glaV'IllOO.n, Pa!I"Ia.menat je bi.o jak u gradmlima i na Istoik:u i .JuSU'
\ unajbogatijim i ekonomsld najrazvijenijim dijeloVima zemlje. On joe
\
[t.
til,
 152 ISTORIJA ENGLESKE
I imao Ii podrsku od stram! mornarice i vrsi'a je kontrolu gotovo n_ad sV'im
{ primm'skim lukama i u vezi s -tim nad spo~j'nom tI'govinom. U tome je
1 bila njegova najveca prednost, jer je mogao skUlJ?ljati visoke i stalne
l }X?'reze -i organizovano finansiNti rat, dQk je kralj morao da se oslanja.
na plremenitost pojedinfu pristalica i nije iJ:n.aio moguenosti da tr.aiZi pomoe
izvana. U dugom ratu ova okolnost bila je gotovo odlucujuca, iako je
Parlamentu ispoeetka, i pored sredstava da stvari i opremi W)sku, bilo
tesko -da obezbijedi za sebe vojnike sa vojniOkim iskustvorn.
Kraljeve SIlage -bile su ta.!kve da je njegov u'Spjeh Qv:isio 0 brzOj
pObjedi. On_ je bio jaik na Zapadu i na S~everu, u n.ajBiT'()l[llasnij'im, ali
najratobornijim dijelovima kraljevstva. Uz njega su bili katolici, koji su
bili u vecini u ovim krajevima, i visoko feudaJJno plemstvo iz pogranienih
krajeva, ~'e je juS bU'O u ri:loguenooti da u Ikraljevo ime prikupi veliku
vojsku svojih zakupaca i padani'ka. Mettu njdma bio je grof od Njukastla,
koji je od divlJih rntnika -sa skotske granice stvorio odHcnu pjeSadij14,
takozvane »bijele -kapute« (»Whitecoats«), zatim n~zmjerno bogati
katolik grof od Vorstera . ~ grofod DeTbijla, vlasnik ogrQrnnih posjeda u
LankaSajru.
Dok' je seosko rrlZe plem'StW-_billQ podijeljeno, )traljeve pristalice su
uglavnam bili Ijudi sa vOjnickom tra~jom, dobrovoljci iz Trldesetgodi­
snjeg rata, mai!evaoci, odlicni jaha.ci. i lwei, ljudi od kOjib. se mogla
stvoriti odlicna kooj1ca, lito je u:brzo i ostvaren'O, pod sposobnim voestvom
kraljevDg sinovca Ruperta.
Ako pogledamo na podjelu po :kl'asama iIi po geografskom prostoru,
vidjecemo istu stvar da je to hila izmedu najnaprednijih klasa i po:krajina
koje su kao orude imale Parlamenat i naJjkonzervativni~ih klasa i najzao­
stalijih krajeva kojl su se okupili oko krune. Bilo je tu u svakom slucaju
bezbraj iznimaka, jer Btl svaka pdkrajina i svaki grad imali svOje manjine
i u mnogim je ki"aJjevima rat, u svom prvom stadiju, .bio barba za lokalnu
prevlast izmeau protivnickih stranaka. Jedino je na Istoku i u maticnim
zeml'jarna, sa jedne sl:rane, i na dalekom Sj'everu i Zapadu, sa druge
strane, postojao veliki nesrazmjer snaga. U LankaSajru ra:zvila se lokalna
borba do naroeito zestokogsukoba izmedu puritanaca iz gradova, bogatih
industrijom sulkna, i katoHka sa sela.
Konaeno, ovaj rat je bio rat izmedu dvije manjine. Cijele klase,-­
seljaci-zakupnici i, naroeito, poslodavci, stajali su van borbe i borili su
se sarn'O onda karl su bili prisiJljend, dok su u ostalim klasarna mnogi poje­
dinci.ostajali neutralni iIi pruZali sarno pasivnu podrSku jednJaj ili drugoj
strani. To je ddkazan-o cinjecieom da nije nikada: bilo viSe od 150.000
Ijudi pod oruZjem na objema stranama i da je veliki procenat 'Ovih bio
prisUjen da sebori. Dezertir.anje tie u toku rata hila obiena pojava.
Neutralne adase su :imaJe svoje vlastite brige, visoke poTeze i cijene i
. niske nadnice, ali njima ISe s praVQffi nije cinilQ da se rat vodi za rjeSenje
dvih problema. U suStini bi'O je to rat izmedu dvije k1ase koje Sou preten­
dovale na v~ast i najsiri slojevi naroda malo su iIi nisu n:iikako u nj~mu
ucestv,!vali..Tek je godine 11647-1648, kad je rat biJQ d'Obiven, revolu­
.cionarna demokratiJa arnrljepokluSalia da Sirdke mase UVll-OO u politicku
aktivnost - - .diScipline.
ENGLESKA REVOLUCUA "153
.... :2. GRADANSKI RAT
. Od jaI!-ua:r~ do augusta 1642 kr3I~ u Jorku i: Doinji dom 'u Lonqmu
bill su zaUzeti prlkUlJ?ljanjem snaga i obezbjedivaJp.jein tvrdava, arsenala
~. :i osta.lip. utvTdenili tacaka na podrUcj!u Ikoji je bio pod njihovom kontro­
10m. Otvarenom ratu prethodili su IOkalni sukobi na mnogim· mjestima.
V augustli je Carls krenuo ka jugu prema Notingemu i formaln'O proglasio.
Tat. Njegove snage bile su jotS Il1~ i nedisciplinovaIl'e, doik: je Parlamenat,
kame je na raspoloZenju stajao London i njegove bogaterezerve; bio u .­
jtanju da opremi veliku armiju, riarOCito jaku u pjeSadij~, u kojoj su'
najholji elementi bili milicis~etrupe Londooa. OdluCni napad u'posl~ed-
.njim daninia augusta vjerovatno bi jednim udaroem zavrSio rat.
Medutim grof od Eseksa, koji je Iromandov'alaparlamentama.i:n
arinijom, miran, poSten i razuman plemic, propu'Stio je tu priliku. On je
-"bio u dusi umjeren covjek, 'koji je joonootavno JIUslin da se rat mora
:zavrliiti brzim sporazumom i bojao se odluene pobjede isoo kollik'O i poraza.
"Njegovo ponalianje bilo je taeanodraz TaspoloZenja pre2lbiterljlallaca koji
::su l'1lk.cM:ld'ili poolovima u prvim godinama rata, raspOlo2Jenja koje je -.
inialo looIbnevojnicke posljedioe .11 dovelo sivar Parlam.enta na ivicu
propasti. _ _
Carls je vidio da se vrbovanje trupa u Midlendsu odvija sparo, te
je ik::renuo na zapad u dolinti Severna, gdje je 1.lSkoro skupio armiju koja
_$ uglavnom BaStojal!a od velSkih pjesaka i konjanlka iz redova posjednika
:zapadnih grofovija i njihovih podamka. Sa ovom. armijom. krenuo je na
London i sukobi'O se sa Esekoom 23 oktobra kod EdZhila (Edgebill). Bitka
::k'Oja je -usUjedila ~.~Ua je su~riorn€Et kraJjeV'ih k?nj~a i poIStoja­
nost lon~e Plesadl~e. Carls le mogao da nastaVl SVOJ -pohod na
Loodoo, ali je bio odveC slab da seu otvorenojbiei sulropi sa brOjnim
i d'Obro opremljenim miliciskim trupamaJmje so ga doee%:al::! .kod -'l'ernhem
Grina. Povukao se do Oksforda i tu I,je smjestio svoj staib i v~~u vOjs1re.
Ovladati Londonom bilo je ad presudne 'va.Znnsti, i u proljeee 1643 tri
1traljevske armije krenule su istovremeno u odluCnd papad. " _.
Na sjexeru -je gTof od Njukastla istjerao ;FerfekSa iz Jorksajra,
opkoIi'O Hal i napredavao prema Li.n1rolnu. Na zapadu -je Hopton, vjero­
'vatno kraljev najsposoboiji vojnik, porazioparlamentarnu vojsku kod
Lendsdau:n Hila (Landsdown Hill) i Randve,i DooIna (Randway Down),
tokiam jula je zauzet Bristol iu a-ugustu je Carls poceo opsadu Glootera.
Ovo sistematslro napredovanje prema Londonu bio je dostad'Obar stra­
teSki plan. Propalo je jer :kraljevsk:a v~sk.a Dije ibila dovoijoo discipli­
-novana da ga dosljedno sprovede. I sjevetrne i zapadne lkra1jevske snage
U sulitini su bile lokallne; sprenme da se bore u evojjm pdkrajinama, a1i
nisu htjele da se angazuju u dugom ra10vanju daleko od kuca. Njihovo
neraspoloZeIlje za Tat poveeavala je okoInost da su postojala nepobjedena
uporiSta Hal, PUmaut' i Gloster, Ciji ISU garnimni ugroZavali njihove
'kamunikaci~ i imanja. Soo je kraljev9k:a vajSka dalje napredDv~,
dezertiranja su postajala sve CeSca. Osim toga, u LinkolnSajru su se prvi
'put sukobili sa konjicoril kaja se rsogla oduptijeti njihovoj u otvorenOj
'bici. To sti bill ijudi iz Kromve1ovog ptik:a, jezgro Nove ilzorne armije,
ram
~lobodni seljaci i2 istoCnib. kftjeva, koji su u pagledu Jnnjelosti. bill
CarlSovoj konjici sastavljenoj od .goopode, a dalek!o bOlji u - pogledu

 154 ISTORIJA ENGLESKE
Medutim i pored toga u Ijeto godine 1643 situacija u Londonu.
izgledala je oCajna i vel,iki dli.'o Parlamenta i stanovnistva Sitija traZl:o­
je da se Sklopi mir gotovo pod svakJu cijenu. preoltret u citavom ratu. ­
pre1stavlja vjerovatno otpoo: i oolobodenje GlQlStera. Stanovnistvo Si1Jija
jepozivano u k.rstaSki rat, i velilki broj miliciskih odreda, kaikav dotada
nikad nije izveden u borbu osim za Vrijeme kod Teruh€lm Grina, krenUQ
je preko Engleske, probi!Q Be do Glostera uprkos otpora Rupertove konjice
i oobobodio ga opsade. Pri povratku zadobHd: su sjajnu pobjedu kod
Njuberija (Newbury) i> vratili se trijUmfalno u London. poolije peto­
nedijeljne borbe Ikoja je izmi1enila cjelokupni izgled rata. Ovakva epizoda
bila je po svojoj prirodi neSto izlrimno. Rat nije joS oio dobiven, a nije .
mogao da bude dobiven ukolli:ko Be .ne s.1Nori redovna_vujska novoga tipa, ,
a u prvom redu prvok1asna konjica.
Konjica je bila odlueujuci rod wjske u :ratolvima sedamnae<>tog:
stoljeea. Konjanicku, taktiku usavclili-su Svedani u TTmesetgodiSnjem
ratu, tako da konjanici nisu viSe napadaJii '11 cetama; zauStavljajuci se na
dometu puSke, izmjenjujuCi hice sa svoji.Jm. 'protivnidma Ii zatim se
najceSce povlaeili, nego ustrojevima Oclpo tri ili cetJri reda, juriSajuci
najve60m brzinom i zadrzavajuci vatru sve dok sene nadu u stvamQll'Il.
okrSaju. Takva je'sada bila taktika i Rupertovih lronjanika i ispoeetka
om su cistili Bve ispred· sebe. Ali ova taktika imala je i svoje sla:bosti.
Nalron prvog napada pobjednici su se :raruli p. pojedinaene progone ili
odjahali u neprijateljski. -iogor da »pobijukomoru«. Oni nisu bili u stanju
da izvrSe na!l'edenje iidato na wjnom pol(iu i rijetko subili upotrebljivi
za viSe nego jedart napad. Kromvel je dao svojim Ijudima sporije i teze'
konje i naucio ih je da napredUljlu lijepim kocakom, koljeno uz koljeno,
polaZuci viSe na snagu vatre negona bJ;'zi!nu napada. Bill su izvjezbani
da Be zaustave na zapovjed, da se dkrenu, da se bare kao cjelina i kao
pojedinci, .stvorio je od njih snagu koja je bila i cvmta i ela:stilCna. Osim
. toga, bili su i dobro placeni, tako dase moglo zalbTaniti pljackanje bez
opasnosti od pobune i bjezanja.
Konjica, koja je bila sastavljena, a Cesto i rukovodena, od slobodnih
seljalka i bogatih zanatlija, davaiI:a je karakter Citavoj vojsci. Pod njihovim
upliwm je pjesadij'a, u <kojoj sil ispoeetka b.ili veeinom ljudi vrbov!lni
. protiv svoje volje - sa iznimkom londbnskih odreda - i nesavjesni
Kromvela i njegovih »cedicnih boraca« (»Ironsides«) iz Nove uzlOrne
i najamnlci, postepeno postajaia svjesna svojih ciljeva i zadataka, sto je<
armije.
\ stvorilo od cjel'Okupne Nove uzorne annije prvoklaSIllU ramu maMnu i
Neposredni vOljlnioki efekat bio je neSto pomucen neuspjehom na
I straSno politicko orude. Nova armi~la bila je viSe nego voj'Ska; ona je'
f postala politiCka stranka, stranka n!&Za.visnih, revoluci'Ollame niZe -srednje
I klase; :isto kao sto su prezbiterijanci bili strank:a. viSe srednje kl.ase.
! teljskog teritorija i u septembru -se naSao pr:iikIijeSten kod Lostvitila
.V· Nova armija je uskoro formilrala svoj vlastiti politicki aparat. Dele-·
gati, poznati kao »agitatJOri«, bill su' menovani prema funlkciji i slojevima
kojima S'1l pripadali, zastupali su njihove zalbe ibranili. njiliove interese.
Ovi gelegati pootepeno su stvorild redovne vojnicke savjete i na molitve­
nim skupovima, kaji su bili odrzavani u red'OlVnlm VTemen.Skim interva­
lima, razvijaile su se beskonaene vjerske i politicke diskusije. Na ovim
zborovima, kao §to je to vel! bilo uobicajeno u sed:amnaestom stoljeeu,·
politika je stvarno uzela formu vjere i ani. su bili. u praksi neobicno­
demdcra::tske institucije;obiCni. vojnik je isto tako slobodno mogao reci
000 s'OO rtlisJA lao i njegov kapetan, ier su. oba podjednaik:o smatrana za.
ENGLESKA REVOLUc!JA 155
moguce prenOOnike boZanskog nadahooca. Na ovim zbortJVima i na
ilntimnijim diskusijama armija je·izgradila tSVOje gl.edJiSte, 0 crkvi i drZavi.
Vecmu konjice, a vremenom i veeinu pjesadije,saCinjavali su, ne.zavisni
'koji flU nastojali da svak:a crkvena skupina ili kongregacija astvari p!Obo­
most i discipJinu· ka!k.va tlbj najv:iSe odgDvara. U prvo vrijeme bila je
rDno,go propovijedana :i.deja vjerske tolerancije, tojest tolerancija za sve
'I::'
H(.
obllke bogoo1uzenja sem Il:latoliCkog i ~emno angJikanskog, koji su bill
iSkljuceni kao ptiltiticki nespQji'Vi sa :revolucijom kao i oni slobodni mislioci
i unita'l"ijanci cija die ideologija ugroZavala temelje ne sarno starOl{ neg€)
i novog poretika. Na osnovu V'elikih uspjeha u toku proollOlg proljeca
povjereno je Kromvel'U i grofu od, Mancestera da takvu anniju podignu.
u toku 'kasIIDIg ijeta godine 1643 u istoCnim pokrajinama. U oktobru Su
oeistili Linkomsa1r, oolobodili Hal. i, spojihi sa sa sjevernom .arnrlj'om
Ferfeksa. Neposredna prilj'etnja Londonu bila je sada u'ldonjena, i u isro
Vrljeme engleski prezbiterijanci naSlil su nIOive moene saveznike spora­
Z'lllIlom sa Skotima. U zamjenuza obeCanje da ce u Engleskoj biti 'UISpO­
stavljen prezbiterijanizam i da 6e biti placeni troSkovi ratovanja, skotska
armija cd 20.000 ljudli preSla je granice :ranD u pro1ljeee 1644 i poeeLa da
tjera rojlaliste iz sjevernih, grIOfovija. Grof od Njukastla naSao se ,priklje- .
sten od Skota, Ferfeksa i Kromvela, koji je napn:dovao sa juga, i bi()
konacno opkaljen u Jorku. '
Pad Jorka znacio bi prelaz cijelog Sje~a u parlamentarne ruke i
iz Oksforda je upucen Rupert sa izabranom vojskom da ga oslobodi
opsade. On je brzo proSao ikroz LankaSajr uniStavajuci UISp)lt manja
uporiSta, preiiala Perrine kod Ej!r Gapa i uspio da se spoji sa NjukastlavOlU
vojskom., U bicikod Marston Mura (Marston Moor) koja je slijedila
Kromvelovi novi konjaniCki od'redi napali su i rastjerali glavninu rajali..;
sticke konjice a zatim b:rzim prodorom opkolili pjeSadiju u sredini.
Njukas1iJ:ovi »bijeli kaputi« biJli su lUliSteni, a pobjeda ~'e bila· potpuna.
Prvi put. u ~Vome ratu parlamentarna a:rmija postigla je <uspjeh .u bici
, koju je zametnula. Dvije rojalistiCke armije bUe su 'IlIrlStene, ali moralni
efekat pobjede kod Martson MUTa bio je cak ~.oSvaZniji: Sv'e dotada
izgledalo je da kralj mora pobijediti, a sada se vidje1.o da je moguc njegov
konaCni poraz. A iznad svega Ma:I'Ston (Mur billa je pobjeda lj'elvice,
Zapadu. IDseks je poveo glavnu puritansku amrlju u nepromiSljenu akci:ju
do Devona i Kornvola. Svakim danom ulazio j'e! dublje u srce neprija­
(L'OStWiithie1.).·Konji'Ca mu je presjekla.otstupnicu, Eseks je nap$1;io svoju
3lImiju i pobjegao morem, a njegova <;jelOkupna pjeSadija morala se
predati sa svim oruzjem i opremom.
Poraz je za Parlamenat bio manje opasan nego sto je bio Marston
Mur ~a oar.lsa, iz dva razl'Oga. Prvo, llJj~gove rezerve bile su innogovece,
tako da mu podizanje \svjeZih snaga nije pravilo poteSkdC~. Jedno ad'
trajniih postignuca gradanskograta· bila je reorgani!zadja i modernizacija
cijelog finanSiskog siStema. Burioazija je bila spremna da sarna selle
oporezuje u SVQIll Parlamentu u .1i'O.Mkoj mjeri 0 kakVOJ se pOO manar""
hijom nikad nije mogloni sanjati, iaIko je nastoja1la da sto je moguce

156 ISTORIJA ENGLESKE
veCi dio novih poreza prebaci na niZe klase. Raspisan. je veliki P'Orez na
vecinu potroSnih artIkala, a stari porez na ylasniStV'o, koji se pretvono
u placanje »subvencija«, zad'rZao na svoti ad 70.000 funti i kc)j:i je pri­
:kupljan po trad:1cionalnom, sada P'Otpuno nezakonitom, rasporedu, bio je
revidil'an i napravljen je nov i 'Praverlntj~ iraspored. Ovi su porezi pootali
glavni prihod nacionalnog budZeta, diajuci n'Ow cw:mmu dr:Zavnom
aparatu cak i u jeku borbLtparls, koji je pod svojom kontrolom drzao
,samo najsiTtlrnaSnilje kcajeve zemlje, nije uOpSte bio u stanju da ubira
red~vne poreze. Pasljedica toga bila je da je, koliko je rat duze trajao, u
njegovoj V'Ojsci bilo sve manje discipline, tEl se ona u nekim krajevima
pretVorila u p'ljackaS:lru rulju, dl()k su parlamentarne mage, placene d'Obro
i redovno, bile sve dliscipliilnovaniJj'e i sve viSe podredene neposrednoj
kontroli iz centra.
Drugo, lostvitiJ.slki neuspjeh diskreditovao je desno kdlU, i Farla­
menat je pod piitiskom pobjed'On()lSIlog dijela arroije bio prisiljen da
reorganizuje sv'Oje 'SIlage na takav nacin da preda veCu vlast u :mke Nove
uzorne armije i njenih .nezavisni vooa. 2estoki napaq u Parlamentu na
Eseksa i Mancestera doveo je do »Odluke 0 svojevdlJjnorn· odricamju«
(Self denying Ordinooce), kojOm se svi clanovi oba dorna odri:eu konlan­
dovanja sv'Ojom annijom i ojelolkilpna armija centralizuje pod komandom
Ferfeksa. U ovorn napadu glavnu ulogu igrao je Kromvel i izvukal() je
iz njega najveee' prednosti. Kao .:!JIan Parlamenta; 'On bi morao da se
povuce ali Ferfe'ks - Vljerovatno pod sugestijlOm Kromvel'OVom - tvTdio
je da je 'On nezamjenjiv i da mu mora bLti d:ozvoljeno da ostane kao
konjicki general i drugi komandant cjelokupne vojske. Ovo mu je doni­
jelo jedinstveni poloZaj. ZastupajuCi u DOIllj'em d'Omu armiju, a u arroiji
Donji dorn, on je bio u poloZaju da ovlada jednim i drugim. Ferfeks j'e
bio sposoban vojnik, ali nik.alkav politicar i P'Otpuno bez ambicije, postao
je uskoro sarno figura. PoloZaj Kromvela kao stvaITlDg komandanta
ar:miJje bio je joo pojacan time §to je nova uzoma a:rmija biLa. izgradena
oko jezgra njeg'OVe vlastite armije ~ istoCnih pokrajina i preuzela njene
politicke nazore, konjica brzo, a pjeSadija n€.i§to sporije. Sa pramjenom
voCstva doola je i promjena stra;.tegije. Kromvel !j,e pravedno optuzio
Mancestera da se bOIji pobjede: »Ja sam mu jasno pokazao kalko bi se to
moglo pootiCi... ali ron je tvrdoglavo odbijao, govoreCi samo da calk i
ako mi potpuno razbijemo kraljevu arnliju, on ce i n:adalje biti kralj,
te ce uvi'j'ek imati moguenosti da sakupi drugu V'Ojsku, vodi dalje rat, dok
mi., ako bud~'O potucenl, neeemo biti niSta drugo nego pobunjenici i
izdajice, koji ee ;biti po zakonu pogubljEi'.Qi i kaZnjeni ...« Cinjenica da je
takvo gled1Ste podrlavano od strane parlamentarnih vooa bila je 'll'Zrok
njihov:ih neplmlSkih pakreta, jer n:isu imali jasno todredenog cilja.
KrOmvel je to we izmiJjeni'O, odlucio je da napadne i uniSti kraljevu
r-i.glavnu arnri.ju. U pr'Oljeee godine 1645 otpoCelo je opsjedanje Oksfwda.
,Kralj je i?:maiknuo ad straha da ne bude uhvacen u klopku .u svom upo­
: riStu, s namjerom da iIi napadne Sk'Oi'Sku arroiju na Sjeveru i da se
spoji sa MlQIntroom koji ~:e vodio diverzantske akcije u pw.adini, Hi da
:saeeka pojaeanja koja $U trebala da stignu iz lrske. Medutim, prifuaik: na
Oksford gJa je prisilio .da napusti svoj pohod na Sjever i da ~e wati kroo
istoen.i Midlends. 'Na tom putu sulkobio se.sa Ferfelks6m i Kromvelom,
koji su naglo krenuli iz Oksforda. 14 juna arroije su se sukobile kod
ENGLESKA REVOLUCIJA 157
.. w _ • • ,u blizini Nortemptona: Ishod bitke bio jeveoma 'sliean
~-*n.<l Marston Muxa. Rupertova. konjica je na jedriom krilu razbila '
snage, ali brzo se divljaCki !rimula i nije viSe uCestvovala 1xlga.
ti boriilL Kromvel' jena drugom'1ailu poolije uspjeSniQg napada.
JlJP.tl..VuO pjeSadijuu pozadini. Carl'S se izVUkao, au njegova vojska je bila.
a pobjednici su· zaplijeniIi tnasu doilrumenata koji su pruZali
\uun.a..c.", dakraIj preg'Ovara traZeCi pomoe raznih· stranih armija, pored.
dabi potukao Parlamenat. .
lako su se borpe' nastavile i druge gOdine, ishod rata' sada je bio
siguran: Preastaleoperacije si.t Be ograrucile na opkol1avanja izolovanih .
adreda rojalista, osvajanja niza tvrdava i utvrdenih gradova koje su
drlale kraljeve 'p~ce. Nova uzomaaxmija je'ddkazala da tie BpOsobna.
. za ratovanje apsjoedanjem i naiSla je na mali otpor, sa iznimkom na
l Zapadu, gdje je Goring joo Illvlijek komandovalO velikom formacijom
': neregularnih trupa. . ,
Na zapadu i jugozapOO:i.J. nikla ~e jedna od masovnih' Qrganizacija .
, nastalihu toku: t"ata. Bilo je toudruZenje poznatopad imenmn UdruZeni
ljudi (Clubmen), arganizacija naoruZanih seljaka,. for:mlrana sa jedirim
ciljem da odbrani svoje vb!sniStvo od napadaja sa bilolroje strane. U
pr'Oljeee godine 1645 su UdruZeni ljudi postali organizovana snaga kOja je'
brojala na hiljade ljudi i koja je sk1:apala sporazume i sa kraljem i· sa.
PaTlamenibm 'kao neiavisno tijelo. U suSfini netitraiJJni, oni su stupaIi u
akcijunajvi.Se protiv r'Ojalista, jer su ovi bili neplaeeni i pad voestvom
lupeiikog Goringa' adali su se uglavnom p1lja&:anju. Kad su vidjeli da je'
armija Parlamenta voljna da plati njihovu pomoC i da je u stanju da
obezbijedi mir i sigu:rnost,' UdruZeni ljudi su joj pomagaJli. u posljednjim.
mjesecima godin'e 1645 i u prvim mjesecima godine 1646 da likvidira'
rojialisticke bande.
U maju je Carls pobjegaoiz Oksforda i predao se' SkOtima u.
Njukastlu. Taka'se zavrSila prva faza Revolucije, taza ,Ol"uZane borbe sa­
snagama 'reakcije. U sljedeeoj fazi ra.zmimoilaZenfa u redovima parla-·
mentaraca 0 naeinu upravljanja RevoJiucijom raXv.iJ.asu se u 'OtvOrenu
boobu ako kontrolisanja ntjenog pravca, U· kojloj su' prezbiterijanci.
konzervativna btirloazija '1 ikrupni posjednici bili nah1iSkarii protiv n€!la-:
visnih, radikalne bUrZoazije, malog plemstva, sitnih proizvodaca i njihove
organizacije, Nove uzome a:rmije. Borba se zaoStravala i d'Obila znacaj
borbe za kralja.
3. UMORSTVO KRALJA
lakoje kralj bio poraZen, on je i dalje bi'O kralU" i'problem je ostao..
BUo je malo uplivnih.ljudi koji su bildrepu;blikanci, iako je malo ljudi
mislilo da se kralju moie vjerovati. P.!:,QblellLie_.~ bio u rome: naci
moguenast da Be. on vrati na:prijes.to...:P!l<L takvim usl'Ovima da. viSe ne­
moZe obn'Oviti rat niti preduzeti rna' kaikve 1llIjere u cilju obnove svoje .
moet Carls ~je. imaQ volje d,a...primi takVetislove. On je iskren'O objasnio­
svoju poIlitiIru Digbiju;clanu svoga Savjeta: »Ja se nadam da cu' uspjeti.
da· pnvuCem s:ebi prezbiterijanceili nezavisne, i da ce jednl. pobiti druge;
tada Cu ja biti q,et kralj«. Tri godine se cvmo drZao 'Ovelinije, huSkatiua
imniju protiv Donjeg doma i Skote protiv jedirlh i drugih, dok nije u.niSti(),
158 ISTORIJA ENGLESKE
.svoj kredit, izgubio svoje pcijatelje i stvorio situaciju da je IlIjegavo
pogubljenje postalo i politiCka nuZda i akt pravednosti.
, Nekliko prvih mjesecl poslije okoneanja neprijateljstasva izgledalo
de da Donji dorn ima prevlalSt. On je SII1atrao da na arroiju smije gledati
i pra!ktieno i teoret.ski saroo kao na orode pobjedooosnog Par.lJamenta. Za
prezbiterijansku veCinu u Donjem domu Revolucija je. bila zavrSena i
nije preostao nikakav drugi pooao osim uevrsCelnja njenih teklolvina. Ima­
nja crkve, krone isvih roj:ail.ista bila su zaplijenjena, alinisu bila prodata,
i stalno je tinS postojala moguenost njihovtog vraeanja bivsim vlasnicima
:kao adut prilikorn traZooja i.komprom:isnog rjeSenja. Prezbiterij:a.nizam je
bio uspostavljoo ka~ drZaVna religija i protiv nezavisnih sekti bili su
doneseni strogi zakoni. Konacno je Donji doon, u worn neshvatl1ivorn
nerazumjevanju politicke stvamosti, predloZito da se raspusti Nova uzorna
armiIja 'i da se neisplati ogronma svota ~oju je dugovao vojnicima.
.Jednim udarcem bio je dokrajcen preokret axmije u korist principa
neza'Visnih.
Sliean je stay zamet i prema Slrotima, koji su predali raeun od
700.000 funti za svoje slu.Zbe, »ne spooD.injuCi ogrmne stete koj'Ej je Skotska
pretrpJela usljed svog savezmstva .sa Engleskom i ciju procjeIllU su prepu­
stili da nepristrasno donese Parlarnenat« ..Sve·to zajednobilo je previse
za njihovu bratu engleske prerz:biteTijance, lroji su :im; poelije velti.'kog
cjenjkanja, ponudili 200.000 funti manje i istu tolillru sumu u vremenu
,00 dvije godine. Skoti su nakon toga pristali da napuste Englesku i da
'izruee Carm, sto su bili spremni da made jer 5U vidjeli da je nepo­
pustlijav.
Sada je Donji <lom imao u plan.u da iskoristi kraljev au1lor:i.tet protiv
Nave uzorne armije, da sakupi novu armiju od odreda 'lroji su Be raspriili
po JuZnoj i Zapad'noj Engleskoj i ktoIji niw bili. tako dll'boko povezani
sa nezavis.tiim, da se doeepa artiljerijekoja tie leiiala u Oksfordu i prisili
nezavisne na predaju. Ali a:rmija je bila potpuno svjesna fJVe zavjere
i pripremala je vlastite protivmjere. Nakon zavrietka rata spojeni 6U
pukovski. komiteti agitatora i sa vOOeeim ofictrima forrm'l"ali jedno tijelo,
SaVljet armije, koji je bio ovlaSeen da govori u ime cjeline i da djeluje
autoritativno i od1Iucno. KTomvel, ikoji je pokuSavao da posreduje izm.edu
armije i Donjeg doma, uvidio je da je to nemoguce i poeeo da zagovara
.akciju. 1 maja 1647upuCen joe jedan odred konjice da O'bezbijedi arliltie­
riju, olstrani Carlsa iz Holmbi Hausa, gdje je bio smjesten po nalogu
Parlamenta, i da ga dovede u logor u Njuma:rket. Savjet armije otpoceo
je pregovore sa Parlamentorn kao sebi ravnim, ddk je u stvari aTmija bila
u svaikom pogledu viSe demokratsko i prestavnicko tijelo nego Donji
-dom. Pmlije dva mje~a taikvih pregavora armija je poeela da polako
kreee prema Londonu.
Prezbiterijanci su igrali na posled:.tlju kartu, tojest na svoj upliv na
londooske rnase. Inscenirana je demons1lracija, ogromna i nezadI"Ziva rul}a
ucenika, momara i otpustenih oficira na'V'al:i1a 'je u DOInji dorn i »prisi­
1i1a« ga da izglasa sve'mjere protiv armije koje je ZIellio da preuozme,
ali :m koje Be bojao da snosi odgovornost. Pdslije toga je armija odluCila
da viSe ne celk:a, krenula je na Loodoo, gdje 'Se niko nije usurlio da j<lj
pruzi otpar, ulogorila Be u Hajd Parku, istjerala vodeee prezbiterijance
iz Parlamenta i pr:i:silila ostatak da povuce odluke koje su donesene pod
ENGLESKA REVOLUCYA -159
pritiskom londonske rulje. Bila je to druga revo1Jucija - nezavisni i Nova
uzorna armija.bili su za trenutak gospodari situacije.
Sve do ovog trenuUka ann:iIjaje radila kao cjelina, a Kromvel i'
njegova grupa vEokih oficira koja mu je bila najibliZa, tak()ZVani »Grandi«
. (»Grandees«), bi:1i su primljeni k:ao zastupnici oficira'i vojnika. 25 marta
lijevi voda Lilbern pisao je Kromvelu: »Gledao sam vas medu moCn:im
Ijudima Engleske kao covj€lka savrSeno Cistog srca, potpulno slobodnog od
svakih liCnih ciljeva«. Meduthn, vee 13 avgusta je napisao: »Ako budete
kao dosada p'r:ezirali molja UipOZOrooja, budite Sigumi da· eu protiv vas
upotrijebiti svu .svoju moe i upliv i da 6'q u v~oj su-d:bini jza'Zvati takve
promjene kojevam se neee mnogo svidjeti«. U amriji, ikoja je djelovala
kao lijevo kri:lla Revolucije, razvilo se sada vlastito liijevo krilo, koje se
uskoro aStro SU'kobilo sa »grandimac.,
Kromvelav po1crZaj u Engleskoj revoluciji bio .je· cesoo isuviSe jedri.o­
stavno objaSnjavan, jer je bio smatran ili za covjeka 1Jjevice ili desnice .
S jedne strane, on je po svom porijeklu i ZiV'Otu bio pripadnik niZeg
plemstva, a ipaik. je radio protiv prezbit'E!lrijanske stranke. S druge strane,
on je otpoCeo kao imbrani voda ,nezavisnih, a kasnije se sve viSe i viSe
suprostav.lOao :njihlOvim radikaIrrltn i demokratskim zahtjevima. UpIkos
tome on je do svoje smrti zadrZao, iako viSe ne tako oduSevljenu, podriku
armije, i kad je uspostavio cV'ISl; rerun, dobi~ je u izvjesnoj mjeri j
podrsku Z'eIIll:ljoposjedniika· i trgavaca. '
Cinjenica tie da je Kromvel u momentu osjetljivih klasnih odnosa
jedini imao dovtiJ.jno ·politi~og realizma da bude svjestan situacije i
postane njen gospodar. Vidio je .da bi i prezbiterijanska politika i politi:k:a
levelera neizostavno dovela dorojalistiCke restauracije, prva zbog 1J<jga
0500 su joj se otudile niZe sredn\ie" k1ase, a druga zato Sto ih je iJzol'Ovala.
Kad su leveleri traZili slobodni .Parlarnenat i Siroko izborno pravo, .
KromvellSe tome suprostavio, djelimi~no zato sto je kao zem1joposjedinilt
bin skeptican u pogledu demokratije, ali joo viSe zbog togasto je znao
da ce u talkvom parlatnentu revolucionari biti u maroj manjinl Kirornvelu
su uvijek bili m.a:njje va.Zn.i apstraktni principi od praktiene nuznosti
odrZanja vlasti i znao je da leveleri nemaju sredstava da wrmredu pro­
gram do koga Su ih doveli njihovi principl . '
Poslije okupacije r:o.ndona politioki program levelera bio je obuhva­
cen u »Narodnorn sporazumuc (»Agreement of the People«). 0 ovom
programu, koji je pretrpio nirl; promjena i kojt;e dobio de:finitivan oblik
poslije smaknuCa Carlsa, gov'orie~ u sljedeeem odjeljku. Vojnici au
duboko sumnjali u pregovore izmedu Carlsai ltgranda«, pregovore koji su
d.ostigli vrhunac u raspravi »Glavni, predlozi« (The Leads of Proposals),
koju su Kromvel i Ajerton (4-eton) predloiiliCarlsu pred kraj rjeta.
Uslovi koji 8U bJi boltii nego boo koji od strane Donjeg doma, obuhvatali
su pov;rataik zaplijenjenih roja1.iStl.&:ih .imanja, zadrZavanje biskupa uz'
toleranpiju psta1ih vje'rSkih formi, garancilju za kontrolu krune od strane
Parlm:denta i .Sire slobode pego soo Sll bile dosada. Carls je odbio ove
uS'l9Ve ~ u novembru je pobjegao iz Hempton Kurta na ostrW Vajt.
~ ekoliko dana kasnije Krornvel se sukobio sa pobunorn trupa kod
Vejra are}. Dva puka, od kojih je jednim komandovao Lilbernov brat
llobe ,demoostrirali su sa 'kopijama »NaTodnog sporazuma« zataknutim
za ka e, traieCi da seprobjera krilij i da se donesu radikalne soc.ijalne
i poli .eke remrme. PQbuna je bila umo SIlzbijena, ali. jaki osj~aji u
 160 ISTORIJA ENGLESKE
arroiji, uz Carlsotvo nepoiitenje i glupost, prisilili su Krornvela da potpunOl'
promijeni politiku. Prekinuo je sakrabjem i'IJ. glavnim crtama se iSloZ.ic»
sa prog:r<\rnom »Sporazuma«.Carls je, medutim, bio spreman da potpiru:je
novi rat, u kome bi se prezbitelIi~anc1 i r<Jljalisti ujedinili .prativ artnije.
Koospiraciji je pomogla cinjenicakojoj je posveCivano malo paZnje. Pet
godina, od 1646 do 1651, bile su godine gladi, viookih cijenar i opsttl bijede.
Oskudici posla ;koju je protizrdkovao rat prikljucio se nizkiSnih ljeta, kotj'at
su imala za pooljedicu n:iz neobicno ·l!oSih zetvi. Najgora gOdina 00 svih,.
1648, bila je ta u kojoj je upravo buknuo Drugi gradanski rat, a moida.
i nije 'bila slucajnost sto su neprijate1(j'Stva otpoCe'laupravo u maju, mjesectli.
u korne u gladnim godinama cijene obieno dostignu najviSu ta.cku. JasnGl
je da se opSte nemdovoljstvo, prouzrokovano gladu, bez razloga ok-renul()f
protiv vlade.
Svjesno oportunisticko savezniStvo izmedu rojal!ista i prezbiterija­
naca hilo je uCvrSceno skotskom invazijom. NaljviSe ugroZene bile su dvilje
pokrajine, EseJks i Kent, koje su pTije bile uporista· Parlamen11a, ali su.
sada bile pod uplivom 10000donskihprezbiterijanaca. Pobunu je ovdje
ugui'iio Ferfeks. Kromvel je, obraeunavSi sa lokalnom pobunom u juZnom.
Velsu, krenno brzo ka sjeveru da ~ sukobi sa SkOtima. Ova je bila"
V'Jerovatno, n1egova najsjajnija \Tojna a:kcija, jer je potpuno uniStia>
_ a~j'IJ. dya puta veeu 00 n.jegove.NapredqvaiO ~e kroz Jorksajr ~ p~
Penme, lznenadno napao Sikote dolt su se om podhlro u dugoJ kolOlll.
kretali iznledu Vigena i Pr~a, gOllle8 ihiz pozadine, tjerajuCi ih
sV'aikim napadajerll sve dalje 00. njihove ·baze u Skotskoj,' dok nije
kanacno prisllio gotovo Citavu armiju da se·preda kod Esborna (Ashborne)r
25aV'g'Wlta. . i prve godine Zivota, ooim. anih koji primaju n.adnice. Ova iznim.ka _
"-Ratti'S privremeno prekinuo b<n-bu izmedu Kromvela i Ijevice i
citava anuija se vracala natrag u London, odlucna da preCisti raeune i
sa »krvavim covjekom, Carlsom Stjuartorn« i \Sa parlamentarnim prezbi...:.
terijancima, koji su stalno radili na beskonacnim i neplodnim pregovorima
sakraljem. PUkpvnik Prajd bio je sa jakim snagama poslJat u Vestmilnster.
Sto i pedeset Clanova prezbiterijanaca bilo je iskljuceno iz Donjeg doma.
iIi uhapi'ieno, ostalo tie SaJl}O nesto viSe 00 stotine koji nisu hili niSta vise
nego slijepi izvri'iioci volje armije.
4 januara godine 1649 »Ramp« (Rump = Strafuji dio) , kako je bio
prozvan ostatak nezavisnih u Donjem domu, ~dao j:e rezoluciju u kojo} je
izjavio da tie »narod, poslije boga, izvor pi-ave vlasti; da Donji dam
Engleske koji se sastao u ParJJamentu, koji je izabran 00 narOOa. i kojL
pretstavlja naroo,ima najviSu vlast u zemlji; da 'SVe Sto joe OOredeno i
proglase;no za zakon od strane Donjeg doma u Parlamentu ima snagu
zakona i OOnosi se na sav naJI'OO ove zemlje bez ()bziTa na to sto Uz to­
nije bila da~ sagla\Sl1ost ikraI!ja iIi Doma loroova«. Donji dom je u
trenutku najmanje stvame moci uzakonio ovu rezoluciju koja ne bi imaJa
znacaja da nije cinjenice da su ton i jezik ureti iz »Spora:zuma narOOa«;
Izjavu je dao P8.<rlamenat riljecima levelera.
U saglasnosti sa duhom Ciji je plod bila ova rezolucija Dom -lordova
je bio Taspu~eil, krunske, crkvene i rojalisti'Cke zemlje k<mfiskovane i
M>i11a­
rasprodane, i komisija je poeela da ispituje kraIlja. Kral~evi su i prije
bili svrgavarni ikasnije ubijani, ali ovoga puts. bila je na udaru krona,
sarna institucija monarhije. P9gUbljenje Carlsa bilo je d1jelo samih neza­
visnih, koji su to izvrsili protiv vOilje i roja.Iista i prezbiterijanaca. I
ENGLESKA REVOLUCIJA
161
prezbiterijanci i ~vel imaJli 'SU saizvje~nog gIedi8ta pravo, pm ito
. $u ...!¢stili da nema suSt.iinSke suprotnosti .iZmedu. In.Pnarlrije· i burioaske
. "demokl"atije, a dIiugi soo je bio svjestan da je za asigtlranje uspjeha Revo­
• l)icij'e direktan 'napadaj
30
na krunu pastao nepasredna P!l1:reba. Za Ijud.e
ljevice, leveIere ) (Levellers), pogubijenje kraija inlalo je dubLji zmi.caj.
Bio je to simboIican akt. pravde, apokalipticno djeIn, koje je u Petu
monarhiju uvodiIo vladavinu svetih, tojest vliadavinru annije kao partije
sitn1erevolucionarne burioazije. Za njih je to bio saInouvod u OOCijalnu
revoluc1ju. Za Kromveia i grandebio je to vrhunac RevoIucije i poCetak
periOda stabilizacije. .
4. LEVELERI
Nekolilko nedjelja pos1ije pogubljenja Car1sa ievelerska agitacija
dostigla je najveCi. intenzitet. Kriza Drugog. gradanskog rata PrisiUla je.
Kromvela da Iievici ucini vidne ~pke - <lao je njenim vodama status
i slobodu da propagi!ra(ju SVoje 1deje kakvu dOtada nisu uZivali. Godine
1648 »Narodni sporazutn« dobio je svOlj konaCain ablik u rukama komiteta
koji se J>.a!StOIjao ad LilbeIW;l, trojice drugil;l 1evelerskih voda, cetvoriee
viookih oficira armije icetvorice nezavisnih, C1:anova Par1amenta.
»Nalrodni sporazutn« bio je zaista znacajan i napredan program, ka,ji
je umnogome prethodio Povelji koj·a je donesena dva stoJljeea kasnije,
U njemu se zahtijevalo slobodno' biranje Parlamenta svake dvije godine,
u cemu su imali pravo da uCestvuju svi muSkarci nakon navrSene dvadeset •
unerena u Sporazum na zahtjev oficira i nezavisrrih _ treba da nas
potsjeti na to :da je ovaj pokret bio pok:ret .~ SJ:ednje klase, sitnih
nezavisnih pasjednika; bila je ustvarI manje nedemokratska nego sro se
to na prvi pogied cini. Radnicko-nadnicarska iklasa, ia!k:o je brojno pret­
stavlja'la oko polovinu stanovniStva, joo se nije po6eIapojavljivati kao
poIiticka snaga, i radnicl i IWIdniCari smatrani 9U za sluge bogatasa, koje
su pod njihovim uti~em i kaje 6e glasati onako kakoim njihav gospodar
naredi. Zato je ovo ograniCavanj~ njihovih prava stnatrano 7ia neophodno
kako bi se sprijeCilo da posladavci nezasluieno Oevoje jake pozicije i ima
razloga da se SInatra da je ova mjera bila pmviIria. Potpuna vjerska
tolerancija, demokrafski nadzor nad a.mmjom, cijji su pukovi trebali biti
raspOO'let1eni i regrutovani u odret1enim. pdkraj.i:nama., a onciri birani glasa- '
njem stanovniStva, ukidanje desetine i sV'ih drugth poreza, osim poreza
na vlasn:iStvo, bi'le su druge vaZuije taC:ke »Sporazuma«.
PrincipijeIno prihvatanje »Naroclnog sporazuma« 00 strane Krom­
vela i grande obiljeZava najveee OOstignuce' Engieske revolucije. Ako je
levelerski pokret prethodniik CartistiCkog POkreta u ~evetnaestom stn­
::!
..
ljeeu,on u sedatnnaesto.m. nifje imao .cv:nste Pozadin.e.·~ je .~;;'t
na propast asut1ene klase, nezavisnih selja.Im, droje ee, se~ J;O-;'
dinaca, u.. toku sljedeea
ldsticka'-PQltjoprivreda. Ondva stoljeca P<Etepeno
se pokui'iaV:aO povezati progtltati.
sa gradskim ca.
jama,
naroCito u Londonu, ali ie tek poCeo da dola:zi u dodirr sa in . adnika
00) Levellers iIi Leveler.s Coo level -.: izjedna&.!, izra\'Dati), niiztvant tako
jer se smatralo da fele izjednai!iti sve Ijude i tako nt>tUliti .POZnati. sta'tJe ~
Biblije (Isa. 40. 4) (primj~ prevodiooa). .' •
11 - Istorlja BIlBlC!Jke

ISTORIJA ENGLESKE
162
i nadnicara. Iako ne moZerIl.o cia se ne divimo hrabrosti i energiji levelera
i da sa simpatijama ne gledamo njihovu 'borbu za demokratsku repub1iku.
moram.o ustanoviti da je njj!ihova uloga bila da, kao jakobinci u Francu­
skoj revoluciji, dovedu pokTet do pozicija k.oje se neee moo odrlati, ali
Cije ce bar privremeno dostizanje osigurati glavni napredak. Za tako
radikaln.o i Ijevicarsko provadanje Revdhucije jOO n.isu bili sazreli socijalni
uslovi; u .ovome leZi istorisko opravdanje sve veeeg Ilronzervatizma
Kromvela i njemu sl!icnih, konzervatizma koji je }icio na otvorenu izdaju
V.ocstvom 'kapetana Tompsona i konaeno stigao do NOrtemptona, gdje je
njihovih dem.okratskih sljedbenika. •
Kromvel pokazao ka'O zaStitnik vlamiOkogprava i prljatelj poreika,
Zato gada, kad u mislima slusamo istoriske debate Armiskog savjeta
koje su se od[,Zavale u Patnejskoj crkvi u jesen 1647 godirne, naB razum
poeelo se obnavljati staro prljateljstvo izmedu I(j~e grope i prezbi­
i simpa1ije se razilaze. Pa cak je, konacno, i nas Tazum uz Rejn:boroa
. terijana. SimbOl! toga 00.0 je. sjajan 'banket koji su trgovci Sitija priredili u
(Rainborough), koji je branio »Narodni sporazum« sa siroke ooze ljudlSlkih
cast Kromvela i Ferfelma da bi proslavili njihovu pobjedu u ber£ordskoj
prava i socijalne pravde, viSe nego uz Ajertona (Ireton) i nlj'egovu legali­
stiOku deklaraciju u koj.oj se kaze:
»Sve ovo 0 cemu govorim., govorim zato jer nUslim na pravo vlasni­
stva ... Qno je temelj drZavnog uredenja naseg 'kraljevstva i a'kouniStite
njega, time ste uniStili sve ...«.
Sva tragiCnost situacije ~ila jeu tome sto se, kao kod svih burloa­
skih revu1ucija, u nepoorednu, praktienu stvarnost pretvorio uski lega­
lizam branilaca privatitog vlasrdStva, a ne 'vizija onih k.oje je revolucija
podigla -da se bore za ~bodu eovjeka i prava eksploatisanih.
Ubrzo je bilo jasno da Kromvel i nezavisni u Parlamentu namje­
r;waju da »Spoo:azum« ostave sarn.o na papiru. Kraljeve vodece licnosti
je nestalo, i u vLadinoj politici. pojavila se nova odlucna snaga kdJbm je
uplivisala na zemlju,trgovacke :i!nterese i sp41lJjnu politiku. Ali Ramp i
oficiri nisu imali namjere d.a -dokTaja sprovedu socijalnu revoluciju. Pri­
vremeno tijelo, DrZavru savjet, bi.o je formiran da radi kao izvrsno tijelo.
Leveleri su se sa gnuSanijJem povukli iz komiteta koji je radio na f{)!fIl1u­
laciji »Narodnog sporaruma«. Lilbern, Overton i ostale vooe bill su uhap­
seni, ispitani pred DrZavnim savjetom i sprovedeni u Tauer. Bune i pro­
testi buknU'hi sil u Londonu, gdje su leveleri sada imali veUki broj pristaSa.
Deset hiljacia potpisa bilo je sakupljeno u nekoldko dana u peticiji kojom
se traZil.o Lilbemov.o oslobodenje. Iza n:je je ubrzo slijedila i druga
peticija, potpisana i predata samo od zena.
Armija je bila potpuno pod upUvom ovog vrenja, i kad je Drzavni
savjet odluCio da najnezarlovoljnije pukove. poi3aljle u Irsku, neki su
odbi1i da krenu. U toku aprila u Londonu se pobunio jedan puk dragona,
bio je medutim opkoljen i Tazoruzan od trupa 'kOlje su joB bile lojalne
prema vladi. Jedan od pobunjenika, RoIbert Lokajer (Robert Lockyer),
bio je osuden pred prljekim sudom i strij~lj.asn, a njegova sahrana bila je
povod za 'Ilajveee masovne demonstracije tog vremena. Hiljade stanovnika
pratil~ kmr.~~ u svojim jednostavnimpurltanskim sesirima ukr~enim
kao more zelenim pan.tljikama, 'bojom levelera.
era Lilbern je napisao otvoreno pism.o u kome je .objaBnjavao:
»da je~ja i umarstvo akt svaikog genera'la iIi c!lana Ratnog savjeta koji
vojni~fi vrijeme mira osudi pred prijekim sudom«. Ovo pismo ti'e posliJe
smaJ.WU'ca Lokajera izazvalo joo zescu pobunu.Ceti;d puka pobunUa su se
kod.Salisberlja, a 200 ljudi iz Lokajerovog puka , koji su krenuli prema
Oksforosajru, odbilo je nareaenja i s.tavilo se pod voCstvo kapetana Tomp-
ENGLESKA REVOLUCUA 163
sona, C:iJj:i. De brat bi.o jedan od v«'ia salisberskih ustanika. Ovi su krenuli
na sjeverda se spoj~ sa oksfordskim ustalnkom; 0 kome su vjerovatno
nrlslili da je mnogo Sid nego sto je ustvari bio. Morali su preplivati Temzu,
i oba odreda sasta:1.a su sekod Berforda, 'gdje su se ulogorili preko noCi.. .,'t:'
,'('.1'
'Trope koje je Krriivel posla.o da ih progone preBle su devedeset roilja za
dva dana i doksu pobunjenici mislili da su one· joo mnogo roilja -daleko, .
iznenadile w ih \na $pavanl:ju. Poslije kratke, oeaj:oiCke borbe neki su
.se razbjegli, a ostali· se predali. Ostataik, otprilike 200 1judi, probi.o se pod
bi.o opkoljeri i prisiljen da se preda. Pored lllliSrenja levelera, kojim se
-operaciji.
Pobuna tile bila suzbiJjena, a s IJljom je nootalo nade da bi se pobunom
mogao postici neiki uspjeh u poli1i&mn pokretu, koji je sada bio Ogra­
.nicen gotovo sarno na jedan dio londonskih masa. U okt41bru je Lilbern
izveden pred sud i op.tuzen Za vele<i.zdaj'll. Lilbern, koji je, iak.o nije biopoli­
ticar, bio odlican agitator i piBac pamfleta, bez ikakvog straha i siguran u
.prave<inost svoga slucaja, zastraSio je sudije i izvojevao za sebe kod
londqnske porobe presudu de. nilje kriy, Godine 1652 Rampov parlamenat
.ga je prognao posebnom odlukom.. Sljedeee ~e vratio ~. narLad u
Englesku, osporavajuci legalnost Qd.lu:ke, i po drugi put je bio na sveopstu
radost proglaBen nevinim. Ali iako je agitacija bila ogromna, pokret je
bio razoruzarn i posta(jao je sve slabijl. Pristalice su bile razoearane, a
njegova sustinSka slabost pokazala Be kasnijim razvojem ka k.vekerskom
:'pacifizmu i naiwom utopistiClrom komunizmu. Overton, Ijreclarn oct prvih
eng.l!eskih slobodn.i.h mislilaca, sam je produZio borbu, bio je zatvoren
godine 1659 i panovo poslijeRestauracije goome 166:l
Lilbem je, kao i nmogi od prvih vojni'ka N.ove uzorne armije, postao
kveker. Osnivaci pokreta bile su male grope ljudi koji su' propovijed:ali
i pokusali da ootvare primitivni komunizam koji je bazirao na 2lahtjevu
·da zemllj!a treba dapripada cijelom engleskom narodu. Ovaj je zahtjev
bi'O potkrijepljen interesarn1Jnim istoriskim .a:rgumentom da je Vilijam
Osvajac »oduzeo Englezima prav.o kaje su stek1i todenjem i prmo ill da
kao robovi sluZe njemu i njegovim normanskim vojnicima«. Na Gradanski
rat w gledali kao na ponovo osvajanje Engleske od strane engleskog
naro-cla. Vinstenli (Winstanley) je na teolookom ij'eziku toga. vremena
tvrdio da je numa socijalna revQlucija, koja ~ upotpuniti OV.o politicko
<osvajanje, jer ce inace suStina monarhije Ostati nedirnuta. »Vi treba da
. ili uspostavite Slobodnu vlast Citave zajednioe i preduzmete mjere da
,svako m'CYie da Zivi u miru, ili treba da ponovo uspostavite m.anarhiju.
Monarhija moZe biti dvovrsna: ill da vlada Hedan kra1j iii da vladaju
mnogi, uzdignuti do kraljevske casti. I u slucaju da vlada jedan kralj ili
a:ko budu vladali mnogi prema kra'l.gevskim principima, moZe nastati i
nastace mnog'o. nezadovolljstva, briga i svada Il:IIed.u potisnutim narodom
u svakoj pogodnoj prilici«, pisao je Vinsrenli u svom napisu lIProgram
~a slobode«. .
11*
164 ISTORIJA ENGLESKE
Kromvelovo komentaxisanje ovakvog rezonovanja otkriva mnoge>
roga. »Sta je drugo«, pitao d:e, »Sml:saO ovog principa izjednacenja nego
nasrojanje da seljak pootane isro taik.o slobodan vlasnik kao sto je zemljo­
posjednik. Ja sam: porijeklcm plemic. "Treba tJe !jude isjeei !l1a komade t
inace ce ooi isjeei vas«.
I pored svog flertovanja s Ijevicom, Kromvel je bio i ostao zemljo­
posjednik sa zemljopoojedniCkim nazorima i interesima.
OsnivaCi kvekerskog pe>k:reta pokusali su da 9Sl1uju uzornu kcmunu
na St. Dzoroz HUu (St. George Hill) u Sareju (surrey) godine 1649, ali
su uske>ro -bili protjerani Njihov pdkret nije bio nikada jak brojem svojih
pravih pristasa, ali je bio vaZan po svorn mjestimiencm uticaljiU, pretstav­
IjajuCi znacajnu, iako ne uvijek jasnu, in.spiraciju levelverskih pristalica.
Iako se u praksi vracala primitivn()ffi komunimlU, Vinsten1ijeva teorija
posjedovala je i e1emente buduenoSti.u koj~: 6e socijalno uredenje bazirati
na razumu i nauci.
Nakon unistenja levelera Kromvel i armiski oficiri morali su sami
odritavati ravnoteiu snaga izmedu dviju parrtija koje su bile neprijateljski
raspoloZene prema novom reZimu, ali nespO$Obne da se uj1edillle protiv
njega. BUa je ro pobjeda ceptra, aliskupa pobjeda, jer je K'Omonvelt
poeeQ gubiti masovnu pOdrSkuklase koja.je dala najviSe energije i Zrtava
da bi ga stvori'la. Od toga vremena Kromvel je bio prisiljen' da oddava
ravnoteZiu i manevriSe da hi oswjio nove pristaSe i zadrZao stare. Potrebno
je zabiljeZiti da je KQIIli.onvelt ipa:k donio prilioo.u de>bit radnim klasama.
Nadni.ce odredene u to VT.ijjeme koje su se odnosile na poljoprivredne i
gradske'l'adnike bile su za nekih 50 procenata viSenego sro su bile
za prijaSnje vladavine i nesto viSe nego poslije Restauracije godine 1660.
Vee pod Protektoratom nastaIo je stalno kretanje udesno, da kona~no
u Restauracij'i dostigne vrhunac. Vell:ki dio podijeljene zerrllje iZJgleda da
je i zadrZan i stvarno isplaCivane nadnice poslije 1660 godine bile su veee
nego sto su bile propisane. Cijene, kdje su stalno rasle sve do godme
1660, sta:bilizirale su se u kasnijim godinama sedamnaestog stoljeea i Cak
'8U po'kazivale tendencju sniZavanja, uglavn'Om kao poslijedica ve!l~kog
napretka 'U poljoprivrednoj te'hnici.
Sve de>k je armija bila na op:rezu, leveleri poslije poraza kod Ber­
forda nisu hili u stanju da iSta predu'Zmu, a Kre>mvelov odlarzak godine
1649 da ponovo osvoji Irsku zadao 1e njihovom pokretu smrtni udarac.
Sve nezadovoljne jedinice bile su upucene u Irsku, gdje su mnogi pobu­
njenici izginuli :tid ostali kao 'kolonisti. Rat u Imkojbio je stvamo jedan
od naju'Spjemijih Krornvelovih poteza, jer je on POIDoeu n;lega nesamo
otstranio jedan dio svojih protivnika na potrebnu udaljenost nego i naSao
sredstvo da umtri droge, trgovce i zemljoposjednike, koji su profitirali
'Ogromnoro kQlIlfi<skacijorn zemlje nakon poraza rol.alista u Irskoj.
GLAV A IX
KOMONVELT I KOMPROMIS
1. IRSKA I SKOTSKA "
U Wku petnaestog stoljeea engleski autoritet u Irskoj pao je na
riajni:Zi stepen i engleski teritorij smanjio se na k9lDAd zemlje oko
Dablina. Van Wga teritorija poeeli su sepod hegemonijom n01'IIl.8ll.!'ko
irske porodice FicdZeralda, grorova od Kihiera, 'UcvriCivatiporeda.k i
jedinstvo i kada su za vladavine Henrika VII stvarani planovi zaponovno
osvaj,anje Irske, ustanovljeno je da se nl.'OZe uspostaviti. saroo nominalna
vladavina, na taj nacin sto bi se tituli grofa od Kildera dodala titula
:»namjesnik« .
Poslije trirleset godina prevlasti FicdZeralda bl1a. je priroijenjena
druga taktika. Godine 1534 FicdZera!ldi su izazvani na pobunu i njihova
je moe slorolijena. Osnova nove engleske politike bila je potpuno uniStenje
.svakog vode koji bi pokazivao znake nezavisnosti i sistematsk'O korumpi­
ranje ostalih irskih plemenskih vodanjihovim sistema.tskim pretvara­
njem u engleske zemljoposjedni.ke. Dav:me su imtitule, -prisiljavani su
da govore engleskim jezikom, da se oblaee u engleska OOije!la· i da svoje
.sin'Ove salju na vaspitanje na englesk:i dvor. Kao nagrarlu za 1:0 bill su
engle~ zakonima priznati za iiskl~'llcive ~are zemlje, kOja je
prema irskim zakO'.ll.i.m.a pripadala ci,jlelom plememz..- Prvi. cilj osvajaca bio
je da iz misli naroda izbriSe irski zakon sa njegovim pOstavkama '0 zajed­
nickom v'.Iasn:iStvu. Ako su se clanovi klana pobunili protiv nove vlasti
svoga vode, pretvorenog u lendlorda, cijela mOe vIade stajala je iza ovog
ddk je, ako bi se on sam pobunio, klanu za k.aznu bila oouzeta sva zem1ja.
Ova je politika imala uspjeha, ali je taj uspjeh dolazio spor<}' i
·engreskaj vladajucoj ldasi ostavljao je malo moguenosti da se lrorlsti.
-eksploatacijom irskog seljaStva. Otprilike polovinom stoljeea ova je poli­
tilta napustena i zamijenjena mnogo uspjeSnijom politikom direktne
konfiskacije, prisilne prodaje drske remJje englesk.lm -spekulantiroa i, u
sl1cnim -Rliucajevima, stvaranja kolomjla ill plantaZa naseljenih engleskim
kolopistima. Pedeset godina divljeg i neprekidnog rarovanja koje je bilo
pracen'O gladu i: krvoprolicem i zavrieno konfiskacij(Jlro pretvorilo je
ogro:inne plodne prootore Irske u gole pustinje. Za vladavine Elizabete
od ukupnfu troS'kova u visi:ni <*l 5,000.000 funti za sp'Oljne rarove g'Otov'O
polovina je utroSena za rarove sa Irskom. Sejn 0' Nej (Shane 0' Nell1)
-(1559-1567), Desmond (1579-1583) i 'Hijug 0' Nej (Hugh 0' Neill)
(1598-1603) bili su na cel'll ustanaka koji su izbijali pored neprekidnlh.
:manjih konflikata.
 :{",

166 KOMONVELT I KOMPROMIS 167

ISTORIJA ENGLESKE
su prodavana poi eijeni od 100·funti za1.000 OJutarau Ulsteru i 600 jutara
Situacija se komplikovala zbog Refonnaeije, koja je stigla u Irs'ku u Munsteru. Kromvel se u augustu godine 1649 iskreao u Irskoj ne sarno
sarno kab di'O engleskog pOikuSaja da unisti njene obicaje i iJnstitucije. raw toga da ponovo osvoji zemlju za Komonvelt nego i radi interesa
Kad su Spanija i papa bili u savezu protiv Engleske i pokusava:ld da spe'kulanata iz loodonskog Sitija. .
iskoriste iTske muke za svoje ci1~ve, S'VIe13teniei sti. bili dobro primljeni Kad su osvojili Drogedu i Veksfard i njihove garnizooe pobili,
ne zbog toga 1310 bi Irei osjecali nekuna-roeitu ljubav prema papama, nego osvajaci vise 'nisu naisu na ozbiljniji otpor, osim kod Klonme!Ja, gdje su
zOOg toga 8to se katoliCka erkva pojavila kao priznati neprijatelj engle-
Skill osvajaca. .
U prvim godinama sedamnaestog vijeka osvajanje je zavrSio lord
IIV
Mauntdzoj (Mountjoy), kOtja je sprovodio taktiku Rimljana i kasnije
Edvarda I u Velsu, grat1enj€m Citavog niza tvrt1ava, iz kojih su citave
pokrajine mogle biti sistematski pustoSene i sva'ka pdbuna o1Js.jecena 00
svoje pozadiale. Iza Qvoga slijedile su potpune koo:ffiskacije zemljl€', 01 kojima
Enrk-5Ki Pel!
.1494 r=iIEz [ffJ
smo vee govorili, i oonlvanje plantaZa, naroeito 'll Ulislteru. Ekonomski izvQri
Irske bili su bezprestanka pljackatli. Gt1a J. R. GrlnS1 ) (J. R. Green) piSe~
»Ogromni profiti pripa1i$U lrolonistima koijd su iz irskog imanja
mogli izvuci tri puta viSe neg'O jz engleskog zah.valjujuci zestokoj eksplo­
ataciji prirodnih izvora ostrva i: jeftinehespravne radne snage. Hrastove
surne bi'le su brzo u:n.iStene zbog ~je za 13td brZim postizanjem dobiti:
(
SUID€ su bile posjeeene zbog drvenog curn'llra za topljenje zeljeza, koji je
biOI otpreman irskim brZim. camcima, i 0001 sto ge, sa radom i transportom,
koStalo 10 funti prodavano je u Engl~oj za 17 funti. Poslednje pa'ljenje
eumura vrSeno je u Keriju kad je poslednje drvo bilo posjeeeno. Kuda
su engleski eksploatatori prosll, ostavljali su za sobom zem:liju golu kao
da je preko nje pl'Ohujao poZar«S2).
Straford, kojri. je pOtStao namjesnik za vladavinle Carlsa I, nastojao je
da organizuje eksplootaclju i u isto vriljeme stvorl uzor despotizma, koji
bi kasnije mogaQ biti prenesen u Englesku. NjegoVQ oonivanje indusmjle
platna bilo je pokusaj da se takmiCi sa nastojanjima engleskihsuknara
koji su poeeli d:a prenose svoju industrdju u Irsku, primamljeni niskom
cijenom r·adne snage. U mteresu engleske industrije vune kao ojeline ova
je djelatnost bila u Irskoj zabranjena, i umjesto nje forsirano je tkan:je
platna, std nije skodilo engleskim interesima. Lanena industrija bila je
privremeno U!IliStena ustankom 1641 g. i ratovima kOtjli su slijedili, i kad
je oZivjela, ostala je Qgranicena na Ulster.
Tokom ustanka koji je izbio u trenutku kad je nesnoSljivi pritisak
neSto popustio usljed slabl~enja vlade, doBlo je do strahovitih poikolja
novih naseljenika, na sto su engleske d ~kQtske trupe, kOtje su upucene liard
da ustanak suzbiju, odgovorile joS surQvijim pokoljem. Dok se uEngle­
sk(jj vodio Grat1anski rat, u Irskoj je bukn'llla borba za nezavisnost. Doik
je Carls vodio tajne pregovore sa ustanicima,namjesnik Onnond je
_.-..",..-'
u :kra1j~o ime nastavio sa ugnjetavanjem irskog stanovnistva. Nak()l!l
zavrktka rata u Engleskoj obje strane 6U se spojile protiv polbjed.onosnog
Kom'OIlvelta.
Vee godine 1641 poee1i.su finansiski magnati Sitija da kupu1u ima­
nja dmada joB nepobjedenih ustarnka. Prilikom Qve spekulacije imanja
se irske plemenske porodice okupile pod voCstvom Hjuga o· Nelj:a za
"') Alice Sophia Green (1848-1929), pisac brojn.ih djela liz engIeske 1 irske svoju posljednju bitku, bitku d.zmedu proSlosti i buducnosti. Leveleri i'
istorije. Istori&lr Joon Richard Green (1837--83) bio je njen mm (prlmjedba pre­ demQkrati, koji su sacmjavali veeiniJ. Kromvelove armiIje, n.isu mogli zna.,ti
vodioca). ' .. , da Be bore'protiv ljudi cija vjera lima :mnogo zajedniCkOS sa n~ihovoon i
") . OV() l.llliStavanje s.\una Odigralo se uglavnom u toku druge polovine da, uniStavajuci,ih, doprinese tome da i Engleska i Irska padnu u ruke
sedamnaestog stoljeea (Pnimjedba pisca).
168 / ISTORIJA ENGLESKE
bogate _gospode, ali oni su Vij!erovatnp osjetibi. i pOOtovaLi tvrdoglavo juna­
stvIQ koje ih je baeilo nazad posli1e teSke jed:nodnevne borbe uz gubitak
od nekih 2.500 Ijudi33). Bio je to jedi::ni ozbiljniji Kromvelw vojrucki
neuspjeh, zb9g koga je kasnije morao sklopiti prim:i.l'je pod casnim
uslovima.
I Nakon Kromvelove pobjede u Irsku je nagmuo rrovi talas nase~
lj'enika. Glavnina zemlje u provincijama Ulsteru, Lensteru i Munsteru
pripa:la je engleskim posjednicima. N eki od njih bili su londonski spelru­
lanti, drugi oficiri u Kromvelovoj armiji. Mnogo zem1jle bilo je podije­
ljeno vdjnicima umjesto dugovane plate i iSlo se za tim da se domace
irs'ko 'Stanovnistvo zaniijeni engles'kim koloriJisti.rn;l u svim trima provin­
cijama. Ali veCina vojn1ka hila je odvec sirom:aSna da bi preuZlela dodije­
Ijene posjede, te su ih za male pare prodavailii. oficirima i ostaIim koji su
nata] nacm doSli do velikih ilnmlja. Irski seljaci ostali su kao radniei ill
kao eksploatisarui mali posjednici. Mnogo ih ge poginulo u zatvocima,
mnogi su kao pravi robovi otpremljeni na ameriOke plantaze - 20.000
samo u godini 1653 a mnogi pripadnici viSih klasa su otisli u Evropu
da postanu pWaeeni V'Ojmci. StanovniStvQ ITSke koje je godine 1641 brojalo
ako 1,500.000, spalo je u god.i:ni 1652 na 850.000, u §to je uracunato i ako
150.000 engleskih i Skotskih kolon:iSta. Mnogi od ovili kolonista bili su
si·tni posjednici, koj:i.su u tdIru jedne ill dvaju generaeiijla isto ta:ko osiro­
masili -kao Il!jihovi ·irski sUsjedi.
Irska je. od tog vremena postala izvor jeftine hrane i sirovina za
Englesku..U poeetku je gajena stoka, i oko godine 1660 izvmeno je u
,Englesku500.000 grla godiSnje. Kad se vidjelo da de ovaj izvor prouzrlr
kovao pad cijenapoljoprivrednih proizvoda i rente, godJine 1666 donesena
je Odluka kojom je zabranjen izvoz stdke, mesa i mIrijeCnih proizvoda.
Ova Odluka t-eSko je pogodila irsko stoearstvo. I kad je umjesto krupne
stoke otpoeelo gajenj[e ovaea, novom Odlukom zabranjen je izvoz vune u
bilo koju zemlju, a dozvoljen je sarno uvoz sirove vune u Englesku.
Kasnije je irska industrija sukna namjerno uriliitena karl je postala
opasan .konkurent.
U maju godine 1650 Kromvel je zavrSio osvajanje lrske, sem njenog
zapadnog dijela, i vratio se u Engleslru ostavivsi Ajertona da dovrni nje­
go-va djelo. V-liada Komonvelta hila je joS uvijek ugrozena od strane
Skotske i smora, gdje je jedan dio mornarice preSao roij!alistima i
napadao engles'ku ploVidbu u Kanalu. Poslije smrti svoga oca za kralja
Je u Edinburgu proglasen Carls II i u proljeee godine 1650 on se iskreao
u Skotskoj na poziv prezbiterijanaea, pristupio Kovenantu 34) i podvrgao
se svim obredima protestantske vjere. Armija koja je skupljena za nje­
govu poo.rsku bila je pailj~vo oeiScena od svih viteSkih elemenata i od
svih drugih osim najortodoksndjih prista:liea Kovenanta. POOto su joj
ofidri bili -»sveSterllcki sinovi, sveStenici i druge slicne posveeene lienosti
kc;.je vjerovatno nisu nikada ni Viidjele rri Cule za drugi mac. osim za mac
_ 8a) Leveleri su se ipak zestoko protivili IDvaziji 1 osvajanju Irnke (primjedba
pi&ca). ­ jznimnim razdobljima, nisu ·bile strogo poSfnvane.
•') Co.vena,nt -.: Skotski prezMterijancd sk.lopill su nekQiiko ugovora u cilju
odbrane pre:llbiterljanstva, od njih su najvaZnijitzv.National Covenant (1638)
uperen protiv biskupjja i drugi. nazvan The Solemn League and Covenant (1643).
(primjedba prevodioca). - - :trgovacki rat, djelo samih trgovaca,kojd nije bio po volji ni Kromvelu,
KOMONVELT I KOMPROMIS 169
duha svetog«, hila Ije :to zaista bi9~a,vojska u poredenju sa Kromve­
lovim veteranima. -
Kreeuci se prema sjeveru, Kromvel je u julu prekinuo strpljelije
kovenantera nizom iaobi.la7IDih pokreta ad kojih je svak1i. -bio sraeunat na
to da izazove bitku pod usloVima Sto nepovoljnJijim po neprijatclja. Neko
vrijeme jesk:atski general Lesli (Leslie)savladavao linstinktivnu ze1ju
kovenantera da izvrSe juriS, ali 3 septembra nije ili viSe mogao zadrzati
i Kromvel je kod Da:ti.bara (Dunbar) izvojevao odluen:u 'pobjedu. Tokom ­
:zime u boi'bu je stupila druga annija, sastavljena najveeim dijelom od
elemenata koji su ramj~ bili isk1juCeni, za:uzela poloZaj kod Stirlinga i
:snabdijevala Be iz plodnesjeveroiBtoene obals'ke ravniee. Kromvel, lroji
ndje bio toliko jak da bi mogao izv:rSifli.. frontaJoi napad i koji Be bojao
dugog ratovanja koje bi njegovim neprijateljima u p~ dalo moguc­
nost da ponovo oji!lCaju,probio se zaooiSav§!i svoje protiVlIlike do Perta
.i tako ih jednim udarcem otsjekao oil njiliove ba;ze, ostavljajuci im otvmen
PUt za Englesku. Njima nije preootalo niSta drugo neoga da krenu ovim
-putem. Kromvel je krenuo u patjeru i uz neprestane napade satjerao
konvenan.tersku V'Qjsku, koja se-purem sve we oSipala, ti doJinu Severna,
dalje od dixektnog puta za London. Na god:iSnIJiicu bitke kod Danbara
konvenanteri su kod Vorstera -kOllacno opko1:jeni f unliSteni.
U isto vrijeme je admlral :Robert Blejk (Blake) uniStavao rojali­
micke gusare d likvidirlW njihova posljednja upwiSta u Kanalu i na
ootrvima Scili. Ovim uspjeSnim operacijama uklonjena je za izv:j~sno
vrijeme mogucMSt unlltraSnjeg otpora pro1liv reZima Komonvelta. Sada
Be postavio problem koosolidacije i sta;b~cije, naIaZenja klasne baze
koja Ce biti dovoljno Siroka da moie osigurati stalnost reZima ri :oo:noguCiti
.cia se V'ojna diktatura sarna pretvori u istinsku narodnu vladavinu; Posma­
trana s te taCke glediSta, istori~a ovih devet gOOma iZmedll_ godine 1651
i 1660 1e istorija odluCnih i herojsklih nastojanja i nemUosrdnog neuspj,eha.
:2. KOMONVELT
Arroija koja se pobjedonosno vratila. iz Vorstera u jesen gOOine
1651 nasla je Englesku i Holandiju na ivicirarta. Vec Citavu generaeiju
.o4nosi izmedu:engleskih i ~ol8llldSkili trgovaea bili su zategnuti zb9g
Istoene Indije, ii kmdanski trgovci su zavidno -gl~ obimnu trgovinu
svojili suparnika. Godine 1651 Ramp je donioZakon 0 plovidbi (The
Navigation Act), kojim je nateaeno aa sva TOba uvezena u Englesku
mora biti transportovana engleskim bradovima ill biodovima zemlje u
kojoj je stvarno .bila proizwdena. To je bio pokuSaj da se Holandanima
-oduzme jedan dio njihove traillSportne trgavine u kajoj su neogranieeno
gospodarili, zahvalju1uCi svojim mnogobrojnim, veliikim i br:mm brodo­
virna i savrSenBtvu svoje trgwaCke organizacije koja, je - od Holandije
napravila centM za distribue~j:U robeiz ciljelog svijeta. Sam po sebi
Zarkon 0 plovidbi nije bio povod za ,rat. Slicne odluke bile su dooooene
od eetrnaestog stoljeea nadalje, a ni prije ni kasnije, sem u ne'kim kratkim
Medutim, Ramp ~ odluBona rat, i poslije doooSenja Zakona 0
plovidbi izvrSen je Citav niz provnkaeija. Kad je do rata doSlo, bioje-to
 .,. ~.' ;

170 ISTORIJA ENGLESKE

KOMONVELT I KOMPROMIS in
ni arroiji kao cjeli.ni. Sto se rat viSe odugovlacto, postajao je sve nepopu­
larniji i pored izvjesnih pomorsk,ih ulSpjeha. POkazalo £e da je skup, -da izallao na loS glas zbog. primanja mitta i laktaStva njegovih clanova, i

nuZno zahtijeva. poveeanje poreza i da ozbiljno ometa spoljnu trgovinu, njegava nepopulamost pootala· j.e opasna po sam reZ1m..

koja je upravo poeela da se oporavlja od haosa Gradanskog rata i divlja­ Annija je zaht~jevala da se raspusti; Kromvel je, kao 00st0 d"Otada,

nja rojalistickih pirata. stajao u sredini i pokuSavao da postigne kompromis sve dok je za to bilo;

moguenooti.Xad de Ramp pokusao da sebi proctu2Ji. Zivot 'k~tiranjem

Za Holandiju 1.e rat bio stetan, kao sVaki rat sa Engleskom, iz &to samo onih clanova koje je sam odabrao, Kromvel viSe nije mogao traiiti

geografskog razloga, sto Engleska leii upravo na trgovackim putevima Od kompromis i 20 apri:Ia 1653 Ramp je prisi:lno raspuSten. Njegovo ukidanje'

cije je SigurnostJi ovisio Zivot i prosperitet veCeg dijela holandskog bio je signal za novo skretanje ulijevo.

naroda.
Pod privremenim uticajem generala Harisona i ljudi iz Pete

ViSe nego Bl~jkove pomomke pohjcle, gladovanje je prisililo monarhlje i nezadowljan politik:am rata kojli su vodili trgovci, Kromvel

H'Olandiju da zklj:Uti mir godine 1654, :mir u kome Engleska nije dobila je pristao da se sazove »SkupS1Jina imenova:n:ih« (Assemlbly of Nominees),

niSta narOOito, uglavnom sarna ono Sto j.e :n1ogla dohiti i bez rata. kasnije poznata pod imenom Berlxmorog parlamenta35) (Barebone's

Uprkoo izvjesnim vojnim uspjesima k'Oji su Sf! dali oeekivati zbog Parliament), koju je sacinjavalo 140 ~judi izabranili od sveStenika i.

nadmoenosti n'Ove armije nad ostalim. savremenim evropmm armijama, kongregacija nezavisnih. Bilo' je to Oisto stranaCko tijelo, skup pret­

spoljna politi:ka Kornonvelta kao cjelina nije bila dobro zamiSljena niti stavnika nezavisnih iz umjerene i dlOlStojanstvene Sredn.je i niZe srednje

l~"
sprovodena. Ovo je djelomieno bio rezultat izvjesnih kontradikcija u koje r klase kdja u provi.nclSkim pokrajinama nije hila toliko pod uplivom

je Engleska zapala. Na jednoj stram je Kromvel vodio politiku koja je' levelera i koja je do kraja ostala iskrer:io adana Komonveltu. SkupStip,a

bazirala na jedinstvu evropsk:ih pr'Otestarurta, tojest na snagama. koje suo se ubrzo pokazala kao odvee revolucionarna i u svojim mjerama radika:lna

u to vrijeme.bile potpuno progresivne. Ali 'Ova ,politika mora:l'a se sukobiti i za Kromvela i za Savjet, jer je davala prednost diskusijama 0 taik.v;im.

sa neizbje2m'OID cinjenicorn da ~:e Holandija postala najvaZniji i najopasniji stvarima kao sto je ukidanje Suda lorda kancelara (Court of Chancery)

engleski suparnik u trgovini. S druge strane, tradicionalna polJitika nepri­

':.-.
°
i desetine, umjesto da glasa subvencijama i raznim transakcijama koje'

jateljstva prema starorn ilrolonijalnorn protivnilru Spahiji, ~oja je sama je poslov:mje vlade neposrecinl() zahtijevalo. Bila je raspustena u decembru

po sebi djelimicno bfIa nasljedstvo puritanske proSlosti, pomogla je da 1653 posJije petoonjeseenog zasjedanja, da hi ustupila mjesto novom

ojaca pQloZaj'Francuske, koja je sada postala mnogo opasniji protivnik Parlamentu, za koji jegrupa oficilra sa desnog kri:la okupljena olIo

i vodeea katoli6ka maya u 'Evropi Lamberta pripremila novi ustav - takozvaru Instrument C1f Government.

. Sve dok je Engleska izdrzavala veliku stalnu armiju sa jakom posa­ Ovajl je ustav oeevidoo imao za cilj da osigura ravnotefu snaga

dom u Denkereku, Francuska je, isto kao i Spanija, mogla hiti drzana izmedu Kromv~la koji je sada nooi:o titulu loMa pmtektara - Savjeta

u sahu. Bilo j.e pitanje dokle ce engleska burzoazija 'leao Clje1ina ostati i PatI':ta.riienta. U Parlamerit s'usaai pm put uk1j.u<!eni i clailovi iz SIroEiKe­

ubijedena da ova skupa poliiika stvamo sImi njenim interesima. Ona de­ i Irs~, 1 1?Oslije nove raspodjele mjesta dato je viSe mjesta clanovima

bez sumnje bila zadovoljna sto moena drlava stiti navoosnovane trgo­ iz pokt:aj:ina. Nasuprot tome oni koji 'Su .okvalilikovani kao veIeposjeclnici

vacke kompanije, sto je mogla da vidi kako ~lejk temrise SredQiem1j,e sa porezorn veCim oct 200 funti dbbili su sarno ograniceno pravo glasa,

i sa odusevljenjem je pozdravila osvajarije Jamajike; a:li je ~pak svaki a ooima koji su u gradanskim ratovima ucestvovali na strnni rojalista

peni koji se po{;rooio za spoljnu politiku i Odrlavanje armije ogranicavao to pravo je oduzeto. Novi Parlamenat je, prema 1mne, b:io daleko od toga

ekspanziju kapitalizma u samoj zemlji. Ovo je sigurno bio Jedan Od da bude 'llarod:no reprezentativno tijelo, ali to ga nije sprijecilo da odbije

razloga koji .gu pripremili budOO2liju da prihvati Restauraciju, raspusti da igra ulogu lroja mu je bila namijenjena, da posluZi kao orude grupe'

arroiju i ogranici akcij'e u prekomorskiro zemljama. Kapitalizmu je,. visokih oficira koji BU tada kontrol'isa:li arriLiju. Parlamenat desnice

poslije borbe za uCvrscenije svog polo.zaja u zem:l]i, bio potreban predah pokazao Be isto tako tvTdoglav kao i raniji Parlamenat Ijevice i bio je

u periadu od jedne generacije prije n.ego lit'O je mogao da pcistupi ekspan- . raspusten u najkracem mogucem roku, januara 1655 godine.

zivnoj vanjskoj politici. . . ' U toku iduce dvije godine Kromvel se· odrekao 6Vih sWjdh nasto­

Spoljna politika Komanvelta imala j.e loSe posbjedi'Ce u pogledu janja da ootvari ustavnu vladavinu, jer je doliao do uvjerenja da je to

stabl1nooti njegwog poloZa1,a u zemlji. Iako je imao prihode veee nego· uzaludno, i to njegovo uvjerenje joo viSe je ucvrSCeno otkricem Citavog

sto je·ikada imala bilo kQja engleska vlada, Komonvelt se borio sa stalnim . niza rojalistickih zavjera, oct kojih je jedna dovela cak ido pravog ustanka
:f.i.na:nsiSkim poteSkoeama i hiD je prisUjen da raspme posebne takse i u Salisberiju.
poreze ·na imanja rojalista lroja n:isu bila konfiskovana. Pootose to odno­ Kao sto su agenti Komonvelta mali, Car18 je u izgnanstvu prego­

sil'O kako na dvorske roja:li.ste iz Prvog taJro'i na prezbiterijanske roja­ varao ne saInI() sa tajnorn rojalistiCkcm organizacijom The Sealed Knot

liste iz Drugog gradanskog rata, veliki dio zem1jOpoojednika postao je vee i sa prezbiterijancima, pa caik: i sa demoralisanim astatkom levelera.

neprijatelj'Ski raspoloZen prema remnu, ci:njenica koja je znatno utfcala

na zesfrlnureakcije 1660 goome. Ogoreenje zbog prvih pore~a koji su 15) Ova skupstina jepoznata u istoriji i pod nazlvom Little Parli4ment (Mali

bill izglasani godi.ne '1652 da bi se finaoclsirao rat sa Holandijom joS vise parlamenat). Podrugljlvi nazi,v Berl>on.<w parhnnenat dali su joj njem neprijatelji~

se poj~10 zbogkorupcije prllikom njihovog ubiTanj.a. Ramp je uskorOl Sa!Ill Berbon (Barebone) bio je trgavac· ko!om, straboviti vjerski fanatik, eijj je­

ud:io u radu ove .sltu;pStiae 'bio beznacaJan (primjedbaprevodioca).


172 ISTORIJA ENGLESKE
Zemlja je bila podijeljena na jedanaest okruga i svaki okrug bio je pod
kOl1l1Jrolo):'Il. jednog generaIma.jora. Protiv mja11sta su preduzete stroge
mjere; iz ovog pertioda datira najveei broj repres.i.vnih zakona koji se V'ee
tradicionalno smatraju za tekovinu vladavine puritanaca. Treba ipak
· spomenuti da su generaIma:Jori cesto samosprovodili u Zivot zakone
donesene u proSJ1h desetak godina, iIi eak i starije. Ono SID je niZe plegJ.­
stvo najteie podnosilo bilo je njiliovo nasilno uplitanje u poslove mir.ovnih
, sudija koji su rukovodili lokal:ru:m upravom. Duboko neprijateljstvo prema
stalnim armijama, koje se joB dugo vremena oodalo, Tezultat je iskustva
lroje ije provinoisko nize plemstvo steklo za vrijeme KOlIl1onvelta. Krom­
velova otvorena vojna dilktatura bila je efikasna, ali je postajala sve
nepopulamija, naroeito karl je rat sa Spanijom klrajem 1655 gOOine doveo
do novog povecanja poreza. I pored ovog oporezivanja, 'lWje de narnetnuto
isto tako svojev.rujno kao i u vrijeme Carlsa, deficit ad 800.000 funti i
nedastaUlik kredita priSilio je vladu da sazove novi Parlamenat, septembra
1656 godine.
CetVTtini. njegovlh izabranfu CIanova, medu kojima je pilo i roja:lista
i republikanaca, bilo je za:brmjJeoo dazauzmu svoja mjesta, ali je Parla­
· menat i pored toga bio joS viSe organ d~e nego prethodni. RevidiTani
Ustav, takozvana »Ponizria peticija i savjet« (The Humble Petition and
Advice), bio je :izglasan i· pojaeao je1lldC Parlamenta i protektora na
raeun Ddavnog sa.vjeta, u Rome su genera1!i. 'bili zauzeli cvrste poloZaje.
Stvoren je novi drugi dom, a KTomvelu je ponuaena kra:IJevska titula. On
je to odbio, uglavnom zbog zestokog otpora od strane general a koji Su, bar
u ovom slucaju, sigumo tumacrIi osjeeaje svtih pripadnika armije. Ma
koliko da je Kromvel bio sklon da radi u sporazumu sa Paxlamenrom,
on je tog momenta bio svjestan da svoj autoritet moZe odria,ti sarno uz
pomo<: armije. . Dick36 ) - hio je progla.sen za protektora iako nije ,im,oo druge preporuk:e
Ovo ikretanje udesno nije lXetstavljalo usp.jelan potez· ia:ko je
privremeno ucvrstilo autoritet vlade. Stari protivnici Komonvelta nisu
· bill zadovoljeni ovim ponovnim uvodenjem tradicionalnih mstitucija, dok
su ove novotarije, a izna.d svega planovi 0 obnavljanju monarhije, onera­
spoloZile i uznemirile ljevicll, lroja je, iako se s njiro u mnogiro stvatrima
razilazila, ipak joo poddavala KTomvela kao bolju alternativu nego sto
hi bila restauraCija Stjuarta. Komonvelt se osfanjao na nesigurnu podrSku
dv~j'll antagonistickih grupacija, trgovaca i nize srednje klase, koje su
zajedno jOlS uv.i.jek pretstavljale manjinu cjelokupnog stanovruStva. Svi
•napori da se Komonvelt postavi na baru koja bi bila prihvatljiva za
obje strane, jedan za drugilro su propadali, a poikusaji da rou se nade
· oslonac u drugim klasarria joo su ih viSe odbili. Za posljednje godine
Komonvelta karakteristican je stalni gubitak podclke masa, sve nesigur­
· nija ravnoteza izmedu generala i .a:rmij~, kaje de driao zajedno sa.mo
KTomvelov prestiz. Velika masaniZeg plemstva poeela je ponovo zbijati
.svoje redove, najprije da pomogne Kromvela u borbi \Sa ljevicom, a poslije
· njegove smrti da. se sve viSe ()krece prema Carlsu II.
Kraj Komonvelta, i'Sto kao i njegov poeetak, dOOao ,je istovremeno
sa periodom gladi, koji je trajao od 1658 db 1661 godine. Pored toga rat,
sa Spanijom pokazaose kao· skup i stetan za trgovinu; Plovidba je hila
ozbiljno ometana, izvoz sukna je opao, i medu tkacim!). bilo je mnogo
· nezapoolen1ih. Ubiranje poreza bilo je sve teZe a kao posljedica toga,
KOMONVELT I KOMPROMIS 1'13·
..,
kredit v lade se. toliko smanjao da je. morala ugova.rati zajmove pod sve·
riepovoljnijim usloviina. Mada ~e rat sa Spanij<m bio u poeetku popularart.
meau trgovcima; njegovepooljedioe su itt ubrzO okrenule protiv ra.ta i.
protiv vlade. Ni Blejkova pobjed.a kQdSanta Kruza, ni zauzimrunje' '~r'
Denkereka nisu mogll da izravnaju gubi1lke i neugodnosti. kdje je dono­
silo produzenje rata. Ovaj nemir llaSao je Swj odraz prilikom drugog
,,w.,,,"
zasjedanja Parlamenta, u kome je Kromvekw uticaj oslalb:ilO tim sto su .
mnoge njegove pristaSe preSle u pOIiovo omovani Dom lordova. Poslije
nekoliko nedjelja bio je parlament raspuSten i KTomvel se u pOsljednjih
sedam rnjeseci svoga Zivota joB jedinom· vralio otvorenoj vojniCkoj dikta-·
turi. Ipak nije bio u stanju da cijeSii nijedan problem, a najmanje problem
finanSija. Iako su nacionalne finansije bile modernizovane odstrane
Dugog parlamenta, one joS uvijek nisu bile dovoljne za odrZavanje staIne .
vojSke, a Komonvelt bez nje ntje n:qJaO postojati. U tome je leZala
tehniiSki nerjeSiva dilema koja jeucilnila. neizbje7m.im njegovpad.
. Kromvelova smrt 3 decembra 1658 godine pokazala .je svu sEabost
reZima i· dovela je do njegov.og naglog svrsetka, ali upralVo ekOllO.ll:iSte·
poteSk:oce i politi&e protivrjeCnooti koje Smoopisali dovele su do toga
da je njegava sm.rt tako trenutno iOdluCno d:,ielovala. Gradske. sredrije ,
klase pokazale su se kao odve<: slabe. da bimogJle same oformiti jednu
stabiInu vIadu i Restauracija i!z godine 1660 bUa je ustvari novo ujedi­
njavanje klasnih sn.aga u cilju stvaranja vladekQja chi viSe odgova,rala.
stva.rnoj podjeli snaga. Bio je to viSe !lrompromis izroedu zemljoposjednika_
i gornjih gradskih klasa nego restauracija monarhij~.
3. KOMPROMIS IZ 1660 GODINE
- Pslije KTomvclove smrti njego.v sin R.iCal'd - »Tambledown·.
sem slavnog imena i podxske grope -diskreditovanih politiCara koji su u .
njemu vidjeli pogodan instrumenat za sv:oje ciljeve. Armija, pod'uticajem­
Lamberta i Flitvuda (Fleet\viaod), odbita je da ga.-prima i on se zahvalio
na dumosti. Generali su, u zelji ·da svojoj ·vlarlavini daju i'ik: legalnosti, .• Ii
skupili ono sto je ostalo od Du~ parlamenta. Poslije nekoillto mjeseci
ta skupstina jeraspuStena i ponovno sarz.vana. Salna armija poeela se da.
raspada 'Ila di~ekwe, svaki general poCeo je da radi na svoju ruku.
Komonvelt se izgubio u bujici antagotrlstiCkih fiakcija. .
KonaCno je Monk, komandani ~kotsk~om 1660
godine krenoo ka ~ugu, SQ!!iio se ;~ 11 iT , umarsirao. u .
LQ.ndon i ubijedio ~risi;llo Ramp da se razid:e pailije izvrSenihpriprema-:­
za nove lZbOre. 0 vrijeme poeeo je p'regovore sa P~anim Carlsam,
Koji je 14 riiaja 1660 godine ist:insk:i UV!Jeretl u pov(ijail ishod stvarl,
objavio m-easkli aeklaracijU,: dokumenat.. koji je sastavio. Hajd prema.
Monkovim sugestijama. U nJOJ je CarIs obeCavao pomilovanje svima, osim '.
onima koji su direktno sudjelovali u smaknuCu CarISa I i obavezao se da ..
ce pooiovati vjersku toleranciju kao 1 postojeee vlasniOke odnose.
~arl:enat kOji se sastao istog dana 'hio je veemom rojalistiCki
-
i prezbiteri1atl'S
__
aa se wati u.........
a jedna od njEgo!ih prm od:l'uka. bila je pq4v earhlu.
zeihlju. Kad
*., TTUmble-dottm -
.
se uzbudenje smaIo. i bile zaboravljene izjave ~
s.'k:Wn padu (prlmjedba pr6'lodioca).
·1
 174 ISTORIJA ENGLESKE
lojalnooti, francuskli ambasador u London'll rnudrQ je napi!sao Luju XIV:
»Ova vladavina ima mMarhisticki tik, jer je tu kralj, ali ustvari ona je
-r"'Veorna daleko od toga da bude rnonarhlstiCka«. Carls I se proglaSavao
. za mIla po svorn boZanskom pravu, a Car1ls II je mao d:a je kralj pG
milosti zemljoposjedni!ka d trgovaca u Padamentu i da more biti uklOllljen
isto tako laiko kao sto je i postavljen. Jed1ni naCin kojim je kralj mogao
cia za sebe osigura stvarnu vlast biG je cia iskoristi antagonlizam izmellu
raznih frakcija vladaj'llce klase. CarIs je bio spreman da. to ruCini, ali je
privremeno we svoje planove zadrZao za sebe.
Karakter ~estauNlci.je se najjasnije Vlidi iz agrarnih reformi koje
.su slij.edile. Crkvene i krunske zem.lje koje su .We konfiskovane za vrijeme
.KomOillvelta ~ovosiI vra.cene. U zamjenu za to zemlj6posjednici su se
,oolobodUi preostalih feudallnih ()baveza prema ikruni, preprustajuCi Carlsu
ptavo da za svoje. potrebe' ubire porez i prebacujuei talko svoje obaveze
na cijeli narad. »Na ta.j; nacin«, ka.ze Marks, »oni su prisvojili pravo
.modernog privatnog vlasnistva na imanja, prema kojima su imali sarno
feudaJne titule«. U tom pogled.u restauracija je hila viSe nadopuna nego
.1ikvidacija tekovina Rewluaije.
Sporazumno rje'Senje zahtjeva privatnika bila je teZa stvar. Zem;lJo­
posjednici nlsu bili ujedinjeni,' vecgrubo 'podijeljeni na dva tabora, na
stare ill »dvorske«. rojaliste i na nGve prezbiterijanske rojaliste, koj.i su
poslije godine 1647 prenijeli svojuvjernost sa Parlarnenta na kralja.
Dvorsldm rojalisijma vraeeoo je goddne 1660 ve¢ina njihovih imanja koIja
su bila konfiSlkovana i prodata, ali nisu dobili natrag mnogobrojnije
poojede koje su moraili prodati privatno da bi: podlnirili teSke poreze
i tal!:se koji su na njih bill raspiBani. Kupciovih imanja bili: su prezbi­
terijanski rDjalistli, koji su presli na manu kralja u toku vladavine
nezavisnih. NGva podjela zem.lje poslije Restauracije kDja je ucvrstila
prav'O lrupaca na posjede prerna tame nijezadovoljila mnoge dvorslre
rojaliste, ali de njen rezul'tat biG taj da je na nek'O vrijem.e ujedinila
.zemljoposjed:ni!ke u pruzanju podrSke kralju.
U maju godtne 166J sasta'O Be n'Ovi Parlamenat. Rojali:stickD niZe
plemstvosada .e ponovo izbil-o na· vrlIDU aa reuzme u svoje ~-.
lokahi.UpoUtiirn u svim gradovima. osim u rnalom brojru velikl
d@{su ljudi koji su bili najaktivniji za vrijeme KOmonvelta uviJdjeli da
a ova,
je pametnije cia se povuku iz javnosti. Viteski parlamenat (The Cavalier
Parliament) iz g<lkiine 1661 vidio je sumrak prez'biterijanaca kao politicke
partije. Bi'O je t'O »Parlamenat rask;ala8en:ih mladih Ijrudi koje je ogorceni
narod izabrao da napakosti puritancima«, koj.i je teZiD za osvetom jer je
bi'O nezadovoljan podjelorn zemljiSnih posjeda.
Djel-o njegov()g prvog zasjedanja, zakonik koji :Ie kasnije nazvan
Klarendonov kodeks (Clarendon Code) po Hajdu, grofu od Klarendona,
koji Be vratio iz emigracije da bi postao kanoolar, bio je pD fornri religi­
ozna k~vencija. U sustini je to bio niz odluka kGje su imale za cilj da
otjeraju puritansku stranku u ilegalnost. Kako'Sll centri puxitanske snage
bill u prvorn redu gradQV~rvi je k~ - .zakoo '0 k?IPOCacijama
(Corporation Act)iz ·1661 ~ ~e - imaQ za eil] aa u njihoVlm upravnim
organimaQStanu~arpo om koji bud'll spremni da prihvate dogme i disci...
plinu anglik-anske erkv~auli~ godirie Je ~onom Q unlfornii1ooti (Act
of UIillo;rrru.ty) DtJerano iz sluzbe nekih 20.000 puritanskih sveStenika
KOMONVELT I KOMPROMIS 175
koji nisu htjeli da se u potpunostisaglase sa MDlitvenikom. Sliena sagla­
snost bila. je trazena i od svih uciteljaNa ovaj naCin puritanci su bili ',',
uklonjeni iz drZa~og aparata i dria-vne crkve. ZakOill onedozvolJerum ~
sastancima (Conventicle ActjiZ godine 1665 imao je m cilj da im Dnemo­ d
, }l
guci da se sarn'O prividno obrate, na taj nacin sto je ·bio zaJbranjen svaki
javni obred Slem obreda. drZaVDe crkve. KonaeDO ~e--ZaKon opet miljrf
(The Five Mile Act) lz godine 1665 zabranjivao prDtjeranim sveStenicima
i uCiteljima da se krecu unutar ikruga od pet milja okd bilo kojeg
korporativnog 'grada, imao je dakle za ci:1j da ih otsjece od masa njihovih
pristalica. .
Klarend'Onov kodekB je Wli.§tlo prezbiterijanizam, kDji ~e mogao
posrojatisamo kao orgamzoyana naci'OiiaIila crKva. Nezavisne seikte, koje
su bile Cisto lokalne, i njihovi pripadnici, UGPste manje sumnjivi, bile Sll
u stanju da preiive .ka-o polutajne orgaarizacije niZe srednje klase. Dobro­
stDjeci prezbiterijanci brzo su naAli svoj PUt do engleske crkve, gO)e5U
kasnije stvorili jedno krll'O Vlgovslre strank~.U selima je prapa:danje
slobodnih Sltriili posJeaIlika i we veee raslojavanje seosk:og stanovniStva
na grupe niZeg plemstva, zakupaca i poljoprivrednih xadnika bezemljasa
liSilo pt¢tanizamnjegove socijalne baze i dovelo do potpune prevlasti
nizeg pasjedniCk()g plem,stva, najprije rojalistickog, kasnije torijevskog, .
ali uvijek nepokolebljiw anglikanskog. Posljednih godina sedamaestog
i osamnaestog stoljeea bor:ba izmedu ~ovaca 'i todjevaca u velifoj mjeri
je bila borba izmedu grada i sela. . .
U jed:nom pogledu rojalistiClci parlamenti Carlsa IIbili su isti kao
i par1amenti njegovog oca. Na poOOtiku njegove vladavinetakse i porezj
bili su prodjenjeni na 1,200.000 funti godiSnje i u toj su v.isini i izglasani.
Uswari onl su bill rea:lizovani u iznosu od oko 500.000 funti, a dodatni
'porezi bUi'Su izglasavani nettado i sa odlaganjem. Pitanje finansija' USkorD
se '1romplikovalo svadarna izmedu Carlsa i Parlamenta 00 pitanji,ma spoljne
])olitike. Godine 166{) rat sa HDlaOOijamdoveo je do·trgmTaokih nespo­
razuma i nezvaniCnih koilflikata U Sjevetn'Oj Amenci i na Istoku. Borba
je kao i ranije ootala neodluCna i jedini rezuitat Je biD OISVajanje mjesta
na .korne je kasnije izrastao Nj~ork. I Parlamenat i Siti vidjeli, su ru
sve j-s.eoj Francuskoj naJjozbilj;nijeg neprija:telja, dok je
razvije prijateljske od!nose sa francuskim kral~em Lujem
£,arls zeli'O da
V u nadl aa
ce Od nJega dobiti finaDSiSkU pomae, koja bl ga uHiiila' neovisnim od
l'arlamenta.
Snaga antifrancuske strane' risil.il::i 'e vladu da odine 1668 zakljuci
tripa savez ( Ip e ce sa Holandijom i Bv. om, a 1 Vlle
godine kasmje G,.arIs je bio u stanju aa neutralizuje efekat }W~a saveza
. tajnim sporazumam u kame 'Je ii'ibeCao LUJu aa ce mu·se pri9!'uZ1~E:._!atu
.Za ~u Holanruje-T-cra ce se pr4?8'liisifi za ~a cim bude !Jlogao
da to .op~osti ~.~. Kao .n~adu za. to L~ mu je obeeao godiSnjill
porno(: kOla ce ga ucuuti, neOVlSllml od Pa'l'lamenta: Treel rat sa HOlan:::"
di .om, u kome sUEiigl€S'Ka-TFfancuska 'bilCSii.veznici, po&lo je..J..ti12...
g~ine. CarIs nije ·bi'O u stanJu aa posaIJe u rat vece 'SIlage jer je ~
menat, koji taj rat ru.je zelio, neobienQodluCno odbio da izglasa Subven­
ciju. Vlada je u to vrijeme vee hila uobicajila da potZajmljUJje od
londonsldh banka:ra na raeun buducih porez.a. Godine 1672 ona se naSla. u
iako teSkoj situaciji da je bila prisitjena da izjavi da ne priznaje $'IOIje

176 ISTORIJA ENGLESKE
dugove, koji su tada iznosili 1,328.526 funti. OvO' je prouzrok.ova,lo pravu
paniku u Sitiju. Godine 1677 placanje kamata u visini od 6 procenata
umjesto uobicajenih 8 prO'cenata Qibnovljeno je na nekO'lilko godina, ali
je ubrzO' cijela glavnica ukljucena u naciQIlalni dug. Zbog toga je Carlsova
vlada izgubUa pooriku i povjerenje londO'nskih finansijera, moiZda vise
negO' zbog bUO' koje aikcije.
.' Otprilike u ova vrijeme dooaO' je kraj savezniStvu izmedu niieg
posjednickog plemstva i gorrnjih slojeva srednje klase u graldu, savezniStvlL
kO'je je dalO' snagu TjudO'rima i opoziciji prema prvim'Stjuartovima, koje
je prouzrokovalo slab11enje KO'mornvelta i Cije je privremmO' O'ziv1ja­
vanje izazvalO' Restauraciju. OnO' je sada nestajalO' zauvijek, da O'zivi sam{)
na trenutaik gO'dine 1688, kad opsta panika izbriSe stara neprijateljstva.
Dugi zivot ViteSkog parlamentaoo. - 1661 dO' 1678 godine ­
pruziO' je mO'gucnosti da se politika razvije kaO' profesiO'nalna djelatnost,
da se razviju O'rganizO'vane politi eke stranike pod ruffiOlVodstvO'm pri:znatin
voda i da se poenu ukazivati poeeci O'nezamaskirane ikO'rupcije koja se u
osamnaestO'm vijeku razvila u pravi sistem i prouzrok<ovala mnogO' sitnih
izmjena u politici i savezn.iStvu, takO' komplikovanih i tako beznacajnih
kad ih gledamO' iz daljine. Na. Jedn9,j stram staj@ su niii.Jller!!,!:ci
koji su poJ:liO!VO ..stekli1J.ticaj olIDavljlIDXtDl monarhife 1 kojilID.J:L-...-~-c
o~uvan'u i .'acanfu Vl<!J~!:L~j'6O'n ,nacin.:...d~J;aj..s:V:Q· ,uti '. i.z- :L.. L 'f_
nJI Je stajalaru)K.....~ .g,pr va..Lj.os· 1': ene~t;eosk( __
nistva. ~a diugQj ~t,rqni.~wjali Sl1 . '0 . '.~ .!La mJesaVlIla tr~ca,
JRJVih finan.Siskill kapitalista 1: jediiog Je a najbogatiJe veleposj-'cke
8.r'lstdkTatije, miijfu.ata ,).ciio 8to \SU bili v(ijVOOe Od Beatorda i Devonsajra,
Koji su bIll dovqljnO' svjesni svoje snage i nisu osjeeali patrebu da se kao
njihO'vi manji su.sjedi oslanjaju na krunu. Mnoge od ovih porodica, kaO'
P.;2!:odica Peti (petty), stekle su svoje bogatstvO' tr . om; ...Q nige, kaO'
pprodica RaSel (Russel:l), posj u unanja u ralJlllama' koje su
prolzvOcllle zrto i vunu~a IO'n .'_.'. . va va je a pre avljala.
su ~~liceVigovske partije. Iza njih stajali su mnO'gO' Tadik.alniji,
uglavnom puritanski niZi slojevi gradske srednjeklase kO'ji su joS uvijek
bili pod uticajem republ:ikanskih i levelerskih osjeeanja iz voomena
Komonvelta. P.Q~tickjciljevi ovih, dvaju grupa bili su oeevi,dnO' veoma
razliCiti, i zadatak da se obezbijedi zajednicka akc.i!ja bio je veoma tezak.
SarnO' zahvaljujuci narocitim sposobnostima Seftesherija (Shafte-.
sbury), koji je zauzimaO' PO'loZaj u sredini kao Krom'Vel gmeraciju ranije,
bilO' je moguce stvoriti jedinstveni front od .svih protivnika kralja. TO',
mu je nekO' vrijeme tako uspiij.evalO' da su pollQVO pocele !O!Zivljavati nade
u ponovni povratak republike. DvO'rska partija, s druge strane, postavila
je sebi za cilj eliminaciju Seftesberija i njegO'VIe grupe, jer bi time opozi­
cija bila podijeLjena na dvije frakcije razlicitih interesa i zato nesposobna
za zajednicku akciju. ..
Posljednje godine YiteSikO'g parlamenta prd3le su u neodluCnim.
.
borbama u kojima su Seftesheri i vigovci a zatim Dl2Inbi i torijevci37 )
~
37) Nazivi Whig i .Tery nisu joS tada biJ.a upotrebijavana vec su usIa u upo­
trebu tek' nelroHko godi:na kasnije, u doba velike krize 1680 godine, ali su stranke
Iroje su oznal!avale postojale vee' nekoliko godina. To nisu bile politiCke stranke
u modernom. smisiu tijeCi ali su pretstavijale .mvjesne jasno odredene interese.
Isto tako nije joS postojaIoIlliSta slifuo savremenoj stranal!koj viadi. (ptimjedba.
pisca).
:£",1'
.,.
KOMQNVELT I KOMPROMIS i"i1
~obili izvjesne prErlnosti.Ali njegOVO' posled'nje zasjedanje odrZano je
'IlSreq.;panike kO'ja je stvP-ren.a objavljivanjem navodne papinske zavjere,
.J'edan bivsi jezuita, Titus 01s (Titus Oates), izjavio j~ da se JEl'1:uitska
~ .. :kongregacija Engleske sastala u Vajt Hors Tavemu(Wh:ite Horse Tavern}
u LondO'nu 24aprila 1678 itu sklopila zavjeru u cilju UJbistva kralja i
Iestauracije katO'licizma u Engleskoj. Ustvari ,se ovakongregacija toga
·dana zaista sastala - u sobruna Carlsovog· brata Dzemsa. Ots to nije
..znao, a Crls, kojli. je to maO', imao je najviSe razloga da to zadrli za sebe..
U ovu prieusvl sa odmah pmrjerovali i zavladao je teror, za vrij~e
koga su bili pogubljeni mnogi katolici i nmogo ih je bilo zatvoreno. Stra:"
llovita mrmja IUU'IOda protiv katolika u to vrijeme tesko se moZeobra~
.:zloZiti akO' se ne sjetimO' da je njeno 'porijeklo bilO' i politi&o i. socija1n!).
:»PapstvO' i drvene clpelec. bila je krilatica kojool sa Be opisivale prili;ke
:ill Francuskoj i time se htjelo :reCi da katolicizam donosi sa sobom politiCki
.:apsolutizam i rrlski Z1vatni standard. Cinjenica da je o. DZemsu bilo'
pormato da je. katolik, da je Ots bio U· stanju da slueajeni uplete njEgwOg
sekretara u ~ izdajni&u' aktivnost 'i da· jedV'or ti prOl§llm d~
.nijama pokazivao katolicima svoju veliku blagonaldonQSt, me je.in
«rlogtiCilo da ljudi brzo pOvjeruju svakoj glupoj priCi, cal!: i ta;lro a~­
'Doj kao sto je bila pri~ da katollci spremajuzavjeru da ubiju CarISa,.
;SVO'g najveCeg' z,aStitnika. .\
Car1s, Den:1:ri. i torijevci malisu da je priCa apsurdna, ali sa 'Be
bojali da to 'kaZu.. Seftesberi i njegovi prijatelji, koji su takoder znali da
je to glupost, prihvatili su je sa zadovoljstvoor kao oruZje kojim ce tuCi
$Voje neprijate1je. Velika veeina stanovniStva u nju' je apsolutno vjero­
-vala, J. vjerova~O' i veeina Clanova Parlamenta. Pod ovim okoJn<JStima
.cak~e .i ViteSki parlrunenat, ciji je sastav bio uvcliJro promijenjen nizom
naIaladn:ih>bora, traZiO' raspuStanje armije za koju se vjerovalo. da je
pUIlla katlffika i 0' kojoj,su vigovci mislili - a ne. bez razloga -da Jje­
Carls zeli iskoristiti za uspostavljanje apsmufuma po ugledu na L\lja
XIV. Poslednje djelo ViteSkog·parlrunenta biloj~ dizanjeoptuZ1:!e protiv
-torijevskog ministra Denbija. . '
'-_. Na izborima, koji sti odrZani u februaru 1679 godine,stWlren je
~arlamenat kojd je bio preteZnO' vigovslrl. Bio je to. prvi 00 trikratko­
trajna ParIamenta (od marta dO' jula 1679, ad olqobra1680 do januara
1681 i od 21 do 28 marta 1681) u kojima S\l teZt;tjevigovaca bile skoncen­
1;risane na to da se DZems sprijeCi da naslijedi sV.og 1?rata kao .kralj.Ove
-teZnje su propale, djelimieno z'bog toga soo je' carls ii!skoristio svoje
neobiene taktiCke sposobnosti, nastojeei da oob~ na vr~enu dOik: pplako
ne rekonstruiSe Tarijevsku stranlru kO'ja se. raspildala, a djelimicno zbog
-toga 8to sa vigovci bili nesposobrii da se sloze izmedu SElbe dali .zele da na
lJZ.~vO' mjeSto dode njegova prO'testantska .!cerka 'Men i njen holandski
. :suprug Vc?j&i Oransld ili w;jvoda od Montnauta (DUke of MO'nmauth).
1obomji ar' v sm, Cijaje nezSkomtOSt &Ita mtxr tolikO' siguroa kao sto
je bilo nesigurnO' ko mu ~e otac. Kako je Monmaut biO' pretstavnik onih
'koje moZemO' nazvati »egalistiCka frakcija opozicije«, dolt je Vilijam
pripadao vigO'vcima, ovaj je ishod biO' vezan sa pitanjem cijele buduCnosti
i pravca: pokreta. Odluka koia je bila doo.esena u korist Monmauta
pretstavlja definitivni okret SeftEsberijieve grope ulijevO. Nje.gov izbor
~io je. neobieoo :popularan medu masama, ali je' prouzroik:ovaO' otudenje
:(
:mnO'gih vigovaca, a i privremenih pristalicaiz klasa sa kojimasu torijevci
12 - Istorlja ~eske
r,;-,

ISTORIJA !j;NGLESKE
4. KOMPROMIS IZ 1688 GODINE
•
Na prvi pogled su dogaoaji iz godine 1681 izgledali kao,potpuna f
>«
• svojih vlastitih politickih pobuda. Ali na ovu pomoe nije se moIglo raeunati
uspjeSna kontrarevolucija, koja je jedrom udarc~ unistila djelo Dugog:
parlamenta, Graaanskog rata i Komonvelta, a njihorve posljedice prividno'
su potvr($i.vale oVO glediste. Carls ~e svoju pobjedu ucvrstio reorganiza­
cijom aparata mjoesne lokalne vlasti. Vigovske mirovne sudije svuda su
zamijenjene torijevskim i Klarendonov ~odeks,koji je gotovo ispao iz:
upotrebe za vrijeme vigovske prevlasti, bio je ponovno rigo!rorzno spro­
veden. Torijevci su bili birani nakljuene poloZaje serifa, a kako su serifi
birali porote, bilo die vladi Omoglleeno da osigura poosudu protiv svakog
vigorvskog vode protiv koga hi bin poveden sudski proces.
Seftesberi, Rasel, AldZeIUon Sidni i ostall ~ci poeeli su da
pripremaju oruZani otpar i para:lelno s tim bila je pripremana zavjera
koja je imala za cilj um:orstvo Carlsa i Dzemsa88 ) od strane grupe starih
Kromvelovih vojnika. Uvjeren u beznadnOl;t ta:kve akcije, Seftesberi je u
novembru godin~ 1682 pobjegao u Holandiju iz straha da ne bude
uhapSen. Sljedeceg diuna obje ove akcije bile .su otkrivene od strane vlade
i njihove vode, m€Ou Kojima sti bili Rasel i Sidni,hile su pohvatane i
-pogubljene. pristallce vigovaca bile su ueutkane i cak je i u Londonu
ulicama neko vrijeme vladala crkvena 'kraljeva rulja. Uikvidacijom Sefte­
sberljeve grupe bila je lronaeno potpuno onemogucena svaka ujedinjena
akeLia protiv ktUne. . Ewape. Pedeset do sezdeset hUjada hugetnota, veCinom vjeStlh zilnatlija,
. ""} Ima mnogo. rl;l2iloga da se pretp\:lStalVlja da su ow zavjeru (The Rye Houset
Plof) ad samog ~etka vodili proyokafmi (primjedba pisca).
, ~
KOMONVELT . I KOMPROMIS 179
U toku 1683 i 1684 godine torijevci su napall posljednje uporiSte .-;',
vigovaca - korporativne gradove. ProglaSeno je da je povelja londonskog
Sitija prekTsena, bila je poniStena, i oboovljena tek pod uslovima koji
su stavljali OpStinski savjet pod kon1irolu krune. Mnogi provinciski
graclovi su se 'UIl1aprijed zurno odrekli svojlli povlastica, prije p.ego sto
dode nesto gore; mnoge pwlastice su ukinute pod razn.im .izgovariroa.
Tako je naprimjer u Jorh proglaSeno da je »gradonacelnik odbio da
jednJom putujucem Ijekam odobri da na trgu prodaje svoju robu iako je
ovaj imao kraljevu preporuku«. Ovo je saroo primj:er koji nije :niSta gori
od ostalih. I kako su gradske korporaaije u mnogim slucajevima birale
sV'Oje pretstavpike u Parlamentu, Carls je sada biJO sigurnn da ce imati
torijevski Donji dOOl ako ikada :bude potrebno da saziva Parlamenat.
. Vigovska partija se rasula i Cinilo se da je uniStena.
."-._ Ipak, kontraxevolucija nije hila ,ni potpuna ni sigurna kao sto de
izgledato. Drustveni poloZaj vigovaca u klasi bogatih trgovaca bio. je
jaci nego ikada ranije. Razdoblje izmeou godine 1660 i 1688 bilo je
, vrijeme naglog trgovaCkog procvata. Savez sa PortugaIijoon .i uspostav­
. Ijenje tijesne saradn.je sa SpanijOOl r njenim kolooijama mvorili su nova
trZiSta za engl€ s ku roOO. Plantaze u ameriCkim kplOnijama i u Zapadnoj
Ind!iji su stalno rasle, stvarale su trZiSta i snabdijevale zero:lju mOvinama,
dok jC! Istoenoindiska kOlllpanija postala nesamo vamo 1irgovacko dr1,1Stvo
nego i znacajna snaga u engles:koj unutrasnjQ}- politici. Eksplootacija kola­
nija donosila je u ruke vigovskih trgovaca ogrOlllankapital.
Ia:ko je Carls '11 svojoj temji Z'a apsoluflizmoon uspio da pridobije
podrsku znatnih, druStvenih snaga, one nisu raspolaga:le odlueujucim
kapitalom. Krona je hila privi-emeIliO i slucajno finansiski neovisna
zahvaljiujuCi Lujevoj poonoCi, koji j:e bio spreman da pomogne Carlsu iz
u beskonacnost, a veeina torijevaca. nije bila voljna da kruni osigura
prihod· koji 'bi bio dcwoljan za odrZavanje velike stailne vojske k;oja je bila
potrebna samovladi U pra·ksi, provincisko plernstvo bilo je jioS uvijek
naroNto skrto, jer zbog svog konzervatizma i skucel!lih glediSta nije bilo
u stanju da procijeni sve veee potrebe komplikovane driavne organizacije
--,..- koja se u to vrijeme razvijala. Prije ill kaSnije vlada bi bila prisiljemi
da sa kaporn u ruci traZi poonoc 00 finansiskili magnata· u Sitijru, pomoc
kQja bi bila sigurmo data sarno pod izvjesmm uslovima. _
Situacija se ustvari nije razvijala ovian prav~em jer je Dzems isao
na ruku vigovcima, pokuSavajuci da tjera konirarevoluciju druje i bdim
temp0im nego 8to su: njegove torijievske pristalice mogle -da podnesu.
~~jim.~.saj®l :da.. obnovil<a~olicizam it EngleskoLmpxao.se ~citi
na podrSku najreakcionarnijih e1etlieffi:ifin.l-:-zemIji, na jezuite i na joS
nesmOtrenije- i krafkovidnije katoliClro plemstvo. S tim njegovim poku­
bjem nije f1e sloZio cak ni veliki dio katal:ika koji .su unaprijed vidjeli
neuspj~h koji Ce ih dovesti u gom situaciju nego 8to je bilaprije.
Ovo je tim teze moglo uspjeti jer. je u to vrij~e, godine 1685,
>. bio uktnut Nantski edikt, pod kojim su francuski hugenoti uZivali izvjesnu
ogranicenu slobodu. Poslijle opoziva slijedio je ~ progon i oeajrriCko
bjekstvo stotine hiljada hugenotakoji sU se tasprSili siram cijele Zapadne
n.aselUo se u Engleskoj. 'f.kaci svile i sesirdZije, proi2vodaei papua. i staklo­
duvci donijeIi su sa sobom. svoje strumo znanje j priCe 0 katoliCki:m.
12*
 KOMONVELT I KOMPROMIS 181
180 ISTORIJA ENGLESKE

divljastvima, koja su prepricavanjem postajala joB strruinija. Uskoro je

zaviadalo opste uvjerenje da je skovana zavjera za unistenje protestan­
ti:zma u cijeloj Evropi. Opo;4cija.protiv.Dzemsa, ka'ko po sirini tako i pO ,,-~!~;,
inten~Ue.tu,_bilaje 11 velikoj mjeri rezultat diogadaja u Francuskoj.
~- I yored toga DZemsova vladavina otpOOe'la je prilicno povoljno uz
. velikodl,lSno glasanje Parlamenta za subvehcije, parlamenta koji je
pornoeu vee opisanih postupaka sa gra:dskim korporacijama bio potpuno
torijevski. Prvi udarac de doBao sa ljevice. Bili. su stvoreni planovi za
usta~.1lk kako u En~sk.2L~_~j_J!.J!Ql!!Ildiji, pg!'L.!!lJwvdi¥.itvorn_~uy'ode
~Mo~istovremenim iskrcavanjem u SkOf.SRiiJ. Uspjeh ovog
uStanka 510 Je nada onih klasa koje su patpornagale d-evelere i koje su
tokom pJ.'loSlih decenija naucile da u kruni vide instrumenat papinstva i
socijalne reakctje. .
Karl sE!.. _M.<mID'~.1Jt iSkrcao u julu kod Lajm RedZisa (Lyme Regis),
bioj4? poror~n od ra&Uka, sitnih posjednika.i.iznad svega od tkaca
iZ zapadJ:rl.h . aJma sa takvim bumini odusevljenjem kakvo se u
Engleskoj nije vidjelo od Ketovih dana. MOOd.a Ije SPOlIltani karakter ove
podrnke bio povezan sa cinjenioom da je industrija su'kna u zapadnim
pokrajinama tada dorZivljavala period opadanja zbog konkurencije Irske,
gdje su nadnice bile niske, a vuna jeftina, a.li Ije jasno da se radilo i 0
masoVlliOllIl politiCkom pokretu nove wste. MOI!lffiaut je krenuo u unutra­
snjost zie'.Il1lje ~od zastavom koja je bila 'SlmIbolcne zelene bOje kao i
zastava 5tarlh ievelera 1 putem mu se pridi'UZlvao sve veC1 'oro] prlstaIica.
-Ubrzo je bilo jasno da sve ove pristalice porticu sarno iz jednog sloja.
N"edan od visokih vigovskih lordova nre se iz'asnio u njegovu korlst,
a veoroa maio mzeg p emstva, i ovaj nedootatak usevIjenja bio je
ustvari d:irektni odraz na:rOdiiog karaktera ustanka. P061ednji akt vigovske
izdaje bio 'e kad 'e njihov pretstavnik, Villjam Oranski, poslao u EngleskU
u Cl ju suzbija'lljau . a engl e rupe, oje su e s aelOlIluane u
wt
~l;ndiji. Usljed (lIVe sabotaZe Monmautov, ustanaik e bio· osuden na
ro ast. Najveei C€ntar njegovih Pi"fStatica bio je pOIrug oko Londona,
1 11 poredenju s njim prostor Tauntona pretstavljlao je sarno udaljeni dZep,
sa svih strana opkoljen neprijate1jskim ill indiferentnim teritorijem. Odbi­
janje vigovaca da mu pruze pornoe omogucilo je vladi da i dalje cvrsto
kontrolise London i grofovij:e oko Lo!ndona.
Ustanici su krenuli prema Bristolu, gdje im se suprotstavila moena
viadina armijia, zbog cega su se povukli do BrldZvoOtera (Bridgewater).
Ovdje su pokusali da po nOCi izvrSe iznenadni napad na neprijateljski
logor na SedZmuru (Sedgemoor). PokuSaj nije usp-io, a kad je jednom
izgubljena 'prednost iznenadenja, neuvje2bani·i iLOOe naoruzani seljaci i
tkaci nisu imali moguenosti da se suprotstave armiji u cijiim su redovima,
pored ostalih voda, bila i dva slavna ratnliik:a- Dzon Cercil (John
Churchill) i Patrik Sarsfild (patrick Sarsfield). Borili su· se sa velikim
junastvom, ali je njihov otpDlI' bio konaeno slomljen i bili su pregaZeni
i pobijerii oGlstrane rojalisticke konjice. U progonima koji su uslijedili
na stotine ustanika bilo je pogubljeno, a dioS viSe ih je bUo poslije
»Krvavog suda« deportovano pa zapadncfuldiske plantaZe. ~aut je
pip uhvacen i· pag:ubljen. VISL-di ie cak. uspj.elo. <!,a ovaj ustanak iskiOOiSti
kao izv'or za PQvecanJe postojeee armije .. Pril1ikom Restauracije Krom­
velova armija bilaje Zurno 'l'asp'UStena, sem nekolHro pukova gardiBta.
Kasntjle su podignuti neki pukmii za gamizonsku sluzbu u Tangeru, a u
 :.. }

182 ISTORIJA ENGLESKE KOMONVELT r' KOMPROMIS 183

postao joo poznati:ji kao vojlV'oda ad Marrlboroa (Duke of Marlborogh). Bez
wmlJe Dzems Je bio nemoean.i njegovo bjekstvo u deeembru ootavilo je
ViIijama, Cija je snaga iz dana 'U dan..nostruala sve veea sto se viSe pnhli­
zavao Londonu, kao jedinog covjeik:a koji bi mogao preuzeti vla.:s:r.---
U februani. se sastala skupstina i nonudiila emr]esku k: -_....
i Men:::::::s&ilpStina se progiasila za Parlamenat i iznijela: u :t.aItOllJU 0
pravima (Bill of Rights) uslO'Ve pod kojima su~ko plemSiVo i bUrro­
azL1a bili voljni da dozvole daljnji Zivot monarliije. }{ralj ustvari viSe nije
lmaO pravo da kontiohse ill vo]Sku ni sudO'Ve. Poseono rnu 'lie hilo zabra­
njeno da donOS!. zakone iIi da ill UJrida. FinaDSLska kontrola preS'nr-je
potpuno u !lUke Parliiiienta. koji je rnorao biti sazivan najmanje jedn,
u tri gad.iilei Il'ije mogao raditi daZe ad tog wemena.1I9) Pod tak.vim
uSlovima ~i $II poota H IQjalni i adusevljeni monarh~ jer je ,ova
monarhija sada bila njihova i 'U po1punosti zavil<!jla ad njjh. U tome !SU se
razlik<JIVali od torijevaea, kojisu osjeeaJi da njihova egzistencija za'liiSt
ext monarIllJe 1 kOJil su zbog toga postavljali daleko manje uslove za
svoju poclrSku.
»UzviSena revolucija«, kao sto je nap;isao Marks, »dOlVela je na
viast, pored Vilijiama Oranskog, ze:l:n1j(jposjednicke:i. kapitalistiCke prisvo­
jitelje VliBka vrijednosti. Oni su' 2!e.QCelj...:}J.2YY ~fU masovnom plja<i!kom
drZavne zemlje, pljaCkorn kojaJedotada w.sena mnogo umj~renije.~ Ova
su iroanja dijeIjena, prodavana po upravo smijesnim cijenama ili jedno­
stavno pcipajana privatnim imanjijma d:itektnim zauz:imanjem. Ovo se '0) Ja.cobite Army (od Jacobus - James) sljedbenici ili prlpadnicl vojske
Dzemsa II zvali su se jakobiti (primjedba prevodioca).
vtt"Silo bez i najmanjeg obma na zakonSku etiketu. OVako lopovski prisvo­
jena k:runska. zemlja, zajedno sa erkvenim imanjima, ukolliko O'Va nisu
ponovno izgubljena u vrijeme republikanske revolucije, danas sacinjava
osnov velicanstvenih posjeda engleske oligarhije. Burloaski kapitaJnsti
potpomagali su O'VU akciju sa eiljem da, pored ostalog;·' 11 zem1ji pokrenu
slobodnu trgovinu, proSire domene modeme poljoprivrede siStemom
velikih farmi i 'pO'VeCaju l'ieZerve poIjoprivrednog praletarijata koji bi im
uvijek stajao pri rueL Pored toga, nO'Va zemljoposjedniCika aristokratija
bila je prirodni saveznik novih bankara, novootvorene haute finance i
krupnih industrijalaea koji su tada -bili ovi.sni od zaStitnih earina«.
_ »Revolueija« iz 1688 godine predaia je. u ruke vigO'Vaea kontrolu
nad eeiitralnim drZavnim aparatom, koju Ce oni, uz povremene prekide,
zadriati crtavo IduCe st6IJeCe.Za sprovodenje ove kontrole oni su brzo
razvili potreban finalllSiski aparat i posebne politiCke me~ Njih<JIVa
pODlea:a ipak ruJe hila potpuna. 'Bili su prk;ilj:eni cia kontrolu mjesne
vlas:fl u prOvlllClSklm srezO'Vlma ostave u rukama tocijevSk.og niZeg
pJefu8tVa i da prema tome stvO'fe neku V'J.'Stu dJlallZ@!!; oko kOJeg su se
.~dvijati politicki sukobi u osamnaestom stoljeeu.
Sam v~m bio je spreman da prihvati sve usiove koji 'bi mu
cui da ~<Yristi atstvo i l'udsku sna E leske rot1:V Francu­
e, sa, ojom je Holandija zapoeela niz duglli r{ltova. Ai prtje nego S 0 Je
mogao otpOlCeti kornstenje 0'Vih izvora, rnorao je osigurati. priznan' e kra­
Ijevske titule ne samo u En lesko', n 0 iuS J ' rs 01. me ~
"') Godine 1716 vigovci su produZili zivot Par1amentu na sedam godina jer
bi u to vl'ije.tne izbori vjerovatno dali veCinu torijevcima: Godine 1911 odre4eno
je da se vije:k Parlamenta produ2i Ila 5 godina i da nlsta De moZe sprije~iti da
svaki Pal'lamenat sam sebi produZi i1VOt na neodredeno IVTijeme, kao sto se dogo­
dUo za v'l'ijeme I i II Svjetskog rata (primjedbapisca).

, osnivanje kolonija bilo je· prepuSteno privatnoj inicijativi povlaS6enih,
GLAV A X
VIGOVSKA ENGLESKA
1. RATNE FINANSIJE
Ratovi sa Franeuskom, u koje je Engleska uvueena zaslugom vigo­
vaca i zbog svog poveruvanja sa Holandijom, 'bili su ,vodeni pod uslo~~
koje su stvorila dva faktora, sve veca maC Francuske i naglo raspadanje­
Spanske Impelije. Dok je u sesnaestbm stoljeCugotovo potpuno dominirala.
Evropom, Spacija je u toku sedamnaestog stoljeea sve vise gubila svoju.
. moe, dok se nije naBla u poloZaju u kome viSe nije bila u stanju da branL
svojeprostrane posjedekoji su se' sirili preko pola Evrope i zauzimali
viSe od polovine Amerike. U Evropi su oviposjedi obuhvatali velliki dio­
Italije i prostor koji grubo odgovara savremenoj Belgiji. I Franeuska L
Austrija poeele su da gledaj,u na ltaliju kao na plijen koji 1m po zakonu.
pripada, dok je zauzimanje Spanskog Niwzemlja, koje je lezalo izmedu
Franeuske i Holandije, bio nuZan preduslov za napad na ovu :rem:lju. Sarna
Holandija, koja je 'Ilpravo bila na vrhuncu svoje trgovacke moei, ~k()
da bi bila sposobna da brani svoje granice ~a nije dobila pojacanje Vili-­
jamovim nasljedstvom engleskog prijestola.
Opadanje spanske moei stvorilo je u Evropi neku vrstu vakuumac
i cinilo se da je Franeuska, koja se pretvorila u visoko eentra:liwvanu"
birokratsku i militaristicku driavu, adredena da ispuni ovaj vakuum i da.
prisvoji i iskoriScava posjede kOje sarna Spanija viSe nije bila u stanju·
da eksploatiSe.
Osim radi engleskog jedinstva sa Holandijom, engleska vladajuCa
klasa bila je i sarna neposredno zainteresoVa.na u ovom sukobu. Kao prvo,
franeusko osvajanje Holandije znacilo bi parojeranje ravnoteze snaga u
Evropii.. Drugo, franeuska pohjeda unistiia bi djelo- revolucije iz godine
1688, uniStila bi vlast vigovaca i, sto je bilo najvjerovatnije, dovela bi dO'
restauracije Stjuarta i umjesto vlade »aristokracija koja misli trgovacki
i trgovacke klase koja se ponasa aristokratski«, u Engleskoj bi zavladao
militaristiCki.· despotizarn.
Kao trece, Spanske kolonije u 'Amelici brzo su postajale najvaznij'e
polje djelovanja za engleske trgovce. Spanija je hila oo.vee'slaba da stran­
cima. sUom zabrani da trguju sa ovim kolonijama, ali nije bilo sasvim
sigurno da bi se ovi povoljni poslovi rnogli nastaviti ako kolonije postanu
plijen Francuske. S obzirom na to, Rat ClcrnzburSke li:ge (1689-1697) i
Rat za Spansko naslFo (1701-1'1I3}b . su istod{)bIio i trgovaCki i
:folonijilni ratovi, i 0 ne 'U tolikoj mjeri kao ~to subili oni koji SUi
vodeni sredinom i krajem osamnaestog stoljeea. Sve do ovog vremetlAJ
~"'-7"--~~~-;;F-"-:;;'-~-""
VIQOVSKA ENGLESKA ··185
drulltava i drlava je intervenisala sarno u slucaju ako ih je trehaIo
zastititi ad stranih napadaja i obe:Dbijediti da puna dobit od njihove
eksploataeije stigne u ruke engl~-e trgovaCke Idase. Period karla su
ratovi bili vtldeni sa smiSljenim planom da se osnuje kolonijalno carsWo I ..
doSao je tek pedeset godina kasnije.
TehnJika ratovanj.aznatno je 'I1SaV'rSena od vremena Kromvela, naro­ , 'c
Cito pronalaskom bajoneta i usavrnavanjem puSke. Bajonet je gotovo
udvostruCio efikasnost pjeSadije, jer je svaki eovjek sada vrsio posao
i 'kopljanika i strijelaea. Koplja je nestal'O sa bopSta i uvodenjem natak­
nutog bajoneta, koji je omogueavao da se puca bez njegovog prethodnog
uklanjanja, konjica je. izgubila svoju premo<!. OdluCni faktor u bitkama
bila·je vattena moe i postojanost pje1ladiiskih pukova.
Istovrilemeno artiljerija je bila jOiS viSe usavriena, a utvrdenja i ape­
racije opsjedanja poee1e su :i:grati jOiS vainiju ul~ u ratu. Armije su
sada nastojale da se iln:eeu polako, da odriavaju guste i paZljivo postrojene
redove i da se koriste komp]ikovanQ!ll opremom i mnogobrojnim teretnim.
vozilima>. Tajna uspjeha Marlboroa kao generala lezaia j;e. u njegovoj
sposobnosti da izvuce strategiju izmrtvila u droje je, kako jeizgledalo,
upadala. Dok su Holandezi bill majs1bri u ratovanju sa spdrim. kretanjem,
,'b!'la1tleCi tvrdoglavo svoje poloZaje, ali ne pokazujuCi valje da se iz njm
pokrenu, Marlboro je bio u stanju da za manevrisanjle upotrebipola
Evrope, i uvukao je svoje saveznike u takve kombinacije i pokrete na
kakve oni sami nisu se usudivall ni da pomisle.
. S obzirom·na izmijenjeni naein ratovanja najvaZnija je bila Cinje­
niea da je on.o ostalo tako skupo da se nijedna nacija koja nije .bila
bogata i nije imala razvijenu industriju nije srnjela upustlti u rat i nadati:
Be dobrom uspjehu. U tome je bila pre<inoot ujedinjene Eng:1eske i Holan­
dije i s1aba strana Francuske, Cija je fina!nsiska organizacija. bila slaba
i Cija je industrija bila svjesno potkOpana istjerivanjem hugenota. Pored
toga, ratoVi su bili ~~biCno korisni za engleske ~ere .i pod~tnike,
oni su poveealinjihovo bogatstvo i nataj naCin ucv:rstili vigovsku
pobjedu.· . - .
Engleska banka i naeionaIni dug bili su prema' tome neophodni za
vodenje ratova u osamna~tom stoljecu i prirodDa nagrada koju je dobio
Sin za svoj doprinos Revoluciji. . .' ..
U poslednjim deeenijama Sesnaestog vij~ka 1ondonski zlatari pre­
tvorili su se u neku vr.rtu :bankara. Oni su primali ul., davali zajmove
i posredovali ako zajmova i izdavali obveznice garantovane njihovom.
imovinom. Za vladavine StjUlarta oni· su ceSto uzajmljivali novae kruni
na 'raeun budi.1cih poreza. Ovi zajmovi su, naravno, bili kraflkoroCni i
mora:1i su hiti isplaeeni u §to je moguee kraCem vremenu. _
Vee smo vidjeli kako J¢ Carls II :uniStio kroo.ft svoje vlade karl je
1672 goiline izjavio da ne priznaje svoje dugove. I poslije 1688 godine
kredit vlade ootao je malen. Navi reZim nije izgledao siguran, u slucaju
njegovog pada njegovi dugovi sigurno ne bi bili priznati i zaro je nova
vlada mogla pozaJiDlljivati sarno uz· veoma· visoke kamate. Godine 1694
vjerovnicima su rI;I;di potrebnog zarjma od .~,200.000 funti uCinjene speci­
jelne ponude, boo im je. doivoljeno da Be udruZe kao Erigleska banka
i dat im je monopol da stampaju banknote. ltEngleska banka poeela ~e sa
uzajrnljiva:fl!jemnCJVca v.J.adi uz 8%· kamataj u isto vrijeme ona- ~ 'bila
 186 ISTORIJA ENGLESKE
-Ovlascena od Parlamenta da dize novae od istog kapitala na taj nacin
.soo ga je pozajrnljivala gradanstvu u formi banknota. Bilo je dozvoljeno
.da se ove banknote upotTebljavaju za placanje raeuna, kao avans na
robu .i za kupovinu skupih metala. Uskoro nakon toga ovaj kreditni novae,
.koji je banka sama pravila, pretvorio se u novae u kome je Engleska
.".~
banka isplacivala zajmove driavi i isplacivala na raeun drzave ,kamate
.na ime nacionalnog duga. Nije bilo dovoljno sto je banka davala jednom
rukom, a drugom rukom uzimala natrag vise; ona je ostala, cak i kad
je primala, vjeCiti vjerovnik naroda unaprijed do poslednjeg Silinga. Ona
,se postepeno morala pretvociti u skladiste metalnog blra:ga zemlje i teziSte
·cjelokupnog tl'govackog ikredita« (Maw, Kapital I). . .scheme, bila je rezultat jedne monstruozne spekulacije, tlipicne za taj
Posto je ad samog pOCetka bila poznata kao instrumenat vladajuce
vigovske klike, Engleska banka naiSla jte na prUienu opozicij<u. Zlatari su,
osjetivSi da je njihovo poslovanje wgrozeno, iza'brali 1697 godine jedan
.datum, u vrijeme kad\l. su operacije oiko prekivanja prouzrokovale pri­
.vremenu nestaSieu novea,da podnesu u svrhu isplate veCu kolieinu
,pazljivo sakupljenih banknota, u vrijednosti koja je daleko premaSivala
.r.ezerve banke. Godinu dana 'l'anije torijevci su poirusali da osnu.j.u riva:lsku
.Zemaljsku banku. Prihodi drzave, koji su bili mdbilizovani kao zalede
Engleske banke, pomogli su joj da odbije Bve ove napade, da jos viSe
.ojaea i da se joS vise i tje.snje poveZe sa vladom.
Politicki, njeno djel<rn:m.je bilo je slieno konftskaeiji erkvene zemlje
za vrijeme Reformacije po tome sto je ima:la adredene interese cija je
..sigurnost leZala u podr.Z-avanju postojeceg reZ:ima. Cvtsto zalede koje je
.Siti pruZio Vilijamu i kasnije hanoverskoj dinaBtij.i nij.e bilo posljediea
.davanja prednosti lizvjesnoj dinastiji, vee straha da, ako dode do restau­
racije Stjuarta, nere biti priznati dugovi rezima. U ekonomskom pogledu
.porast bankarstva znaCio je znatno proSirenje kredita, moguenost da se
.mase kapitala lako i brzo upotrijebe tamo gdje ce njegovo koriscenje
biti spojeno sa najveeom dblbiti, kao i porast Spekulacije akcij1ama i rOlbom
.pored nOrnlalne trgovine. Uvoz salitre, naprimjer, koja je bila vaZna
sirovina u vrijemerata jer je, bi'l'a jedan oct glavnih sastotiaka baruta,
udario je u to vrijeme !emelj mnogim velikim bogatstvima.
Porast bankarstva ~ spekulacija iBli su paralelno sa porasOOm naeio­
nalnog duga, koji je poeeo tako skromno sa Z'ajmom od 1,200.000 funti, 0
'kome smo vee govorili. Rat augzburSke lige kootao je nevj<e'l'ova'bnu sumu
od 18,000.000 mnti (uporediti sa 5,000.000 funti koliko su iznosili svi
ratni troSkovi u toku Citave Elizabetin{! vladavine). Rat z:a Spansko
:naslJ.edstvo kootao je 50,000.000, od koje je sume gotovo polovina preba­
cena na nacionalni dug. Godine 1717 ovaj dug je iznosio 54,000.000 funti,
i poslije 20 goctina mira i neprekidnog nastojanja da se svim sredstvima
likvidiraiznosio je 47,000.000 funti. SedmogocliSnji rat (1765-1762) k!ootao
je 82,000.000, <Xi koj:ih je 60,000.000 funti bilo podignuto zajm<llVima. U
:predveeerje Americkog rata nacdonalni dug jeiznosio 126,000.000 funti,
a ns. zavr.setku 1782 godine popeo se na 230,000.000 funti. Ratovi sa
'Napolecmom podigli su dug. sa 237,000.000 na 859,000.000 funti.
, Ova. statistik'a govori sarna' za sebe, ali je potrebno spomenuti da je
.ovaj porast duga prouzrok0valo naglo povecanje pOr€za, cime je bogatstvo
:masapr;en~no na manjinu koj'a je ;mala koristi Qd ov:ih ratava. P01'ed
toga, a lito je <!ak i vamije, ovi su ratovi stvaraIi ogromnu koncentraciju
:kapitala i bill su.~edna od rijeka k'Oje su tekle iz mnogih ·rizvora da bi
VIGOVSKA ENGLESKA 187
stvorile ogromno jezero koje je omogucilo Industrisku revoluciju. Vlasniei
bonova, koje je vlada izdala na raeun 0VIih zajmova, mogli su, pored
:toga sto su im ani donooill redpvan prihod, na osnovu njih uvijek dobiti
:kredit za nove investieije. Porast naoionalnog duga je, prema tome, znaeio
porast optieija kapitala.
NeSto od ovog kredita bilo je furno isikoriSeeno, kao u slucaju
l;rgovaCkih drustava South Sea Company (1720) i u manje neukusnom
sJlucaju Skotske Darien Scheme kojti mu je prethodio.
Kriza 1720 godine, sa kojom je paTalelno izbila sliena kriza u Fran­
~uskoj, kao posljedica neuspjeha pothvata pQlZnaflog kao Law's Mississippi
period kada je trgovina imala povoljnije mogucnooti za investiciju Ikapi.,.
tala nego industrija. Pod takvim okolnostima krize su bile posl5ediea vise
.hiperspekulacije nego hiperprodukcije.
South Sea Company poeeLa je kao legitimno poduzeee za trgovinu
:robljem i lOY nakitove, ali su njeni vlasrrici najavljivali ogromne dobiti
i cak su obeeali da ce preuzeti eitav naciona:Ini dug. Mtcij{! su porasle
.sa 120 na 1.020 funti i citava sty&" postajala je sve VIiSe podvala sto je
YiSerasla grozrciea spekulacije~ Formirana su sva moguca laina pomoena
drustva i vooeei elanovi vigovske vlade kao i prine od Velsa bil:i su u
nj:ih zloeina&.i uvucenl Karla je doSao slom, na hiljarle investitora bi:Jb
je finansiski upropaSCeno, i bijes naroda bio je takav da je u Domu
lordova sveeanQ predloZeno da direktord budu us.iveni u vrece i bacen1
u rijeku Temzu, oZivljavajuci tako starn rimsku kaznu za ub:i.9tvo oca.
Sliene finansiske krize, ali u manjoj mjeri, nastale su 1763, 1772 i
1793 godine, ali u svim tim slucajevima radilo se 0 manjim koneernima.
:Engleska banka ti velik;e trgova&e kuee nisu bile uzdrmane, vee su cak
i profitirale, a ove krize su ustvari bile sarno neizbjeina posljediea naglog
porasta trgovine koji je karakter:isao cijelo stolje~.
Prvi od velikJih evropsikih ratova toga perioda, !tat augzburske lige,
bio je nelOidluean 1 VTIJeal da se spomene samo zbog llsPJ..esne Odbran:e
~anskOg NtzozeIiiJja od strane Holandana i prodora britanske mocnantce',
:kOla Je sada osvo'iIa sta:1!nu remoe nad fran~USikom motrnarle~.t;t 8~
:z~mno More. 0 azalo se takoder da Je manslSkli aparat ViliJ~ov
:kaneelara MOIIltegjua pootavljen na dobr~ !emelje. :gat ge zamiio 169.7
g~e Risvi~kJim u~vorom (Ryswick). Ugovor .jeostavio nerjeSenim
veemu sporii1h pltanJa. . .
Ubrro nakon toga ~ jeSj>ans'ki kralj ~ez .Qirektnog nasljednika
i naslijedio ga je unuik uja XIV.
. . Bolandiija i Engleska, koje se n!isu sloZille s tim da Franeuska
kontrolise spansko earstvo, i 1ustriB koja je ima1a svoga kandidata za
pl"lJesto;Odfuillh su Q1:>jaVile rat. .F'raneuske aTml]e Qsvojile su hansKo
NlZozeml}g i ltaliju, a francusko-bavarSkii savez ugroZavao je Bee.
~ ama
Poslije smrti Vill' komandu nad anglo-hol'andslldm .rurihi.jiama
preuzeo Je' ar roo vije godine njegoVl an SaVeZll'lCl . 1 J Va
~ ga na defanzlVU. Konaeno, ·godin~ 17~4. kgse ~a voj6ka ustvart
ii:alazila 118 Dunavn, ¥arlbOro je lZV'rSlo svoj cuveru mars uz RaJnu i
xajnskU (lIbhtst u E!tW.rskU. :fi'aneuZi, iznenadeni ovim naJpadom, hili 1ru.
-zij3rzaru u svom napreaOVaIJjlJ~rema . .e~ i pos1!je pi!bjede kod Blen­
iYi1 ma Marlboro Je osvOJio BavlU'sku. Ova bitlm znaCila je predkrei u.ratu.
.' .tog vremena postavljalo Be sarno pitanje koliko V!emena, ce ,g!' Obi!.._
'C" . - . "
 188 ISTORIJA ENGLESKE
strane pogadati oko konacnjb lIs1ffila, Ma,rlboro je oCistio S ansko Nizo­
zenille nizom ratnih eraoi'a k 'e 1708. Austrijanci
su zauzeli Italiju, U Spaniji je mala br:itanska armija, vjeSto konsl;eh
1Jemje nacionalno ugnjetavanih Katalonaca, uSPJeta_aa <ASvoji MadriJi,
ali ga je uskoro morala naplls.titL
1710 gOOiile borbe su Erekinute jer su obje wane bile zam{)l.t'ene
ratolT!.~ovci nis-u zurili da sklope rrur, jer im je nastavak rata izgledao,
kao najl56IJe ~redStvo aa se ddrze na vlasti, dOk nakraju tOlijevskim,
zemljoposjedn1ci.ma, za koje je rat macro Sarno viSe poreze na zemlju"
nije uspjelo da opstu ratnu iscrplj.enost iskoriste protiv sV'Ojih protivnika.
V: . vci su oslabili zbog unutrasnjeg nesIaganja, a njfu.ov pad je zl:Ipimlji'V
kao primjer ka vu, su u ogu vOO'!s e III ge joS uvij~]s_mogkUg!'Ej;L1l.
engieskoJ poIfticd. U to vrijeme op§ti i21bori ceSce su odrzavan::i poslije
negoprijepromjene vlade. Cim su jednom torijevci dobili vlast u ruke,.
niSta ili nije moglosprijeciti da ne dskoriste syo;i zyaniCni poloZaj i pomoeu
p~ i korupcije dSiguTaju vecinu u ParLamentu.
Krajem 11!l..g~e Marlboro je bio smJijenjen, a iduce gQld.ine rat
je zawSeiliigovorom u Utrehtu. F·rancusil kandidaTje astao krailJ Spanije"
jer se pokazaIo da je nemoguCe iibaciti ga iz ove :rem:t]e, ali je Austrija
dabila Italiju i Nizozemlje, I na taj je nacin sacuvana ravnotez~
a Holandija je dobua sbfRrnu jumu granicu. Ka.taIonCl, kOJuna Je bno­
mnogo stosta obeeano, . i su p'r uSteni na milost [nernilCiSt anskoj
vladi. ~ je zadrzal'a Gi'bral . , JUCIle taCke za domi­
ilaCiJu :ur d<YLemlju, U ,6merri.ci je dobila Novu i§kotsku i pOidrul!te
HadlSonovog zaIiva koje su 'p06e1iKom stoljeea bill okuprr:an Francuzi.
Opasnost za trgovinu, za koju se vjerovalo da ce se pojaviti ako Spanska_
Amerika d{)!bije cvrsCu vladu, bila je uklonjena jednom klauzulom ugavora
kojim je Bcitanija dobila mon 01 trgovine robl'em u anlSkim koloni­
jama i tal{ u, l' 0 e s o u tr ovine ostalorn ro
Znacaj ove trgovine roboV'ima moZe se ocijeniti iz podata a prema ()IJiUlla
je od 1688 i 1786 godine iz Afrike prevOOeno brodovima prosjecno ok:o­
20,000 robova godiSnje.
Utrehtskim mirovnim ugovorom 0 aero 'e du' eriod IIriTa. U
toku ,S Je eeih tci eset go ma eng es i se izvoo povecao za ped.eset proce­
nata, Americke i zapadnoindiske plantaZe postajale su sve bogatije i
naselj€ n ije, proizvodeci secer, granu, dUYan: i riZu u sve _y_eeim koliCina:rna.
f,ljacka Indije je' urOdila pIOdom i Nabob, vlasnik ogrornnoif bogatstva
stvoren{)!g trgovinom i eksplootacijom, postajao fe sve p<YLna1ri:ja licnost.
B2Kats1yo j. rn.oe... Holandije mI opadali,l a Francuska, davljena birokrati:­
jom, polako i sa zakasnjenjem se oporavljala oa ratnih_pustoSenja,
E"ngleska je u '€ IlOOJ)skoj trgov:i'fi'i definitivno _~at:\~RlsL'{.(?dece mjesto'
i stvarala uslove potrebne za stvaranJel3rit!nske Imperije, U~h1iSki niir"
bio je djelo torijevaca, ali to je bila poolednja stvar koju su tied! za
pola stolje6a, a ima dosta ironije u'tome sto je pretstavljala uvod u doba,
najvece moei vigovaca.·
2. POLITIKA STRANKE
TQ!ijev~~~,.gQPj~<:l_11!Q goldinebila je djelimicno tat njihove-.
opozicije prema ratu k 'j 'e _" aran, a . takoder i P,Q1!!ljedica
na
,.---.. .--­
~nosti S o'bZ1roni na uducnQSt koja se osjeeailla: u politlickfm krugo:..,
.... _...... . ,
. VIGOVSKA ENGLESKA 189
vima... -G~e.l101. don~n,~_,,..4.~t ..'1 Set!~~t;..kojim .. je r.e nas~ednik:a
prijestola odXedena Ifanoverska 'kuca il1tOIlko .Ana,_,~..Qj~ je~lijie llijama
~tuEila na pIifes"fo,;U'tIlreiIei'iSfaviwi djece. VIaaaVina Aile hila 'je pte-rna
tome neka vrsta mterregnunra. Torijevci" s~ ugIBvnop -lilli spremni da
je prime kao ZaiOIllwg vIadara da bi se mirno spremali za sVakli bUduCu'
eventulriost GOtOvo SVl ~dflecl pcilliticari na objema stranama osigtu.:a1i
BY se tajnim pregovorima sa Stjuartima, dok Sl.I...Jli!i.l j.avno sa,_' ."
izn!!se~rijeatogom. Medu ove poHfiCke kolebljiivoe· saadati
bore [ U i D (GOdolphin), general i t:inansijer strarrke pristallca rata,
!tOji sa' zauzeJ.:i. MedinU izmOO~evaca Imovaca. Postojanje ove grupe
sredine i nesalomljivi otpor ·ticara da postignu mOOusobndsporazum.
stV'OTlo je cudnu ISituaciju u lrojoj se sarno cekalo da se vidi koja strana
sticeprednost pa da odm~ nastane Zurno ·i masovno prebacivanje na tu
stranu,
Prema tome, pjtanje ko Ce uasUjediti prijesto postalo je. vaZn.,:5? ne .
tolilro zb9B lienosti koliko ~ toga 8to su od njega ovisile sudhine pon;:­
tic'kih parn'ia, a vjerovatno· i -~e Stieara." ,
Bolinibrok (Bolingbroke)' ie viXIll; Sarlatan kome je uspjelo
da svOJu nadfiienu' povrsnOBt plasira kao politicku :flilozofiju, ~ je da
priprema drZavni udar kad je vidio da bi nw;ljpt'yo prijestola od strane .
1\a.noverske diriastiJemgglo uni.Stiti njeg~ stranku. U~reni toiijevci
bili su istjeranli. iz. rukowdstva stranke i na njihovo mJesto dOSIr'SU
iakphiti. 1?oeeo je da provodi sUeno ascenJEi i u armiji; mOOu oficirima
Dl()(l'Ilarl.ce, Cinovnicima. i vladinim sl'lliberucima. ­
Pri'e ne 0 sto ,'e ovo CiSeenie kalm tre 13 'e imena.da
~ p~.a.vgustaJ_7.14) ,i Citav p . jE'tl!oeao, H' 'i da su okolnosti . ile
p 0 ~nije, pitanje je da Ii je Bolin rok· posjedovao tol!iko rea.fuma i
odlucnosti da postane voda uspjeSne kontrarevolucije.
. ad 11l'l,..5ig 118,3,. godh.l~Lv:igovci_ ,su. drZali. vl~~,.preltidaili.
OZ'bi1j~eg SUkoba.dLTorijeVikii:::stEaiika,·" Iwtia.. ~. _d ...:na v1.al!t 'pred
Kraj s=l]eca, rail1kovalffi se !i. politi&i.l po ~j'alnain sastavu Oil ~ev­
sIte strarike iz vremena Yladavine Ane. U meduvremenu torijevski z, jo­
POSJectnicl poviikli su se na svoja imanja da tamo ,dave svoje zakupce
nastojeei da nadoknade s1ietu koju im je nanije1a vigoVska ratna pOli1li:ka
Z!bog koje su raspisani veliki poreZi na zemlju. Nelkoliko ih se pojavilo u
Parlamentu kao pretstavnici nekih grofovija,.a1imkada nisu pO>St:aPli
djelotvorna opozicija. Q vratu 1m jevisio jakobitizam, za kQga Dis!! bfJelj
da se bore ill da se zrt'ViiJu, an kOlllm je snietao,<da pod novim rezimom
doIbiju rukovodece poloZaj~; Jakobitizamje u E~leskQj EosliP?' 1715
~odine bio politiCki mrtav, ali 'iii .II! torijevci kaO ootur joS dugo Cu~an
/ u svom magaclnu. ' . '
U Skotsko' 'e 'akobitiiam imaO aktiCni znaca' naraeitlo u
Hajle , je je iIpao 4uboke socija,;llne" kOriiene u borbi plemena za
. oCuvanje plemenskog uredenja i kulture protiv burioaske fdjelliriicno
~gleske kulture Loulendsa.41)
, Odrzavala ga je na Zivotu i sva4a izmeduvladajuiieg plemena Kl'lID­
bela (Campbell) i p'!emena koja' su 'se supro~Vila njegovoj prevlasti.
Posto su Kambeli ·bill dtigo ~lf pristalice Kovenanta i vigavaca,
") Skotska se geografski dije1i tr.!' podru~ja; HighJo.nds,' sjeverozapadni
'brdoviti diO" I.Jowlands, centralni dio, i Upla'll.«s, "juZni dio (pIimjedba prevOdioca),
 190 ISTORIJA ENGLESKE VIGOVSKA ENGLESKA 191.

njihovi protivnici .su, naravno, primili jakobitizarn. Ostatak Skotske nije

bio jakobitski u realnom smislu te rijeci, ali dugotrajna mrznja protiv
EngleSke i sve a sto'e u vezi s n'om bila ·'e istotaKo ':ikif'kao ius omene
a' ro one u ° a St'uarta i ovela'e 0 rube neutralnos'ti. J
NiSta boiLje ne ilustruje antiengleske oojecaje -~ SkotSkoj kao doga­
d~ji 1k~~!i:-.:do:J2gl.~.~::.Q:i~--·(A1:!tof-Union);· k()ju'strka:o,
dio vojne i str.anaCke strategije donijeli vigm:rci 1707 wcUne. Godioe 1703:
skotsld Parlarn.oenat doniOjeOClIUKU---O--beZbjednostCV\ct of Secun'tYt
u renu rotiv hailloversk nasI' edStva:. v19oVCl sa na ovaj naCin, U
vrijeme rata, 1 i suoeeni sa mogucn cu potpunog rascjepa sa Skotskom
i stvaranja rezima: koji hi bio aktivno neprijateljski. E;ngleski Parlamenat
ko:ii se sastao 1704 godine odlukom {Aliens Act) Je zabranio say uvoz"iz
Skotske dok h'iinoverska diUastijL!!.~ bude priznata. Ovim su skotiiSki
uzgajivaCi stoIke bili liSeni svog gtl!avnog tri:lsta. Tfupe su zaposjele sje­
vernu granicu i cinilo se da ce doei do 'rata. Pokazalo se da je potplaCi­
vanje sko1:lskih lordova i Parlamenta -bolje sredstvo i Odluka 0 ujedi­
njenju donesna je i pared pObunl;!; i prijetnjd. ustankom. Skotska je dobila
pravQ da trguje sa engleskim kolonijama.;s .druge strane, njena nerazvi­
jena industrija patila je od en.glesk:e konkurencije. Kao sto bi se rekll'o
politCki, Skotska je postala »jedna velika trula palanka«, nad koj'Om je
vodio nadzor vojvoda od A!rgajla, glava porodice Kainbel.
JQkobitski ustanak pri S'tu:eBn4rl=DzordZa I Da"""prijesto goiline 171~.
propao ]e 0Idriiah na pocetk'u jer yo&tvo Dije htjelo da se bori. U
sljedeCim godinama sagradeni su vojni putevi prf!lko Hajlendsa i u toku.
dugog perioda mira pobuna nijebila moguca. AiIi godine 1745, kada je­
En leska ponovo zaratila sa Francu.skom »nlliidi retend «
zemsa 18 TCaill 0 0 a organizu'e bunu. Pobuna iz lill:....
iOdine, ~o nalzgled veea, imala je e oslabiju podrsku n~o ustanak.
iz17l5 godine i joB InJnje nade na ~jeh. Armija od 5.000 ajlender'tt.
'KrenuIa Je prema jugu, bez nekog OZ:Ujnij;eg otpoo:a stigla do Derbija~
napravila paniiku u Londonu i vr~tila _§~.J!l:t.Q_t~rzQ k~.!L§ro..je_til,pSla.
Progonjena od velike armije regularnih trupa, bila je dostignuta i pobije­
dena kod Kalodlena blizu Invernesa (Culloden, Inverness).
Nakon poraza Hajlendera uslijedilo je potpuno unistenje plemen­
skog sistema. Vode koje su sudj.eIOlVatI~ u ustanku bile su uklonjene, na
njihovo Il}iesto -postavljeni su aruw Ifudi i SVl pez razlike pi'etv"o/enL
. tLZem1joposjedni'kie. Plem.t:vskj sn.QO'ri pr.a.yde, plemensJee nOOoje, pa cal{
i..$~de (uz obrairo.zenfe-da pretstavljaju »ratna oruae«), bile su zabra­
I;!~em. Karl 'Su osigurali svoj.e vlasniStvo nad plemenskom zemljom, v~
- V'1:asteHni poeeli BU sa sistematslkim protjerivanjem malih posjednika.
sa zemlje. U osamnaestom stoljeeu prostrani posjredi bili su pretvoreni u.
ovcarske farme; cetrdeset lriljada Hajlendera iselilo se u Ameriku; JDS,
viSe ih je otiSlo u Glazgov i nove industtiskewaoove. Sredinom devet­
naestog vij~a polltlenje je dootiglo vrhunac,!kada su ovce sa pastirima­
koji su ostali da ill; Cuvaju, zanujenjene srn~a ~ojim.a. cuvari nisu bili .
. uopSte potrebni. Kad je usljed priliva austl'aliSke vune, otprilike poslije'
1870 godine, pala, cijena vune, uzgajanje rl1:vljaCi postalo jemnogo renta-­
bilnije nego u.zgaja!l1;je ovaca, i ova prorri'jena razvijala 'se joo bde. tT
Hajlendsu kao i u Irskoj, nevjerovatne patnje naroda proizasie sU vecim
dijelom iz toga
, sto je iZdruStvenog'
. unedenja koje je bila na stepenu::
 192 ISTORIJA ENGLESKE
VIGOVSKA ENGLESKA 193
bUrZoazije naSl'a je svoj pravi i prlrodni izraz u sistematskoj korupciji, godine. »Rat za Dzenkinsonovo uh0«42). (»War of Jenkins Ear«), koji se
kQja je bila slobodnQ sprovodena i javno pri.znavana. Neki istoricari prigo­ uskoro prefVorio u ~ti evr~kt!'rnkOb oko ausfu:iskog nasljedstva, zavrSio
varajuda u vezi sa ovim ne treba upotrebljavati rijec »korupcija«, jer
gla!sovi u Pa'l'lamentu (cesto) nisu bili kUipOVani za gotove pare. Umjesto
toga bill su obezbjedivani sinekurama, poslovima, ugovorima, titulama,
uslugama porodici iIi prijateljima clanova Parlamenta itd. Moe w'ad'e
Jos a:
~ VolpolOviJ. em. ~tova era (pitt),. IakO .J.e tiebiilo da p;~e
et gOOf pa ' 1 ' ~oi&hunca \9VQ,!: ~l. Kao Volpol, I Pit
je bO.lSimb~:cna figura. y~ukkfve~~~ata, jeuak, arogatap., pro=­
ffM""an un~rl#li<it,43J 'proEHo se oz· 00 ~an.stvenu paqiarenoot Vlgovaca
bila je slohoono koriScena u partiske svrhe. da hi ddkrajeio raspadanje k()je je poeelo dugim periodom mira.
U izbornim srezovima situacija nije bila niSta bolja. Ukupni broj Sred:inom osamnaestog stoljeea EnglESka je stajala na ivici Indu­
biraca u pedlesetim godinama osamnaestog stoljeea procijenjen je na stnske revDlucije i na poeetku nOVe ~je Vle'likih ratova. Razlike izmedu
:245.000 od toga 160.000 u grofovijama i 85.000 u gradovima. A:1i t'Orijevski stran$a su izbrisane i povueene su demarkacione iIlnije. M~utim, neko
istoricar L. B. Nemijer (L. B. Namier) objaSnjava da se, »ako se uzme V'I'ijeme C:i!llHo se kao da je u morn sektaStva politiCkih partija nest;ah
Engleska kao cjelina, vjeTovatno sarno jedan od dvadeset biraca na izbo­
rima u grofovijama mogao sIobodno koristiti svojim ustavom garanto­ 3. KO'LONIJALNI RAT
vanim pravima«. U grofovijama, najveCim i najru'Obodnijim izbornim
aedinicama, »vIadao je najcwci tip k1asnog zastupniBtva« i birani su
ruvijek zem1joposjednici, najcesee Clanavi nekolicine najbogatijih porodica.
U gradOVima je bilo joS gore. ad 204 grada koji BU ima1i svoje
.c1anove u Parlamentu samo ~2su 1ma1a preko 1.000 biTaca. Preootala
trideset .j tri grada imali BU 500 do blizu 1.000 bira.ca, u veCini ovih
gradova izOOmi sistem 'bio je u potpunosti korumpiran. Ostatak su
uglavnom bHIa mjJesta u Kojima 1~ pravo glasa ootalo u ruIlta:\na karpo­
:racije ill privilegovane manjine stanovniStva ill bogataSa (»tru1a mjesta«), industriski i trgo­
ill mjesta koja su hila tako malena da su bila pod kontro1om nekog ~e i oostaale
lokalnog magnata (»dZepni gradovi«). Koli:ko je bilo moguee, izbori su bili.
nbjegavani zbog troSkova i cesto su opsti izborl. odr.zavani sarno na tri
do cetiri mjesta u ISvakoj grofoviji. Cinjenica da je svaki izOOrni srez
birao dva clana DlakSavala je nagodbu izmedu razlicitih interesa: Ako se
kompromis Itije..mogao postiei, glasovi su bili slobodno kupovani, dobijani .,/

1ukavstvom iIi zastra.sivanjl€m. •

Pod takvim uslovima ~o1itieka aktivnost poiStajala je sve manje i
manje sredstvo za os' . Doljtiokjh cil eva 1 sve viSe se retvarala
;::~~:to za liena ~aCenja. Hilo je normalno i casno za jednog gospo-­
.d »a zaraduje hje na taj naein sto glasa u Donjem domu«, i glavni
posao prinisfu:a kao sto je bio vojvoda od Njukastla bio je »naci dovoljillo
:pase za Ziv:otinje koje fu:eba hraniti«. ~
Preko pl€deset odina vi ovci su zi .eli i debl' ali i oSto nisu ima.ii
.stvarn opozlcl,Je, razbIli su se na ra~akcije koje su se s.taJno spaja ~,
:razilazile i po!llovno spa:fafe, yet: prema darezljavosti ovog iIi onog vode.
Volpolov pad sa visoikog poloZaja 1742 gooine 6io Je takoder pos1jedic.a
ta1{vih unutrasnjih svada. GrUpe kOJe su se ujedtl'lJil:eda ga uklone1illisu
.sigumo IrorUmpirani pre1lendenti na polooaje, ali oni su pretstavljali ") Godilne 1'138 pokrenuta je ve1:ikapropaganda 0 maltretiranju engieskih
agresivni, rata ze1jni dio burzoazije, isto tako kao sto je Volpol pretstavljao pom()raca od strane Apan.skjh. vlasti. Najve6u pr;mnu podigao je slucaj nekog
Roberta DZenkinsa (Robert Jenkins) koji je pred' Dorijim ·domom dao izjavu prema
nj\en najkonzervativniji i miroljubivi dio. Ovi su vidjeli da je njihlYlJ10 kO'joj su Spanci zaustavlli bI1ld na kome je slU!io itom priUkom DlU1 po nare-­
bogatstvo nevjerovatno poraslo za vrijeme od dvadeset i pet godina m.iJIa. denju njihovog komandanta, otsjek1l uha, koje je saWvao i priloZ:io kao COTpus
Dniprvi vidjeli au lSVoj1;l snagu i moguenosti da svoje bogatstvo joS vise delieti. Njegova pliCa vjerovatno je manje ·or vtie istinita, ialto' se govorllo da mu
je uho otsjeeeno presudoru engleskog suda. 'Rat iztnedu Engl~e i Spanije (1'139­
poveeaju politikom otvorenih kolonijail!nih ratova. Usredotoeivsi paznju 1'141) nazvan je prema worn dogaciaju »Rat za DZenk:insOnovo uhoc(pr:imjedba
javnosti na ceste sulroibe koji su. izbijali u vezi sa trgovinom u spanskim prevodioca). . . .'
ko1onijama, koristeei lakomoot 1 vj;eSto agitujuei, izdej'Stvovali su zahtjev 'II) Rijee »i:mperijalist« je ovdje, kaO ·i u t!1tawj glavi, upotrijebJjena u nje­
:za objavu rata, za koji je Volpol protiv ISvoje volje dao saglasnost 1739 nom populamom zna&nju ville nego u tehni&om maoon.ju kaje .joj je «lao. Leojin
i u kojem je upotrijebijena u kasnijim glavama ove Imjige (primjedba. pisca). '
13 - latorlja EngIeske
 194 ISTORIJA ENGLESKE VIGOVSKA. ENGLESKA 195

su se jedna pored druge. To su bili Indija, Sjevema Amerika t Zapadna je 'erna jama bio ustvari zatwr ISitoCnoindiske kompanije i da je izvjestan
Jndija. U wom poslednjem poorucju znacajnijih borbi ,nije bilo. Ostrva 'broj Engleza, zatvorenih zboga svada izmedu benga1skog navaDa i Kom:!
ko;ia su drzali protivnici bila su ra.Strkana i bilo je tesko voditi rat sa panije, wnro u njemu zato sto je bio pretrpan u n3lj:toplije gocliSnje doba.
jednog ostrva na drugo, a moena engleska momarica U'Sipjela je da zauzme ;Bio je to primjer bezosjeeajnosti koji Be moZe uporediti sa engleSkim
mnogo izolovanih francuskih posjeda bez otpora. Najyaznija bojista bila
.su prema tome Indija i Sjeverna Amerika. --.
Osvajanje
!'-'
Istoenoindiska kom anra u t . rasla i 1740
godine-p<isJ ova a ~e apital ad 3,000.000 funti na koji je isplaclV
aItCionaruna 'I % 'diVldendi. Ali, to je pretstavljalo sarno mali dio profita
'Podrl.lC/O A:% r
05vOflO /(h;v
koji je ona ostvarivala u Indiji. Kompanija je praktikovala da sV'O'jiIn
sluZbeniciIna isplaeuje sarno nominalnu dnevnicu. Njihovi gl'avni i mnogo
veei prihodi poticali su oct mita, izIludivanja i privatne trgovine.
~a 1e driala monopol trliJovine izmedu lndije i Britanije, ali ~ ......
C1 POdruc;a 1:0;0
!Jet/a ,Doo
Sv
brffan--~
indiSku tigovinu p~ustila je potIrure svojim :sluZbenicima. Klajv (Clive) 6Lf vltcOj u Ibku ~
je Je:anom konsta ao da '9U is ¥ nja za avanturiste u ovom dijelu ,.!>fo'1 pq.r,odd
.:svijeta takva da iIn .se meso i krv nisu. mogli oduprijeti. Calc i direktori
1wmpanije bidi :sa prisiljeni da osude sistem koji su 'Sa.IIli stvorili i ko;ii je
]wnaeno poeoo ugroZavati dobit akcionara. Zalili sa Be na »Zalosno stanje
,do kojeg su dovedeni naSi po.slovi zbog korupcije i pohlepnosti nallih
sluZbenika i opsteg nemorala u cijeloj koloniji .,.. Moramo dodati da CARS
.smatramo da su. ogromna bogatstva, stecena rinutraSnjom trgovinom,

A;~47'/
..stecena citavim nizom strahovito okrutnih i nasilnih postupaika kakvi 4
dosada nikada niru primjenjivani ni u jednOlji zemlji«. -0/
Francuzi, koji su dooli u Indiju tek pred kraj sedamnaestog stoljeea, .'1'
:kada je m.oe kompanije bill-a vee CV'l'Sto uspostavl]en,2.. bIli su pnsH]eni
da oct samog ~etka QbeZbje.Q~ju 'SVoj: polooaj oruzanom snag-om. Na
:Mauridusu u:spostavljena je pomorska baza i organizovana joe mala
.armija domorodackih trupa, nao:ruZana i izvjeZbana na evropSki nacin.
:Engleska kompanija odmah je poola za njihovim primjerom L.abl:..orila
je vlastitu privatnu votu. I kako j.e glavno francusko skladiSte @]O
PIOi1diseri, U, blizini Ma asa, a drugo Candemagore, u bhzIDl KaIkute,
sukob je bio gotovo neiz6jeZan. Indija je u osamnae:stom stoljecu bila u­
sUinju izmimne slabosti 1 haosa. Mogulovo caxstvo bilo je slomljeno! a
njegovi m'esni sluZbenici sami su Be 0 185ill za eza' e vladare.
psta situacija ~e S lCna sItuaciji u Evropi na poeetku Srednjeg
vijeka. Velika nadmoc oruzja kojim su bhl'e opremljene privatne francusk-;: ..
i engle:ske armije omogueila je da one inteTveniSu u lokalniIn ratovima
sa domacim vladarima sa odlucnim uspjehom. Obje strane stvarale su
nove kraljeve, postayljajuci princeve, lutke nad' kojima su mogle .talm
• _mm .•..._ .. L __ . ._,

oko Mamasa, koji su

tkliugoyocom kojiIn se
Sljedeee gooine su

13*
 196 ISTORIJA ENGLESKE

rl.ija, a xIast Ji:rancuza. ograniCena na nekoIiko trgovackih mjesta, koja,

tr'ored fora nisu smjeli da utvrde. Ot:! tbgytem~~ mogucnosti eksploa­ ,f

tacije nisu bile niCimogranicene. Iz samog Bengala ElLKOO.1j)~n~ i njeni

sluibenici iznudili,..od 155~Ldo 176rgoaine ilO6Il:kUmita preko 6,000.000­
funti.U Madrasu i Karnatiku stanje je bilo isto. Trgovacki monopoli .,
.
na trazeDe' arfjkle, kao so, opijum i duhan, dOl!looili su OgrOrifna bogatst:ll:a...­
Gocfine 1769 i 1770. Engleii su rouzrOkovali lad u mno' okraI'inama
jer su 'SIDfrili riiu i . l! . a e r osim uz necuvene cijene. Klajv
je nagmnuao Jedho 00: najveCih bogatStava toga vremena primajuCi mita
i »poklone« od domacih vladara. Godine 1767 engleska vlada zatrazila je­
da direktno sudjeluje u ovoj pllja.cld i Kompanija' je bila prisiljena da.
plae.a u drzavnu blagajnu 400.000 funti godiSnje. Odlulkom 0 reguVaciji
,,'(Regulating Act) iz 1773 godine uCinjen je dalji kora!k. ka tome da se vladi
lo~bijedi .d~e~~n.a ikontrola nad, ~istracijom..u os:r~jenim pro~­
jCIJama. Pnvidm CIlIJI ove odluke bI() Je. da se suzblJe pntiook vladavme'
lstoCnoindiske kompanije, ali njena prava. teZnja bila je sistematsko-­
eksploatisanje Indije, koje je sada donosi10 suviSe velike dobiti da bi
moglo ostati u privatnim rukama; O:na ozna.cava poeetalk prelaska iz prvog:
stadija bri1;angkog procliranja, u kome je Indija bila proizvodac izvjesne­
dragOdj.ene robekoja nije mogla hiti proiZvedena u zemlji, u drugi stadij,.
u kome je Indija postala' znaeajno trZiste britanske industriske robe,.
naroeito pamuenog tekstila.
U Americi, ka() i u Indiji, Francuzi su a l i zn~~ne' uspjehe na
poeetIru rata. Tu SU !!ie. bntanske lrolonIJe protez OiilMajne do Flodde.
lZtnedU A,tlants!rog Oke~Aligenskih PJ1anma, ko]e su stajale 1ci1o·
prepteka lZllleou nJih 1 unutia§njooti. Fran~i ~SQ.d:irr).~li~vi~~yn~
kolonllj,? .i~ij]a~,.n~ sjeveru v?Zdui Rije~ sv. tor~ i lii-
u]'Ca MlSlSlplJa. davde su se mill prema sJeveru uz rl]eku 0 a]o 1 prema.
oko·
jugu preko Velikih Jezera, p~~~~y~j!lci da ovim klijeStima obuhvate
~em:rju iza engleskih kolopija r sprijece TIjihQvo sirenje na zapad. U tom
pokretu kJ.jucna tacka bila Ije tyrdava Pilruen(FortDuquesne) koja je:
leZal:a na zapadnom kraju jedinog pristupaenog puta kroz planine.
Borbe su . 'n 0 Vel'€' na a om n davu Dikuen 1755 godine r
koji je 0 ijen uz teSke gubitke po napadace. U in vrijeme su Francuzl r
iako je K:ailada imaIa svega oko 150.000 stanovnika, prema dva mlHooa
stanovnika u engleskim kolonijama, imali veliku prednoot zhog central:!:­
zovane vojne organizacije. 'Mnoge engleske kolonije bile su uda~jene od.
bojiSta i nisu nauct1e ·da saraduju. Kasnije je britanska pomorska blokada
sp~~vaJuci 4a u Kanadu stignu pojaeanja istovremeno omoguCiIa preba
civanle veTIke britanske mvaZlOne arml)e. .
, oa: 1758 do'" 1'100' goome'Volf''(.l'ames Wolfe) je njzQID pprbenUl.
/"a!kcilj'a 'Osvojio cijelu Kanadu. GOdine l1ruL!osvoiena je tvrdava Dikuen
f' i tlazvana Pjtspurg. Danas je to ve1iki""!m.je'Zni~iI 'cvor 1 centalf aroenCke·
teike industrI]e. OSvajanje Kanade dovelo je do osvajanja ogromnog nase­ \J .
T10IHlJA ~~h>sil
~
II
-1'7. 5
ljenog prostora izmedu Aligenskih Planina i djeke Misisipi. U r:-~~.1.:Lovih.
godina blli su zauzeti 1 Senega! u Zapaldii10j Africi, Florida i neka ocr '. Trol)cvsb ~
zapadnoindskih ostria. U to vrljeme su ova ootrva sa dragocjenim sece­
rom i pl'antazama bila smatrana vaZriilj;im nego Kanada. U prethodnim ~o.;br'
diskusijama oko PariSkog ugovora vodila se ozbiljna deoata 0 tome da .
lida Be zadrZi. Kanada iIi Gvadelup. Vojvoda od Bedforda je i2;razia.
•
miBljenje mnoglh karl je re!kao: »Ne mam d.a li susjedstvo fu-ancuskih i ",.
 VIGOVSKA ENGLESKA 199
198 ISTORIJA ENGLESKE
neprivilegisane, i u svakoj generaciji veliki broj onih koji su u radika­
lizmu vidjeli sredstvo da stupe u redove privilegisanih. poeetak. razvoja
engleskog radikalirzma moei cemo bolje shvatiti u vezi sa ustankom·
. americkih kolonija, sa 'kojim je tijesno povezan.

4: AMERICKA REVO:!;. UCIJ A

.,j

"j. Zakon lroji je predlo& GeOTge GT~Ule i 'koji je na kolonije u Americi

primijenjelll 1765 godine. Prema ovom zakonil svaki pwlOVaini dokumenat mono
ooro­
'e biti oz.nai!en posebnim pe(!atom, koji je potvrdivao da je na njega plaeena
varajuca taksa (pIimjedba preVodiOOa). .
~"~-
200 ISTORIJA ENGLESKE VIGOVSKA ENGLESKA 201 .

.~

"') ~ nerede organimvao je L<wd Geq,-ge Gordon tL znak protesta protiv

-ukidanja .diskriminacije katQUka. Nanesena je velika materija1na iteta i ubijeno
..oko 20 ljudi. VCKte poobune su pogubljene, sam Gordon je me4utim izbjegao kaznu,
..dokazujulli na sudu. da je Iud. OVe nerede iivo opisuje Dikens (Dic1cens) u knjizl.
.Bamabt/ Rudge (primjedba prevodioca).
..) Me4utim' njegov bliski saradnik ;Borne Tooke· postao je .ka.mije vOda
Xorespoodentskog druStva. Vidi Glavu XI, .Odjeljak 4 (;primjedba pisea).
202 ISTORIJA ENGLESKE
.U) Iako je b:io prtSujen da neke poI'eze ukline, engleski Parlamenat je zaddao
porez na l.\aj, dje1!i.mJii!nokao simbolsvog prava da ubire poreze u kolonijama, a
dje1imifulo u svrhu pooloei IstOOnoindiskoj kompaniji. koja se borila sa finansiJSkim
poteSJroCama. Amerli5k:i patriol:i bill su odluCni da ne dozvole UiVQI1; ~a, i kad je
bostonski guvemer odbio da btodo.vima koji su dovez'ii l.\aj jzda nalog za povra­
tall; uvukli su se u toku noCi. 16 decembra 1773 na brodove maskirani kao Indi­
janci i PQbacali eaj u more. Ovaj dogadaj poIZiIlat je u istoriji kao »Bostonsko
pijenje ~aja« (Boston Tea.Party) (primjedb ll prevodi<lCa).
VIGOVSKA ENGLESKA 203:
5. RAT I IN D U S T R I J A
Stvama listorija perioda izmedu.. 1688 godine i srecline osamnaestog.:
stoljeca maZe se obuhvatiti sa dvije rijm ~U:rpnlacija kapitala. U pret­
hodnim odjeljcima ove glave vidjeli smo neke od na¢ina na koje se ova
akumulacija stvarala. Prvi, porast namooaJii(')g duga i u vezi s tim opOte-·
zovanje;-ckbll 'Sit konoentri:sali veliku masu kapitpila u ruke ma1obrojne·
klase, koja je bila u Stanju da snabdijeva drZavu novcanim sredstvima za
rat. D~gi,__~li porast trgoVi!!~~ kojd je bazfrao na monopolistiCkqj
kQntroli kolonijalnelmpe-rije: Treei, n~r~o .RljaCk~je IPdij.e. U­
sljedeeoj glavi l;>ice opisan joo jedan izvOr akuIniila.clje, iooaeno uni5tenje
i klase ~bbodnih seIlj!aka i usp~vljanje poljopIi:vtlede na potpuno kapi-·
talistickoj Qazi...
Izwana poomatrano, U ovom periodu kao Oa nije bllo narotitih
promjena. Drustvo je bilo r.elativno stabilno, nije Pilo znaeajruh promjena

:204 ,ISTORIJA ENGLESKE
U odnooima poejedinih klalSa, nije bilo ustanaka i bilo je veoma malo
:znakova otvorenog nezadovoljstva medu norodnim masama. Bio je to
-vijek nesumnljiivl>g priznavanja uspostavljenihautooiteta, dominacije
,nizeg plemstva i sVieStenstva u provinciji, V1ijek u kome je elegancija bila
vise cijenjena nego maSta i u kome jerijee odusevljenje, pod kojom se
poorazumijevao fanatizam, 'bila upotrebDjavana u o:tna1mrazavajueem
smislu. Ali ispod povrsine potoci zlata· slijevali SU Be u Siti, njihova
razina iz godine u godinu postajala je sve viSa, sve .dok nije nastala
]>oplava, pretvorena nekim eudom u mlinove, rudnike i 'livnice, i prepla­
,.'J/II ~
vila polovinu Engleske, sahranivsi zauvijek 'Stari Zivot i Zivotne puteve.
,Ovoj poplavi dali su Ijudi ime Industriska revolucija, 0 kojoj eemo govo­
riti u idu60j glavL
'----'.. Naravno, sve ovo niJje se odigralo odjednom i na taik::o dramatican
:nacin kako bi se moglo zakljuciti iz ovag opisa. ()nId soo sam pokusao da'
kaZem jeste da je to izyanredan primjer prelaza izkvantitamvne pro­
:mjene - oratovi 'SU bili SVIe skuptji, eksploatacija kolonija sve unosnija.,
xapitalisti BU postajaJi sve bogatiji - u ky'alitamvnu promjenu, pretv~-
mije u kojoj je vladao trgooacki kapital u ekonomiju u kojoj je vladao
-industriski kapital, pretvaranje zemlje u kojoj su klasni :sukobi relativno
\ ·bili zamaskirani Ii priguseni u ~ezn;]jj:u sa. ostrom klasnom podjelom i sa
ldasama nezbjemo antagonistiCkim.
Sa svakom akumulacijom kapitala dolazile :ru i voce moguenosti
:njenog unosnog iskoriStavanja. Iza svakog rata u osamnaestom stoljecu
.slijedilo je prisajedinjenje novih kolonija. Kolonije kdje su bile vee uspo­
stavljene brzo su rasle i po boga1stvu i po broju stanovnika. Godine 1700
.americke kol'OIlije imale su 200.000 stanovnika, a pedeset godijna kasnije
000 jednog do dva miliona. Od 1734 do 1773 godine biljelo stanovniStvo u
britanskoj Zapadnoj Indiji poveealo se 00 36.000 na 58.000, a crnaCko
'robovsko stanoV'lliStvo u najmanju ruku proporcionalno tome. Zapadna
'Indija bila je ustvari najunosniji britanski posjed. Izraeunato je da j'e
1790 godine u ZapOOnu Indiju investirano 70,000.000 funm prema
18,000.000 funti - koliko je investirano na Dalekom istoku i da je njena
'trgovina sa Engleskom bila dva puta veca oct uvoza i izvoza Istoeno­
'indiske kompanije. Najbogat.i1jli zapadnaindliski plantaZeri, suprotno sta­
novnicima amerlckih kolonija, bili su integralnJi. dio engleske burzoazije,
:zbog cega Ameri~ka revolucija nije kod njm izazvala Irikakvu reakciju.
Zbog ovog neprekidnog porasta kolonijalnog bogastva i trgovine
-trziste za britansku robu pootajalo je sve sire i sitna domaea industrija
.sa rucnim nacinom proi2;vodnlje teSko ga je mogla podmirivati. Pored
toga, ratOfVi:osamnaestog stoljeea, teSki, dugotrajni, vodeni od strane
JlrofesionallIlih armija, prouzrokovali su sve veeu potraznju ne samo
..engleske robe vee TObe specijalne vrste, s~dardizovane ,robe.
Armije au saJda nosile propisane uniforme i bilo Un je potrebno na
-hiljade jardi suknaSpeclj'alne boje i 'Kvaliteta, biile suire potrebne cipele,
-<lugmad., puSke sa municijom odredenog kalrbra i bajone1J.i napravljeni
taCTIO za ove puSke. Trebalo je hraniti, oblaciti i opremart:i ne sarno engle­
;sku armiju vee i IllIlJOige atnnije britanslcih saveznika koje 'SU potpuno
-:zavisile od njene pomOCi i fndustrije.
Upravo ova sve voca potramja velikih kolicina standardne robe,
:a ne gena.jalnoot ovog ili onog pronalazaca, pretstaVl]ja osnovni uzrok
,)
i
VIGOVSKA ENGLESKA 20~
Industriske revolucije. Teol'etski, tehnicki pronalasci Vata (Watt)·
Arkrajta(Arkwright) ili Roubaka (Roebuck) mogli su bifi nacinjeni ~
svako vrijeme, .iako su, naraVlliO, bili uslovljeni tehniclcim napretkorn·
prethodnih generacija. Ustvari oni ~ bili naeinjeni krajem osamnaestog:
stoljeea upravo zbog toga sto au prilike u to vrijeme tTaZile od ljudi da_
upotri'jebe svqJ. urn za rjeSa.vanje problema masovne proizvodnje -robe i
zbog toga sto je akumulacija kapitala dootigla tacku na kojoj je hila
u stanju da omoguei puno koriSeenje tih novih proizvodnih metoda.
Ratovi tog wemena pruZald su sjajne moguenooti svakome ko je-'
poojedQvao kapital ili kredit da zakljuci ugovore sa vdj'skom, a lansiranje­
zajmova i isporuka pomoei saveznickim snagama bili su isto tako unosni
poslovi. Kao veCina drugih pool-ova u osamnaesfDlnstoljeCu, i ovi ugovori
bili su slobodno sklapani i bankaTi i vojni liferanti saCdnjavali su stalan,.
ne bas narooto cijenjen., dio svih parlamenata u osamnaesOOi)'n sOOljeCu~
Veleposjednicka anistokracija sta1no Be mijeSala sa bankarirna, i ttgov­
cima. U svakoj generaciJj\i. mnogii magnati iz. Sitija dobijali su titu1,e i
kupoV'ali posjede narooita u matiCnim zemljama. Cesto su se njihovi.
potomci teSko.magli razlikova.ti od porodica koje suposlovale u sedam­
naestom !i ~esnaestom stoljeeu. Pored velikih prihoda koje im je nosiot
u zemlju inves1;irani kapital, njihov posjed davao 1m je i druStveni sta1:tIs
koji Be n:iJje mogao. dobiti na neki drtigi naCin. Istiovrem:eno, zemljopo­
sjednici su svoje profite poeeli da inve;;1Jiraju u industriju i trg.ovinu;.
.dok 'SU mladi sinovi velikih porodica joo priliano cesOO odlazili u trgovinu;,
Takvi su bili opsti uslovi ·koji su u Engleskoj doveli do Industriske revo-,
lucije, U Frrancuskoj su isti uslovi pod drugim prjlikama 1mali potpun&
razliCite posljedice. Od Rata za Spansko nasljedstvo pa nadallJe Francuska,
je bila na strani koja gubi. eak ni njena paobjeda u Americkom :ratu nije:
joj danijela takve prednosti da bi roogla podmhi1ii. troSkove. Francuska.
ja gubila kolonije ~edr!.u za drugom, a kompJikovani i Skupi birokratski
i v-ojm aparat francuske drzavemogao je biti od karnm samo ako Fran­
cuska bude jezgro velike kolonijalne imperije. Bez kolonijadr.zava je­
pootala nestablilna ibila je stalno na i~ci propasti .
U isto vrljeme francmka b¢oazija iinala Ife koristl; iako u manjoj'
. mjeri nego njeni engleski rivali, od opSte ekspanz'ije trgov:ine. koj·a je
nastala poslije otvaranja svijeta evropskoj eksploataciji i od profita koj~"
cak i neuspjeSni raOOvi uvijek donooe 0V'0j klasi. Rezultat toga bila je­
sve jaea i ambicioznija klorpitalisticka klasa riasuprotdiskreditovanoj i
finaruriski propalOlj autokratiji, autnk:ratiji koju je potpomagao izvjesni.
broj preZivjeiHh institucija iz doba feudi!lizma. A ispod franc.uske burzo-­
azije nala:zilo se teSko oporezovano 1 iskooiSeavano seljaStvo i zanatlije, .
od kojih su ovi posljednji u aristokratskim stubovima mooarbije vidjeli
svoje glavne tlaCiteJtie. , .
Ukratko, isti lanac dogadaja; neSto Tazli'Cit·po vremenu i djelovanju..
prouzrokovao je i Francusku :revoluciju i I:p.dustrisku revolucijuu Engle­
skoj, a sa njima je stvorio i savremeni sVijet.

GLAVA XI
INDUSTRISKA REVOLUCIJA
1 POLJOPRIVREDA
. .
Ne sarno okolnust da je u OISan:maestom stolO'eCu poljoprivreda u
.Engleskoj bila najvatnija privredna grana, veei promjene koje su u to
Yrijeme nastale u poljoprivrednoj tehnici i organizaciji kao i u klasnoj
:podjeli seoskog stan~tva stvor:ile su uslove bez kOlj'ih hi Industriska
revolucija bila nemoguca. P~bno je zatoobjaSnjavanje Industriske
Tevolucije po(!eti sa nizom d<lgadaja koji su priveli kraju dugi proces
pretvruranja poljoprivrede k$:jeimala za svrhu sarno ishranu lokalnog
stanovniStva u kapitalistiCku· 1t1dustriju. Ovi dogadaj1 pueeli su prije, a
nastavili se tokoin Citavog peridda Industrlske revolucije.
Od 1685 godine isplaCiva.na je nagrada od 5 Silinga za svaki izvezeru
::kVaxter48) pSenice ukoliko cijena nije bila viSa od 48 silinga, sto zna.ci
uvijek OOlm u godinama glam. Poslednjih sedam godina 'sedamnaestog
;8toljeea bile su ldSovite i bez swica i citlene su se podigle mnogo iznad
48 silinga, ali od 170.0. do 1765 godine cijene su bile niZe i rel8!tivno
stabilne, krecuCi se oko 35 Silinga i rijetko premaSujuCi 40. silinga ill
padajuei ispod 30.. Izvoz je bio znatan i po kol!iCi,ni je staIno rasta.o:
1697-170.5 izvezeno je 1,160.0.0.0. kvartera
konjima. Poljoprivredno orude. i niaSine U8avrSavaoo sit uskladu sa ovim
170.6-1725 izvezeno je 5,480..0.0.0. kvartera
napretlrom. poeet'ko.rn devetnaestog vijek:a zeljElzrrl plug tiSao je u opstu
1726-1745 izvezeno je 7,0.80..0.0.0. kvartera
upotrebu. Vee 1730 'Djlul ('DuJlli) je poeeo da eksperimentiSe sa masinom
1746-1765 izvezeno de 9,515.0.0.0. kvartera
za sijanje, i ova je maSina ako 1780. godine ~bilaOblik slieoo dalnaSnjem.
Ovo stalno izvozno trZiSte, zajedno sa znatnim izv.QIZom slada i
jeema i opskrbom Londona, pruzaio je poljopriv.redi moguenost sigurnog
plasmana njenih proizvoda i davalo potstrek za usavrSavanje pOljoprlv­
redne tIehnike. ImajuCi stalno trZiSte, seljak vise nije morao da se prepu­
sti »iSeekivlltn!ju izobilja«. Posljedice toga bile su naroeito vidne u istoCnim
i jugoistoCnim pokrajinama, eiji su se metodi proizvodnje znatno razl:i­
kova:Il od 0Inih u istoCnom Midlendsu, gdje zitna polja niw bila pretvorena
U· zabrane i eiji se proizvodi nisu mogli lako prebaciti na trZiste zbog
nedostatka odgOlVarajuCih transporlnih sredstava. Tek kasnije, kada su
sagradeni kanali i stvorena nova trZiSta· industrijalizaciljom susjednih
pokrajina Jorkiiajra, Blek Kauntrija i LarikaSajra, pokret za stvaranje
zabrana dostigao je u Midlendsit vrhunac.
'S) Kvarter (quarter), englesk&. mjena za j!ito (8 buliela, 290, 781 lit) (primjedba
prevodioca).
INDUSTRlSKA REVOLUCIJA 20.7
__ Iako je u 10ku sedaninaestog stoljeea postignut izvjestan napredak
u pol!jbprivredi, njen 'nagli razvoj otpoeeo je tek nakon Revolucije od
1688 goome. Revolucija, koja je bila garancija ovog'si,gurnog i Sirokog
trziSta, dovela je EnglJesku 11 bliZi kon~~.~hni?c!_,ll'1.l!o.gQ llapre4nii01D
:!folandijOlO, j; nove ·biljke, kao sto su repa i djetelliia, na koje se stoJije­
Cima-gleaa:ro kao na lrutiozitete, poeele su da se uzgajaju u veeoj mjeri.
Uvodenje ovihusjeva maCilo ti'e zamjenu starog plodoreda, po kome se
njiva dVije gOdine zasijava zitom, a jeoou godinu ostavlja 'pod ugar.om,
novim plodoredom na nauCnoj osnovi, po lrome su Zitarlce, repe i trave
sijane nadzmjenieno svake cetv:rte godine. rra: bise dobio sto vecr .pririoo
ovih nov1h u~'eva, uvedemo je duboko oranje i kopanje, Cime Be zeJOlja
temel'jitije prevrtala i bolje cistilaod j{-orova.
Ne manje znaeajni uspjesi postignuti su 'U odgajanju OIVaca i hava,
koje'SU dotada bile cijen(Jene uglavnom radi vune i Kaozapreina stoka.
Sve dok se na njih tako gledalo i dok je veliki. dil() stoke rnorao svake
jeseni biti poklan zbog nedostatka hrane, a preostala stOika glarlovala u
totk:u zime, odgajanje na nauCnoj bazi bUo je nemoguce. Sada je hran~'enje
stoke u toku zime bilo omoguceno i bez smanjenja proizvod.hje Zitarlca.
Uzgoj ovaca, lroji je ramje bio nespojiv sa ratarstvom, postao je vaZan
sastayrii dio 'normalnog seoskog gazdinstva. Stoka, koja je ranije bila
ostaViljana da beznac:l.z:ora pase po 1Iedinama, bila je sada uzgajana u
stalama. Prosje6la tezina OIVce i krupne stoke proqate kod Smitfilda bUa
je 1710. godine28 funti i 370. funti.· Godine 1795 bila ~e 80. i 80.0. fuUti.
. ~metode u ~~ju 1Stok~.JI~~!ml:U~u_.ae_~azile na porast
proizvOdn]e Zita,"'PfVi put lepo"ljOprivreda hila snabdijevena dovoljnom
ko~Cinom dubriva, kako od sistematskog razmjeStanja: torova po poljiina
takOl'od--krupnestoke i prasadi uZgajanih u stalama i oborima. Tako je
svaki napredak u jednoj grani poljoprivrede.stvarao mogucnosti za, da:l~i
napredak u drugim granama. Dok je potramjamesa rasla sa pove&njem
brOljla sta!lovnika, ustanovljeno.je da volovi !liisu podEmi za dubolro
oranje kole je sve ~ ulazilo u upotrehu i bilisu pootepeno zamijenjeni
Sve ove pr.omjene imale su jednu zajednieku crtu: mogle su biti
sprovedene sarno u.z ~QriSCenje ._v~lilre kQ~j;p.JLJt.ilI>i~. One su bile
poipuno l'l.~ojive sa primitivnim sistemam otvoi'enih Pol~:a, kaji je obu­
hvatao Oko polovinu ohradive zemilije, i gotovo neprimenljivo na male
posjede slobodnih seljaka, kojisu u nekim krajevima zamijenili sistem
otvorenih polja. PionLr'i novih metroabili su imucni ljudi, uglavnom
bogati zemljoposjednici koji 'su gospodarili na velikim :i.m.anjima, Ijudi
kao Dzetro Tjul, lord Ternip TaunSend (TUrnip Townshend), Kuk od
Holkhema (Coke of H.olkham) i Bejkvel (Bakewell), koji je prednjaCio
u usavrSavanj'1l uzgoja ovaca. Tehnieka revoluci.ja je dovela do socijalne
revo!ucilie, koja' je u potpunosti izmijenila strukturu seoske Engleske.
Dok su ranije zabrani stv.arani na tal nacm sto su oranice pretva­
rane 'U paSnjake,49) u osamnaestom stoljeeu zajednii;kj obradivana otvo­
rena polja pretvarana su u kompaktna gosp<ldarstva na kojima su Be mogle
"'} Vidi Glavu VI, odlel1ak 3•.

208 ISTORIJA ENGLESKE
unosno primijeniti nove naucne metode kombinovane zemljoradnje~
Pored toga, ogra~eno je i mnogo ~emlje koja ni~e bila oranica, a na
koju 'SU seIjaci imaJi stara i odredena prava ispase, sjece drva i kosidbe
kao i zemlja koja je dotada bHa Qlbiena ledina..
U drugim krajevima Engieske seljacima koji su obradivali zaiku­
pIjenu zem~ju ova je bila oduzeta ili su bili prisiljeni da je napuste kad
su viasnici poeeli Ida zahtijevaju oertiri, pet ili cak i deset puta vece rente
nego sto je bila. uobicajeno. Obradivanjem zemlje pomoeu novih metoda
seljaci bi mogli ispIati.ti ove poveeane rente, ali to nije mogio pomoei
Ijudima ciji su posjedi i kapital bili odveC mali da bi sa uspjehom mogli
primi1jeniti nove metode obradivanja. Mnogi mali slobodni posjednici bili
su takode'1" prisil1'jeni da prodaju ~voja imanja jer nisu mogli izdrzati
konkurenciju svojih bogatih susjeda koji su obradivali zemlju na savre­
meni naNn. TeSki porezi. na zemlju, naroCito poslije 1688 godine, bili su
potstrek zemljoposjednicima da seljacima daju pod zakup same kom­
plekse Ziemlje od 200 jutara navise, i to je dovelo do opsteg sredivanja.
posjeda i do likvidacije malih zakupaca.
Tokom ovog perloda nastalo je znatno opadanje broja posjeda ispod.
100 jutara i znatno poveeanje brOlja poajeda :iznad 300 jutara. ,Racuna se
da je od 1740 do 1788 godine broj pojedinacnih tarmi pao na neSto preko
40.000. Proces je otpoCeQ mnogo prlje prvog navederiog datuma i nastavio·
se pojaeanlln tempom posmje drugog. Broj odluka 0 ogradivanju (Enclo­
SUre Act) koji je pr05ao kroz Parlamenat dalje grubu sliku toga ~ako se
razvijao, osim u prvim decenijama stoljeca, okada'je mnogo zemlje»ogra­
deno«bez pretbodnog odobrenja. Od ·1717 do 1727 godine doneseno je
petnaes1; takvih ocllruka, od 1728 do. 1760 doneseno ill je 226, od 1761 do­
1796 doneseno ih je 1482, a od 1797 do 1820, u periodu Napo.leonovskih
ratova, doneseno ih je 1727. U svemu Ije ovim odlukama »ogradeno« viSe
od OOtirimiliona jutara zemlje.
»Ogradivanje« je poeelo u Norfolku i Eseksu i vrhunac je dostiglo.
pred kraj stoljeca, kada je ozbil~no. zahvatilo Midlends. Oko godine 1760,
situacija se Po.tpuno izmijenila. Porast stanovnistva pretvorio ~e Englesku
iz zemlje koja izvozi zito u zemlju kQja ga mora uvoziti upravo u vrijeme
kada je u malo kOljoj zem1ji postojaQ viSak zita za izvoz. C.iJjene su naglo
poee1e da rastu i strahovito fluk,tuiraju. Od 1764 do 1850 gdine cijena
jednog kvartera psenice sarno. je cetiri puta paJa ispod 40 Si1inga, a citav'
niz godina, naroeito izmedu 1800 i 1813 godine, premaSivala je 100
sillinga. Dok su u osamnaestoon stoljeCu pravljeni dobri profHi, sada ~e'
bilo moguce ostvariti ogromno bogatstvo, a i lako izgubiti sve. Kada je
rat prekinuo dovoz zita iz Evrope, cijene su poeele joo viSe da variraju,
T~ etUr"6
i uzgajanje zitarica postala jie hazardna igra koju su mogIi da iEJdrze'
same oni koji su imali velike rezerve. Ovo je mamilo. kapitaliste i Qni
su poeeli da svOlj kapital investiraju u poojede, 8to je joo vise oslabilo·
poIoZaj malih posjednika.
Odluka 0 ogradivanju mogla se dobiti uz pr.istanak cetlri petine
zemljoepooj~a premabroju i kolicindzemlje koju 8U posjedovali u
zupi. Tamo gdje l'!U, a to je bio cest 8Iucaj, veCinu zeml~e drzali zakupci
jednog ili dVQjiceveIeposjednlka ova saglasnoot mogla se 'llako dobiti;
prijetnje i mito bili su svuda slobodno primjenjivani. NasiIje i prevare
karakteriSu OVQ »ogradivanjlel« u osamnaestom stoI~eCu .istO' kao i ono>
provodeno u vrijeme Tomasa Mora.
~1
!
lNDUSTRISKA REVOLUCIJA 209
,. Cim je Parlamenat donio'tI'a.z6nu odluku, zemlja jebila pOIfow.
. JI,lodijeljena. Cak i kad je ova podjela 'V1'.Sena poote.Q.o, bila je Cestospojena ,
:sa. velikim po~6Cama. Z~ su mogli izgubiti,. kako se .eesto daga,::
_.
.dalo, zem1ju k(jj'll su njihove porodice vee genaracijama obradivrue. Drugi
su nagovarani da·.zemlju· rasproda:ju i innogi su radi. visokih zakonsJtih.
uookOlVa i i2rlataka'za poruzanje ograde o.ko imanja bili prisiljeni da taka
u~i:Qe. Ovo je. zadavalo poteSkoee i slobodnim PQSjednicima. Francuski·.
istorlcari Ren.ar i VeIen; (G. Renam i G. Weulersse) avako piSu 0 razuJJ..~ ". :", ~
tatima .»ogradiv~ja«.
»Cim bi Padamenat izdao odlulru. pooao oko. raspodjele bio j~
jpovjenen komis:i!ji, koja je do te mjere. bila pod uticajem veleposjednika
<Cia se ova raspodjela zemlje prakticrto pretvorila u kQD.f:iskaciju. Zemlja
'dodjeljivana malim posjednicima vrijedilia je obicrto mnogo manje nego
..oo.a koja .iID ~e oduzeta.«..
SUme kO'je .su sitni.posjedtlicl primall za ;z;emlju prili,kpm.·ovih
prisilnih prooaja bile su obieno suViSe male da bi Be ,s~: njjm~ .~~
uspjeSnO otpoCeti kakav drugi" pQSaO Cak: i da 'SU ~jaci zniili~~9 '¢l. je..
llpotrijebe. Nekolicini je, nar~it.o·u' Lank~ajru. ,[ J~a~ '1~le19 <fa ,
postaIiu vlasnici m.a:a.ufaktura. ali je veJaka .v:eCfu~.brzo P,O'tr(),l~ ~v:ijOvac'
i, dQspjela u poi:QZaj nadnicara,bilo il.a. veIep06jedima, bilo u n'OYi.i:n mdri­
:striskim gradoVima.. ..
Pravatrece klase, ko.libara, bila su 105 teZe pogaZena. Veorna n::iiuooi
broju uspje!o je da pronade zakonske amQVIe za svoje dbicaljno. praVo nil
kor:iAeenjezajeduickog 2emljiSta, 'a: j05 manjem br~u je llSp.jeIo, da za
SUbitak:.qvih prava izv:u.ee oqgovarajuw naknad1L Citava ~ kaja Sa
izdrzav!1la kuenOlD radinooeu, odgajanjem sitne stoke ill zhraidil l'l'l4~:
iIi povremenim nadniearskini ,radom bila je prisiljenada·f!,e. .ogt~ ,~
lila ovo posljednje 1I1l'EIlo prihoda, jei' je period »~a!livQnj:i~:~.¥jedno
i period u kome su no.v~. tvo.rnice svojom kOllkllt~:i¢ii~;l~rij~f,avale .
dOffiaeu 'l'adinost. :(,.ord Erill (Lard ErnIe) je u ~j(ij.'l(liji~,. »Englesb
.:zemljOl'adnja u pro5los1li. i sadaSnjosti« posV.etio. go,tov~trf mt.·> . ~
lo.kalmh i doma8h .\l'adinosti kojib. je neStalo.''lito'Vrljeme~:~ ,
.__00 ~eosan;l.naes~~~U~.iLusav:tiayapJ~(jMiQJ2riVJ'edn~U~.-.
~gl6 sn::e
mike om &o··~e-ocetak·e.1tOllomisan·a radnom·sn
s~bzh.OOi U·d.iene. ·sdm·ciJere~~Q. k.@ba je
·-Nadniae su JJ
~~e:9se~:1een~4~i!;:nk~.i/pW_·S~d~~n~=l
vecme naroda. U ~.poIOVlDl stolJeca. n~ tmmO~.j~.parastao ukUpan
bro"J ~a vee 'e n~ta.nl:d~·-·
.__ .. 1. . eStaii·~ -stan9vrustVl.:tiZ
. ~ ""'. _... _w::.em~!mL~_. ...
lln
lfraja zem.Ije'tfdnigi. Nemamo -sigtunihstatistika, ali je sasvim vjer~
-va:tno.'rut -jif"'"f)OrasrDro manji,a ponijeranjeveeenego sto se jednO'
;Vriljeme p:retpostavljaJ.o. _
~~ja' u poljoprivredi.;....im~jUl posljedice, koje su daleko
. -'r-.r
~eanlce·sam:e-;..;..lil'y-· rivred:e. ,p ---je-' oiast rOdlliktivin09ti
i~je, 'ltf'je onlOgji~iO~t.~u "¥eHkog~ioja ftanoVrJtva 'ii' -noVim
1tnIUSti'iskim gt~0vinla~ ~go, stvOJjla se ~I'VJl!.a.nnii~~dne SQage,
1coja je sadabila 'potpuno »oolObOdena«oo'vezesa zemJjOm. 'SaslaV1:)t!b.a
~ ljudi bez obaveza pi-ema mje:!itu i.im.eikU. Swoce.naje armija slobodnlli
radIrika, koja je odgavarala slobodno.m kapitalu, ciju SInO akumuIaciju
4JlCrta,lii.·u preth9dnoj glavi. Spajanje ove· radnesnage i ka~ta.la, u vri~me
14 - IsIiodja En&leSke
210 ISTORIJA ENGLESKE
kada je proizvodnja robe naveliko bila vee mOiguca, pretstavlja sustim.t
Industriske reyolucije.
Treee, matno je prpSireno unukaSnje trziSte za proizvedenu robu.
Samostalfrl, od vanjskog svijeta lizolirani seljak, koji ~e sam podmirivao
svoje potrebe domacom industrijom, mogao je potrooiti mnogo,: ali je
kupovao malo. Radnik. u lroga se on sada pretvorio bio je obieno prisiljen
datrooi mnogo manje, a1d. SVle sto je troSio morao je kupovati. Tek na
b.azi cvrstog domaceg trZiSta mogla Je biti izgradena velika industrija
koja je radila za izvoo. "
2. GORIVO, ZELJEZO I TRAN~PORT
P~etkom osa:nma,estog vijeka~p'gt~~k~.~$e,m.l,kQ'J:>Ua sa oobiljnom
nestaStieomgoriva, koja je vee stoljeee ranije dovela do masovnijeg kori­
scenja uglja, tako da su doma€:instva .u Londonu, a u manjoj mjeri i u
ostaIim gradovima, zavisila uglilVnOin .xl uglja. Zatim, na bazi upotrebe
uglja razvio se i Citav niz novih ind.ustrija. I pored toga pustoSenje
egleskih izvora grade.se nastavilo. Ljt:l,.gi,~ stoljeeima juriSali na sume~
ol!.~al drvece,. cLz~j\l.Pr!;!wM'aJi,U-.Dl:.~ce.. N~je ucinjeno gotovo niSta
dil se navi prostorl ptcWme.~il~j~;...~a!Q. ·~e~ .. ~ ,:4.omacu upotrebu y
bilo je skupo, a proizvodri.ia· Zeljeza Eila je (Wom nestaSicom' ozbiljno
U8!.-~ToPljenjezeljeza mello' je drveni.m ugljenom, a: priinl,jeriji'Q'3ne
metode bile su tako primitivneda je za proizvodnju jedne tone zeljeza
boo potrebno mnogo tona drveta. Drveta je nestaJb najprije u Saseks
Veldu (Sussex Weald), S~a!j·r (Shropshire) i Forest of Din (Forest of
Dean), gdje je preselila ova industrija, vee su pokazivali make isorpljenja.
Irska je ubrzo ostala potpuno gola. 50) Ulagani su staIni i veliki napori
da se u Novoj EngJleskoj sagrade talionice velikog Qbiroa, ali su se tu
Zakoni 0 plovidbi pokazali kao smetnja industriskom napretku. ~&
li!ngleSkoj ~pI'oi.zvodnja ~jeza 12 godine u god:inu je opad~a :i:snlrbdije­
vanje zemlje Bve viSe je ~~Yisilo od uvooaiz Skotske i Rusije. '. .
U fueduvremenu Sii pravljeni pokuSaji da se za topljenje zeljeme
rude upotrijebi ugal~·. Vee u ranom Srednjem vijeku ugalj je koriS6en
kako za d6mace'potrebe taka 1 u nekim industriSkim gran8Jffia i kopan
je u veltikim kolicinama u blizini Njukastla, u Skotskoj i na ostalim
mjestima gdje se nalazio ispod same povrsine zemlje igdje je bio moguc
njegov transport vodenim putem. Velikie koli&e ovog »morskog uglja«;
prevoZene su iz Tajnsaljda brodovima u London. ••
. Pokusaji da se ugalj upotrijebiza taljenje zeljeza Cinjeni su i prije
Gradanskog rata, ali tek sredinom osamnaestog stoljeca., kada je situacija
u pogledu drveta zaista postala oCaljna., ugaJ.j je u praksi uveden u
metalurgiju. Darbis od Kolbrokdela i Roubak (Darbys of Colebrokedale,
Roebuck) koji su izgra.dili cuvene tvornice kod Kerona (Carron) 176(}
godine usavrSili su citaV'.niz novih postupaka kojima sa dokazali ne samQ
praktienost upotrehe koksa zataljenje zeljeme rude vee i da je, uz
dovol'jIio jalku struju vazduha kOjom se otstranju~e sumpor i ostale neei­
. sroce, uga1~ mnog'o ekonomiCnli!je i jace gorivo nego drveni Cumur. 1765
godine induBtrija zeljeza smjestila sa u nQVOlll centru kod Mertira
(Mertbyr) i otad!!. je svake godine I'~O broj. i veliCina peci. Proi'Zvodnja
I~ Vidi Glaw IX,odje1:jak 1.
INDUSTRISKA REVOLUCIJA 211
sirovOig zeljeza koja je 1740 godine iznosila sarno 17.350 tona popela se
1788 na 68.300 tona, a 1796 godine izn'OSila je 125.079 tona.
Moderna metalurgija na naucnoj bazi ne bi mogla postojati bez
uglja, a ona je kljuc razvitka osta.J.e industrije. Bez Jl!je b~ konstrukcija
finih i koanplikovanihmasina koje je traZila tekstilna indUlS'trija. bila
nemoguCa kao i gradnja parnih maSina, dovoljnojakih i sigurnih da
. sluze kao 'izvori :mage u industrijL Zeljezo je ubrzo uglo u svestranu
upotrebu: prvi zeDjeznn. mOst izgraden je preko Severna 1779 godine, a
prvi zeljezni brod: 1790 goddne. UsaV1."Savanje kvaliteta i cistOCe reljetZa
nepooredno je utical~ na ve6u precimost u izradi alata. Kraj stolje6a
doniQ je pronalazak struga sa kliznim lez.ajevtima i rendi.saljke koji su
omoguCili taenu izradu sitnih dijelova. Bez ovih pronala£aka izr8Jda
koonplikovanih rilaSma koje su bile potrebne industri!jl za masovnu
proizvodnju bila bi nemoguca i ani su prokrCili. put praizvodnji maSina
sa zamjenjivim ddijelovima koje su karakteristiene za modernu masovnu
proizvodnju koja je ntpoCela pedeset godina kasnije, ipak se britanska
masmogradnja, moZda zato sto je uvijek bila pionirska, razvijaJJa .nerav­
nomjerno i u standardiizaciji i n:tetodimamasovne proizvodnje zaosta(jala /
za. ~eriCkom. . . .
Sa iznimkom nekih lakSih Pa. kao sto je proizvodnja ebera,
industrija eelika nije nikad bila organirlovana na bl12li dJomace iIidustrije.
Vlasnici radionica u Saseksu i Midlendsu bili su bogati ljudi, koji su radili
. sa znatnim kapitalom, te se ova indllStr1ja mogla brzo razvijati bez veliltih
strukttu:alnih promjena. Do kraja stolljeea Englesk:a je postaIa zemlja sa
velikim izv()ZQffi i otpoCeo je eak i uvoz visokokVdtetne rude' iz Svedske
i Spanije koja jetopljena domaCim iro'ksom. Zbog toga se ova indusirija
koncentrisala naprirojer du! obale Juinog Ve1sa., .
..Igmanje ugl1a takod~rKj~ nagro pap~ovalo. Jjove jame otvorene
su u JufnOIn Vew, Skow OJI~ru. 1 JQWaJrn, d iskop se od
2,600.000 toiia 1700 gOOffie poveeao na pralto lir,OiKt.OOD tona 1795 goIdine.
Ova industrija takoder je oduvijek bHakapitalistiCka,. i mnogi plemici
i velleposjednici bili suujedno i vlasnici rudnita. Vojvoda od BridZvbtera
(Duke of Bridgewater) naprimjer, slavan koo gradite1j kanala, bio je
takoder poznat po sistemu kojim je plJaCkao vorslejske rudaire. Paroclice
LonsdejI i ·Londonderi (Lonsdale, Londonderry) Zadrzale su navike iz
osamnaestog vijeka i na sv'aje rudare· gledale su kao ·na robove.
Ip'ak j~ ugalj, u poredenju sa!iry~~. ¥lla,Q:~W .znacajan nedo­
, .~~tal{.' Dok je "i:lrVobiloraVIiomlerno rasporedeno mom ci5ere" ieirifje,
'. n8JSliage uglja bile su koncentrisane saron u nekoliko pokraj,ina. Ovaj
nedostatak djeli.mieno je nadoknadilo to da' su na mnogim mjestima, U
Juznom Velsu: i Midlendsu itd., naslage' uglja i gvoodene rude nadene
jedne pored drugih. Ugalj nJije u potpunosti mogoo zao:ni.jeniti drvo sve
dok SU komunikacije u unutraSnjosti ostale u tako primitivnom stanju
kakve 'SU bile na poeetku osamnaestog vi!i,eka. Kopanje uglja i stvaranje
teSke industrije d8Jli su prvi mpuls za usaVIiavanje transporta, prven­
stveno za gradnju kanala. '
, . ~e 1700 bilQ ~? malo ~utevL~ koj.~.,~'kQ1ski .saobracaj
mog8:o VlJati utoku cIJele goc1Uie. Li.ikSa :rooa prenciSenlr'jeuY~
ptebacenim preko kQnjMiih le<ta, ali .se krupnija roba zbog velikih tro­
skova ni1e mogla transportovati' na ova.] nacin.. Prenos uglja kolima ~
14*
 ISTORIJA ENGLESKE
212
Mancestera do lJiverpula kostao je 40 silinga po toni. Cak i kad su izmedu
vaZnijih centara sagradeni bolji putevi, C€stovni transport ostao je skup.
Vojvoda od Bridzvotera dao je 1759 godine nalog Brindliju
(Brindley) da prokopa jedanaest miJJja dugi kanal izmedu njegovih vor­
slejskih rudnika i Mancestera. Pos'bignut 1e toliki uspjeh da je, kad je
kanal bio zavrsen, cijena uglja u Mancesteru pala tacno na polovinu. Dvije
godine dana kasnije kanal je produZen do Rankorna (RuncOO'n), povezu­
juci Mancester s m'Orem. Sljedeci pothvat bio je povezivanje ovog
kanala sa Trentom i Poterisom, kojem je bio potreban tciki materijal
kao ilovaca, iz Devona i Kornvola i kremen iz IstoCne Angl.vje, sirovine
suvise teske i krhke da bi se mogl~ tran8p'Oll'tovati kopnenimputem. Kad
je Veliki spojni kanal (Grand Junction Canal) bio dovrsen, cijena
transporta sniZena je na cetvrtinu, te su se kako loncarska industrija tako
iproizvodnja Cesajrske (Cheshire) soli naglo razvile.
.-~ v:.eomiLb.r:to.. £ijelu.z.~ju je zahvatila groznica gradenja kanala,
koj~~e moZe uporediti sa. n~g~'ful.If~kom"zell;Zfi1ca:'Il--devema:estoni·
stol~ecu, i En~ka je ubrz~~...:Rre~~~"Illre?:.~. vodenih"·puteva.
. Samo u tokii-cenn godme (1790.-;...1794) izdato je nis!a manjenego
osarndeset i jedno odobrenjeza gradnju kanala. Cijela ulIlutra§njost
Engleske, koja je dotada bila prinudena dasama proizvoo.i vecinu svojih
potreba i da ih sarna trooi, bila je sada otvorena trgovini. PSenica, ugalj,
posude i zeljezna rQl?~_'iz~idl,~!i~~_(;IJ)biJi.f:>1l otvoren pu't do mora.
tJgalijSesada'-mogao "lako transpOlrtovati u bUo k6jik:taj zemlje: Iako je
krajem osanmaestog i pocetkom devetnaestog vijeka sprovedeno opste
usavrsavanje puteva, kanali su OIStali glavno sredstvo za transport teske
i nekvarljive robe sve dok nisu, cetrdeset do pedeset godina ka:s.nije,.
svjesno baceni u pozadinu od strane zeljeznickih kompanJilja. . ,
UsaVTsavanje puteva pokazivalo je slab napredak sve dok je njihovo
odrzavanje . bilo prepuSteno poVremenoni prfuiln:om radu stanovnika
naselja kroz koja su prolazili, radu koji su neredovno organi2lirali zupski
nadzornici. Poeetkom osamnaestog vijeka ovaj sistem je nadopunjen podi­
zanjem troSarinskih stanica na glavnim putevima, taIro je na taj naCin
odrzavanje puteva placano prometom koji se na njima odvijao. Poslije
Jakobitskog ustanka 1745 godine sagradeno je nekoliko puteva u vojne
svrhe, alJi ovaj napredak joS uv:ijek je bio neravnomjeran. Na mjestima
gdje su trooarinske stanice radile dObro, cesta je bila dobra. Nekoliko
milja dalje, ako je trooarinska sluzba bila koru!llpirana i neefikasna, gto u
to vrijeme nilje. bilo nista neobicno, cesta je bila rooa. Nesto malo dalje
ona 'je joo uvijek mozda bila odrlavana kulukom i gotovo neprolazna.
Manji i sporedni putevi nisu se g'otovo uopSte:iz.mijenili joo od Srednjeg
V'ijeka.
.. Sve '40 . poCetka__d~yetnaestog vijeka, vijeka pootanskih kocija i gra­
denja 'solidnih puieva, 'koje je otpoCeo 'lviakadam (Macadam), u 1x:ml
pogledu nij'e bilo znatnijeg poboIjsanja. Uskoro zatim razvoj putne
mreze biO' je kao i gradnja kanala zakoeen pojavom zeljeznica i na tom
polju radeno je malo sve dok benzinski motor nije d'aSao u opstu upotrebu.
Ialro su putevi, O'ko godine 1800 bili prema danasnjem standardu
10si, oni su u osamnaestoRl ·.11toljeeu .znatno poboljsani. Mada su u to
vrijeme u prevozurobe:kanalri. igrali ~o vazniju ulogu, brzina i lalroCa
INDUSTRISKA Rl5VOLUCIJA 213
sa kojom se tada mogla odrZavati veza sa. svim dijelovima Velike Brita­
nije kao i redovni sistem po!3tanskog.saobracaja kO'ji je uspostvljen znatno
'su dopriuijeJi razvitku. indUSfrije ;ar suproizwdaCima omogucili ,tjei3-nji
kontakt sa tri.iStem..
./ (3.;. T~~J;;~U-!N_4. _~!1PIU:;TRJj
-....
..
EKSPERIMENT
A. SPINHEMLEN·DSKI
~ - --------~-,-.
Razvoj industrije vune do pretkapitalisti&og stepena u pebnaestom
i sesnaestom vijeku, u kome je suknar postaO' stvami pOISlodavae radnika,
vee je opisan~~l) Vidjelli smo da j~nj!;tn_:razv.oj~lu:b:Ugqtp~JmlYli~_~ae:­
~.~ Y!j~~ boo zWStav1j1'!n;' da: su se·· nedostatak ma§iria,ograniCWo
."-'-'-te .inedOVOIjii1Ca1('IIrrrmacija 'kapitaIa ujedinili i sprijeCili .r8Z\7itak
pravog t:vorni&:og sistema i metoda masovne. proizvodnje. Qd sesnaestog
~O' ~~pg stoIj~¢'~oy~jmlU8tdja je. u~~~~~,,~~!t31~j.¥~:t-~
U.. ~l~~_ a,I!..;:e~i..e.!ljrouci :seJ'!lMl:@:lO .po.,S~ti"w:~j2ie~ji. .
Pootojale su Cak i izVjeshe' tendencijevra.canja unaza,d.. Stariji
centrl industrije, IStoCna Anglija izapadne pokrajine, 'Ii kojdma je uticaj
suknara biQ nadjaCi, stagniral,e su ,au Vest Rajdingu, u JOIrkSajru,gdje
se tkanje uvelo kIlO doniaea radinost, uCinjen 1e najveCi napredak:. Razl!iku
izmedu ovih pokrajina ilustruje slucaj prijema'na Roji je naiSao Kejov
(!(ay) leteCi cunak sredinom osamnai!stog vijeka.' Leteci eunak nfje bio
tako skup da ga nezavisni tkac ne bi mogao nabaviti, a pokuSaj da se on
uvede u. IstoCnoj .Arigli~,i izazvao je zestok otpor, s motivacijom da bi
rpnogo ljudi ootaIo, bez ~l~ a sva dobit otiSla u' dZepo-ye suknara. U
Vest Rajdingu domaCi 1.1!:a~ ra.&>SnO su ga prlhvatili jer su pomoeu njega
mogli znatnO' poveeati s:voje p:rt:ihode. .
Stalni pOrast industrije, a pooebno i~a, morae> je, medutim,
vremenom izyrSiti svoj uticaj. J. Mesi (J. Massie), p~uci 1764 go4ine,
navodi da se :izwz vunenog suk::t].a, koji za vladavine Carlsa. IT· »nije
godiSnje dartizaO' VIIiljednast veCu 00 jednog milliona fuiIti,podigao 1699
godine na gotovo tri miliona· ste:rJingaj u kasnijim godinama \lkupna
vrijednost izvoza vunenih pr~ pcxtigla se, Sa POYreinen4n poveea­
njem ill sniZenjem, na punacetiri -miliona gOltiSnje«.. Za O'YO poV'eeanje
znatnim dijelOm je zasluZan Vest Ra1di.ilg. Bra,i kODiada »S1tdtog vune­
nog sukDa« lroji je ovdtje proizveden poveeao, se «126.671 godine 1726
na 60.964 godine 1750, a istovr:emeno se duZiJ;1a oyih komada gotovo dva
puta poveCala - od 35 na 60jardi:. \.'.... .
·__ ·--·--Jlako je napredak u industriji vune bioznaeajan, odluCni. napredak:
pootignurje te1f'~'razVit'l.eUin-fiove"matiSli'ijej)amu.--'Cnog tekstila, koja je
r
od samog pQCetka· bila viSe 'kapitalistiCka i k:oocentrisana. Ova nova
. indU'strija osnovana je uz velike poteSkoee i poslije duge borbe sa mte­
. resima moenID sukhara, koji su u rij~ vidjeliopasnog rivala. F]1l.,~
.. l?aIlllUC~;f?9~tJ?,jJ~~:jf~~ iz -I~iiP:1.>U.~ je .v~ ~~~L~e. dok
f7.®..jf~~_Pax:~~ :aJODl. ":Qql tllJe.,~bramo nJen. uvoz, sa
~br~I'aieI~t~ .d~_:ro »pre1:stavlja. veliki gubitak zaKraljevinu jer iScr':'­
pljuje drzavnu blagaljnu... i od~ajuci posao parodup~puSta na
brigu i teret odgovarajucih opAtina suviSne d.oolaCe proi,zvQ&:oo ••• «
. )
11) Vldi Glavu :vI,odje1jak 1.
 214 ISTORIJA ENGLESKE

Zabrana uvoza indis'ke pamucne robe dala je potstrek za proozvod­

nju sliene robe u samoj zemlji, iako je proSlo doota vremena dok nisu

'­
pronadene metode za upredanje dow1!inlo jakog 'pamuenog konea s kojiro

bi se mogio tkati bez dodavanj~ pamuka ill vune. U poeetku je nova

pamuCfia industrija: bila znatno ometana raznJim ogranicenjima koja su

iznudili. Ijuboml<Xrni proizvodaci sukna, ali niska cijena, lakoca i prak­

tienost oongurale su trliSte pamuCnim tkaninama. Upravo zato sto je .

nova industrija bila vjeStacki uvedena, sto je zavisila od sirovina koje.

su se uvozile iz prelromorskih zemalja, s1Ja je morala prima:ti Ii. primjeIllji­

vati nove metode da bi bila u stanju da odbije napade i sav.l!ada tehnicke

pote!koCe, ona se razvi1ala na kapita1:istickoj bazi i prva Be koristila

pronalascima druge polovine ooanmaestog stoljeea. .

Nova ind'Ustrija bila je u poCetku koncentrisana u Lankasajru, gdje

je hilo dovolojno vune potrebne za osnovu pci tkanju i gdje je vladala

vlafua klima naroei1Ja povo1Jjna za predenje pamuenog konca. Kao Ii. sve

tekstilne indrustrije, bila je strogo podijeljena na dva procesa, predenje

i tkanje. Tkanje jebilo bolje placen-o i na :rnjemu se moglo vise zaraditi.

Predenje je bio spor' Ii naporan posao i uvijeok je bio problem snabdjeti

tkaee dovoljuim kolicinama konca. Kejov Ietea eunak dvostruko je

poveeao brzinu tkanja i potppn'O' poremetio ravnotez.u koja je vlooa~1a

izmedu ova dva procesa. Nastala' je hrOniena nestaSicakonca i pojavila

se imperativna potI;'ebada se usawSi nacin: upred.anja.

1764 godine blekbern§ki tka.c po imenu Hargrivs (Hargreaves)

kanstrulsao je novu maSinu za predenje. Nekoliko godina kasnije je

Arkraj,t (Arkwright) konstruisao novo vreteno, koje je ne samo brle

. upredalo pamuk vee proizvodilo. kanac .boljeg kvaliteta, od koga su sa

mogle fkati pamuene tkanirie bez prirojese vune ili lana. Mailina koju je
"l
konstruisao Krompton (Crompton) spojila je prednooti jedn'Og i drugog

pronalaska. Otprillike u listo vrijeme nova Vitnejeva (Whitney) masina

"'~')::o... .-.1
.",
.~ .~
,t:i ~
I~ .:t..'~
.r
pojednostavila je vadenje sirowg pamuka iz bil1ke i tako se povecao
~~ ~ :::, tI C
dovoz sirovina uz istovremen:o sve veee proSiren-j,e pamuCnfu, robovskim
.tt.~
.::::-. ~
~ ~S~
~~Q..;
radom obradivanih, plantaza u Americi.

Ravnoteza izme(iuprt:icesa predenja i tkanja bila je na ovaj naCin

6"~ '­
'-j., ~
ponovo polj uljana, ovaj put u korist predenja. Od ovog vremena nastaje
" It
citav 'lliz usavrSavanja u oba ova procesa, koji su tako uticali jedan na
l.. 0
drugi, a svaki napredak u jednojl gr.ani izazivao je krizu u drugoj.
ftlf(
Kartrajtov (Cartwright) inehanic:ki razboj, k&ji je u:savrsio Horok (Hor­

rock) i ootali nakon desetak godina eksperimenata, dao je ponQV1o prednoot

tkacu. Drugim znaeajnim pronala:scima olakSano je cesljanje vune i usavr­

seno stampanje tkanina. .

'Nasuprot letecem cunku i maSini za predenje, koji pretstavlj:aju

sarno usavrilene forme ruCnog r~boja i pres1lice, Arkrajtovo vreteno i

mailine koje su slijedile zahtijevali su v.anjsku pogonsku snagu, koju je

u poeetku pre1stavljala voda. Ovo ih je, naravno, uCinilo nepristupaCnim

za individualne' tka~e, te su Be ma.se ovih radnika, najprijle prelaca, a

kasnije i tkaca, okupI1ale 11 novOOsnovane tv<ornice da bi ·radile za nadnicu

kod poslodavca koji je imao ne samo materijal kojd je trebalo preraditi

nego i ~jn:e za red i radr1e prostorije. .

- ••. - OkX; godinEl1788 pootoj.ailte S\l vee 1431iakve tvornice, i velika vodena
snaga koja je stajala na riaspoloZenj1u dovela je do dalje koncentracije "0 l··· .. :~

industrije Ii sta:novniStva u LankaSajru. Godine 1785 upotrijebljena je

 216 ISTORIJA ENGLESKE
~
'za pogon masina za predenje prvi put parna mfiSina, koja je orza istisl@
J iz upotrebe nepraktiCniji i nesigurnijd vodeni pogon. Otkrice velik.i.h:
i aslaga ugl'jla zadrzalo je industriju u Lankasajru, i krajem stoljeca sve:
! apitaliste angaZovane u pamucnoj industriji obuzela je »groznica ZID
I arnim maSinama«. Upotreba pare kao izvora pogonske SIlage osloboditlia"
je industriju njene zavisnosti od rijeka kaje su jor ranije bile neophodne..
Predioruce i citavi gradl()vi nicali su na noVlim mjestima, gdje god 'Su,
\ uslovi bili pogodni. Upotreba pare nije dugo ostala ogranicena na tekstilnu.
industriju; Iieko vrijeme upotrebljavana je za iSpumpavanje vode 12:
rudnika, i uskoro je postala glavni 12vor pogonske snage u svakoj tvornici
kOja je.iskoriscavala mehanicku snagu. Ovo je sa svoje strane dalo novi
jak potstrek rudarstvu i metalurskoj industriji i postavilo transportnoID;
sistemu nove zaht'jeve, zahtjeve kojima je udovoljen.o priinjenom pare'
za pog'on zeltjeznica i brodova.
Jedno svjedoeenje pred Tvornickom Iromisijom (Factory Conun:is-·
sion) iz 1833 godine daje nam padatke 0 tome adakie su il:'egrutovan:ii
radnici za ove fabrike. »Veliki broj' sa sela, mnogi iz Velsa, mnogi 12:
Irske i Skotske. Ljudi su napustili svoje zimjmanje i doSli u predionice'
zbog visokih nadnica. Sjeeam se obueara koji su: oSatavili svoj zanat t
ucili presti, Bjeeam Be krojaca, sjecam se rudara, ali ad svih koji 8U!
napuSijIi svoj p<lI$3o i ueiIipresti najviSe tie- bilo· seljaka. Vooma mali
broj tkaca ostav1ljao je svoj posao, ali a1ro: Sll mogli dl,l" zaposle svoj:tL
djecu prije nego sto su toliko odrasla da mogTi sjestr za stanove, slali su,
ih u predionice sUo su mogli prije . ; .«
. Iz ovoga se veoma jasno vidi adakle die prlti'cala nova radna snaga:.
\ hila su to djeca, zanatlije Koje su izgubile svoje zaniinanje, Irci koje je­
engleska vladavina osudila da gladuju, a iznad svega novi seoski prole­
ltarijat, koji se sklanjao ad bi!jede koju su »ogradivanja« dOnijela velikom
dijelu Engleske i tako djelovala na razvitak Indttstriske revolucije. 0
uslovima zivota industrislcih Tad,nika u gradovima govoriCemo u iducoj'
glllovi. . : osamnaestog stoljeea i potpuno u raskoraku sa us1Dvima opSte migracije'
Sve do pribliZno 1790 godine. masinska proizvodnja bila je gmovo·
potpuno ograniCena sarno na industriju pamuka i LankaSajr. Njen rad!
uticao 'je na zivot sarno jednog malog dijela stanovnistva, ona je omogu­
cavala zaposlenje vecem broju ljudi nego sto je bio broj onih Kojima je­
aduzela posao. Kad je otpoCela upotreba masina i u imdustriji vune~
. nijedna grofovija nije osta,la p06tedena. Ka:ko 'jle fa: promjena doola bas:
u vrijeme kada je ogradivanje zemljista dostiglo vrhunac i kad suseoski
radnici bili vee liSeni mnogih uobicajenih izvora prihoda, pos1ljedice SUo
bile porazne. Cijene.su rasle brze nego nadnice upravo u vrijeme kad je'
na hiljrade ljudi bilo kao nikada ranije prisiljeno da zivi sarno od ovih.
nadnica. Rueni prelci i tkaci takooer su ootali bez posla, iIi -sou bili prisi- .
lIjeni 'na beznadno takmieenje sa. maSinama, §to ih je bacilo u neopisivu
bijedu, koja je trajala viSe ad jedne generacije, sve dok domaca radinost
nije knacno potpUTI() propala.
Godine 1795, kada je kvarter· psenice kOOtao .75 silinga, a nadnica
poljoprivrednih ra&ik:a u prosj~ku iznosila 8 silinga nedeljno, oilo je-.
jasno da covjek sa porodicom ne 'ffioZe zivjeti ad nadnice ukoliko ne nade
joo kakvo vrelo prihoda. Sami radnicibili 'SU toga svjesni i sirom cijele­
Engleske izbi!Ie su bune, ciji je glavni povod bila glad~ U ovim buna;mar
stanovnistvo se neobieno mirno ponasalo; pljaCke su oile rijetka,po.jav-81
INDUSTRISKA REVOLUCIJA 21-7
i u. n8!jlViSe slueajeva z~:plij?TIje~ su sa:mo z:ragacini sa hranom;~oja je­
zatim rasprodata po sruzemm CIJenama. Ovun pobunama radnlcl su se.
ustvari pokuSavali da izbore za stabilizaciju cijena na jednom razllIllIlOIn.
nivou, ali one sit i pored toga izazvale uzbunu. .
Drlavna vlast, koja praktiano nije imala nikak:v:ih sredstava kojima.
bi mogla stabillizirati cijene, mogla je povratiti red na· dva nacina. Prvi
nacm bio je obnoviti za~taxjelo zakonodavstvo Sesnaestog stoljeca i pro­
pisati nadnice srazmjerne zivotnim troSkovima. Drugi nacin, oeigledJlo..
mnogo bolji sa taCke glediSta pos1odavaca, bio je poveeati nadnice Sub­
vencijama iz poreskih prihoda. Ova mjera prirojenjena je na viSe mjesta
prije nego Sto je odrfana poznata sjednicaberkSajrskfu QPstina u Spin­
hemlendu (Speenhamland), 6 tnalja 1795. Tu je odluceno da »svaki siro-­
maSni a marljivi oovjek« treba da za svoje izd:rZavanje dobija 3 §ilinga
za sebe i 1 sUing 6 pensa za sva'kog C1Ja.na svoje porodice, »bilo da to zaradi
on Sam ill njegova porodica iIi kao pomoC iz fonda za siromasne«, u
vrijeme karla galon zita koSta 1 sUing. Trebalo je da se ova 'S1lIIla pove-­
.cava srazmjerno cijeni hljebu; Ova propisana skala bila \ie primjenji­
Vana svuda, ta:ko da le odluka berkSaj·rskih magistrata uskOro posthla.
poznata kao »Spinhemlendskaodlukac i opCeni~ je sinatrano d;:i Una.
. snagu· zakana.
Rezu1Itat se ubrzo osjetio kad Be porez na siromaSne (poor Rate),
koji je polovinom osamnaes'OOg sUoljeea dostizao prosjeeno sumu odi
700.000 funti, a 1790 godine iznosio oko 2,000.000 funti, popeo 1800 g'odine'
na gotOV'O 4,000.000, a kasnlje na gotovo 7,000.000 funti. Od 1810 do 1834·
godine sarno Sest puta pao je na n~ ni:Ze ad 6,000.000 funti. .
. j." U toku osaninaestog stol~Ca sistem Zakona osiromasima (pQOr
.Law) bazirao je na principu da su nezaposlenimogli primati pOmoC .~
: U opstini u lrojojsu se rodili i nigdje viSe. To je u praksi znacilo da jeo
; svaId siromah bio smatran za prosjaka i mogao biti deportovan u mjesto'
rodenja. Takav sistem. bio je u skl~u sa statickim. nacmon'j. i:ivota.
stanovniStva, karakteristiene za. ddba .Industriske revoluciljle. Spinhem~
lendski si.stem, po konie· su 'siromasi pall na teret oporezovanih, a na
korlst poslooavaca, zadao je staram Zakonu :0 siromasima smrtni udarac.
\ Oko godine 1720 izbio je Siroki pokret sa ciilljem smijeStanja siro­
\·maha u radne kolonije. Time je na mnogim mjes1ima porez za siromahe­
smanjen na polovinu. SluCaj iMejdstona (MaidStone), koji 1~ pOred drugih
primjera opisan u »IzvjeStaju 0 domovima za ~e u Velikoj Brita,.·
niji« objavljenOlll 1732 godine, dovol;jno j~ karakteristican da bi mogao'
dati smm 0 opStem stanju. Pnslije objaSnjenja da joS mnogo siromaSnih
zivi van ovih domova i da je uprkoa tome- porez na sixomahe sa 1.000·
funti sniZen na 530 funti, izvjesta:j lta2;e: »Prednost domova siromaSnih
nije sarilo u fnrne 8to njihovo izdrZavanj~ KoSta manje ad polovine svote'
kOja je svake nedjelje isplacivan.a siromasima. vee i u tome 5to je veliki.
broj lijenih Ij!Udi, koji nisu zeltlefi da·Zive i rade u Domu sirom..;lSnih,
prisiljen da zbaci ma'S'ku i sam se 12drZava svojimrad~ I ovdje u Mejd­
storm· dooltl . je do 2;IlaCajne poja,veda je, kad je :pom sixomaSnih bit).
zavrSen i kad je objavljeno dace svi ani lrop. dodu da traZe svoju.
Iiedjeljnu potporu biti poslati tamo, samoneSto viSe ad polovine siromaha
koji su bili na listi doSlo po svoju potporu. Kad bismo sve siromaSne
Ijude~ u· na§em gradu nwgli ·prisiliti· da Zive u Domu, siromaSnill, vjeru­
 :218 ISTORIJA ENGLESKE
jem da bismo ih sve mogJi izdrZavati sa najviSe tri stotine pedeset funti
godiSnje«.
Veliki broj sticenika, na·roeito djece, ~uCio jle U ovim domavima
predenje, tkanje ill kakav sliean zanat. Na biljade ovih siroma.snih segrta
bilo je kasnije otpremljeno u lankaSajrske predionice, gdje su, nezasti­
.ceni, postali idea1an Ijudski materijal za vlasnike-kapitaliste. NeCovJecni
postupak s njima bio je vjerovatno pOiVod za dono.senje Zakona 0 tvor­
nicama.
Ma :kakve bile namjere ];erksajoI'Bkihttnagistrata, a ne maZe se
pretpostav-1Ijati da su se rukovodili sentimentaJnim filantropskim osjeca­
jima, kao sto su tvrdili neki 'istoricari, Spinhemlendska odluka se poka­
zala kao nedovoljna kompenzacija za niske nadnice, dovela je do potpune
pauperizacije radnih ljudi i mom je dala povod za reakciju 'U obliku
novog Zakana 0 siromasima, oonesenog 1834 goome. 52) Fa·rmeri i ostali
poslodavci svuda su sniZavali nadnice, znajuci d~ ce One biti dopunjene
.iz siromailih fondova. U riuiogimkrajevima say radni narod pao je u
bijedu i opstinSke vlasti 51ailre su Ijude od imanja do imanjla dok se ne bi
naSao ne'ko ko· bi im dao posla uz bilo kakvu nadnicu. U drugim opsti­
Dama posao je dijeljen na licitacijama. Ovaj sistem bio je oCigledno
Unosan za velike poslQdavce kojl su na ta!j naCin prebacivali dio nadnica
na te1'et onili koji su placali porez, a zapOOljfavali su m:a1lo radne ~m.age ill
uopste nikakvu. TeSlro pogodeni bili su si1lni posjednici, koji su se vee
boI;ili sa velikt!:n potes'koeama. Oni koji SI1 preZivjeli »ogradivanje« nisu
-imaliprilike da kao njhovi hogatisuSjedi iskoriste prednosti nastale
:sitUacije. Cijene stake i mlijeCnih proizvoda naprimjer, od kajiih su uglav­
nom iaVisill, poras1e su mnogo manje nego cijene Zitarica. Sada se ad
njib tra!ilo da placaju visoke poreze i tako dopunjavaju n:iske nadnice
'SV'Ojih bogatih korikurenata. Ovo noV'O finansisko optereeenje mnoge je
UniStilo.
Drugi efekat SpinhemlendlSkog sistema bila je stimulacija porasta
:stanovn:iStva, eiji je broj brzo rastao i pored opSte bljede i nemarnog
uniStavanja zivota po fabrikama. SeoSko stanovnistvo uvijek je teZilo da
se brojno odrzi relativno na istom nivou jier su suviSe velike porodice
prouzrokovale suviSe veliko cijepanje imanja i zato stosu mladi Ijudi
cesto odgadalti. brak dok ne meknu vlastito imanje. »Qgradivanje« je
uklonilo ova ograrucenja. Brakovi su se sklapali ranije, jer radnik nije
vidi. pred sobom nikakvo poboljsanje svog imovnog stanja zbog cega bi
imalo smisla prii:ekati. Sada su po Spinbemlen&koj skali djeca ustvari
bila-vrelo pr:Q:loda i u neklm mjestima jedno ill dvoje nezakonite djece
:smatrano je kao neka vrsta miraza sa kojim je mlada zena mogla Mse
na:Ci milZa.
Rorast tvornica imao je u industriskim pokrajinama slTcne poslje­
.dice.· Tu su nadnioe Cesto bile tako niske da j'e staJnovrustvo bilo prisiljeno
_
·da salje djecu na rad u tvornioo cim. oo.toliko odrasla da SI1 ih htjeli
primiti. MaSine su_ubrzo usavrsene do te mjere da je sve manje radnika
bilo potr~bno, i time prouzrdkovana nezaposlenost celSto je bila prncena
:surovom elksplioatacijom zena,a ~aroCito djece. Nije 00.0 rijedak slucaj
da je ,roditteljlima uskraeivana isplata pomqCi ako ne pooalju djecu na rad
U) Vidi Glavil XIII, odjeljak 1.
INDUSTRISKA REVOLUCIJA 219
u tvornice. Period visokih) nadnica u predionicama, koje su u poeetku
privukle radnu snagu iz drugih zanimanja, bio je veoma kratkog vijeka.
N eobienu bijedu. tog vremena, prouzrokovanu revolucijom u indu­
stri:skoj i poljoprivrednoj proizvodnji i popratnim pojavama kao sto_ su
visO'ke cijene i porast stanovniStva, jos su viSe pojacala dva vanj~
iaktora. Pm je Citav niz loSih ~tvi u godinama 1789-1802, usljed
.z:.~povoljnih vremernsklli prilika. Driigi faktOr je· Cinjenica da je centralno
razdoblje Industriske revolucije -:- od 11793 do 1815 godine - biJo ispu':
njea-lOevropG"lrlln ratovima dotada neVlidenog obima. Mo-.lda neee biti
pretjerano ako kaZemo da je Engleska uSla u OiVe ratove kao poljopriv­
redna, a iz -njili izaSla kao industriska zemlja.
,.4;; FRANCUSKA REVOLUCIJA
"- Kada su sa 5 maja 1788 ti Versalu saStali francuski drlavni sta.J.eZi,
veoma malo Ijudiu Evropi biloje svje&no toga da time pocinje nava
istoriska epoha. Vee. gotovo Citavil deceniju·se Cinilo da ce Francuslta
postati druga Spanija. Neuravn!)teZeni budZeti i iscrpljena drzavna bla­
gaj!lla, nestrueno vodena i neredovno placena vojska i mornarica, vjeeito
porezima preopterei:eno selj~tvo, koje je uz to gladOiValo zbog citavog
niza loSih .zetvi - sve je ovo stvaralo pozadinu l bilo ra7J1bg za saziv.anje
ove skupStine, kakva Be nije sastala od 1614 godine. .
Ubrzo zatim treei stalez se naSao u zestokom sukobu sa kraljem
i ariwkratijom i bio prisiljen da krene putem revolucionarne· borbe. U
()voj borbi imao je cvrstu }lOClrnku seljaStva i gradskog proletarijata.
Dvorci su napadani i spal:jti.vani,a velika imanja uniStavana. Na dan
14 jula narod Pariza na juris je osvjio B~ilju. U oktobru je narod krenuo
naVersaj. i doveo kraJ.~a u Pariz kao ·taoca. Stranim ~Cima ovi
dogadaji izgledali w -kao potvrda njihovog prvog utiSka da je Fran:cuska
zapala u anarhiju i da na nju viSe 'De treba raeunatikao na ewopsku
.sHu. Austrija, Rusi:ja i Prusija prestale su da obnicaju pafuju na Zapad
, i poeele su da se sporazuinijevaju 0 podjeJi Poljske. Tek po..9tepeno posia­
jale su svjesne toga da se iz ovog haosa rada nova snaga, nova prijetnja,
protiv koje se starim metodama nece moei hariti .
Ovo saznanje pm put je lzra!eno u Engleskoj. Ovdje je vlast bur­
20azije konsolidovana u toku revolucionarnog perioda stotiJnu godina
r.anije i zato njeni vodeCi k:.1ugovi nisu sa simpatijama gledailli. na Fran­
cusku rewluciju. Ona hi rnogla pretv:oriti FrancuSku u ozbiljnog trgo­
vackog i industri:skog riv~ a u zernlji bi nova revolucija mogla sarno
pokrenuti pitanja u koja je bolje ne dir(iti i pobuniti klase koje BU dotada
uspjesno drZane u :~enOlI!- polozaju. Sto je u Francuskoj 'Rev-o­
lucija postajala zeSca i popularnija, njihOiV strah postajao je Bve veci.
.Jakobinci su objaviM rat privilegijama, a u Engleskoj nije bila privile­
;gis.ana tpl.iJko aristokratija koli'ko bu:rZoa.zija Revolucija je svalku zemlju
-u Evropi podijelila na dva tabora, ali u Engleskoj je demarkaciona linija
povu~ena sa druge tacke nego u ostalim zemljama. UEngleskoj su viSi
:slojievi burloazije bili iznad OiVe ifinije, a n'iZi :hspod nje.'
S druge strane, engleski .interesi u pocetku izgeografL'lkih razloga
-nisu bili d:i!rektno ugroZeni Britanija je zbog toga bila jedna od posljed­
. njih zemalja koje su stupile u kontrarevolucionarni rat. K1ld je, medutim,
jednorn u njega stupila, sudjelovala je u'njemu sa na~veOOm txUuOnagCu.
220 ISTORIJ A ENGLESKE
Karakteristi:cno je da je upravo Berk (Burke), bivsi vigovac, prvi
dao znaik za uzbunu u svojim fantasticnim, alii rjeeitim, »Razmisljanjima
o Fraricuskoj 'revoluciji (»Reflections on the French Revolution«). Ova
»Razroisljanja« postala su neobicno popularna u vladajucLm krugovima
kaIro u Engleskoj tako i van nje, pa Cak i u Francuskoj, gdje su ohrabrila
plemstvo da pruzi ogorceni, ali nerazumni, otpor. Mocni »Savez kruni­
sanih glava« poeeo je da se takmici ko ee viSe pomoci francuskoj mcmaT­
hiji i 1791 godine austriski car i pruski kraLj53) objavili 'su takozvanu
»PHnicku deklaraciju« u kojoj su apelovall na eVTopske sile 'Cla »u savezu
sa potpisanim vladarima upotrijebe na:jefikasnija eredstva koja im stoje
naraspoloZenju kako bi pomogle francuskiom kralju da u slobodi uspo­
stavi temelje monarhisticke vladavine kOja ee mu, ikao kraLju, VTatiti
sva prava, a njegovom narodu donijeti blagostanje«.
Deklaracija je golJOvo u' potpunosti hila blef, ali francuski na'l'od nije
imao mogucnosti da to sazna, dok je znao za neprestane intrige izmedu
CaTa i hilj'ada plemica (ukljucivsi i braeu Luja XVI), koji su napUS'fili.
Francusku i sada se bavili kcmspirativnom kcmtrarevolucionarnom djelat­
U'OSCU. 'Zelja eVTopskih suverena da interveniSu rasla je sa sirenjtem
revoluci<m.arnih ideja medu Illjihovilm podanicima. U Engleslkoj su »Prava
Covjeka« odTomasa Pejna (Thomas Paine: Rights of Man) izazvala Caik:.
joS veeu senzaciju 'nego Berkova »RazmiSljanja« na kojia je Pejn
odgovorio.
Ipak bi bilo pogres:Q.o posmatrati rat koji je 1792' godine izbio
iskljucivo kao napadaj reakcionarnih snaga na revolucionarnu Francusku.
»Sloboda, jednakost i bratstvo« biJJa je vatrana. paroIs, poziv cijelom
svijetil, koji se lako l'lirio preko svih granica, i F,ranc:ooi su sebe smatrali
za pionire opsteg oslobodenjla. Ideja Tevolucioname borbe br:ro je osva­
jala teren ikako medu zircmdistima, partijom gornjih slojevaburroazije,
tako i medu jakobincima, koji su pretstavljali sitnu burZoaziju i zanatlije.
Obje ove partije bile ru vilje nego spremne da prihvate izazov Austrije­
i Prusije, a rat su ustvari objavili zirondisti, 'kojli su se nadall da ce time
ucvrstiti svoj polmaj u unutraSnjoj borbi protiv jakobinaca i prooiriti
RevolJuciju preko granica Francuske. U svakorrt slU'caju je rat, nema
sumnje, u to VTijeme bw neizbjezan. Njemu je prethodio manifest u kome
je francuSka vlada ()IbeCala pomoe svtim narodima koji se p()lbune protiv
svojih tlaCitelja. Kasnije je ovaj manifest bilo objaSnjavan tako kao da je'
njimebila ()Ibeeana pornoe »onim narodima koji, poSto svoju slobodu
izvojuju oorborn, budu trazili pornoe Republike«.
Poslfuj{:! poeetnilh neuspjeha neiskusne fTancuske armije upale su u
Belgiju, koja je bla spremna da ih doeeka pdbunom protiv austriske
vladavine, pobunom koja je bila priguSeil1a sarno nekoJJi.ko godina ranije.
Osvajanje Belgije i prekidengleslkih trgovaekih ugovora sa ovom zemljom
dovelo je reV'Olucicmarnu Francusku prvi put 'll diTektni :suk()lb sa Engle­
skom. Poeetkdm 1793 godine Engleska je stupila u rat, formirajuei sa
AustrijOm., Prusijom, Spanijom i PijemontDni takazvanu p.rvu koalic~ju. '
Radikalna i repubJikanska agitacija koja Be podigla u Eng,leskoj kao'
odraz F'rancuske revoluc1je ruzbijana je terorom i strogirn zaikonskim
protJivmjerama. Torijevska Tulja je, uz odobrenje gradskih vlasti, pljackala
i pallIa knee radikala i drugih idejnili protivnika u Benn.ingernu i drugim
.~ ~ld n a1.lSltIiski iFridrih Vilhelm II pruski (primjedba prevodioca)~
INDUSTRISKA REVOLUCIJA 221
mjestima. Medu po5tradaWn' nalazio se i naucnik J. PristIi (Joseph Pri­
estley). Vigovska partija se ubrzo raspaLa., veeina je priSla Pitu i reaJkciji,
dok je sarno Saka ljudi, pod voCstvom F'Qksa (Fox), i dalje istrajala u ct,
svojim zahtjevima za reformu. lako je bila malena, ova, grupa ima veliki
istoriski znaeaj jer pretstavija vezu izmedu vjgovaca iz osamnaesbog
stolj:eca, jezgro oko koga 'su se poslilje Vaterloa okupIjale nove SIl1age u
Liberalnu stranku.
Foks i njegovi \S1ljedbenici biJIi. su aristtikrati.; u QVornperiodu stvo­
rena je medutim i prva politiCka organizacija radniCke klf,lSe, Korespon~
den1sko drliStvo (»Corresponding Society«). Njegov zvallliCni program bio
je sarno opSte pravo glasa i godiSnji izbori za Parlamenat, ali su veCina
njegovih clanova bili repubJikanci Ii ucenici Pej~ Pe,in, koji Be borio na
streni Ameniikanaca u Ratu za nezavisnost i uCest:vovao u formulisanju'
:»Deklaracije nezaviSnosti« i ltDek:laraci.je 0, prayima Covjeka«, bio je
strastV.:eni horae za tada nove ideje prema kojima je politika stvar Cita-rog
naroda, ,a De 'S8!I:OO vIadajuee oIigarhije. Vladavioa je, santO OIllda podno­
§IEva a!ko je u stanju'da, ci.jelOIp narod'\l o'bezbijedi lt2ivot, sloOOdu i
moguenost napretka«, i svaka vladavina, treba ,da hude sru&ena, ako je
potrebno irevolucijom"ukolikn ne maZe da ovo postigne. Njepa logiena
i jama tumaeenja principa FranCUlSke TevoIucije naiSla su ria odziv medu,
mteligentn1m radnicima, iz ISjih je red-ova Korespondentsko druStvo dobi­
jalo svoje clanove.
Slabost ovog pokreta ~ je unj,egovom uskam karakteru. On je
bio ogranicen uglavnom na 'JAndon. i kvalitikovane radIrllke i zanatlije
koji su saCinjavali gomje, \S1lojeve radniCke klase, a uije Be proSino, na
industriske gradove Sjevera. Oni sti hili puni bijede i nezadovol~ a1i
seljaci kojima je oduzeta zemlja i upropaSceni domaCi radnici. koji su Be
u njima skupili joi! nisu bili sposobni da po1Ji.1JiBrl misle' i da se aktivno
bore. Njihovi protem poprimili su ob1ik oeajniCk:ih, nasilniekih i razbi~
jackih izgreda, i vlSe nego jedanp:ut vladajul:oj k:lasi je usPie10 dB. njihov
revoltusmjere protiv radi.ka1a,' kao naprlmjer u ManCesteru. i Boltonu.
" Te'k pred kraj, kada je PitOvim. represalijama pokret \Tee gOtovo bio
ugusen, poeelo je njegovo poVezivanje sa nov:im irid'ilStriskim proletari­
jatom, ali je ovaj kontakt l.lSp'OOtavljen prekasno da 'bi mogao brzo don!i.jeti
vidpe rez1.!ltate. , , " " "
Godine 1794 Pit je suspendovao Habeas co/Ws inasrnuo je na
mOIlle kako bi zabranio oddavanje javnih zborova; Su.spetl2jija Habeas
corpus-a trajaJa je osam godina. Vee prije toga' zabranjezta Su »Prava
covjeka« i Pe,inu je sarno bjekstvomu Fran.cusku uspjelo da se spase
sudenja. Tu i u Americi pro'Veo je ostatak Zivota. Korespondentsko dru~
stvo i ostale radikame org~cije proglaSene' su' za ilega1ne, a TomaS
Hardi (Thomas Hardy)" obubu:', wdeno 'mu je zbog izdaje zajedno sa
Horn TUkom (Home ToOk) i ostaliim v~ama' OI'ganizacije. Njihovo 0010­
bodenje od slirane 1m:td.onske porate, iako je bilo poraz za vladu, nije
sprijecilo dadje represaIije niil je spasio od uniStenja Korespcmdentsko
drustvo.
U sljedeCim gOdinama" iako :je, javno propagiranje radikalnih ideja
bUo 'oriemogu~o, ,Cesti strajkOVi i pobune zbog hljel?a, te pobune u
kojima Su uniStavane' ma!ine drZaJi sUvladu u stanjuvjeotog straha.
Vojska koja je ramje bila smjeftena po privatnim mcama i gostionicama
saida jezivjela u kasarnama, koje su kao'mreza prekrlIe cijelu zemIju
 222 ISTORIJA ENGLESKE
i koje su bile izgrad€ne tako da je kontakt izmedu. vojlSke i naroda bi~
otezan. 1ndustriski krajevi bili su tretirani gotovo kao okupirana zemllja
od strane Okupacione armije. Trupe su masovno kOr1Scene za suzbijanj.e
pobuma i nereda, ali je veoma cesto ustanovljeno da se u tom pogledu
na njih nije moguce osloruiti zbog njihovog simpatiziranja sa narodom~
na koji im joe naxedivano da lzvrse napa<!.
1z ovih razloga je u vrijeme kada su poeeli francuski ratovi stvoreno
jedno novo tijelo, milioija (yeomanry), konjanicke jedinice 'l'egrutovane
iz viSfh i ~ednjih klasa. Ova mi1i:cija, potpuno beSkorisna sa vojne taCke
gledlSta, bila je - a tako je i bila zamiS1tiena - klasna organizacija, cija
je glavna svrha bila uniStavanje »jakobinizma«. Ona je sa odusevlj€mjem
i neeuvenom brutalnoocu iSla za SVQjim ciljem, zbog cega je bila omrznuta
od cijelog naroda. . .
U Skotskoj se radikalizam raZVlijao joS brze, te su i rep'l'esalije doole
ranije i b11le mnogo stroZe. Drustvo prijatelja naroda (»The Society of
the Friends of the People«) okupilo. je u svoje rOOwe mnogo. clanova
iz srednje kIase a i Tadnika, i ka<! je decembra 1792 godine u EdJinburgu
o.rganizo.valo svoju skupstinu, 160 delegata pretstavljalo je osamdeset
uClanjenih druStava. Augusta 1793 jedan od njegovili wda, Tomas Mjur
(Thomas Muir), 'wOOen je pred namje!tenu pocotu i zloglasnog sudiju
Braksfilda (Braxfield) pod optuiboln da "je orgaa:tizovaopobum(. KaJkvQ
je bilo ovo sudenje moze se vidjebi: iz jedne· Braksfildove p'l'imjOObe·
upucene jednom porotn.ik:u: »Dodi i pomozi mam da objesimo jednog ad
tih nizbojrnika«. 1sto se moZeza:kljuC1ti i iz Pitovog objaSnjenja da hi
sudije hili »veliki mvci« a.ltt) svoju moe .De bi iskoristil!i »za kaZnjavanje
ta:jto drskih zloeinaca i uniSternje doktrina tako opasnih po drZavu«. Mjur­
je bio osuden na eetrnaest godina izgnanstva. Kasnije je na jednom'
americkom brodu pobjegao. iz zaliva Botanil'i4) i otiSao u Francusku da
pokuSa ubijediti. Direk:torij; da napravi invaziju na Skotsku.
Poslije veceg broja ovakvih sudenja pokret je bio prisiljen da -se sluZi
rnanje otvoreno bunto.vnickim fonnama djelovanja. Organizacija Ujedi-.
njeni Skoti (»United Scotsmen«), !koja je bila osnovana po uzoru na sliene.
arganizacije u 1rskoj, nije postigla masovnost i billa je raspuStena 1798
godine zajedno sa londonsldm Korespondentskim druStvom.
Antijakobinski bijes vlade d vladajuce k1.a.se bio je sve zeSci zbog
stalnih uspjeha francuske annije. Od sredine 1793 do sredine 1794 godine'
- tojest· do 'kontrarevolucionarnog prevrata 9 termidora - trajalo je
zaista heroj-sko ra2ldoblje Revolucije.PoSlije 9 termidora viast je preuzeo..
Direktorij u kome sit bili zasttipljeni svi najgori slbjevi burioozije, kao.
spSkulanti· zemljom, nepooteni vojni liferanti i obicni beskiemenjaci. 1pak.
je Revolucija ostavila za sobom mnogo. trajnih tekovina, prije svega
podjelu velikih feudalnih !imanja r ukidanje sViih ogranieenja koja su
stajala na putu razvitku trgovine i industrije. Bio. je otvoren put za
stvaranje Napoleono'VOg kodeksa, savrSenog zakonskog okvira za razViitak:.
burZoazije. RjeSenje agramog pitanja osiguralo je podrSku svakoj vladi
koja se usprotivi povratku Burborna i p1emstva.
Irski revoluci'OOlar Volf Toun (Wolfe Tone, 1763-1798) zabiljeZio.
je 1796 godine da »Repub1ika pootojii. u ~jama«. Revolucija jezaistat
. ") Botany Bay -zaliv na jugoistOCnoj obaIi AustraIije.
INDUSTRISKA REVOLUCIJA 223
stvorila armiju kojoj mje hilo. raYne u Evropi. Kao sto kapetan Lidel
Hart 55) kaz.e, ona je »inspirisala francuske gradanske armije koje su nedo­
statak precizne vojne obuke nadoknadile dilSciplinom, smdslom za tak1iku i
inicijativom. pojedinaca. J ednootavna, ali znacajna gliavna Ikarakteristika
ove nove taktike slOibodnog kretarnja jeste cinjenica da su Francuzi
inarsirali i borili se bdim tempom,od 120 koraka u minutu, dok su se
njihovi protivnici tvrdoglavo dciali klasicnog tempa od 70 koraka u
minuti«.
Dalj~, siromaStvo mlade Republike onemogucilo je da se armija
opremiuobicajenim velikim teretnim parkom i nespretnom teSkom opre-·
mom. Armije su bile priBiljene dase SIiabdijevaju u pdlITajinarna kro.z
koje su proJ:azile, da se kreeu stalno i brzo i dijele na manje samostalne
jedinice. Primjenom strateSkih metoda Iroje su odgo.varale trenutnoj situ-·
aciji, one su bile u stanju da ove BVoje slabosti pretvore u izvar snag.e.
Ustanovljeno je da liniska formacija, koju su primjellljivale sve·
evro.pske armije, suviSe zavisi od uvjeibanosti. vojni:ka i zaOO je napu-·
stena i zamijenjena kolonom. Primjenom iko.lone ·razviIa se i taktika
zaStitnih Odreda stri'j;elaca, koji sa se kreta1i isProo kolone i SV'Ojom.
va:trom derorganizovaU neprijateJlja. Artiljerija je takoder postavljena
isprec1 glavnin.e snaga i upotrebljavana u istu svrhu. Primijenjena protiv'
prisilno. regrutvane vojske evropskih despotija, ova se taktika pokazala.
nepobjedivom.
VojniCka geni\j'alnost Karnoa56) i Napoleona. Ieia.la je u tome. sto su
bili sposobni da taeno ocijene vrline i nedostatke vojnog instrumenta s
kojim su raspolagaIi Umjesto da pokuSavaju da francusku armiju silbm.
utjeraju u stare kalupe, oni su je bstavili da bude kakva jeste i da se'
sarna usavr§ava. Najveee Napolenove pobjede iZv~ane su zahvaljujuci
taktici brzih pakretaprije same bitke i Zestinli i odluenosti sa kojim je·
izveden glavni napad na paZldivo. odabrano vitalno. mjesto. Tek karla je
izgubi1~ svoj revolucionarni potstrek, francuska armija je 'izgubila svoju
elastienost i posta:lIa ovisna viSe od mase vojIlika nego dd mase kretarn:j;a.
Njeni metodi okamenil:i su se, isto tako 'kao i stare dogme koje su.
zamijenili. .
Francuska mornarica nije nikada dostigia visoki stepen, djelimicno.
zato. sto na brodu oouSevljenje ne maZe zainijeniti disciplinu i uvje-·
zbanst, a djeDmicno zato sto sq bretanjske i normandiskeribarske luke,
iz kojih j¢ stara mornarica regrutovala svoje najoolje mornare, os.tale·
reakoionarne i 'kl·eq-ikalne kroz cijeld period Revolucije. Od 1 juna 1794,
kada je engleski admiral Ricard Roo (Richard Howe) lzvojevao svoju
velik:u pomorsku pobjedu, Engleska je zadrZala prevlast na morn, kojoj
su se Frarncuzi rijetko suprotstavljaJi. Napoeetku rata Engleska je imala.
158 liniskih brodova prema 80 francuSkih. Goddne 1802imala ih je 202
prema 39, a posIlije Trafalgara 250. prema 19. U to su vrijeme ujedinjene·
mornarice Francuske, Spanij~ i Holandije ukupno. imal.e 92 liniska broda.
Slabost francuske momarice bila je sarna po sebi razlog sOO su u pm plan.
stavljene operacije na kopnu umjesto da 00 troSe ogromna sredstva na
uzaludne pkuSa~e da se situacija na morn izmijeni:.
••) Liddell Hart, savremeni engleski vojni istOr.icar (primjedba prevodioca) ..
. ..) Karno .(CarnQ't Lazare 1753-1833), tnmcuski polititar 1 generll!, pret­
slecinik Konventa, odUkovao se u odbrani. Anversa (primjedba prevod:iA:lca).
'224 ISTORIJA ENGLESKE
'5. NAP 0 LEO N SKI RAT 0 V I
Od formiranja Prve koalicije 1793 godine Engleska je zauzimala
prvo mjesto u raznim kombinacijama protiv Francuske. Druge evropske
.sile mijenjale su svoju orijentaciju ili se cas povlacile, a Cas pcmovo ula­
zile u rat, ali je Engleska, osimkratkog intervala nakon mirovnog ugo­
vora u Amijenu 1802 godine, iBtrajno ostajala u ratu sve do osvajanja
Pariza 1814 godirre. Glavni izvor njene snage bila je moderna, kapita­
listiCO:ca organizacija ekcmomije, koja je omogucila da se trgovjna i indu"':
.strija razvijaju cak i pod ratnim uslovima i da se velike sume novca po­
·dizu bez finansiskih. potresa.
Pitove ratne finansije bile BU uglavnom samo produZenje prakse
koja se sprovadila u 10ku osamnaes1og vijeka:. teSki i sve veei porezi na
,zivotne potrebe, veliki nacionalni dIUg kao i subvencije u v;is.ini ()(} ukupno
.50,000.000 funti evropskim silama koje su bile spremne da podignu vojsku
protiv Napoleona. Proracunato je da je radniku koji je zaratiivao 10 si­
linga nedjeljno polovina te sume oduzeta putem indirektnih poreza. Pri­
hod se stalno povecavao, od 18,900.000 funti u 1792 godini podigao se na
'71,900.000 u godini 1815, a u istim godinama .interes naclonalalog duga
.iznosio je 9,470.000 i 30,458.000 funti. Bilisu dizani zajmovi pod teskim
uslovima i dok je za vrijeme Pi1ovog upravljanja nacionalnom dugu do­
.dato 334,000.000 mnti, vlada je u driavnu kasu prlmila samo 200,000.000
funti. .
Pored redukcije stvarnih. nadnica radnickih. masa i podizanja cijena
·{)va ratna finarurlska politika imala je za posljedicu jacanje klase finan..;
:sijera i .rentijera i neeuveni porast slobode i obima bankarskog i kreditnog
poslovanja. Novi finansi:ski magnati koji su se podigli na taj nacin postali
su neizbj€ino tokom vremena veleposjednici i stubovi Torijevske stranke.
'Plemstvo se razmnoZilo; u 10ku sedamnaest godina Pit je stvorio devedeset
i pet engleskih i sedamdeset i sedam irskih. perova. »Staro visoko i niZe
plemstvo«, pisao je Kobet· 7) 1802 godine, »bilo je, uz nekoliko iznimaka,
izbaceno iz svih javnih funkcija ... Njihovo mjesto zauzeli S'll trgovci,
indnstrijalci, bankari, lihvad i liferanti ...« Godine1804 pisao je: »BliS'ki
cSljedbenici i licnosti oko gospodina Pita bili su uvijek eudna mjesavina
razuzdanosti i licemjerstva: lihvari su mu dolazili svakog jutra, a meto­
.disti poslije podne ...«
Ipak bogatstvo s kojim je Pit raspolagao nije moglo sprijeciti da se
njegove koalicije pred francuskim armijama ne raspadnu kao kuca od
Karata. Prva koalicija raspala se 1795 godine nakon osvajanja Flandrije
i Holarldije i kad je vojvoda od J ol'ka, mozda najnesposobniji general koji
je ikad koonandovao engleskom armijom, bio potucen ·kod Denkerka. Za­
padna Indija, koja je uvijek bila Zivotni centar interesa Sitija, apsorbirala
je veci dio britanskih suhozemnih snaga. Za vrijeme od tri godine tu je
'bez ikakvog rezultata izgubljeno 80.000 'l!judi. Ova ekspedicija bila je u
.skladu sa praksom kakva se sprovodila u proolosti, samo 5to dotada tako
-v·elika formacija nedovoljno opremljenih trupa nije bila upucena u kra­
jeve sa trapskom klimom. Osvajanje ltalije izbacilo je 1797 godine
Aust!iju iz rata.
••) Cobbett William (1763-1835), engleski pisac istorisko-politickih rasprava,
borae za pra.va radnika i seljaka. Vidi Glavu XII, ooje1jke 1 i 2 (primjedba
,prevodioca).
INDlJSTRISKA REVOLlJCIJA 225
Britanija je tako ostala izol!irana, isto kao sto je hila Francuska 1792
godine. Rat je tada vjerovatno mogao biti zavrSeD da nije bilo prve i
najsudbonosnije Napoleonove strategiske greske. Bila je to njegova 00­
luka da udari 'lla Britaniju preko Egipta i Istoka umj.esto preko Irske,
odluka koja ukazujena to 40 koje je mjere revolucionarni realizam ustupio
mjesto grandioznim imperijalistiCkiJ;n planovima. Pobjeda u to vrijeme,
. prije nego 810 sa Francuska republika definitivno pretvorila u vojni&u
diktaturu i prije nego sto ju je beskrajni rat prisilio da finansiski isko­
riscava okupirane zemlje, Cime je iigubila njihove simpatije, mogla je
izmijeniti citaV' buduci tok evropske storije.
IrBka je bila teSko pogooena Francuskom revolucijom, moZda. teze
nego bilo koja druga zemlja u Evropi. Pod vodstvom Volfa Touna organi­
zacijaUjedinjeni lrci postavila je program oslobooenja Irske i radikahiog
pejnovog republikanizma. Toun je u najmanju ruku imoo duboko razumi­
jevanje za odnos kl'asa prema nacionalnoj borbi Spravom nepovjerljjv
prema aristokratiji i 9rednjoj klasi poslije izdaje sa dobrovoljcitna, uputio
je apel lOn,ajvecoj i najviSe poStovanja vrijednoj' klasi zajednice, - lju-:­
dima bez imetk.a«. Vjedilljem. Irci ubrzo su p:reuzeIi voCstvo cijelog nacio­
nalnog pokreta 1uspjelo im je da na neko vrijeme prekinu neprijateljstv~
izmetiu katolika i protestanata ida· ih ujedlne u borbi protiv EngleSk:e
i njenih 68.v~a metiu irskim vladajuCirn klasama. .
Pripreme za ustanak su brzo napredovale, i 1796 god'me Toun je
otiSao u Francusku da nagovori DirektOrij da u Irsku poSalje ekspedicij-u
kOja bi u saradriji sa ustanicima protjeraIa Engleze. Tu se sukobio sa
planovima ooovajanju Istoka koji su se vee probudiU u NapoleonoVom
mozgu, i mada je korpus od 15;000 vojnika· pripremljen, planovi za inva­
ziju na IrS'ku nisuprimJlj.eni s odtiSevljenjem. Karl je-krajem godine flota
isploviia iz Bresta i krenUla ka obalama Munstera, lOSe vrijeme i taktiCke
greske sprijeCili su iskrcavanje uzalivu Ba.ntri.
Tako je j~ prilika hila propuStena, ali se druga pruZila· u IjetO
1797 godine. Ovog puta za bam ekspedicije izabrana je Holandija, a upravo
u to vrijeme citava 'britanska flota u Sjevemom Moru !bila je viSe od
mjesec dana paralizir~a N orskim ustankom. Zpog loSe organizacije ekspe­
dicija nije mogla isploviti, a u metiuvremenu Norski ristailakbio je Ukvi­
diran, 1i8) i tek tada: se za njega saznalo.. Oprezni holandski komandanti
odbili su da isplove, a smrcu HoSa (Houche), jedinog francu.skog generala
koji je mao ocijeniti stvami maCaj Irske, propale su we nade ~ 6e doCi
do efikasne vojne intervencije.
Irci su oCekivali pomoe pune dvije godine, a tada je, kad je. vee bilo
jasno da pomoe neee doei, politika engleskih vlasti prisilila selfake da
podifu oeajnicke bune. Sam je Sel' Ralf Aberkrombi (Sir Ralph Aber­
crombie), engleski komandant u Irskoj, izjavio da su u Irskoj :.vrseni
takvi zloeini i takve okrutnosti kakve su u stanju da v:r§e sarno Kozaci i
Kalmici ... « Marta 1798 Englezi.nia. je uSpjeIo da pomoCu izdajstva uhvate
jedan. dio votia. Cijela Irska proglaSena je za ustani&i teritorij i uvedeni
. OS) NOTe Mutiny - Norski. ustanak bio je nastavakuspjeSne pcbune !rod
Spitheda koja je izbila neMo nm:ije :Iste godine. Nijedan 00 ovih ustanaka niJe !rio
j!isto .politiCki vee su oba 2zbila zbog nisklh ine!'edovnih plata, .~ hrane i bru­
talnih· PQStupaka u'momarlci. Al:i mnogI momari Irci s:iguItJO su raOlriaIi na to
da ce ustanak pomoei stvan njihove dOmovine (primjedha pisca).
15 - IstorlJa Engleske
 226 ISTORIJA ENGLESKE INDUSTRISKA REVOLUCIJA 227
iSU vojni zakoni. Ujedinjeni Irci stajali su pred alternativom iii da podignu bO'denih« teritorija. Sto je rat duze trajao, vi..1ie je teritorija moralo biti
opsti ustanak bez pomoci Francuza ill da budu pojedinacno unis1Jeni. Ko­ »osIO'bodeno« i eksploa~ano. Na ovaj nacin doolO' je do kontradikcije iz
namO' je 22 maj odredenkao datum poeetka usta:nka, ali je ponovno hapse­ koje nije bilo izlaza. Zivjeti na racun oslobodene zemlje i pretvoriti je
nje voda, ulcljucivsi tu i lorda Edvarda Ficd.Zeralda, unijelo zabunu u re­ u izvor vojne snage pretpos.tavljalo je uvijek politiCku slabost.
dove ustanika. Strah od terO'ra i izvjesni klasni interesi PO'kolebali su mnoge Rezultat je bio da su sve klase, koje su radosno doeekale Francuze
zavjerenike iz redova viSe i srerlnje klase, takO' da je, karl je dO' ustanka i koje su zahvaljujuci njima doole dO' politicke zrelosti, postepoeno poeele
doSlO', ovaj tmao pretemo seljacki karakter. da se od njih otuduj'U. Poznato je da je Betoven SVO'ju Herojsku simfoniju
Na jugU su ozbiljniji ustanci Pocfignuti samo u Veiksfordu i ViklO'U htio posvetiti Napoleonu i da se kasnije predomiSlio. Razbivsi Ijusku feu­
(Wexford,WicklO'w). Na sjeveru se, pod protestantskim voestvO'm, podigao dalizma i Cudni :zimski san koji je u osamnaestom stoljeCu vlaqao u Evropi
narod Antrima i Dauna (Down). I u jednom i u drugom slucaju ustanici
. su u prvim danima postigli izvjesne uspJehe, ali je ustanak PO'd ovakvim
okolnostima biO' beznarlan. Ustanak je poslije zestokeborbe bio ugusen
sa takvom okrutnoscu da je citava zeml~a hila zastraSena, i kada se u
augustu jedna manja francuska jedinica iskrcala, naSla je da je ustanak
ugu.sen, i nije moglada mu prnZi nbkakvu pomoe, bila je opkoljena i
prinudena na predaju. Uskoro zatim u jednom pomorskom okrsaju za­
rO'bljen je i Toun, koji je kasnije u zatvoru izvrsiO' samoubjstvo. Godine
1803 uguSen je i drugi ustanak, koji je pokrenuo Robert Emet (Robert
Emmet). .
JoS dok Je trajao ustanak u Irskoj, Napoleon se iskrcao u Egiptu. '1
UniStenje njegove flote ~ bicikodNila (augusta 1798 godine) otsjeklo je.
njegove trupe od Francuske i ostavilo ih u situaciji iz koje- ih nikakva
pobjerla nije mogla iZvuci. PoSto mu sena taj nacin Napoleon skloniO' sa
putll, Pit je bio u stanju da oformi Drugu koaliciju, sa Rusijom i Austri­
jom...RuSka armija ~tjerala ·je Francuze iz Sjeverne ltalije, a burbonskom
napuljskom kralju uspjelo je da uz PO'moe Nelsonove £lote izvede u Juznoj
ltaliji kontrareV'Oluciju. Napoleonu je ujesen uspjelo da se prebaci u
F'ranc'llBku, prepustivSi Svoje vojruke njihovoj sudbini. Driavnim udarom
18 brimera (9 novembra) zbacio je Direktorij i sam se postavio za prvog
konzu};a. Njegova kasnija odluka da se proglasi za Imperatora bila je
ustvari sarno promjena titule. Rat je time definitivno usaO' u drugu fazu.
U poeetku francuske armijoe .su u zem1jama koje su osvojile. bile do­
9@
.~ ~
cekane kao oslobodioci od strane srednjih i nizih klasa. One su Italiji, .~. 6P<
Svajcarskoj, Holandiji i Rajnskoj oblasti donijele burroasku revoluciju.
<:::i
~ ~~
U nO'voj Marksovoj biografiji QPisana je tipi-cna reakcija u Trijeru: »Sta­

-()·
novnici T·rijera doeekali su Francuze sa oduse·vljenjem. Revolucija je ::t:
oslobodila seljake feudalnih na~eta, burzoaziji j'e dala adrninistrativni i tJ
.l~onodavni aparat koji joj je biO' potrebn da bi mogla napredovati, 0510­
bodila inteligenciju od tutorstva·popova.StanO'vnlci Trijera igrali su oko
,stabla slobode' isto kao i stanavnici Majnca. OsnO'vali su svoj Jakobinski
klub. Tridesetih godina mnO'gi ugledni gradani sa ponOLSom su gledali na
svoju jakobinsku proslost«.
r
~
~~'8
~ ~
y"-.l i-:: 0
~~ \r~.~
t:

~~
Dobar dio .onoga sto je u tim godinamaucinjeno ostalO' je kaO' trajna
tekovina, ali naJ;'Qdi pkupiranih zemaljauskoro sU· uvidjeli da im je tre­
balo; u na:~manju ruku, omoguciti da izvrse i jednu sekundarnu revoluciju,
jer su niihovi interesi uvijek astali podredeni interesimaFrancuske. -Svoje
oslobodenje platili-sU: Visokim porezima i regrutacijom svojih sinova, koji
su popunjavali praznine u redovima francuske annije. Ucvr~cenje Napo­
leonovog reZUna zahtijevalo je, ill je bar takO' izgledalo, neprestano rato­
r)
varije, a· rat se mogao voditi samo sistematskom eksploatacijom »0010­
{-:~'--
15*
228 ISTORIJA ENGLESKE
Francuzi su stvorili bUrZoaski nacionalizam koji se neizbjezno morao okre­
nuti prO'tiv svojih stvaraoca.
Ipak su pred NapoleonO'm 1799 godinJe stajale joo mnoge godine po­
bjeda, a O'bracun s njim biO' je odgoden zbog nesposobnosti monarhija,
prekO' kO'jih je nO'vi naciooalizaro, iakO' bez mnogO' vO'lje, biO' prisiljenda
nade svoj izraz. Kratkom i sjajnom akcijom Napoleon je POlIlOVO' osvojio
ltaliju i Drnga koalicija je bila ,razbijena lkod Marenga u posljednjiro
danima gO'dine 1800. SamO' Engleska O'stala je u ratu sa FTancuskom, i
Napoleon je, slobodan od vecih vojnih opocacija na kopnu, proveo nekO'­
likO' sljedecih godina u pripremanju SVO'g Kodeksa i stvaranju modernog
1 efikasnO'g upravnog aparata. Od 1802 dO' 1803 godine neprijateljstva su
bila prekinuta mirO'vnim ugO'vorom PO'tpisanim u Amijenu, koji su Bve
zemlje ucesnice shvatile saroO' kaO' primirje. Francuska je ugovO'rO'm dO'bila
kO'ntrolu nad HO'landijom isvim teritorijama zapadnO' od Rajne.
Kad je rat zavrsen, Napoleon je imaO' dva saveznika, Holandiju i
Spaniju. Francuska armija koncentrisana je u BulOnj i pdpreroala se za
desant na obale Engleske, koji je NapO'leon namjeravao izvrSiti akob'\lde
mO'guce kO'ncentrisati francusku i holandslku flO'tu da zaStiti prelaz. K(}J1ko
je O'vaj plan bio zarni$ljen ozbilJjno., nije se nikada moglo sa sigurnosCu
utvrditi. IT martu 1805 godine f,lota usidrena u Tulonu probila se krO'z
blO'kadu i O'tplovila za' Zapadnu Indiju..Nelsonova 'flO'ta krenula je u
PO'tjeru. FlO'ta uSidrena u Brestu pije mO'gla da se probije i tulonska flota
mO'rala se vratiti u Kadiz da Be spojl sa Spa'llSkom flotom. U oktobru su
obje flote bile 'unis£ene kod Trafaagara. ' Velingtona koncentriSu ViSeod petine svojih snaga 1~r je ostatak bio vje­
Plan 0 invazijina Englesku biO"je medutin napuSten joo prije bitke
kod Trafalgara. Pit je, obe<!avajuciogromnu novcanu pomoe, uspiO' da
nagO'vO'ri Austriju i Rusiju da Be prikljuce Trecoj koaliciji, i francuska
axmija je krenula prekO' Evrope da se sukobi sa 'novim neprijateljem.
Tvrdnja da je Trafalgar spasao Englesku od mvazije obiena je prica;
njegO'v rezultat je biO' da je engleska premO'c na mO'rn ostala van svake
kookurencije sve dO' kra:ja rata.
Dan prije bitke kod Trafalgara NapoleO'n je PO'tukao austrisku
vojsku kod Ulma na Dunavu. Ubrzo nakon toga uSaO' je u Bee i 2 decembra
pobijediO' Ruse i Austrijance kod Austerlica., Pit je umro u januarn 1806­
ostaviv§i svoje sable Kastlriga (CastlJreagh), Sidmauta (SidmO'uth), EI­
dO'na i Persivela (Parceval) da vladaju zemljom. 59) U oktobru 'je pruski
kralj, koji je biO' odbio da pristupi Trecojkoaliciji - 8to je prilicno ka­
rakteristiooo - kad je njegova inteTvencija mogla da bude od kO'risti,
bio budenjem naciO'na:l'llih osjecaja u Njemaekoj natjeran u rat i teSko
poraren kod Jene. Sest godina ni Austrija ni PruSija nisu se mogle brojati
u evropske sile, a poslije novog PO'raza kO'd Fridlanda (1807 godine) car
Rusije sklopio je mir. Napoleon je tada vladaO' carstvom Koje je O'buhva­
talo ltaliju, Dalmadju, sve zemJje zap~dno od Rajne sa Holandijom i
veliki dio Sjeverne Njemaeke od l\..einado Llbeka. Spanija, Napulj, PO'ljska
i ostatak. Centralne i Jume. Njemacke bile su njegO'va vazalne drzave.
Napoleon<ovu -moe kOllaenO' su sllomile Rusija i Spanija, dvi:je naj­
tidaljenije i najn~tazvijenije od svih evropskih sila. Nijedna O'd ovih
"') Da se dobije prava slika ove gospode, potrebno je pro1':itati SeIijevu
»Masku anathije« (Shelley: »The Mask of Anarchy«), pjesmu koju je inspirisaOo
poko~j k'Jd Peterloa (primjedba plsca).
INDUSTRISKA REVOLUCIJA 229
zemalja nije imala jaku srednjuklas\l k(}ja bi Fran~ olakSala pobjedu
k.!lo 8to je to bila u drugim zemljama. Jednovrijeme car Aleksandar i
Napoleondijelilisu vlast nad Evropom, ali Napoleon nije bio v()ljan da
smatra Aleksandra za ravnog sebi, a ovaj, s druge strane, nije zelio dil
bude padreden. Karl mu niSta drugo nije uspjelo, Napoleon je pokuSao da
,udari na Englesku, na'taj nacin stO' je zabranio uvoz njene rO'be u Evropu.
_Engleska je odgovorila bl!okadorn, a poSto ni zabrana ni blok3x:1a nisu imale
zeljenog efekta, nastalo je napeto stanje, koje je prOuzrokovalo raspad
alija:ilse Francuske i RUSije i ostalih sjevemoevropskih zemalja.
Prije negO' ato se ovo dogodilo, Portugal je, koje je vee eitavo stoljeee
bio pod kontrolom engleske vlade, odbiO' da prizna Napeleonov »Kontinen­
taIni sistem«. Zbog toga je u Portugal :upucena jedna francuslka armija sa
ciljem da Be sprijeci trgovina sa Britamjom., U isto vrijeme Napoleon je
:poklliiaO' da svoju indii'ektnu kcmtrolu nad Sp~jolIi zamijeni direktnom
:time sto je svoga bratayostavio za spanskog kralja. Ovaj njegov pokuSaj
izazvaO' je, opSti otpor. Spanci SU dokazali da su Iiajgori regularni vojnlci,
ali najbO'lji gerilci u Evropi; Spanske armije bile su poraiene'g<lje god bi
::Ie pojavUe, ali narodni o4>Or se nastavljaO' i prisilja~oNapo1eona: da u
,Spaniju koncentriSe sve viSe i viSe vojnils:a. .
Godine 1808 poslat je Ser Artur Velesli (Sir Arth'Ur· Wellesley),
kasnije vojvoda ad Velingtona, sa malOOl armijom da brani Portu:galiju i
'da p~ogne i ohrabri ustanak u Spaniji. Francuzi sutada:ria Pirinejskom
:PO'luostrvu inla!li ako 300.000 vojuika, ali im je rijeUto uspijevalo da protiv
citO' angarovan u malim operacijama' strom' cije1e zemlje. 8vaki pokuSaj
've6e koncentracije snaga ostavljao je velike prostore nezaStieene od akcija
.gerilaca, takO' da su Francuzi bili bespomoeni pred ovCm 'kombinacijom
regularnog i geri1skbg rata. Pojedinosti iZ ove kampanje, koja je trajala
:!est godina, napredovauja, otstupanjl'/. i bitke, relativno nlsU takO' vaZlle.
Kad je 1811 godine NapO'leon PO'vukao jedan dio ovih snaga za svoj pohod
'1' na Rusiju, Velington je mogao da prede u ofan:zivu, i Francuzi su, korak
pO' korak, bili izbaeeni iz Spanije., ' • ,
NapO'leon je za BVOj napad na Rusiju sakupio 1811 godine anniju od
gO'tovo p()la miliona vojnika - Poljaka, ltalijana, Nijeroaca i Francuza.
PO'hoa ove velike armije na Moskvu i njeno tragieno povlailenje ,ponovo
su upalili Evropu. Njemaeka se podigla protiv pobijedenog CaTa i konaeno
su se Francuzima suprotstaVili. naoru.zani 'Ilarodi a ne sarno kraljevske
sillom regrutovane armije. IakO' je btzo sakupiO' novuarmiju, gotoVO' isto
tako veliku kao sto je bila ona koju je izgubip, Napoleon je odlueno po­
tucenkod Lajpciga u oktobrn 1813 godine. I pored tOga on je odbiO' ponudu
za mtr, koji bi Francuskoj ostaviO' sve pokrajine zapadno od Rajne. U
aprilu1814 godine saveznici su usli u Parlz, Burbani su vraceni na pri­
jesto, a Napoleon je prognan na Elbu.
~-. 'Engleska, Austrija, Rusija i Prusija sastale au se na BeCkom kon.­
, gresu da Be medusobno bore za plijen poslije pobjede. Njihove mahinacije
prekinuQ je nagli povratak NapO'leona u Francusku 1815 godine i 8to­
dnevna 'kampanja, koja se zavrsila njegovipl porazom tod Vaterloa.
.alavne crte sporazuma, utvrdenog na BeCkom kongresu bile su re­
BtaU'raCija despotizroa i trijumf onoga sto se zva10 »princip legitimnostic.
Na ovaj princip zaboravljano je sarno O'nda kada je on. bio u suprobnosti
r
 230 ISTORIJA ENGLESKE
sa in1Jelreshna velikih sUa Austrije, Rusije i Prusije. Tako su Poljska,
Saksonija, Venecija i ostale male drzave bile progutane Hi podljeljene
izmedu svojih velikih susjeda..
Revolucija je bila smatrana isto tako za neprijatelja kao i Francuska,
i'pobjeda reakcije bila je potvrdena Svetom alijansom, u kojoj su se
Austrija, Rusija i Prusija sloZlle da ce se uzajamno pomagati u borbi pro­
tivstrahota buntovne demokratije. Sveta alijansa iskoriScena je za podu­
zimanje medunaxodne akcije protiv ustanika u ltaliji, NjemaCkoj i drugim
zemljama. Medutim ni Meternih ni Ah~ksandar nisu mogli vratiti Evropu
u njenu nekadasnju obamrlost ni'll uciniti vise nego na kratko vrijeme
odgoditi proces koji je Revolucija postavila na nOgle, i Sveta aliJansa nije
prezivjela njeno uskrsnuce 1830 godine .
• U Francuskoj restauracija Burbona nije znacila restauraciju aristo­
kratskih privilegija u selima niti ukidanje Napoleonovog Kodeksa. U Nje­
maOkoj su, iako je Prusija proSirila svoju vlast i na Rajnsku oblast, mnoge
socijalne promjene koje je donijelJa francuska okupacija ostale i dalje na
snazi. Veliki broj nekada samostalnih njemaCkih drzavica ujedinjen je u
Njemacku Konfedetaciju, u kojoj Su ucestvovale i Austrija i Prusija i koja
je neizbjeZrio postala arena njiliovih medusobnih borbi za pI'evlast u Sred­
nj9jEvropi. ' sa kojim je burzoazija pozdravila 1815 godine mir imao je joo manje
Engleska je U ovoj pljacci dobila svoj dio uglavnom van Evrope.
Polorleni S1.1, morlda nesvjesno, temelji za ogromnoproSirenje Imperije
okupacrjom, brojnih strateSki vaZnih tacaka ikao sto su bile Malta, Mau­
ricius, Cejllon, Helgoland i Rt Dobre Nade, koji je tada bio nastanjen sarno
od nekoliko holandskih seljaka i imao vrijednostsamo kao mjesto za
snabdijevanje vodom brodova koji su plovili za Indiju" Engleska bUrZoozija
iZaSla je iz rata spremna da komoliduj'e svjetski monopol trgovine pro­
izvodima njenili fabrika i da otpoene period dotada nevidenog napreflka.
, Ipak je prvi rezultat mira bila teSka politicka i ekonomska kriza.
.... "'.
• ~l
GUAVA XII
:;1:;
TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZMA
i: "ENG L E S K A P 0 S L I J E V ATE R LOA
Usred opsteg veselja kojim je doeekan' mirewni ugovor potpisan u
Amijenu Kobet je napisao: ,
»Rijeci mir i bogatstvo zvuce veoma lijepo u kakvoj pjesmi i J.!ijepo
izgl€daju na transparentu na prozoru nekog idiota. Ali stvari koje ove
dvije harmoriicne rijeei pretstavljaju ne idu uvijek zajedno«. Optimizam
osnova. Industrijalci su zanriSljali da ce svrsetak rata odjednom otvoriti
siroko tdiste za, njihovu robu i s.tvarali su odgovarajuce velike zalihe.
Umjesto toga doolo je do momentalnog pada patraznje robe.
Iako je Napol€onovim Ber1!inskim dekretima evropsko trZiSte bilo
uglavnom zatvoreno, a isto tako i americko zbog rata koji je izbio kada su
Englezi poeeli da pretresaju i plijene neutl'alne brodove koji su plOlVili
za Evropu, ogromne ratne isporuke, ikompenzewale su ove gubitke. Ove
narudzbe naglo su prestale poslije V~1Je<rloa, dok je Evropa bila joS sume
uznemiTena i siromaSna da bi mogl'B. apporbovati veee kolicine engleske
robe. Rat je ustvari otvorio jedno vaZno novo trziSte jer je otcijepio Spa~
niju od JuZne Amerike, cime su njene kolonije postale gotovo nezavisne,
ali je ovo dovelo sarno do ludih spekulaeija i poplave tciista svim vrstama
robe za koje cesto nije ni postojala potramja. Postojala je joS i Zapadna
Indija i Daleki istok, ali ova trliSta mogla su absotbovati sarno ograndcenu
kolicinu specijalne robe.
RezwJtat toga bio je da su 1815 godine izvoo Ii UVoo opali, dasu cijene
robe naveliko naglo pale (cijene namalo neSto manje) i da se pojavila
masovna nezaposlenost. TeSka industrija, mlroeito ona koja je radila za
ratne potrebe, pretrpjela jOe najteZi udarac. Cijene zeljezapala je sa 20
fun1Ji na 8 funti po toni. U SrepSajI'u prestale BU da rade dvadeset i cetiri.
od tridese't peei, i hiljade radnika iz ze1j-ezara i rudnika ostalo je bez pos1a.
Krizu su pojatale i produZile i druge okolnosti. Tri stotiale hiljada
demobilisanih vojnika i mornara bilo je prisiljeno da se natjeee na vee
prepunom frliStu radne snage. Nadnice su pale, ali cijene su umjetno
odrZavane na visokom nivou politilrom infladje, koju je poeeo da sprovodi
Pit joS 1797 godine kada je dopumio Engleskoj banci da stampa papirni
novae beoz odgovaxajuce zla1me podloge. Zbog ogromnog naoionalnog duga
zadrZanisu visoki porezi. Godine 1820 ukupni drZavni prihodi iznosili su
53,000.000 fmti od cega je naoionalni dug progutao 30,000.000 funti. New
 232 ISTORIJA ENGLESKE
I
razumni zajmovi pomoeu kojih je finansiranrat ostavili su nepo.trebno.
veliJki teret buducim generacijama. Iako. inflacija i veliki porezi nisu bili
stvarni uzroci krize, kao sto su Kobet i nmogi radikali mislili, oni su
znatno poveeali bijedu koju je kriza stvoriJIa i kocili su brzo oporavljanje
industrije.
Raddkal Samjuel Bamford o.vako. opisuje naglo izbijanje klasnih
sukoba koji su karakterirsticni za <Ml. posljeratnu krizu:
»..• nliz nemiira otpocel'O j~ sprovodenjem Zak'Ol1a 0 Zitu (Co~ Bill)
donesenom 1815 godine i nastavilo .ge, sa kracim prekidima, do. kraja
1816 godine. U Londonu i Vestminsteru izbili su neredi i trajali nekolliko
dana, SVl8 dok se diskurovalo 0 Zakonu; u Bridportu neredi su izbili :obog
visokih oijena hljeba; u Bajdfordu izbili Su slicni neredi da bIi se spri­
jeCio izvoz Zita; u Beri St; Edmandsu nezaposlend su pokusali da uniSte
masine; u Eliju neredi se nisu mogi}a uguSi1Ji bez krvi; u Njuikastlu podigl:i.
su se rudari i drugi radnici; u Glazgovu prolivena je krv zbo.g narodnih
kuhinja; u Prestonu su ·se pobUlIlili tkaei; u Notingemu luditi, ko.ji su
uIlis1lili 30 razboja; u Mertir Tidvilu izbili su neredi zbog smanjdvanja
nadnica; u BeTmmgemu zbog nezaposlenosbi.; u Volsal'U pobunila se siro­
tinja, a 7decembra 1616 godine i u Dandiju, gdje je zbog visokih cijena
namirnica opljackano. viseod 100 ducana ...«
/~'" Ovakovi neredi niisu samIi posebi bili niSta no.Vo.. Vee smo. govo.rili
0. pobunama zbog hljeba 1795 godine. GOdine 1812 Bajron je u, svom
sjajno.m govoi-u pro.tiv pr!i:j~ooga da se uniStavanje ma.sina kaZnjava
&mrcu ismijao Po.kusaje vojske da uguSi luditski pokret u Notingemu:
»Ka!kvi madevi i pro.tumarsevi! Od Notingema do BulV1ela, od Bul­
vela do Banfo.rda, od Banio.rda do Mansfilda! I kada odredi k1OInaeno stignu
na odredeno mjesto u »punoj paradli«, poooou i sa pobjedniekim izgledom
»slavnih ratnika«, ustanovi se da su stigli baS na vrijeme da bud'll, svjedoci
poCinjene pakosti i da ISU krivci ll1estali. Ostaje 1m samo da kao spolia
optima pokupe komade polomlj!enih razboja i da se vrate u svoje kasarne,
praeeni potsmijehorn starih zena i drelrom djece ...«
Luditski nerniri izbijali su najeesce u Notingemskoj obl'asti, gdje je
uvodenje masina za pletenje carapa u ovu Po.ludomacu industriju snizilOo
cijene' do te mjere 'da su radnici kojli su 5e bavili rucnim pletenjem
ustanovili da od toga vise ne mogu da zive. Do razhijanja maSina dolazilo
je i u Vest Rajdingu i u drugim mjteStima. Strajkovi, od kojiib su mnogi
vodeni sa nevidenim Oogorcenjem, bili su o"biena pojava i prije i posl:iJjle
donosenja Zakona (j udruzenjima 1799 i 1800 godine. 60)
Nemiri koH su uslijedili poalije Vaterloa Tazltkovali su se od ranijfu
svojim ..sVjesnim politiekim karakterom. Pod uticajem okrutnih klasnih
:zakqnci i posli:jle odbijanja bezbrojnih peticija kojima 'su traZiIi pristojne
nadnice i bolje uslove zivota, radnicd sU pootaIi svjesni da je drzavni
apara~ u rukamanjihovih ugnjetaea. Borba za parlamentarnu reformu
·ako koje se usredOoooeila agitaoija ovih goilina nije prema tome bila tOoliko
borba za ne}map,straiktnu demokratiju kdHko pokusaj masa da osvoje
kontrolu nad Parlamentom i da ga preinaee tako da on sIuZi njihovim
interesima. Zakon 0 Zirt;u, koji, tile 1815 donesen od strane zeroljoposjed­
00) Vidi Glavu XIV, odjeljak 1 (primjOOba pisca).
.,
TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZMA 233
1
ij
nika da bi se cijene odriale na v:iSokom nivou, dok S\l nadndce svuda
padale, poota'O je joS jedan cilj ove politi&'e, agitaci~e.61)
PoC~tkom '1617 godine vIada je »o1krila« postojanje iidajnlicke kon­
spirativne djelatnosti protiv 1ronstJitucijle i vlasniStva. Habeas corpus je
ponovo suspendovan i zumOo je donesena nOova odluka, takozvani »Zakon
00 zapuSivanju usta« (»Gagging Bib:), kojim je ograniceno pravo OOrZa­
vanja javnih zborova, naredeno raspuStanje radik.als'k!ih klubova i opstin­
skim vlastima dato pravo da zabranjuju objavljivanJjle i prodaju radiikalne
i sl()lbodnom1slilacke stampe. ,
, U nia.rtu je orgamzOovanprvi »pohod gladic od Maneestera do Loo­ j
do.na sa peticilorn protiv suspendovanja Habeas corpUs-i1. Pohod je biOo
zabrarijen, imnogi od pet do sest hiljada Ijudi kojm su zeljeli da u njemu
ucestvuju bidi su sprijeeeni da napuste Mancester. Ostatalk je napadnut ·1
i savladan kod Stokporta i sarno iiac:i IjudY. uspjelo je da se probije do
ASbourna u' DerbiSajru. Vlada je' slobodno upotrebljavala 5ve moguce
, metode pritiBka, od wjniCke mterVenmje' do upotrebljavanja' provoka­
tora,62) da podjari 'joB nectcw-ele zavjei'e inerede i upotrijebi iih kap povod
za daljl'! potlStravanje mjera·. Na momente jeizgled,aJo da su 0V1e mjere
prilicno USlpjesne jer ih je pon:iKJg!l'O i privremeno oZi'vljavanje trgovine
1818 godme., '
OZivljavarije trgovine Splasnu1D je' vee 1819 godine, i u sjevernim
pdkrajlinama i Midlendsu poeelo je odrZavanje wli:kih mitmga na kojima
je traZen.a reforIna Parlamenta i opozivanje. Zakona 0 titu. Jedan od ovih
mitinga adrian je na Petrow Polju (St. Peters Field) kod: Mancestera
16 augusta, gdje se okupilo Oiko 80.000 ljudi da euje JIogowmika« Hanta
(Hunt), veoma poznatpg ra~ala. !{.ad je '~f poeeo dagovori, bio je
uhapsen, a husari su irlvrSili jutiS na gomi.l,u nafoda, ildarajuCi slijepo
:sa:blj.am.a na sve strane. Za neko1,iko IilIData bilo je' ubijeno jedaliaest
Ijudi, a ranjeno oko cetiri stotine, medu njima viSe od stotinu zena.
:Brutalnost ovog napada na nezastiCeni narod i bezduSnost sa kojom ga
je vlada opravdava:la dokazale su pt>trebu, refonne jasni1e nego ikada
svima radnirilljud.ima, a istovremeno tibijedile i IllJi()ge iZ stednje klase
<da je refornia jedina alternativa politike represaliljla koja bi neizbjeZno
dovela do gradanskog rata. Od tog' vremenaparl~entarna Morma
odjednom je postala »politovana« i pojavila se ponovo i uprogramu vigo­
vaca, koji 5U od nje joS 1793 godine·bill odustali.'
Ali nepooredni rezultat po!kolja kod Peterloa bllo jepooiitrenje repre­
salija. Rant, Bamford i osta1i~lli suJlhapsenH hareni u tamnicu.. Kobet
jle bio prisiljen da traZi privren:ileino utoCdSte~ u A:merici. U novembru je
kroz upla.seni Parlamenat p~o JIoSest zakona«. Ovi zakoni ,davali
su opStinskiro vlastima pravo da, zabranjuju sastapke ·na !kojima je oku­
pljeno viSe od pedeset lica i,da pretresaju pmaine kuce ako pastoji sum­
llja da seu njima krije oru.zje.. Zajb:;~j~e su sVt!vrste lIl:a.tSeva ipovorki
sa muzikom i zastavama. Izdavaa JIobogQhWnih i buntovriickiDl: kleveta«
lnogli su biti osudeni na tanurlcu i' progonstvo i prop~ ~Ie takSana
svaki primjerak novina i ,br'OSIJ,ra, u iznosti 004 peD.8i:l. Sma ove Uakse
U) Vidi GlaV1i xm, odjelJak lL;
0') JOOan od njih, Oliver Spljun (Oliver the Spy), postao je po svojim
.nedjel:ima upravo legendarna lifnolst '(primjedba pisca):
 234 ISTORIJA ENGLESKE
bila je da novine kao Kobetov Political Register i Black Dwarf postanu 2. RAT U SELfMA
preskupe za Siroke narodne mase.
Ovi Sest zakona doprinijelo je da legalna agitacija za parlamentarnu
reformu postane jooteza i da ponovo dobije konspirativni karakteT. U
iza nje. Po~ toga i u samoj zemlji on je pretstavljao jedinu klasu koj'a
_februaru 1820 godine jedan policiski Spijun izdao je zavjeru 63 ) koja Ijle
je poslije zavrSetka rata bila siromamiljla n~ prije njegovog izbijanja.
_imala za cUj ubistvo clanova Kabineta d njene vode '5U pohvatane i.
- Ovo Se na..i:OOito odnosilo na poljoprivredne radnike, i bilo bi ,tesko reeL
pogubljene. 1 aprila u Glazgovu i okolini otpoCeo je generalni politi.cki
da Ii 'su viSe patilli zbog visokih cijena u ratnom periodu iIi Zlbog niskih
straj:k, u kome je ucestvovaIo sezdeset hiljada radnJika, i svuda se oeeki­
cijena kojl8 su doSle pooJiije njega.
valo da ce pOSllitie njega doei do oruianog ustanka. Znak za takav ustanalk
) Od 1793 do 1815 godine bio je uzoran i zasijan zitom svaki,lromadic­
nije nlkada dat i jedina njegova manifestacijabio je okrsaj izmedu 10
zemlje; rna koli!ko zemlja bila si:rorn.aSna i nepodesn.a, uvtjek je"postojala
konjanickog puka i nekolIicine tkaca koje su vladini agenti namamili u
moguenost da se pro:fli.tira jer su se cijene podigle na preko 100 silinga pi)
klopku. Za uspjeSni ustanak nisu u to vrijeme postojali ni uslovi ni
-kvarteru. Jedn.a od posljedica toga bila je da se poljoprivreda opasno
potrebno rukovodstvo. - sj;>ecijalizi,raila, i kad je doSla kriza, seljaci na siromaSriO'j zemlji izguhili
Poslije Sest zalrona nastalo ~e ustvari privI'le!ll1eno popuStanje radi­
kalskeag:itacije. Za ovo $u vjerovatno manje odgovorni ooi sami nego
oiivljavanje industrije koje je otpoCelo 1820 godine j; trajalo sve do burne
1826 godine. Ovo oZivljavanjebilo 1j1e neizbje.zno cim jedndm -nes:tanu
direktne posljedioo ratova jer je u to vrijeine engleSka:kidustrija" stvarno
drZala svjet,ski monopol. U tome je· OBndvna razlika izmedu krize poslije
lU5 godine i one poslije Prvog svjetslkog rata, sa kojioon SIe tako cesto
uporeduje. IndustIijalci su te2Iili da 8to viSe snize nadnice, voljeIi su d.a
govor:e- 0 stranoj konkurenciji, ali l\lStv'ari nijedna zemlja niJ1e imala tako
moCnu industrij-u. nim neld viSak proizvedene robe za izvoi. _FrancuS.ka
1 Sjed:inljene _AmeriO'ke Drlave tek '5U poeele da udaraju _temelje svojoj
pamuenoj tekstilnO'j industriji, i joo 1833 godine nj\ihova ukupna proizvod­
nja· iznosila je samo -dvije trfeCine britanske. U rudarstvu i proizvodnji
zeljeza i eelika engleska premoe bila je jos jace izraiena.
Izvoz je od 48,000.000 funti godine 1820 porastao na 56,000.000 funti
godine 1825, a uvoz od 32,000.000 ria 44,000.000 funti godiSnje. Ali je
ovo bila sarno jedna strana eikspanzije. Znaeajno za ovaj period je stalno
opadanje industrije nam.alo i dorriaee radinosbi pred kOl1'ku:re!Ilcijbm tvor­
nica: u zemlji. Bio je to period koosoJidacije domaeeg trziSta. Opadanje
domaee industrije bilo je neravnomjerno, oojecalo se vise u industriji
pamuka nego u industriji platna i vune, u predenjIU vise nego u tkanju,
u Istoenoj Angliji i ZapadnO'j Engleskoj vise negou Midlend:SiU i Sjever­
nitn pokrajinama. Ovaj proces nijese zavrSio sve do 1840 godine i bio je
uzrdk sve veee i trajnije bitilede. }>odi!jelio je radnicku klasu na grupe
sa razliCitim interesima i teSkoCarna i pI'iisiIio je one \kO'ji su najteie
patili da se prihvate uzaludnih i objektivno reaikcionarnih formi prmesta.
. Sa korlSolidacijom 'UnutraSnjeg i vanjskog monopola engleskih indu­
striskiJi kapitalista nastupio je novi period, sa novim grupisanjem klasa
i novim politickim taktikama. Njegovo nastupanjre otpoeelo je jednim dra­
-maticnim dogadajem ikoji se dogodio u augustu 1822 godline.Kastlrig, ()
kome se opeenito mislilo spravom ili ne - da je odgovoran za vladinu
socijalnu politiku, prerezao je seibd. vrat. Ogromno mnoiitvo naroda Skupilo­
se na ulica:ma Londana kad 'je njegov kov~eg prenooen u Vestminstersku
opatiju, klituci i pozrlravljajum u njegovom OOlasku odlazak ere Peterloa.
U) Tako-zvana "Zavjera iz Katonove ulicec (:.Cato Street PlJO!t«).
TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZMA 2350
Radni narod Engleske bio je jedini medu narodima Evrope koji nije
imao nikakve kordsti od Francuske revolucije i ratova koji su slijedili
su -svaku moguenost da od n;j~ zive. Osim toga, visoke cijene Zitarica dale'
su nov potstrek pokretu »ogradivanja« zemlje, koje -je sada vrSerio sa
joii manje obzira. U zelji da rib pretvore u zlato, zemljoposjednici su
»ogradivali« calk i gole'OipStinske leddnJe i baSte oko kucl).. Rao cjelina
seljaci su prosperirali, ali su. 'l{eleposjedirlci proSpedra!li' 000 viSe. Sarno
stvarIle nadndce poljopri'lrrednih radnilka pootajale -su Sve manle. Kada
je -1805 godine 'Ucinjen prijed10g da se odredi -zakonski minimum nadnice y
bio je ismijan od strane zemljoposjednika, s obrazloienjiem da bi odre­
divanje nadnice srazmjerno _cijeni hljeba prema standardu j,z godine 1780,
kada je prosjeena nadnica iznosila 9 Silinga, znaCilo nadnice od 1 funte y
11 silinga i 6 -pensa. Stvarne nadnice, :isplacivane u to vrijeme, nisu U
prosjeku Sigurno iZnosile viSe od. jledne treCine -te SUllle.
Mir je prouzrakovao naglu promjenu. P~enica je 1813godine kostala
109 silinga po kvarteru, 1814 godine bila je 74 silinga 4 pensa, a 1815
godine 65 silinga 1 pent Godine 1816, pod uticajem Zakona 0 zitu, done­
semog 1815 godine, i loSe zetve, cijema pSanice porrovo se podigla na 78
silinga -6 pensa" Ove gole cifJ."e, proojeene za tu godinu, ne kazuju cijelu
istoriju, jer je cijena bila mn~ niZa na pocetI!:u godine, a mnogo viSa
u jesen. Zakoni ozitu stitiilli. su zemljoposjednike i nellre od -seljaka, ali
nisu ucinili niSta da zaiitite radnike od nezapoolenooti, niskih nadnica i
ogranicemja povlastica na koje !iu preina ,Zakonu 0 siromasima imali
pravo. _
1816 godillle pala je cijena Zitu, pale su i nlldnice, alisu rente i
cijene namirnica ostale visoke. Kao ipOSljedica toga izbili su nemiri, koji
su u Zitorodnim krajeviroa IsboCne Anglije gotovo dootiglt niw opsteg
ustanka. Paljene su kuce i stogovi. U Bed St. Edmandsu ;i Norvicu pobu­
njenici su se na ulicama boriili sa milicijoni. U Utlwrtu trodnevni tistanak
likvidiran je nakon iesWke borbe u kojoj su dva radnika poginula, a
sedamdeset i pet zatvore:no. Od ovih je pet hilo objeSeno, a devet tran­
sportovano ti koloniJe. Nakon ov:ih pobuna -nastalo je opste, iako privre­
met:lo, poveeavanje nadnica. ,
, U svakom slucaju Zivotni 'Standard pokazivao je stalnu tendenciju
opadanja. Spinhemlendska- skala ,iz f795 godine, koja je opeenito srnatrana
kao minimum pri kome je moguca. ljudska egzistencija, propisivala je
sedam i po galona hljeba na porodicu cxi eetiri Cl'ana; skala kojia je primje­
njivana 1831_ gooine priznavala je sarno pet. Za nesto viSe 00 jedne
generacije masa seoskog ·stanovniStva poeela je da mjestood govedine~
'236 ISTORIJA ENGLESKE
.hljeba i piva zivi od krompira i eaja. Izgleda da je zbog ove cinjenice
Kobet toliko zarnrzio krompire i dao na prvi pogled cudnovatu izjavu 0
'ca:j'U kao napitku »koji uniStava zdravlje, slabi Ikosti, cini covjeka osjetlji­
j
vim i lijenim, upropaScava roladost i donosi bijedu starosti«.
Kobet nije bio cisto politicki m.is>Iilac. Ovaj genijalni seljak gledao
je u pl:'OSlost, kao i svo osiromaseno seljaStvo, 0 cijim je patnjaroa uvijek
.slliSao, u nelko zamisljeno zlatno doba i sanjajuCi 0 njegovom povratku
·Cesto ·predlagao mnoge neostvarljive lijek6ve za njihove nevolje koje je
sarno djelimicno razumio. Ipak je shvatio da je narOO, njegov naroo,
pljackan, da j!e bio pljackan i da ce biti pljackan dok se ne udruZi i Ille
preuzme vt1:ast od zemljoposjednickie klase. Ova jasna i jednostavna poli­
ticka koncepcija dala je' njegoV'im zahtjevima is: demokratiju i parla­
.mentarnu reformu nej>osred:nost i saglasnOst sa zeljama masa, zbog cega
su ga mrzile i plaSile ga se sve vlade od 11310 do 18'30 godine.
Njegov PoLitica.l Register, pisan tako .ja'Sll'lOllle:ngleskom prozom da
niko nije mogao pogr~no shvatiJti njegovo miSljenje, bio jeprvi list koji
je poslije svakog izvrienog a'kta nasi!lja &zao glas optuzbe i hiljade ljudi
:siirom cl:j~le Engleske osjeealo je da govOC! u njihovo irne. On se iznad
.svega borio za seoSlrogradnika, koji je bio najteze e'ksploatisana, najzao­
stalijll i najbespomoCnija figura tog vremena, koga je sam najbolje ~a­
vao i najviSe voli~ On nij!e bio sWooen Cov'jek i bijesno je napadao
veleposjednike, rentijere i bankare kao i Citavu tu »stvar«, zavjeru bogatih
protiv siromasnih. Nezadovoljstvo i revolt pojavili bi se u tim gooinama
.i da nije bilo Kobeta,ali bi ovaj revolt bio loSe usmjeren i besciljan.
GodhIe 1815 bankrotiranja su bil'a na dnevnom redu, a takoder je
i mnogo zerolje ostalo neobradeno. Ali joS viSe zemlje bilo je loSe obra­
deno; koriSceno j.e manje radne snage,zemlja je loSe dubrena, drzano je
manje S1toke, zgrade i alat nemarno su odrlavani. Visoki porezi, pritisak
bankara i obaveze u vezi hipoteka joS su viSe pogocsali i onako teSko
stanje. TeSko su Zivjeli ne samo poljoprivredni radnici vee i zanatlije,
Kovaci, tesari i kolari, i svi su uzeli aktivnog uCellca u pokretu otpora
koji se 1830 godine proSirio preko cijele Juzne Engleske.
Osim ove pobune i pojedinacnog paljenja Sttogova koje je vrSeno
i prije i poslije nje, klasna borba na selu poprimila je i posebnu formu
,organizovanog pljackanja lovista. SeOS'ko -stanovniStvo ko~m je OOuzeta
'zemlja i pravo da se koristi opStinSkim zemljiStem potrazilo je osvetu i
naknadu u veleposj,ednickim rezervati.n:ia. Gotovo sezdeset gooina sirom
'-cije1e Engleske vodiose neprekidni gerilski rat izmedu naoruzanih grupa
:zvjer()kradica i njihovih protivnika iz redova nizeg plemstva i zakupaca
loviSts:. Od godine 1770 donesen je citav niz SV'e strooih zakona od strane
:Parlamenta, koji je gotovo u potpunosti bio saStavlj!enod l?Jemljoposjed­
nika.· GQdine 1800 zvjeroktadice su ooudivane na teSk~ prisilni rad, a
ukoliko budu po drugi put uhvaeeni na istom djelu, na dvogodiSnji zatvor.
'Godin€! 1803 odluCeno je da sv~i zVjerokradica koji prilikom hapsenja
:uperi puSku iIi se usprotivi rio?em iIi bodeZom bude objeSen kao zloeinac.
·Godine 1817 svroto licekojese bez ooobrenja za lQV zatekne u parku ill
:sumi sa puSkom ill drugimoruZjlem moglo je biti osudeno na deportaciju.
U praksi je depO"rtaeija bila uvijek dOOivotna, jer osudenicima nije placen
poV'ratak i oni su: re rije1lko vracalisv"Ojiro kueama.
TRlJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZMA 237
Ov.imzakonima pljaCkanje loviSta nije.se moglo sprijeeiti, i rezultat
je b~o da susezvjerokradiee okupljaleu V'86e grupe i postale bezobzirn~·
u biranju sredstava da izbjegnu hapSenje. Pored ootalih metoda kojima.
su se vtJ:asnlci sluZili da zaStite lov·iSte, usavriene su· i razne klopke 1.
zamke za ljud.e i svaki uhvaeeni zv:jer~kradicamoga9 je biti siguran da.
, Ce biti postavljen. na optuz.e!lllickiu klupu. prell opstimke funkoionere od
.• kojih ce ga svaki gledati kao prirodnpg neprijatelja. U ~ St. Edmandsu.
broj presuda zbog pljacke .laviSta porastao je sa pet u godini 1810 na.
. sedarodeset .ipe~ u godinJi 1822. Saroo. u .tri gOOin.e (1827-1829) viSe oP·
8.500 ljudi i djeeaka osudeno je zbog pOVTedeZakona 0 lovu, i Od njih.
je veei dio depO"rtovan. . .. '
. Krada Zvijed bio je najprlrodnijll icesto jediI:!i nacin da se ne§to.
zaradi,kad Be vee .00 bijedne nadniee .nije moglo. Zivjleti, jer Be divljac:
uvijekmogla lako prodati: za dobre pare, .ali ee.sto je to bio i svjesni.
iJli polusvjesni prkoo, odgovor na rat bogatih ptotiv siromaSnih i odraz:
pritajenog gnjeva u ovorn periodu gladi. Zvjeroknldi~ je rijetko bio kti~·
minalac U obienom'9inislute rijeCi,on fe p:cije b:iO ~vjek natproSjei!ne­
inteligenaije i odvainQsti. . '. .... . .' . .
"(--- . Godine 1830 ovaj llritajeoi gnjev billp:luo jeu ~ozvanu »PosljednjQ
\) selj.acku b~uc. ~j~. n~~~P(YV'od bio.]e· uvoaenje maSine. za. .
vrsldbu. Vrsldba :Jie hila jedini preosta:i posao na selu na ko.me semogla
.' zaraditi nadnica dov91jna za zivot ill ltojom; je seljakPloglto liadopuniti.
S\l'oj piiihod. AlirUCp.a: vrSidba nije m.ogla. kon.1prriBati maSinskO'j, kOja ne­
semo da je !hila j¢ftinija i .bJj.a' nego jle i ,~O bolje istresala zrnO'. Osim
i;()ga, godina 1830 hila je gOdiria ~te ekoil.Orn*e, krize i nm,-oeitlihpote-.
skoea u poljoprivredi, koje je' j~ ViSe POjaCala f$,"ahovita. epid!mlija
ovcije suge kojfa je, pre~ procjem. ,t.iiliStihlQko dvainiliona ovaca.
Prve pobune izbile su u Kentu, gdje sil if augustu ~tene sve
\ ..·maAine za vrsidbu. Paljenje stogova b~ je takoder opSta· pojava,ili
v pokret nije imao samo destruktivni !!tankter, U veoma' poznatom pismu
koje je aiTkuUsalo' sa potpioom »Kapeum Svingc (»Captain Swing«)
iznesen je potpuni socijalni program. Unjemu Be naprimjer kjlZe;
»Ove godin~ uniStieemo' stogOve Zita' i maSi.ne z,avrSidbu;. sljedeee
gOOine OIbraeunaeemo se sa zupIJ!iclma, a treCe godine objavieemo rat
d:rzavnicinia«. . .' " . ..' .. " .
Iako je ustanak otpoeeo razbijanjem. ~e,. u pm pJan·su SVf!
viSe izbijali zahtjevi da se nadniee ~toIiko.. da se od njih moZe
zivjeti - na 2 silinga 6 poo& dnevno i.l Ken1;u. i Sase~u, a 2 silinga u
ViltSa:jlrU i Dorsetu, gdje su Zivo1;ni U$lovibill~mto gori. Jz.nenaduje da
su seljaci-zakiipci i sitni posjednici na,.~ mjestima bill. spremni
da prihvate ove zahtjeve, istiCua, da Be to p1oii.e~Ci sarno ako rente
, i dese1line budu smanjene, dase pridruZe po~ usmjerujuci ga ptotiv
veleposjedIiika i zupnika. Zabil1je~ su ~ak i.sluCajeVi d~ su 0:01 poma­
g~i u uniStavanju svoj1ih vlasti1lih ~. 41-
U taku novembra ustanak:se proSirlo prema ~adu, dobijajuci oeaj­
nicki i sve z~ci karakter. Pobunei AtrajkoVli zbog niskih nadni~a postajali
su sve CeSCi. U Hempsajrubile su uriiStene ·radkJIiice. i doSlo je do okrsaja
sa·milidjom. PObuna je oQ. samog. :poeelka bila.osu4ena na propast iako
se sirila brzoi izgJ.edalil veoma ~ Gladxmnl.je i $iromaStvo,koje je
doriioSpin'hem1endski sistem,· .tr.ajaiJo je vee atavu gen.eraaiju i slomilo
.-----­ -------~

238 ISTORIJA ENGLESKE
je snagu i potkopalo solidarnost seoskog stanov:niStva. Zakoni 0 lovu
1i~ili su ga hiljada njegovili prirodnih voda, najenergiCnijih i najsposoih­
nijih Ijudi. Ono je bilo sposobno da se pobuni sa ocajlnickom zestinom,
ali nije b.i:lo sposobno da se sistematski bori.
Ustanalk: je slomljen sa neobienom lakoeOIn cim je V1tast pokrenula
svoje snage u akciju. Ali jre i pored toga vladajuca klasa bila prilicno
zaplasena i srazmje~o tome brutalna u svojim protumjerama. Medu onima
koji su Be istakli svojom aktivnoocu bila"' je .i velikabankarska porodica
,Baring, eiji je prosperitet datirao pel Pitove ere; jedan od njih postao jle
poznat po tome ~to je batinom tukao svezanog zatvorenika koji je oeekivao
presudu.
Ukupno je obje.seno devet iljudi, najmanje 457 deportovano i pri:bliZno
isto toliko osudeno na ja.mnj.cu. Medu deportovanim bilo jeljudi iz trinaest
grofovija, ali naj'ViSe (oko 250) lib je bUo iz Hempsajra i ViltSajra. Svi
su hili iz Jume i'lStoCne Engle$ke. U Sjevernoj Engleskoj, gdje se moglo
naci zaposlenje u rudnicima i tvornicama, nadnice su oduVli:jek bile vise,
a Spinhemlendski sistem nijenikad bio u potpunosti priimjenjivan. Vri­
jedJno je zabiiljeiiti, iako se ne moie reci do kaje jemjere ova cinjanica
poveza.na sa uStankOOl,da \9U p:adnice u poljoprivredi ugodinama poslije
1830 bile prosjeeno za jedan silirig.ned:jeljno viSe nego ugodjnarna 1824
iIi 1850. ' ,
Vlada je pokUsaIa da svaju pobjedu Uipotpuni izvodenjem Kobeta
pred sudzbog clanaka koje je objavljivao u 'l!1voni listu. Kraljevske sudije,
kojesu trijumfovale nad uplaSenim nepiJSrnenim seljacama, ubrzo su se
.morale poyuci u defanzivu kad je Kobet poeeo da iznosi kako je jednom
zatvoreniku, koji je osuden na smrtnukaznu, obeeano pomilovanje ako na
sudu izjavi da ga je na nasilja potsticao Kobet. Nakon toga njegovo
oslobodenje je bilo sigurno i doeekano je sa velilkim odusevljenjem.
NaZalost, ovom svojom pobjedom Kobel; nije mogao pomoei ni stotinama
deportovanih, ni hiljadama onih koji su ostali u selima.
Glavni znacaj ovog us tanka je u tome &to je to bio posljednji veliki
politiCki pokret na silu. Poljoprivxeda je tokom vremena doiivljavala
svoje krize i uspone, ali su OOi bili malih Tazmjera prerna 00im u indu­
striji, i 5leoski proletarijat, heroj tolikih borhi, od velikog ustanka iz 1381
godine, zapao je u stanje mrtvila, iz~oj!€.g je sarno djelimicno probuden
tredjl!Jnionskom agitacijom DZozefa Area (Joseph Arch) godine 1872 i
poslije nje. U nasem vremenu, naroeito od godine 1914, nastalo je njegovo
budenje kako na ekooomskom tako i na politickom polju. To sto je duga
.istorija 'seljackih borbi sada u Engleskoj zavr.sena, posljedica Je toga sto
je sEoska radnicka klasa likvidirala svoju zaostalost i izolaciju i poeel'a
sudjelovati UI borbama radnicke klase kao cjeline.
3. FABRICKO ZAKONODAVSTVO
IStoiija fabriCkog zakonodawtva je u velikaj; mjeri istorija razvitka
mehanizacije fabrickih procesa. U prvom stadiju Industriske revolucije,
kada au rnaSine joo bile primitivne, Orzo zastarijevale 1 dobijale pogon
.od nesigurne i promjenjljive vodene snage ,vlasnici tvornica SU odlueHi
d:a ove masine sto je mogu6e viSe iskoriste u sto kracem vremenu. Radno
vrtjeme je produzeno na sesnaest, pa cak i osamnaest sati dnevno, a
if
~: TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITAUZMA 239
':;1
'if,
tamo gdje se radilo sarno dvanaest sati, uveden·e su dvije smjene, tako
da ma~ine nikada nisu stajaJe neiskoriseene. Na taj nacin se rnoglo
dobiti najviSe gotovih proizvoda uz najmanji utrooak kapitala, a po­
trebno je sjetiti se da su mnogi vlasnici tvornica ustvari otpoceIi posao
sa veoma malim kapitalom, u nekim sluCajevima sa svega 100 runti.
Rezultati ovog sistema, ljudska bi1eda, a naroeito strahovito upro­
-paScavanje dj:eeijih zivota, opcenito' su poznati. Kada au einjenice 0
usl:ovima rada u fahrikarna pr.vi put izhile na javnost, uzdnnale su l!ak
i uspavanu savjest ranog devetnaestog vijeka i humani ljudi, a naroeito
torijevski zemljoposjednici, koji au gomilali lSVoje hogatstvo na jedan
pI"e1injeniji naCin eksploatacijom seoskog radnog naroda, 64) poeeli su agi­
tovati da se zabrane neke od ovih zioupotreba. Njihova agitaGija hila
hi uzalurlna da i druge snage nisu pOOle u borbu za iste ciljeve. ,
\1--- U' godinama 1800-1815, kada j€ upravljao tvornicom u Nju La­
'nerku (New Lanatk) , Robert Oven (Owen) je dokazao da kvantitet
proizvodn'je nije u direk1lnoj srazmjeri sa brojem radnih, e~a, da je ­
, moguce Skratiti radno vrijeme na 10~easova dnevno, da. se moZe
raditi b~ djeeije rad:ne snage, a da sa ipalk mogu pOS'tici .SOilidni prQfi:ti.
Sa razvitkotn J:>rZih, taCnijih, jacm, i skupljih lPa.sina i sa z~jenom
vodene snage parnom, prednosti veoma dugackog 1oadnog vremena po­
stajale su sve manje. Upravo u radionicarna lkoje BU za pogon iskoriSca-,
vale vOdenu snagu bilo je radno vrijeme najduZe, radni uslovi najgori,
a vlasnici su se najupornije S1.!:protstavljali svakoj promjeni. Sto je viSe
kapitala ulagano u masine, odnos, izmedu tako pla.siranog kapitala i ka­
pitala koji je k~een zap1acanje nadnica postepeno se mijenjao. Utro­
Sak stvarnog manue!lnog rada kaji je bio potreban za 'pro~vodnju robe
smanjivao se, a istovremeno je brzina kojom ~e' nova masina D)ogla da
radi postala mnogo v~ nego brzina kojom 5U musk~ci i zene, kaji su
je posluiivali, mogli raditi po cijeli dan, koji jetrajao sesnaest do osam:..
naest casova. Postajalo je sve manje ekonomieno raditi na ma~ini
smanjenom brzinom po cijeli dan nego punam brzinom krace vrije.rn.e.
Sve to ipak ne znaR da 'BU vlasnici tvornica pozdravili skracenje
radnog vre'mena i da su se bez ogoreenog otpara pokoravali donesenim
zakooima. Zakoni 0 fabrikarna, politicki govoreei, bili su proizvod dvaju
medusobno povezanih stranaklasne bortbe. Prvo, njih je iznudill'a svojom
polftickom borbom sarna radniCka, klasa, koja jesvoje zahtjeve za
parlamentarnu reformu povezala sa zahtjeviina za skracenje radnog
vremena, v~e nadnice, bolje uslov,e'rada u tvornicarna i ukidanje dje­
~ijeg rada, i ona je, J,llStvari, u reformi vidjela sarno sredstvo za ostva­
renje svtJj-ih zahtjeva. Drugo, ooi su bili nuzproizvod zestoke unutarnje
borbe izmedu dvaju glavriih dijelova vladajui:e klase, industrijalaca i
zemljoposjednika.
Industrijalci su vr.sili pritisak ucilju opozivanja zako1ll1. 0 zitu,
jer bi im jevtini'ja hrana omogucila da smanje nadnice i uspjeilnije koo­
kur~u na svjetskom trZiStu. Zem1joposjednici su se sa svoje strane borili
za smanjenje radnog vremena i isticali lOOe uslove rada u tyornicama
svojih protivnika, zeleCi. da, na taj naCtnodvrate paZnju na drugu
..) List Morning Cronicle abjavio je' podatke prema kojima se vidi da su
na imanju grofa od $eftesberija radnicl kojisu zara<!ivali' '1 do 8 silinga :moorali
"-, placati 1 sit 6 pensa do 2 Silna.ia.rrurlrte l!!3 svoie koIibe: '
-~:.

240 ISTORIJA ENGLESKE
stranu. Ostler (Oastler), torijevski cartista i voda agitacije za deseto­
casovno radno vrijeme, pretstavlja licnost u kojoj su se cudnovato sa­
stail'e dodirne tacke ovih dvaju tendencija,65)
:j
Mark.9 je 1847 godine zabiljezio ovo:
»Engleski ra,dnici su prisillli engleske slobodne trgovce da shvate
da ih nisu zavele nJihove iluzije ill njihove lazi; i ako su se, uprkos tome,
radnici ujedinili sa njima protiv zemljoposjednika, 'U<:inili su to ,gamJ()
zbog toga da uniSte posljednje ostatke feudaJlizma i sa ciljem da protiv
sebe imaju samo jednog neprijatelja. Radnici nisu loSe racunali, jer sa
se zemljoposjedruci u teZnji da se oovete industrijalcima U'jedinili sa
radnicima da donesu zakon 0 desetoCaSOV'Ilom ra<inom vremenu, koji su
sarhi radnici uzalud traZili trideset godina i koji je donesen odmah poslije
uikidanlja zakona 0 Zitu«. '.
Industrijalci su iznijeli svoje opste i specij;alne proturazloge. Bio
je to ape]! na sveti princip laissez jaire opeenito po§tovanu dogmu prema
kojot l?i bilo &>CijalnopoZeljno da svako bude slobodan u trazenju svojih.
»nadahnutih lienm interesa« i da ce tako, na neki misteriozni nacin,
biti unapredeno op~te dobro zajednice. Na temelju ovoga osudivano 'je
svako mijesa:njedrZave u :industrij'U kao gaZenje prirodnog za'kona. Vri­
jedno je usput spomeJ.!llli..Aa..§y'.jriumfalilim danima laissez jaire-a uci­
njen,e dvije iznim.lf-e. Kaq,. pnro,•.radl:rl~~.Ae..:.~zaJkon.slti.._~.l.l,t>J:!!lj~o, da se
u.dru~l,r~u u. ~!?t~aJ?'9YeCanje~~~y~~ ~a<il;ica,a' ,kao ~drugo, zem1jopo­
_SJ ednicim.a...Jf,.uspj.elo-4a,'zabra-ne uvoz psemce'u Englesku.
\ Osim ovih opstih principa iznei!eni su i razlozi da je postojala
opasnost od strane konikurencije. Industrijalci: su dokaziva!li da ce im
,smanjivanjem radnog vremena biti onemoguceno da prodaju svoju robu
van ;>;emIje. Na ta'j, nacin zakoni 0 fabrikama, iako d'Obronamjerni, doveli
bi samo do nezaposlenoSti i do joS veee bijede radnika. Drugi omiljeni
argument bio je da se »profiti stvaraju sarno u posJ.jednjem casu rada«
i 'da bi 2ibog toga: smanjenje radnog vremena rna i za jedan sat automat-,
ski maooo uniStenje svih profita. Ovi eu argumenti, kako se pokazalo"
bili u tolikO'jl suprotnosti sa ekonomskim Cinjenicama da je u njih vj'€'­
rovao veoma mali broj Ijudi osim onih koji su ih iznosili.
- Prvi zakonski akt, donesen ~02 godine, bio je veoma blaga odluka
. koja j~ spreeava~~ naj.g~re zloupotr~ u veii ~a u~~ljavanjem s~oma­
. sne dJece. PoshJe nle' donesena J€ 1819 godine Odluka 0 tvormcama
pamucnih proizvoda (Cotton Factories ~lation Act), kojom se za­
branjivalo zapoSljavanje djece izmedu ,devet, i sesnaest godina na 13Vz
,casova. Kako nije bio formiran nikakav aparat za sprovodenje ove Odlu­
~e,ona je ostala sarno mrtvo slovona pap~u.
. Efikasl1 i zakon donesen je tek ,1833\ godine, posUje donooenja,
\ Zakona 0 reformama,,(The ReformBiliIfl~pod pritiskom odlucne politicke­
, borbe ra'dniOk:e Klase koj'a se razbwktala skom cijele Sjeverne Engle­
ske. Ovini ~_,zabranjeno upoSljavanje djece ispod devet godina svuda
osim u fabrikama' Mle") Qgranioono dldno vrijeme za stariju djecu i
••) Vidi poglavlje XIII, odjeljak 2 i poglavlje XIV, odjeljak 2.
60) InduslJ:ija svile jedina Be sukobljlWa sa QZbiJ.jrulm inostranOm konku­
rencijom. Engels je napi,sao: "Onaj isH monopol koga su se hipokritski slobodni
trgovci odreklli ukazujuQ na S't,ranu konkurenciju sada je nanovo stvoren na ral!ul:ll
zdravlja j zivota engleske djece ... « (primjedba pisca).
n:.:
TRIJUMF INDUSTRIS~OG KAPITALIZMA 241
~red~n._v~ br~ji tvorn~~kih inspe~tora. k~ na?gledali da li se ova
t
egranrcenla sptO'VUde,u21votKonacno Je ~odi.ne Odluka 0 deset;o..;
'Casovnom radnom vrem~nu (The Ten Hours' Bill) ograniCilaradno .
,J
•vrijeme zena i m!ladih Ijudi i. u praksi obezbijedi1a de<;;etoeasovno radno
. vrijeme i za vecinu radnika, jer ~ pokazalo da Be n,e iBplatfdrZati fabrike
otvorene za njih same. Moralo je, naravno, proCi nekol.ft:o godlna pa da
se ova Od:luka sprovede 'U Zivot, u toku kojih su p!>SlodavCi izmiSljali
sva moguca lukavstva :i1 tlikove da izbjegnu uvodenje mjera koje je
Odluka propisivala.
Ovi zakoni odnosili su se sarno ria tekstilnu industriju. Oni se,
naprimjer, nisu odnosili ria rudnike i Komisija za ruda.rstvo' zatcljuc.ua
je 1842 godine <fa su se uslovi rada u rudnicima poslije donoSenja Odluke
:iz 1833 g<Jdine joS viSe pogorSali, jer je uticala na porast djeeijeg rada
u rudnicima, naroCito u LankaSajru i Vest Rajdingu. Cinjenica je da BU
nadnice odras~ 'bile tako, niske da, ~ roditelji bili. prisiljeni da, svoju.
djecu zapoStj:avaju la!no g4i~'.sU ill htjeli primiti. .
. Prije .neg<> ,sto je ,sVaka od ovih' odlukadon~ena,' posbIavcisu sa'
/ ' ~a1ili da ce imati' strahovite poteSkoee zbogpos!ovakoje su oduvi,jek
radila djeca i koje nije mogao raditi niko drugi.' Kasmje je"lllE!I1uthn,
',S ubn:oustanovljen.p da se i za te pqslove mogu u¢.trijebiti mMine, i to
~naj!ViSeslu~ajeva uz uSteQu radnesnage i proizVOOnih troSkova. :tPri':'
:silno regulisanje r*og vremena s obiirom na njegov'o, trajanje, patize;
poeej;;:Ut i. kraj, Ogratrlcavanje rada djeceispod.odreaenog doba staroilti
itd~;; pIOuzrokovali sil joS 'veCu potrebu 2;amaSii.tama, parnu snagu umje­
'500 snage miSi¢a ... jednom ,rj~ju, vel,flni koncentracij:u a;edstava. za
praizvodnju i oogovarajueukonceil.traciju ,radni&.ih.' IIU$c(Kapi1!U I).
T~o je, naprim.j,er, prooirenje Zakons. o. fabrika:m:a na industriju
sibica imalo za posljedicu pronalazak maSine za umakanje, koja je uCinila
pr~QQalju Sibica mnogo manje ste.tnom po, 2idtavlje i· u, isto' vrije.me
omqguCila datrideset i 'tiva radnika radi posao koji je ramje radilo '230
Ijudi. • . ,. ' . .
" MoZda. najznaeajnij( pr:imjer kako su kapitalisti znali i.skoristi~
xad humanih Ijudi daje nru;nsluCajsa 'DevijevOIil lampom. Ser Hati,llri
Devi (Sir Humphry DaVy), zabrinutzbog sve veCeg broja neSreea u rLJd­
nicima, konstruisao je 1816 godine nakoo. dugqg radasvoju lampu kola
nile mogla izazvatl eksploziju. Liunpa !je ubri.o, uSbt :u sveOpStu. UI»­
trebu, a sam Devi odbio je da. primi novae Z8. ~'stOje $matraoza ~j
dar covjeeanstvu. Stvarni :rerLUIltat tOga bio' jepoveCan:je broja.n~reCa,
jer su vlasnici sada mogli o~aratidubljei joB q,asn;i!jejame, i u innogim '.
, slucajevima postojanje Devijeve 1ampe bio je'irtgo'VOI' StQ nije bila UV8­
dena propisna ventilaCija.· " ' ' ,,
Iako ,SoU Zakom 0 fabr.ikama doveli' (fo .upOtrebe veceg broja i 1»­
lfih rnaSiJ.¥l, rezultat nije bio.'Svuda jednak Samo velikirruijnapre,dIiiji
'k6ncerni bili.su u ...stanju ,aa .sprwOOunu.me pfomjene na takiv naQin
da time, joo poveeaju tlVoj~ profite. Fabrike lroje sU vee 'bile' zastarj~le,
.a naroeito stare, pr~cmice na vooeD;i pOg'on, njsu'mogle da seprilago(ie
nQviI'n uslOViinla.Neke, $uProPa)eilisu' ih, preuzele bogatije. firm~,~a;Ii
'!:'
njihoV neSt.anak nije Zn.a~o riaza~je' induStrije i!.ciwcjeIme:,"Naprotfv,
Zakoni' 0 fabrlkalna' ~li .~' za ,PosIjedicu dalji razvitak' iDdustril~ j~r
,.";;.
~~,
su dali potstrek zapr4njenu 'efikasDijfhriieto(la rada, i u istovrU~~
16 - Istorlja BngIeske
 .o~o·.o
24~ ISTORIJA ENGLESKE
je koncentrisali u ruke najveeih i najmodernizovanijih firmi sa odgo­
varaj!lcom koncentracijomkapitala. Qni su ustvari pomogli veeim kon­
cermma da istisnu manje sa trzista. . .~.~
Zakoni 0 fabrikama, ma koliko im se VlI'asnici fabrika :suprotstav­
ljali, bili su dio, i to V'jerovatno neophodni dio, onog istog napretka koji
je obuhvatao zamjenu vodene SIlage parom, upotrebu masina ne sarno
u proizvodnji robe za siroku potroSnju vee i 'proizvodnji sredstava za
proiZvodnju i prenos najveCeg diijela proizvodnje sa malih na velika
preduzeea, u remu se sastojao trijumf industriskog kapitalizrna u Engle­
~kojl. DoSlo je vrijeme da ovaj trijumf urodi otVorenim sukobom izmedu
mdustriskfu kapitalista i zajednice zemljoposjednika i finansiskih ma­
gnata ako politicke prevlasti.
4. KORIJENI LIBERALIZMA
f.CM godine 1793 Torijevska stranka bi!l'a je u stanju da oko sebe
okupi veei dio svih posjedniCkih klasa za oorbu protiv jakobinizma u
zemlji i. van nje. Qstatak vigovaca, koji nije bio spreman d!a se prikl'jlUci
ailtijakobinskom frontu, a ~oji je joS uvijek. bio iiesposoban da se stavi
0 primjenjivanih u doba Peterloa, bile ustViari daleko efikasnije.
ria eelo maSovriog. pokreta protiv \rladekoja je Lpored svega pretstavljala
i klasu iz koje su i vigavci vodili porijeklo; izgubio je gotovo svaki
0 0
praktieru znaeaj. Bila je to Sekta koja je ~ bazirala na tradiciji i osje­
eajima neg-o na istinskim kl~ inreresima. Parlamentarna pollitiJka
0 najtrivijalnijeg karaktera, za koja je bila propisana smrlna kazna. A
ntiZno se pretvorilaviSe u brobu izmedu pojedinih grupa u Torijevskoj
stranci nego izmedu stranaka. Iako ISU torijevci rujedinili sve gorn:je
klase, ani im nisu garantovali ista prava.
Zemljoposjednici, zajedno sa trgovcima iz Sitija i finansiskom
0 0
oligarhijom, koja je u najviSe slucajeva konaeno kupovala zernljiSne
posjede i pokazivala veliku zelju da poprimi izgl'ed i karakter zemljopo­
sjednika, preuzeli su vlast u svoje ruke. Industriski kapitalisti i dalje su
bili posmatrani kao autsajderi Kojima politieka igra sa svim svojim me­
setarenjem i mahinacijama treba da ostane nepristupaena. Malo je novih
. industriskih gradova Sjev'e!l"a, u kojima je leZala rrjiliova glavna snaga,
slal'O svoje poslanike u Parlamenat. Iako su vlasnici fabrika mogli kupo­
vati veleposjede (sto su ponekad i einili) i tako stabilizovali svoj politicki
poloZaj, oni su kao klasa imali 5voje vlastite interese koji su cesto bili
potpuno suprotni interesima zemljoposjednika i bankara. Njihov karak­
ter i izgled bili su bUrZoaski, a: ne ariStokratski.
Do prvog v'ellkog rascjepa doSlo je 1815 godine, kada joe jakobinska
opasnost konaeno uklonjena, i to zbog Za:kofia 0 zitu, na koji su i.ndu­
strijalci gledali kao na zrtvu koju su tpodnijeli u korist veleposjednika.
Neko vrijeme je unutraSnje vrenje, koje je dostiglo svoj: vrhunac u po­
koljuk.adPeterloa, spreeavalo otvO!'leni suk6b, ali od godine 1820 bila
je sve ~. znak".ova koji su ukazivali na to da do promjene mora doei.
Jedan odnjih bio je i oZivljenje Vigovske strankle, sada na novoj osnovi.
Vigovci . iz osamnaestog stoljeea bili su aristokrati i trgovci;
0
vigovci iz devetnaestog stoljeea, koji su uskoro poeeli da se nazivaju
liberalima,bilisu iStraIika industriskih kapitalista i srednjih gradanskih
klasa. U poeetku su, naravho, bili vodeni clanovima stare aristokratske
Vigovske strmke koji su preZivjelli revolucionarno doba.
TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZMA 243'
,~, Isto takav, ali joo neposrerdrriji znacaj imala je promj€na karaktera
~~i i konacni rascjep Torijevske stranke, koji su doilli do izrazaja najprije
.}i \ u promjeni politike u zemlji i inostranstvu i konaeno u prelaZen'ju veli";
kog di:jela torijevaca vigovcima upravo prije donoilenjp. Zakona 0 re­
formi. Poslije smrti Kastlriga, koja je dosla u vrijeme oZivljavanja trgo­
vine i opadaiJ.'ja agitacije za reformu, pojavila 58 nova grupa, kojoj je na
,. celu bio Kaning (Canning) i u kojoj su bili Haskison (Huskisson), Pal­
merston, katkada Pil (peel) i ostali »umjereni« torijevci. Oni su cesto
dolazili usukob sa ekstremnim torijevcirna koje su predvodili Velington
,y.. i lord Eldn (Lord Eldon).
U novoj situaciji postalo je neophodno primijeniti inovu taktiku.
Pomoeu Sest zakona odgodena je revolucionarna kriza, ali dalekovidniji
-,I ...
pripadnici vlada:j:uce klase poeeli su shvaeati da ovakvi metodi neee u
buducnosti uvijek biti efikasni. Oni nisu bili protiv primjene sile (kao
sto cedo~adaji iz godine 1830 i kasnije u vrijeme eartista pokazati), ali
su davali prednost izbjegavanju primjene sile kad: god su °se mogli poslu­
Ziti drugim metodama. Rezultat je bio Citav niz »liberalnih« mjera prije
i poslije don!>Senja Zak,ona 0 reformi, donesenih sa svrhom (}a se ,nepri­
mjetno ojaca drZavni aparat, i koje su, iako daleko manje nasilne od onih
-:.,
Takve su izmjene :lzvrsene naprimlier u Kriviienom zakoniku u
vrijeme kad je drZavni sekretar bin Pil (1823"-"':"'1830). U starom, Krirvic­
nom zakoniku biJlio je oko. 200 krivicnih cljerla, od kojih su ne.ka bila
ipak je bilo mnogo zloCina, djelomienozato sto nije bilo organizovane
poli.cije, osim potpupo nedovoljne organizacije noenih euvara, tako da
su moguenosti bjekstva bile uvijek velike,· a djel.i.J:i::derio zato sto su zbog
0 0
strogosti Zakonika porote Cesto radije oslobad·ale krivcekojima je krivica
oeigledno dokazana neogo d:a ih poSaJlju na vjeSala zbog kakve' male
krade. 0 0
Pil i ostali reformi-sti smatrali su da se 'broj' zloeina moZe smanjiti,
ali ne na taj naein sto bi sa donijeli joil stroZiji ia:koni, vee tiane sto bi
se zakonom predvidjele takve kazne koje bi se zaista rnogle primjenjvati
i sto b'i. se oformile policiske SIlage koje re moCi pohvatati dobar dio
zloeinaca. Zato je nakon\donosenja izmjena u Krivicnom zakoniku usli­
jed.iJ1:o i stvaranje novih policiskih snaga, najprije u Londonu, a zatim i
u ostalim gradovima.
Za koriSeenje u polJiticke svrhe policija je imaia tu prednost sto
je mogla stititi interese drZave bez izazivanja ozbiljnijih nei"eda, do, ko­
jih je uvijek dolazilo prilikom upotreb€l m.il!i.oije i vojske. Istovremeno
je opadarrje radikalisticke agitadjeposlije 1820godine omoguCilo ubla­
zavanj·e cenzure stampe f pOVllaeenje mnogih spijuna i provokatora iz
o
radikalnih i radniekih organizacija. DoSlo se do uvjerenja da je oeigledno
pametni'je izbjegavati nego izazivati ne!l"ede. Djelomieno opozivanje Za­
kona 0 udrliZenjima 1824 godine imalo je sliean efekat. Sve dok su
tredjunioni djelovali ilegalno, svaka njihova organizacija bila je teren
za zavjerenieku dijelatnost. Frensis Plejs(Francis Place), eijim proni­
cljivim zakl~uCcima idjelovanju treba u velikoj mjeri zahvaliti za opo­
zivanje ovih zakona, ubijedio je vladu, a moZda i 58be, , da ee jednom
legalizovani tredjunioni uskoro postati nepotrebni, da ce Sf! raspasti i
nestati.
16*
~
244 ISTORIJA ENGLESKE
U pribliZno istorn duhu Haskinson je na polju trgovine nastojao
da Be sprovede revizija i ra.scisti prava zbrka raznih carina i tarifa, ad
kojih su neke imale zaStitni karakterr, a druge nametnute kao sredstvo
za povecanje prihoda i kojiima je Statut bio upravo preirpan. Zastitne
rnjere koje su nekada bile nume postale su vrernenom stetne za indu­
striju kDja nije imala vidnihsuparnika i kDj~ je zeljela sarnD da pro­
izvodi soo jeftinije da bi svoje proizvode rnogla prodavati na sto sirem
trzistu. Haskinson je neke carine ukinUD, mnoge reducirao rna norninalne
cifre i DtvOrio put njihovom opstern ukiJdanjusisternom »hnperijalnDg
prvenstva«, kDji je tada pretstavlrjaQ sistem bliZi sistemu »slobodne trgo­
vine« nego »protektivnQm s1s.temu«.' Haskinson' je 0 trgovackoj v,rijed­
nosti kolonija imao bolje miSljenje negQ soo je od amJe'riCkQg Rata za
nezavisnost bilo uQbicajeno, i biOi je u wjesnom smislu otac skDle »libe­
ralnih imperija1ista«. Zakoini Q\plovidbi hili su matnD modifieirani, a
opsta posljedica ovih izmjena bilo je znatno poveeanje uvoza sirQvina
pOi veoma riiskirn cijenarna.
Poslije 1822godine Kaning je postao sekretar za inostrane poslove
i pOl:itika na DVQm podrucju takode sa odvijala po »liberalnoj« liniji. U
godinama poslije Vaterleoa Britanija je, prDtiv svDje volje hila privje'Slak
Svete alijanse, viSe odobravajuci negQ sudjelujuei u njenoj aktivnasti
PQlicajcau slu~bi evrQPske reakcije. Ali 1822 godiine neposredna Dpasnost
od revolucije vee je bila presla i umjesOO nje, sa glediSta britanske
vlade, pojaviUa se mnQgo realnija QPasnost od stalne prevlasti AUBtrije,
Rusije i Prusrje u Evropi. Kaning se zbog toga vratiQ na stari p1:incip
ravnQre:e snag'a naginjuei sporazumu sa Francuskom,kDja je pod obnov­
ljenom mDnarhijom Burbona postala ponovQ »uvatZena« sila, spremna
da se angaZuje u bQrbi prQtiv demQkratske revDlucije u Spaniji kDja je
izbila 1822 godine.
Kaning nije UDpSte intervenisao, vee je urnjesoo toga uputio armiju
da pazi da se Qva intervencija ne PToSiri -i na Portugaliju i jasno je daQ
na znanje svima da neee dozvoliti nikakvu intervenciju u Ju:.znQj Arne­
riei. Br,itanija je na tQrn podrucju imala direktne, i veoma znacajne
inberese. Spanske kDlonrje u Americi oslobodile su se u vrijeme Napo­
leDnovih ratDva QDk su bile izollirane od Evrope engleskom blokadom.
Od gDdine 1815 Spanija je vodila c.iltav niz ratova, ali viSe nikada nije
bila u stanju da uspostavi efi:kasnu kontrolu. Britanska trgDvacka klasa,
za koju je od rata Juzna Amerika pretstavl,jala znacajno trziste, poma­
gala tie ustanike zajmovima. U njihovim redovima borilo se sest hiljada
britanskih dQbrQvol.jaca PQd komandom general a BoHvara, a njihovDm
mornaricDm kDmandDvao je bivsi of\idr Kraljevske mornarice IDrd KQ­
krejn (Lord Cochrane). Kaningov »liberalizam« biOi je prema tome
prirodni rezultat Dpiranja britanske bUrZoazije da i:spusti iz ruku veliko
trziSte .na kome je osiguraIa istinski monopQl. . jevci stopili'sa vigovcima, a ne, ,kao 510, je nekQ vrijeme izgledalQ
Konaeno, ustana:k Grka protiv turske vladavine stawo je na
dnevni ,red »IstoenD pitanje«, koje je zauz.e'lQ tako znacajno mjestQ u
istoriji devetnaestoga vijeka. U Qvom sukQbu Austrija i Ru'Sija naSle BU
Be na Buprotnim stranama, i Kaning je u intervenciji u Grckoj vidio
nacin nakQji bi mogaQ razbiti Svetuali:j:ansu. On je nastQjao da interve­
rUSe na takav naCin da time ne .ojaca polbZaj Rusije na Balkanu i da jQj
ne orooguci da napreduje' uz Dbale Crnog Mora prema Carigradu. Bri­
tanska, francuska i ruska flQta potukle BU tursku flotu kod Navarina
TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZMA 245
1827 god~ne, ali i Engleska i Francuska su dobio parueda nOva grcka
drzava ne ostane pod ru&kQm kontrolom.67), ' .
U toku Qvfu.godina vigQvci suu vellkoj mj~lsar,adivali sa vladOJIl
i izgledalo je m, ee se sOOpiti sa KariingQvom gruPQm, kola je imala
mnogQ viSe zajednickog sa njima negQ £a ekstremnim.. torijevcima. Smrt
premijera [orda Liverpula (1827), potpuno ibez;naeajne osobe', ,koja je
sluzila saroo kao sredstvQ da se ~prijeCi QtvQreni sukob ~ectu Kaninga
i VelingtQnove' grupe, ·otk:rila ,je razdor u redQvi!na Torijev*e ,stranke.
Kaning je na poloZaje mini,stara pOiStavi~, svoje vlastite ,sljedbenike, pri
Oemu je imaQ podrsku vigQvaca, dok su ekstremni tQrljev~i bili \lglav,,:,
nQm u QpozlcijoL, Sest mjeseci kaBnije Kaning je ~Q inakon jednog
perioda opste zbr'ke vladu je aformiQ, Velington. Haskison, koji je
naslijedliQ PQlcW.aj vade Kaningovih OOrijevaca, ubrzo j~ podnio ostavku.
Stanje u Tooijevskoj stranci moZe se uporediti samQ£a stanjem vigovaca
oko 1760 godine. . .
ProfusQr G. M. Treveljan veoma je, taeno <>cijenio situaciju kad
je napisao:
»PolWtiCka istorija QVog, perioda zapanjuje svakog" ko je studira i
bogata je paradQksaJnim dogadajima jer, dok so se stare partije raspa~
dale, »duh vremena« i stahrl: pritisakDbespravljerrlb iz dana u dan sve
vise su savladlvali pDlitiku nominalnih vlastod.tiaca.Scena posjedujasve
elemente konfuzne nedosljednosti jednog ve1.Urog VQjniCkog povliWenja-,
kada niko rie zna s~ drugi raw, a polozajise .zautima:ju sarno zatO'da
budu napuSteni«.
Sustina sVega je u tomeda su iZa dliCnlttsukoba i »konfuzoe nedo­
sljednosti«- p.litieara stajali idjelQvali novf odnoSi kJ.asnjh snaga,da je
IndustriBka revolucija dostigla,taCku na kojoj je kJ.asa kQja ju· je pro­
uzrokovala postala' dQvoljnQ jaka, da diktira novu politiku, joS prije
negQ sOO osvoji direkinu politiCku vJmt. Kao 510, se u, takvirn vre:tnenima
OOstQ dogada, vlada je bila prislljena na akcije 'koje su trenutno bile
neizbjezne, ali kQje su za nju bile kOD.!l~O sudbonosne.
VelingOOn nije takore6i joS ni preuzeQ svoju duinost, a vee je bio
priSiljen da bira imled.u gractanskog rata i kaOOlicke emancipacij,e u
IrskQj. On je izabrao OVQ deugo, iakQ je mao da za Uspostavljenu crkvu,
koja je bila, glavno uporiSte ekstremnih torijevaca, :k:aOOliCka: emancipa­
cija pretstavltlala neeuvenu stvar, kojumu IDkada neee oprostiti. Ovim
slucajnim dogadajem, slucajni1n 'u tom smislu ~tO nije bio direktno
povezan sa engleskom unutraSnjom politikJ)Dl"rascjep u Torijevskoj
stranci bio je dokrajcen. Ostala je bez 'unutraSnje povezanosti, bez voe­
stva, bez svojih principa i politike. Cinjenica da su se KaningOvl tori­
vjerovatno, v.igovci sa Kaningovim torljevcima, odredilaje taenokarak.­
ter buduCih promjena. ­
,Kada se 'krajem dvadesetih gOdina, oZivijenje trgovine panovo
pretvorilo u inrtvilQ i kada su vigovci 'za nezadovoljstvQ gladriih masa
QptUZili 1oriievce, sinekure iapsurdne ariomalijenereformiranog Par­
lamenta, nije bilo snage koja bi im mogla"pniZiti efikasan otpor.
U) Vldl Glavu XIII. odjeijak 3 ~edba' p.isca).
 246 ISTORIJA ENGLESKE
5. ZAKON 0 REFORMI
Ekonomska kriza dostigla je vrhunac 1830 godine. Fabrike su
zatvarane jedna za drugom, nezaposlenoot je naglo rasla, a nadnice onih
Karakter ParLamenta, klrus.a kole '8U njime vladale, naCin epoo­
koji su osta1i:i zaposleni postajale su sve nue. Na Jugu je u jesen izbio
voden:jl8. izbora, njegova nereprezentativna priroda i odgovarajuci
vec opisani ustanak. Na Sjeveru organizacije tredjuniona nicale su
sistem sinekura i unosnih poslova nisu se u osnovi razlikovalli. od onih
jedna -za d!rugom, i vazduh je bio pun glasina 0 radnicima koji se nao­
kojl su vladali u osamnaestom Gtc>ljeeu i koji su vee opisani89 ). Neke
ruzavaju i vjezbaju. Atmosfera je postala joo napetija kada je u julu
sinekure bile su ukinute, a korupcija je usljed otvorenije kritike tma
~ izbila revoIucija u P.arizu, a u augustu u Belgi:jli.. . malo diskrefJnija, ali ovo poboljsanje daleko su nadmaSile dvije promjene
Kao i 1816 gocime, ekonomske poteSkoce uskoro su dovele do za­
htjeva za sprovodenje parlamEmtarne reforme. Potrebno je medutim
ustanoviti jednu znacajnu razliku: dok. je u godinama 1816-1820 parla­
mentarnu reformu zahtijevala gotovo iskljucivo radniCka klasa, sada su
joj se u tom zahtjev:u pridruZi!lii. i pripadnid srednje klase. Vlasnici
fabrika i trgovci, koji su irnali daleko boIji kont;rkt sa masama nego
torijevci, bili su svjesni opasnosti kojubi prouzrokovala politika repre­
salija i dali su 00 na posao da nezadovoIjstvo naroda lskoristekao oruzje
u borbi za osvajarrje politiCke. prevlasti.
Agitacija za reformu bila je zbog toga mnogo sira i opasnija nego
ikada ranije, a kako je sVaka klasa gIedailia na reformu svojim vlastitim
oCima, sposobnom politicaru kao sto je bio PIejs bilo je moguce da ove
razlike interpretira po volji, pa cak ill i isk.oristi Kad su Lovet (Lovett)
i sljedbenici Ovena stvorili Nacilonalno udruzen';e radnika (»National
Union of the Working Classes and Others«)68) sa programom opsteg
prava glasa, tajnib izbora i godiSnjih parlamenata, Plejs je odmah
ocijenio opasnost i znacaj ove organizacije. Bila je opasna jer je bila
spremna na akciju, jer jesmatrala parlamentarnu reformu kao prvi
. korak ka socijalnoj reformi i ekonomskoj jednakosti. Bila joe korisna jer
je mogla biti pretvorena u oruzje kojim bi se moglo prisiliti torijevce
da izvrse izvjesne reforme - toliko da 5e zadovolje potrebe srednje·
klase - kao jedini naCin da izbjegnu revoUJuciju, koju su PIejs i vigovci
neumorno ocrtavali ziviro bojama, uvijek isticuci da je ona bila otklo­
njena uz velike poteskoee zahvaljujuci iskljlUcivo njihovom taktu i
umjerenosti.
Bronter 0' Brin (Bronterre 0' Brien), kasnije voda cartista, ostro
je napao ove namjere u lliltu »Poor Mans' Guardian«, organu rotundista:
»Srednja klasa i »mala gospoda« upotrebljavaju prijoetuju »revo­
lucijom« kao argumenat pornoeu koga ce izvuOi ustupke u svoju ko­
rist. " Oni koji prijete tom »nemilosrdinom revolucljom« ne sarno da
na nju ne inislle vee je se i ostrahovito pIaSe ...«
, Da hi sto potpunije iskoristiQ situaciju, Plejs je stvorio svoje vla­
stito Nacionalno politiCko druStvo (»National Political ASSIOCiation«),
organizadju pod. kontrolom srednje klase, ali sa velikim brojem cIanova
iz redava radnika, koje je trebalo da potstice - u pazIjivo kcmtroldsa­
nim granicama - potrebni strah od revollUcije. Ono je djelovaIo u
tije~noj ~aradnji,sa Tomas Etvudovim (Thoinas Atwood) Bermingernskim
politickim u<lruZenj~m (The Birmingham Political Union) i slicnim
rirganizaci:jama u svim krajeviroa zernlje. Rotundisti su imali uticaj sarno
na pajnapredinije slojeve radnika, a Zakon 0 reformi bez sumnje je dobio
<­
.S) Ji'rema mjestu na kome su odrlavali svoje zborove pripadnici ove OO'ga­
nizacije nazvani su retundisti Gprinijedba pisca}. .
eo) V.idi Glavu X, odJe1jak.· 2 (primjedba p.is'ca).
TRIJUMF INDUSTRISKOG KAPITALIZJlJIA 247
~; odusevljenu podrsku veeine, iako im je pruzio malo neposrednih dobiti.
" Zasto je to biil:o tako moze ;se shvatiti samo ako se poznaje karakter nere­
~~I ' formiranog Parlamenta i pred10Zenih izmjena.
kaje su situaciju uCinile gorom nego sto je bila.
Porast stanovniStva od 1760 godine i promjene u naseljenosti uci­
nili su da su poslanici joo manje bili pretstavnici svojih potlm-ajina. Nikli
su ve1iki nm gradovi koji nisu imali svojih posIanika u Parlamentu,
naprimjer Bermingen, Man.cester Lids i Sefild. Mnogi ad sta.rih gradova
ostali su maIeni pa cak je u nekim i broj stanovnika stalno opadao. Tako
je do.slo do toga da, bez obzira -na to da clanovi. Parlamenta ni u kern
slucajunisu pretstavljali veeinu stanovnika u mjestima ill kojim 6U
izabrani, industriske pokrajine nisu uopste bile zastupljene u poredenju
sa seoskim pQkrajinama i malim, a1i starim trgovaCkim gradovilna u
kojiroa je vladalo lokalno niZe pIemstvo. Pored toga ?>ogradivanja« 8U
gotovo u potpunosti zbrisala sa lica zemlje klasu maJih poSjednika kOja
joe imala pravo glJasa. Nestanikom klase sl(jbodnih seljaka jedini preostali
biraci bili su veleposjednici i pojedinci koji su nekorn sreeom uspjeli
sacuvati manje posjede zernlje i pretstavljali veoma heterogeno drustvo.
Zakon 0 reformi imao je ustvan IdJvije strane. Jedna je regulisala
pravo glasa, dajuci to pravo zakupnicima ill grofovijama (zbog cega je
porastao uticaj veleposjednika u oydm izbornim podrucj,ima) i grada­
nima koji su Zivjeli u kucama procijenjenim na viSe od 10 funti godiSnje,
tojest gradskojl srednjoj klasi. U mnogim gradoV'ima ovim.· je ustvari
oduzeto pravo glasa mnogim lroji. au ga dotada uZivaM.. Radni&a klasa,
naravno, nije hila naroCito odusevljena ovorn stranom Zakona, ali ona
je paZljivo drZana u pozadici, dok Be bijesna kampanja vodila proliv
»trulih mjesta« i sinekurista.
Stvarno popularna strana Zakona bila je ona kojom su »trulim
mjestima« oduzeta pravada saljlU poslanike i ta prava prenesena na
industriske gradove i grofovije. Ped,eset i sest takvih gradica izgubilo je
pravo da biira oba poslanika, a trideset ih je izgubido jednog. U Londonu
i drugim velikim gradovima ofOtmljena fiU cetrdeset d -dva izboma
podrucja, a grofovije su dobile praIVo da bLi'aju sezdeset i pet novih po­
;:;lanika. Radnici su bill. ubjedivani da mogu raeunati na neposredno
poboljsanje sVO'jih prilika Cim jedlnom nestane starog sistema podmiCi­
vanja i vlasti gradskih trgovmca. Mnogi od njih povjerovali su u to, i zato
je reforma tako oduSevljeno pozdravljena, i zato je izazvala toliko
razoearenje.
OpSti izbori u awgustu 1830 odrZani su na samom poCetku veJliike
agitacije za reformu, ali ipak prekasno,da rame grope koje su zastupale
reformu, a kO'je se joo nisu ujedinile u ·rekonstruiSanu Vigovsku stranlru,
ne dobiju malu veeinu. U novembru Velingtun je bio prisilje:n da pod.nese
248 ISTORIJA ENG LESKE
ostavku i osnovana je vigovska vlada, upravo u vrijeme da na sebe
navuce mrznju zbog ugusenja ustanka seookih radnika.
U martu su novi premijet Grej i njegov pomoenik lord Dzon Rasel
(Lord John Russel) predloZili Zakcm 0 reform (Reform Bill), koji je sve
iznenadio neoeekivanilm predtlQgom da se »truliro nrjestima« i palankama
oduzmu sva prava bez ikakve otStete vla.<;nicirna. MakoIi (Macaulay) je
opiSao scenu u Dcmjem domu kada je nakoo drugog citanja prijedlog
bio primljen sa vecinom od jednog glasa:
»Pilova vilica 00 opustila, Tvisovo lice izgledalo je koo lice ()sudene
diu.!ie, a Heris je izgledao ka{) Juda koji skida ovratnik pred svoje po­
.sljedrrje djelo. Mi smo jedan drugome stiskali ruke, udarali se po 'rame­
nima, sniijali smo 5e i plakali i klicali po hodniClima ... « Da: se ·slika
upotpiJ.n.i, treba dodati eta je Makoli upraw tada odrZao svoj najcuveniji
gov{)r u koine je PodrZao Zakozi 0 refornri kao jedini lijek protiv »krse­
nja zakonitooti,· hao.sa medu masama, pljacke imanja 1 Taspa~ soci:jaInog;
poretka«. . .
Nekoliko dana kasriije vlada je bila poraZena u KOJ:niltetu i rezig'­
nirala je. U maju BU, usred. najveeeg uzbudenja, odrzahi novi izbori.
Vigovci su pobijediili gotovo u. sv:im mjestima sa bilo kakvim Sirim
pravom gla.sarija, dObili su sedani.deset i cetiId. od ukupno osamdeset
pokra:jdnskih poslaniCkih mjesta, :i ovo tin je, zajedno sa trecinom »t~ulih
mjesta« koja lSU bila u njihovim rukama, dalo veeinu od 136 mjesta.
Zakon 0 refonni .izgla.san je u Donjem dJomu, ali je· u oktobru odbacen
od Doma'lordova. Znacajno je da su protiv ovog Zakona uglavnom
glasali biskupi i perovi, ratni bogatasi koji su se izdigli u vrijeme Pita
i. pod njegovim blagoolovom.. .
Tada je Plejs stavio u pogon iSVOjU paZljivo priprem1jenu maS-inu.
Uz pomoe tajnih vladinih fondova i novca bogatih pristalica reforme
organizovani su mnogobrojni· neredi i sirene su glasine 0 velikim usta­
nickim pokretima u industriskim gradovima. Narodno negodovanje protiv
lordova hilo je u velikoj mjeri spontano, jer su opsta nezaposlenosti glad
dali masama ninogo razJloga da se bune i demonstriraju. U ovom opstem
mbudenju zahtjevi rotundi.sta za uspostavljanje opsteg prava glasa izgl,e....
dali su akademski i van aktuelnog politiCkog 5ukoba. Na ovaj· nacin
vigovci su bili u stanju da odnesu pobjedu nad dva neprijatelja u isto
vrijeme. . .
Lordovima je 05tavljeno -nekoliko mjeseci vremena da se udube u
ovu lekciju. U meduvremenu spaljen je veUki dio centra grada Brilsto];a,.
Velingtonu i biskupima polupani su prozori na 'kucama, kisa peticija
stizala je sa svih strana, a London je bio popriSte veHkih i burnih demon­
stracija. U decembru predloZen je u Donjem domu novi zakon, koji je
13 aprila bio malom vecinom izglasan i u Domu lordova. Torijevci su~
ipak, pokuBali da. ga OISakate u Komitetu, i u maju vlada je podnijeJa
ostavku. Velington je pokuSao da formira novu vladu, aH nije mogao
dobiti call:: ni podrsku svoje strarike. Ple-js i vigovci, moz-da upla:Seni
lakoeOffi' sa kojom im je uspjelo da podjare bijes masa, upotrije1;rlli su
novo i isVo tako efikasno sredstvo - napali su banke. Poslije devet 'dana
Velingtonje odustaood svog pokusaja i Grej se V'ratio, dobivSi prethodno­
obeCanje Viillijruna IV da ce proizvesti dosta novih perova kako bi njegov
zakcm mogao proei kroz Dom lordova. Pred ovom prijetnjom ·lordovi SUI
se predali i Zakcm 0 reform stupio jena snagu 7 juna 1832 godine.
TRIJUM:F INDUSTRISKOG KAPITALIZMA 249
Iako je ovaj zakon biOi mrnav i prilieno nepotpun (dok je ranije
izborno pmvoimal0 oko 220.000 Ijudi, sada ga je dobilo sarno 670.00()
od 14,000.000 stanovnika), u isticanju rrji€govog znacaja teSko se moiJet
pretjerati. Prvo, prenooeCi politicku vlast u ruke industriskih kapitalista
i njihovih pristiilica iz srednje klase stvorio je nmsovnu bazu Liberalne
strarike, koja je sredinom devetnaestog stdlJjeea dominirala engleskom
politikom. Od ovog wemena, poCevSi od povratka Kobeta i Fildena u
Oldhem, neki od gr:adova industriskog Sjevera poeeli su slati radikale
u Parlamenat i pored lijevog krila Liberalne stranke oforinila se i jedna
posebna politiCk a grupa, koja je ponekad samdivala a njima, alii najeeSCe
drzala nezavisnu p<)liticku liniju. Uvijek je, naprimjer, bila ma:liobrojna,
ali spOS'Obna grupa, koja je u Dcmjem dOmu pudriavala zahtjeve cartista.
U fuku pedeset i pet godina (183D-188!» bilo je devet vigovskih i
liberalskih vlada, koje BU bi:le na ·vlasti ukupno'DeSto '\1:iSe od cetrdeset
i j.ednu godinu,. dok au torijevske vlade u toku iatog periodla bile na
vlasti . sarno oko eetrnaest godina. Ia:ko je to veoma znacajna cjnjenica,.
joB je znacajrtije to da su sec tonijevci mogli odriati na vlasti sarno ako \9tt
sprovodili politiku koja je .1JStvari bila po1.iti.ka. libera!1a. Primjer. zaro
pretstav~ja <lpoziv'anje Zakcma o. titu i doooSeri.je Zlikona 0 reformi 1867
godine. Zakcm 0 reformi stvOrio je po1itre~ inStitucije.. koje je· ekonom­
ska revolucija dvaju prethodtrlh gteneracija uCihlla.neophadniIn. .
Drugo, on je izmijenio politicku .ravnol:eZuizmedu Doojeg do~
Doma lbrdova i lm'une. Donji dam poveeaoje swj uticaj na ra~ Doma
lordova, jer je sada bio ustlanju <fa .!le, iako laZno, proglaSava za preir­
staVnlka naroda u harbi. protiv. ar.i.stOkratske klike izato ito jeukidanje -~~
»trulih mjesta« umanjllo moe perova ,da kontroliSu sastaV'DonjElg dox.na.
Iz istih railoga .kruna je izgubila i posled!nje moguenosti d,aSe direktno
mijeSa u parlamentarnu politiku. Izgubiwi patronat i priliku d.a - ikao u
osamnaestom .stoljecu· - se koristi korupcijom, krona. u Donjem domu
viSe nije ~ svojih pristaljca. Od wog vre~ -uticaj krune, iak;o
cestoznatan, bio je sprovoden tajno i 1ndirek~putem privatriih kon­
takta sa vladajucOm k1asom i vladarirna strai:iih drZava. Zbog· toga· je
kruna imala mnogo veci uticaj na varrjskenego ·na. unu~je pos1ove.
ThefCa posljedica Zakona 0 reformi, iak9 m~da. najvaZnija, prouzro­
kovana je nenamjerno i indirektno. Radnici,koji Sll najviSe doprinijeli
Porbi, ubrzo su postali svjesn.i toga da od svih beneficija.n:isudobili niSta,
a Zaikon 0 siromasima iz godine 1834 ubijedio lh je dasu vigovci istotakO'
nezainteresovani za nj:ihove probleme kao sto su bili. i torijevci. Nije­
elueaj .!ito SQ godine poslije' 1832 kar*teristiene po-tome ito su se neza­
aovo1jne mase sve viSe okreta1~od parlamentame politike· ka revolu­
cionamom tredjunicmizmu i sto su, kad.su ustanovile ogranieene moguc­ ~.
nOISti ovog oru2:ja, poeele organizoVati CertistiCki- pokret, prvu nezavisnll
politicku partiju radniCke klase.
'I

, kasnije. 70 ) 0 zestokim kl-asnim sukobima usred kojih su se odigravale
GLAVA XIII
PREVLAST LIBERALA
1. NOVI ZAKON 0 SIROMASIMA I DOBA
ZELJEZNICA
Godine poslije 1832 vigovska bUrZoazija lskoristila je za ucvrsCi­
vanje svog poloZaja, kako na ·racun zemljopoojednika tako i na racun
radnika, koje je morala primiti za savezn:i.ke _u borbi za don05enja Zakona
o reformi. Nj.ihovprvi napOr 'bio je usmjeren na to dasvoju pobjedu
iz 1832 godine proSire i na sfere lokalne vlasti. Iako je parlamentarni
sistem bio neuravnot.eZen i haoti~an, stanje V'Iasti u. malim gradovima
bilo je joS gore. Vlast u tim gra:d:ovima hila je u rukama korporacija
koje su bile birane svakako i obieno pretstavljale nekog lokalnog vele­
'posjednika ill kliku uticajnih pojedinaca u samom mjestu. Mnogi od
nov-ih gradoV'a koji su izrasli na mjestima nekadasnjih oS.ela nisu uopste
imali pravog administrativnog aparata. U srezovima despotski su vladale
mirovne sudrje, dok je za rjeSavanje posebnih pitanja postojao koruuzni
sistenr IS>vakojakih odbora i korniteta sa neodredenim funkcijama i kon-_
trad!iktornim pravima. Ovaj haos pretstavljao je Idealan teren za biro­
ltratiju i korupciju.
Odlrulkom 0 gradovima (Burgh Act) u Skotskoj (1833) i Odlukom 0
reformi opstina _(Municipal Reform Act) u Engleskoj (1835) ukinuta ISU
mnoga od ovih tijela i umjesto njih stvorena su opstinska vijeea, koja
su u prvorn slueaju birali vlasnici kuca koji su plaCali vise od 10 funti
pOreza, a u drugorn slucaju ISvi oporezovani. Ovo je u praksi OISigurlrllo
vigovskoj srednjoj klasi kohtrolu nad veeinom vecih gradova, jell" je tek
:pred kraJj: stoljeea radnicka klasa stupila u opstinsku politiku kao neza­
visna snaga.
Otkako su vigovci bili primorani da ih napuste poslije 1688 godine,
zemljoradnicke pokrajine ostale su u rukama torijevaca. Tek godine 1888
uspostavljeni su Pokraj.inski savjeti. (County Council), da bi podrucja koja
nisu bila pripojena gradovima dobila neku formu lokalne samouprave.
Ovaj dualitet ti lokalnoj upravi osigurao je zemljopOlSjednicima kao klasi
.stalnu socijalnu bazu u toku cije:log perioda uspona industriskih kapita­
lista. To ian je ornoguCUo da volde dugu borbu oko Zakona 0 zitu i dvo­
'partiski sistem parlamentarne vladavine pretvorilo u odraz podjele bri­
tanskih v ladaJucih klasa.
Medu ostalim mjerama koje je donijela prva vigo~ka vlada poslije
Reforme nalazili su se i Zakon 0 f-abrikama iz 1833 godine, 0 kome smo
-vee gOVOi'ili, i ukidante trgovine crnackim robljem, 0 kome cemo govoriti
PREVLAST LIBERALA 251
lI.YVe promjene govoricemo takoder kasnije, ali je potrebno ida ih stalno
imamo na umu. NiSta nije izazvalo ogoreenije klasne osjeeaje niti potpu­
nije otkrilo stvarni karak1ler vigovske vladavine nego Zakon 0 lSiIomasima
iz godine 1834, !kojim su principi ortodolmniih poIitiCkih naucnika toga
vremena primijenjeni u cilju rjeSavanje najosjetljivijeg od svih probl~ma
lokalne uprave.
Revirzija Z·akona 0 sirornasima bila je za vladajucu klasu neophodna
iz dva razloga. Prvi razlog je bio sto je izgledalo da se kriza nacionaIn.ih
i lokalnih finansija pribliZava veliJkorn brzinom. Godine 1815 oP. cjelo­
lmpnog bu!dtleta u iznosu od 67,500.000 fun-ti oko 25,500.000 funti podig­
nuto je putem direktnog oporezovanja, a preko 14,000.000 funti- porezorn
na dohodak. POISlije rata burzoazi:ja je bila u LStanju da izdejstvuje uki­
rlanje poreza na dohodaik, a godine 1831 iz cjefukupnog prihoda ad
47,000.000 funti sarno 11,500.000 funti bilo je dobijeno direktnim opore:­
.zivanjem. Ova svota pretstavljala je sarno dvije petine svota koja je
lisplaCiwma vlasnicima obveznica nacionalnog duga na ime kamata. Rezul­
tat je bio Citav niz neuravnOteZetnih budzeta i nesrazmjerno optereeenje
narddinih rnasa porezima.
MjestimiCno je Spinhemlendskisistern, kojise sve manje shigao
sa potrebama industriskih pokrajina, doveo mnoge opstine gotovo do
bankrotstva. Porez na siromaSne, koji je sredinom dvadesetih godina pao
gotovo na cetiri i po miliona funti, pod uticajem ekonomslre krize ponovo
se podigao na preko 7,000.000 funti u finansiskoj gddiini 1831-32.
Spinhemlendski smtern nije, naravno, bio sarno skup. On je takoder
u malorn produzavao borbu protiv velike industrije i koeio rrjeno snab­
dijevanje jeftinorn radnom snagom, Ciji bi domzak u indUIStriske gradoV'e
industrijalci uvijek rado vidjeli. Rucni tkaci i sitne zanatlije borili su se
oeajnicki citavu generaciju da se spasu od fabrika. Iz godine u godinu
njihovi prihodi posta:j:a1i su 5ve manji, dok se konaeno niko od njih nije
mogao nadati da ce zaraditi viSe od pet do sest silinga nedjeljno. Cak i
pored pomoei na osnovu Zakona 0 sirornasima ovo je bila strahovito
bijedn,a nadnica i konacno je ~slo do toga da su tkaCi, nezaposleni i
povremeno zaposleni poljoprivredni radnicl na ulioama wpir-aliod glladi. ~
Godine 1834 bilo im je. ponudeno da biraju izmedu fabr'i.ke i doma za
siromasne. Tako j'Ei Zakon 0 siromaSim-a, ukidajuci vanjsku pornoe; doveo
svjeze radnicke snage u preduzeca koja .su njijlovim rafuml izvlacila
profite, isto kao sto je pred krnj stoljeea porez na kolibe prisiJio africke
·Crnce da podu istim putem.
Princip novog Zakona bio je veorna jednOlStavan: svako lice kojem
je potrebna pornoe rnoZe je dobiti sarno u domu za .siromaSnei. Dornovi
:za siromasne preZivjeli su Spinhemlendski period uglavnom kao dornovi
za smjestaj staraca, inva'lida i djece i svih ~omocnih i nezaStieenih
koji nisu rnogli .izbjeci dabu'dJu u njih iatvoreni Ovi domovi postali su
uzor prema kame ih je mnogo sagradeno ne sarno od pojedinih opstina
vee i od takozvanih »udruie:nja«, nelkoliko opstina koje su'U tu svrhu
ujedinile svoje snage. . .
Da hi novi sistern postigao puni efekat, bUo je nuZno da uslovi
zivota siromaha budu »manje poreljni« od uslova u kojima su zivjeli
''')-Vidi Glilvu xv; odjeljak 4 (priirtjeaba pisca).
 252 ISTORIJA ENGLESKE
najslabije placeni spoljni radniCi. U· grubim jezikom pisanirn uputstvima
Komisije za sprovodenje Zakona 0 siromasima kaie se da' zdravstven()­
sposohni' pitornci treba" da »budu podvrgnuti takv:im radnim uslovima .
i disciplini koji ce onernoguCitilijenost ipokvarenost«. Dok ·su· milioni
Ijlldi u cij€~oj zemlji Zivjeli na rubu smrti od gladi, ovo soe rnoglo postiCi
sarno' ako se ovi dornoyi pretvore u mjesta. u kojima ce vladati nevjero­
vatna krutost i .bezosjecajnost. Porodicoe su bile rastavljane, hrana je bila
bijedna i oSkudna, a radni zadacl bili su poniZavajuci ibesmisleni, raspli­
tanje swih konopa i tucanje karnena· biLi su najcesci pOslovi. .
Narodna kontrola na'dsprovoderijem .ovog Zakona bila je sV'jesn()­
on€!lllogucena time sto je ona povjerena trojici komesara koji ustvari
nisu za svoj rad morali nikome odgovamti.·· Ova » tri kraIja iz Somerset
Hausa« bili su punih deset godina, zajedno sa sV"ojim sekretarom Edvinom
Cedvikorn (Edwin Chadwick), najomraZen.iJji 'ljudiU E:ngleskoj. Ova
pkcija, kao i njeni ·razloii, veoma lice na uspostavlj:anje Ureda za porno(::
nezaposlenim (Unemployment Assistance Boards) del strane vlade 1934
godille.
U posljednjojgodini svog Zivota .Kabat je poeeo da se u Donjem.
. domu bori protiv zakona 0 »Bastilljama za radnike«; ali. je ubrzo mora()­
da je prepusti drugima, .kojisu jenastavili i pove7ali sa·klasnim Carti­
stickim pokretorn; ZaIson. 0 siromasnna . najviSe .je dOprinio da vigovci
izgube svaku popularnost· i na.jbolje jedokazao narodu & je Zakon ~
reformi bio prevara. Prilikomogronmih i burnih demonstracija narocl
je pozdravljao govOi'nike ikao sto subili Ostler (Oastler) i metodistiCki
sVeSrenik J. R. StefenS (J. R. Stephens), koji je na jednom zboru u Nju­
kastlu rekao sljedece: »Prije nego sto zena bude rastavljena od muZa.
a otac od sina, prije nego sto budu baceni u tamnicu i hranjeni pomijama;..
pdje nego sto rnajka i kcerka budu obucene u kaZnjenicke haljine; prije­
svega ovoga - Njukastll mora bili, i on C€ bili, say u plarnenu, kdji ce­
sarno na jeldJan nacin moci biti ugru;en - krvlju svih onih koji su potpo-­
magali donoSenje ovih rnjera«.
U nekim mjestima dornovi za siromaSne bili su na juriS. osvojenf
i spaljeni poslije Zestokih sukoba izmedu naroda i vojske. U mnogim
sjl€fVernirn gradovima proSlo je desoet godina i viSe prije nego sto jenovi
Zakon rnogao biti sproveden u zivot. U Todmordenu proSlo je trideset
godina prije nego sto je dom za siromaSne mogao biti sagraden. Masovna.
agitacija se ipak stiSala sa zavrSetkom prvefaa:e aktivne borbe cartiBta
oko 1839 godine, i Zakon 0 siromasima mogao je postiCi svoje glavne'
ciljeve, kako u poljoprivre'dinim taiko i u industriskim pokrajinama. Kra-·
jem trid€isetih godina porez za siroffiaSne kretao se' ponovo oko cetiri i.
cetiri i po rniliona funti.· .
Ovorne su doprinijeli i vanjski razlozi, od kdjih je najvaZniji bio­
dollaZak ere zeljeznica. Godine 1823 pustena je u saobracaj pruga Stok­
ton-:Darlington. Godine 1829 dovrsena je mnogo vamija linija koja je­
povezivaIa Mancester i LiverpuL U poeetku na zeljeznicu· se giedalo>'
uglavnom kao na sredstvo za prevoz robe, ali je ubrzo ustanovljenoda.
parna lokomotiva moze razviti mnogo vecu brzinu nego sto se pretpo­
stavljalo i da'rnme prenositi putnikemnogo bde i jeftinije nego postanska.
koeija.
N ~tala je prava. WOZIlica gradenja ~elljeznica, pracena. strahovitim
spekulacijama, naroeito sa akcijama i cijenama zemljiSta. Od 1834 d~
PREVLAST LIBERALA 253
1836 utrooenoje za gradnju ieljeZnica' oko 70,000.000 funtt U poCetku
u . industriskim predjelima,zatim na glavnim putevima iz Lori.dona i
konaeno i na sporednim ograncin:;la·,p08ta,vljeno lena biljade Diilja irac­
nica. Dobar dio kapitala kojije investiran u ove radove nije'donio nepo­
:;redne profite i 18:45 godine izbila je teSka kriza koja se prOiSirila na
mnoge grane industrije i-zahvatila. i velilki broj banaka Ova kriza billa
je viSe rezultat spekulativnog optimizm.a nego stvarne ilestabilnOsti
.2eljeznickih konipanija i brzo je proSla. Iza nje je slijeldli.o· joBveCi polet
u gradenj.u.· . .
R~ultat se mme gotovo nazvati drugom. IndU8triskom. revolucijom.
~poha gradenja zeljeznica pretstavlja poeetak brzog razvitka svih grana
industrrje, jaeanja monopola britanskih industrijaIaca i poCetak moderne
teske industrije. Vrljednost izvoza p~eeaIa sesa 69,000.000 funti u 1830
,godini na 197,0.00.000 u godini 1850; ali joS vaZniji OIl ovog kwntitativnog
porasta bio je PQtstrek koji je dat IdjuCnoj industrijil naroeito rudarstvu
i metalnoj inkhLstriji Proizvodnja sirovog zeljezark:oja j~ .1830 gQdilie
iz.nosila 678.00~ tona, poveCalase do. 1850 godine na 2,700.000 tona godi­
J!inje.. Iskop uglja. poveCao se. sa . 10,000.000· .tona goQine 1800 na
·100,OOO.00Q tonagOdine 1865.· . . '.. . . . . . . ..
. Bri~janesam() da, je hila prva mmlja .kOja je. sagradila po1puni
~ljezniCki si$tem .u zemlji vee je. ubrz.o poeela da ~ogronineprofite
,gradi zefjieznicoe sirom cijeIQgasvijeta, . a naroCito. u kolonijalnim i·polu,.;
"kolonijalnim zemJ.jarna u kOji!na njje bilo dovoljno kapital,a niti -stal).ov.;.
:niStva da ili same sagrade. U takvim slucajevima; pored toga sto su zelje­
$nice grakJiili hrita"nski poduzjmaCi,'.nJihoya i,zgradnja bila je. finansiF ana
.:zajmOVima dobivenit;n :u Lond.onu. Na taj nacin l>rltanSkatrgovina .~a
je u n~ faro. Sve do pz:ibliZno 1850 godine bri~ izvoz sast9jao se
uglavnom od izvoza robe za ~()ku poQ:oonju, ~jviSe tekstila. lako je
parnuCni tekstil i nadaIje ostao prvi na listi. izvezene robe, od ()vog
-vremena poeinjeizvoz sve veCih ~oliCina zeljezne robe, traCnica, loko­
motiva, tJeretnih vagona' i maSina svih vrsta. Engleska -je poeel'a da izy:ozi
i sredBtva za proizvodnju i teZiSte brltanskog in.dustriskog kapitaIizma
poeelo je d~ se pomjera kaManCestel1J. ..
Neposredna unutiaSnja posljeldica brzog tempa gradenja' ieljezIiica
oilo je povecanje' P9tramje radne mage, neposredi:u). za gradenje pruga i
posredno za r~d u rudnicima, celienoj i osta.lh:n ·gr.anama .industrije. Od
1830 godine na. gradnji reljezniCkih. pruga bill,) je zaposleno. na hiljade
Iadnika, i n'jihov.broj je neprekidno, rflS1;ao svedioJ848 godl,ne,'kada ih
je bilo zaposleno preko 200.000. Medurijima bil'o je mnogo Iraca, ali
vecina radnika: bili su EJ;tglezi, ~oslob.odep.i«. ·ZakOlIlOID 0 siromasima iz
1834 godine. Drugi suo otiSli. uruclnikegdje su, oeajni i neorganizovani
"kakvi su bili, konkurWiliveC ~eni,m ralbllciina.Tako je u Stratfordu
1843 godine objavljeno da S\l. ~ovOde 11,Idirlka »voljne da pr~e u
jarne ljude dd pluga i trgoviIi.e kqji. p~ju da rade ~ nadnicu za 3
<do 4 pensa dnevno marrjiU. od nadnice proiEsionalnih rudara«.
. .Sa druge. strane, zeljeznice su omogucileradnicizrui dii se krequ iz
mj esta 4 mjesto, da napuste sela i odu.u lndustriski grao,.ukQD1e.se moglo
naci zaposlenje. Komesari za izvrSavanje Zakon.a o· srromasima javljali su
183~ i 1836, gddine u svojim ;izvj~jima da .su postigli prili~e uspjehe
~. pomaganju iseljavanja iz.siromaJnih.. krajevac IstoCne Anglije i Juga
na Sjever i u Midlends: . .
..
:~
 -~":';.;.~",:".
254 ISTORIJA ENGLESKE
Zeljeznice i parobrodi doprinijeli su da se razvije i poveca i druga
vrsta iseljavanja. Godine 1837 otpoeela je kolonizacija Novog Zelanda.
Godine 1840 broj iseljenika u AlhStraliju tako se povecao da je prestal<>
njeno koriscenje kao mmlje za deportaciju kaznjenika. Mnogo iseljenika
otiSlo je u Kanadu, d'Ok· je gradinja zeljeznica u Sjedinjenim Drlavama
(2.500 milja sagradeno je d'O 1840 godine) otvorila ogromne nove teri­
todje iza Aligenskih Planina. Oko 1840 godiSnje se ise1:javalo prosjecnOt
70.000 Ijudi; oV8ji br'Oj se sredinom pedesetih godina, kad je otkrivenOt
zlato u Australijii Kaliforniji, gotovo udvostrucio.
Ok'O 1840 godine vigovska vhidavina poeela je da se Ijulja. Pet
neuravnotezenih budzeta i diuga ekonomska kdza uniStili su njen prestiZ.
Zakon 0 siromasima bio je nepopularan ne sarno medu l'adnicima, k'Oji
nisu imali pravo glasa,vec i meau vellkim dijelom niZe lSred.nje klase
k'Oja ga je imala. Ostali sldjevi burloazije smatrali ISU da ootre klasne
borbe, koje su se usred'OtoCileoko cartistickih zahtjeva, traze 'Okoncanje
socija1nog eksperimentisanja i stvaranje jedne cvrste, reakcion-arne vlade_
Osim toga, vigovci, zbog svoje naroeite klasne strukture, nisu bili
u stanju da se dotaknu pitanja Zakona '0 zitu, Cije je ukiidJanje vee:
pOStal'O neizbjeino. Industrijalci, k'Oji su sacinjavall glavni osl'Onac stranke~
bill su za' ukidanje, ali stare vigovske zemljoposj:ednicke p'Orodice, k'Oje
su joS uvijek drzale mnoge vodeee poloZaje, nisu imale snage da uvedu
mjerukoja hi, po njih'Ovom uvjerenju, dras.ticno smanjila njihove prihode.:
Odgadanje ukidanja ovog zakona nije' zadovoljilo nijednu stranu i bilo­
je svuda pravilno tumaceno kao znak ·slabosti.
Pod 'OVak'Ovim 'Ok'Ohiostima izbori 1841 godine zavrsili su sa pobje­
dom torrjevaca i fonniranjem vlade sa Pilom na eelu. Zemljoposjedni­
cima je laknulo, ali ekonomska nil1Znost ubrzo je prisilila novu vladu da.
krene putem koji Ce dovesti do slobodne trgovine i ukidanja Zakona.
o Zitu.
2. ZAKONI 0 ZITU
Zakoni '0 zitu iz 1815 gddJine bili su poslednja jasno izrazena pobjeda:
zemljoposjednika ka'O klase u Engleskoj. Ovo je bila, medutim, sarno­
ubilacka p'01:/jeda, jer ih je neizbjezno izolirala od ostaIih klasa i omogu­
eila industrijalcima da hipokritski istupaju kao bord za dobro naroda
protiv eg'Oisticke i monop'OlistCke manjine. Zakoni 0 zitu imali BU neskri­
veni cilj da cijenu psenice odrZe na visokom, narodu nepristupaenom
niv'Ou koji je ona dostigla u vrijeme Napoleonovih ratova, kada je uvoz:
iz Poljske i Francuske bio' cesto ometan i obustavrjan. 71 ) Kad je cijena
'pSenice pala na 50 sillnga p'O kvarteru, svaki uvoz bio je zabranjen.
Od samog poeetka 'Ovi zakoni bili su 'Omrznuti od svih sem zemljo-.
posjednika i imuenih seljaka, ali cak su i Qvi drugi vidjeli da je u praksi
fluk;tuacija cijena psenice strah'Ovito sbeltn~ ida zbog toga na trliStu cestO.>
dolazi do manipulaci'ja k'Oje ih liSavaju oeekivanog profita. Godine 1828·
i 1842 p'Oku.saji da Be Zakon ispravi uvodenjem pokretne skale doZivjel'i .
su n~uspjeh. Opozicija pr'Otiv Zakona 0 iitu, spojena sa zahtjevima ~.'
U)Cak i kad su ratovi dostigli vrhunae; 1811 godine. Napolecm: je zbog bijed&­
seljaka Sjeverne Francuske bio prisUjen daodobri izvoz zita u Englesku. Lokafua<"·
vlast je inace precutno odobravaIa ovu trgovinu (primjedba pisca). ­
P:f!,EVLAST LffiERALA 25$
parlamentarnu reformu, bila je naroeito alktivna u vrijeme Peterloa, ali
se poslije 1820 godine stiSala, da bi pan'Ovno ooiV'jela d'Olaskom inJdustriske
depresije 1837 godine. Borbu tada ville nije vodio t'01ikO narod koliko
industriska burloazija, koja je zeljela· da na taj naein reducira troSk'Ove
za radnu snagu.
Kada je 1838 gddJine formirana Liga protiv Zakona 0 Zitu (Anti-·
C'Orn Law Lea.gu~) na cel'll sa Kobdenoon i BrajiOfii (Cobden, Bright), .
odmah ue
poeela da se sukobljava sa eartistima oko toga ko .ce preuzeti
VoCstv'Oradnicke iklase. Marla; je 1847 napisao: »U OV'Oj poZrtv'Ovanoj
gospodi, u Bouringu, Brajtu .& Co., narod je vidio svoje najgore nepl'i-.
jatelje i najbesrarnnilje hipokrite. Svako 7ID.a da u Engleskoj borba izmedu
liberala i. demokrata preuzima ime b'Orbe izmedu slobodni:h trgovaca i.
cartista«, Cartisti su na demonstracije Lige ddgovarali svojim deman­
stracijama, otvoreno diskutovali 0 njenom stavu, a u nekim industri­
skim gtadovima cak ISU onemogueivali Ligi da odrZa:va mitinge. C. R. Fej
(C. R.Fay), posljednji istoricar Zakona 0 zitu, opis~ekako su se u ljeto.
1842 godine, u vrijeme vellkog strajika u LankaSajru, »vatreni go,Vornici
Lige . pretvorili u blijede .policajce ... Delegati BU napustili L'Ondon· i'
otiSli na_Sjever da tamo fuvaJju mir Njenog Velicanstva, ci(je su.s>luge­
.bili PH, i Graham (todjevski drzavni sekretar)«.
. . Ipak je eairtistiCka agitacija, kojoj je uspjelo Ua svadeizmedu prista-­
fica Lige j. toriljevaca prikaZe kao praznonaklapanje, bil'a jedan od faktora
koji je najviSe doprinio ukidanju Zakona 0 Zitu. Pod. prijetnjom revo-.
ly,cije meliusobno zaraceni slojevi vladajuce klase bili su pri.siljeni da.
uklone svolja razmimoilaZenja i da pored ukidanja Zakona 0 zitu donesu
i Zakon. (j tvornicama, Zakon '0 rudnlcimauglja i Zakon '0 ldesetoeasov­
n'Om radnom vremenu 1847 godine. Bila je to radniCka klasa,a ne »truli
krompiri«, koja je »Pi:lu utjerala strah u kootk
Bilo bi takoder pogresno misliti da je agitacija Lige ostala bez
uticllja na radn:hke. Neeuvena po svojim razmjerima i bogato finansirana
(184"3 godine sakup~jeno .je 100.000 funti i podijelj'l!!n'O 9,000.000 letaka),
. ova'se agitacija k'Oristila svim prednos1lima k'Oje Btl joj ze1jeznica, jeftine­
novirie ipoSta mogle prUZiti. Svaki gov'Or Kobdena ill Brajta bio je
od,!hah I;Jbjavljen u Oitav'Om nizu listova, a Ligini- agitatori kretali su se
·b.rzo i Jako po cijeloj zemlji. Imali su takve moguenosti da sire evan­
;d~~~ -sloblidlne trgovine '0 kakvim Pim, pa cakni K'Obet, nisu mogli ni
sinl,tati. - ..
. .. Oprezne. korake u pravClU slobodne trgovine koje je poslije 1841,
," godine morao preduzeti Pil treba posmatrati u svjetlu· ovog vanjskog'
pritiska, K'Ombinovanog sa prostoni cinjenicOm koju su vee svi shvatali
.~ .da porast stanovniStva znaei da. Engleska neee ~oCi samu sebe'
ishraniti.
.. Pl've k'Orake na ovom putu dikflirale 'SU mu neSJ:leldene finansije koje'
i:!. ilaslijedio od vig'Ovaca. Ukinut Ue veliki broj .raznih tarifa i poreza.
umjesto njih uveden je porez na dohodak, koji je bio i jednostavniji
·fi;n~nsiskii p'Ovoljniji i u. krajIljoj liniji ipak· manje optereeavao indu­
.Q<re tarife, koje su se tiaale idd'l,lStrije, nisu biLa branjene od
Pil'OVih pristalica zemljoposjedn:hka. Tes'Ko je utvrditi da Ii je to'
·jerno iline,. ali Ukidanjem ovih tarifa Zakoni 0 Zitu ostalf
izQ.liranaanOm~ai $ves~Jivija i ave nezahvalnija za:
I
:256 ISTORIJA ENGLESKE
Izgleda da je u ovim godinama Pil temeljito prostudirao cijelu situa­
.dju i uvklio da je opste uvjerenije koje je vl'adalo medu zemIjoposjeld..
mcima - da u baltiCkiIp silosirr)A ,leZe ogromne, koliCine zita spremne
.za prebacivanje u Englesku - cista fantazija. On je znao 000 sto je malo
Jjudi i na jednoj i na drugoj lStrani ZMlo da je viSaik zitarica za izvoz
u svim zem1jruna jOs uvijek veoma malen i da ee jedini rezultat Zakona
-0 zitu biti taj sto ce se time'sprijeCi1Ji inaOet ne:izbjemi porast cijeria, koji
bi mogao imati katastrofalne posljedice. On je zato bio spreman, kad mu
je g~ad u Irskoj pruZila dIobar' izgovor, da progura kroz Parlamenat
prijedlog 0 u1cidanju Zakona 0 zitu protiv voljevecme sVQjili prista~ca.
Prije nego gto je uspio da, to -postigne, doBlo je do politicke krize
.sa veoma znacajnim posljedicama,. DoBlo je do' oBtrih sukoba unutar
iorijevlSke stranke i PU je u zimu. 1845 podntio ostavku. Trebalo je da
-vigovci, kqjii su zbog akcije Lige ,bili prisiljeni da zastupaju pQtpuno
ukidanjeZakooa, oforme vladu. Iznenadia je lord Dzon RaseP uz neubjed­
ljivo izvinjenje proglasio da ne moz~' sastaviti vladu, i tako prebacio
-odgovornostpooovo na Pila. Ovog,puta. -jedan add besramnog politickog
kukavicluka. bio' je nevjerovatno dobro nagraden. Prisilivsi Pila da uz
])OOrsku vigovaca. uniSti. Zakone 0 zitu, Rasel je ubtzao otvoreni raiskid
u Torijevskoj stranci kQjii jill jeoilesposobio za sljedeeih dvadeset godina.
Otpor protiv Pila poveo je'ml'adi i dotada nepoznati politicar Ben­
.dZamin Dizreli (Benjamin Disraeli), ~ovjek kojli. je na poeetku ere dmpe­
rijalizma pooovo stvorio Torilje'Vsku strimku; novu ,stranku. 'koja nije viSe
bila strankazemIjop(>Sjj,ed.nik.a, vep stranka jedne nove snage- finansi­
.skog kapitala.. Kad je 1850 godine umro Pil, veliki broj torijevskih pri..
stalica slobodne trgovine pf'ikljuciose vigovoima. Medu njima bio je i
'Vilijam Ivort Gledstcm. (William Ewart Gla'dstone), koji je tada bio u
.svojoj cetrdeset i prvoj godin!i. ' iznenadujuCe alko se ne poomatraju paralelnosa poSljedicama sa kojima
Zakonio zitu opozvani su u dunu 1846 godlne; jedna mala priwe­
mena tarifa zadrzana je do 1849 godine. Posljedice nisu lspunile oeekrl.­
-vanja. Nije' doBlo do pada cijena, ustvari je petogodiSnji prosjek od 1851
-do 1855 bio 56 silinga prema. prdsjeku od 54 gilinga 9 peru>a od 1841--55.
Razloga za ovo bilo je viSe: porast stanovnistva i poveeanje potrainje s
-obzirom na oZivljavande dndustrije, Citav niz loSih' zetvi . i Krimski rat
1853 godine, zbog koga. je prekinut uvoz psenice iz Poljske. Novi, ali
rel'ativno mali izvori snabdijevanja nadeni su u Turskoj, SAD i noekim
drugim zemljama, i potpuno je sigurno da bi cijene bile joB ViSe da 5U
Zakoni 0 Zitu os.tali na snazi. Kasnije je i americki gradanskrl. rat prekinuo
izvoz zita iz Amerike na nekoliko godina i tek oko 1870 gOOine, kad BU
~ljeznice omoguCile izvoz Zita iz velikog Zitnog pojasa na srednjem
'Zapaidu, pocele su da pristiZu u zemlju veee kolicine Zitarica.
Industrijalci BU ukJidanjem Zakooa 0 zitu profitirali, ali ne putem
1l0jeftinjenja hrane, Sto je bio njiliov glavni ar'gumEmat kad BU zeljeli da
dobiju podrS:ku nar,oda, vee putem povecanja uvoza i stalnim sirenjem
trziSta za njihove proiz.Yode. Tako, naprimjer, §to se. viSe poveCava,o uvoz
iitarica sa BUskog lstoka, poveeavao se· i izvoo lankasajrske. pamut:ne
robe (sa 141.000 funti 1843 go:dline povecao se na 1,000.000. funti 1854
:godine). . " . , . , '
Sa wog gledista ukidanje Zak~a ,0 Zitu treba posmatrati" kao 'jedan
dio zakon1>da'\'\Stva u vezi £la' slobodnom trgov:inom" sto je doprinijelo da
period od 1854 do 1875 godine postane zlatno dIoba za industrljalce. Poslije
, PREVLAST LIBEaALA 257
slobodne trgQVinemtom doola je ISlobodna trgovina ..secerom i konacno,
1860 godine, slobodna trgovma drvenomgradom. Sye. dok nije ojacaJ.:a
industrija drugih .zemalja, niSta nije stajalo ,naptitu izmedu britanskih
indiusmjalacai svjeflskog trZiSta.
Engels sumira' ci.jeli ovaj period, ovako:,
»Izgledalo je da godirie iza pobjede Slobodne ttgovine. u 'Englaskoj
potvrdtiju inajfantastiCnija ;oCekivanja 'Ii pogletfu prooperiteta ,zaSnc;>vana
na ovom dogadaju. Britanska trgovina d~la je necu.vene Visinej indu­
striski monopol Engleske n~ svjeflskom trZiStu ~o je cvrscinego
ikada; nove z~1Jezare,nove. 1>ekstiIne fabrike, nove grane industrije nicale
su na svim stranama ... ~eupore:diva ekspatmija'britanskeindustrije i
trgovine izmedu1848 i 1866 godine moZe se bez sumnje u ve1ikoj mjeri
pripUiati ukidanju za.stitmh carina namanu, i sirovin~. Ali ne upotpu­
:~'I'I'
nostl, jer Stl ~ iStovremeno Qdigrale i druge znacajne promjene koje su
tome doprioijele. U spomenutim godinama doSlo j~ do otknica i poeetka
eksploatacije zlatonosnih poija u Kaliforriiji i AusIlr~ji, cime su matno
poveeane 'kolJiCine ,opticajn~ sredstva u svijetu; parna IDa.Sinaodnijela
je konaenu pobjedunad svim ostalim tra.nspOrtnim sredstvima; na oke­
anifua parobrodi. su vee zanlijenili brodove na jedra; na ,kopnu, U, svim
.civiliZovanim zem1jariia., Zeljeznica je zauzela prvo, makadam oesta drugo
mjesto; transport je .postao cetiri puta brZi i cetiri puta !i'eftiniji; Nile ni­
kakvo cudo sto je pod oyako poyoljnimuslov:ima., naparnom pogOIlU
baz1raha, britanska industrija bRa ustanju da proSiri lSVoj uticaj na racun
strane domaee .industrije, koja je bazirala na ruenom radu«. Za britanske
kapitalistevremena su bila dObra, i 0Qi $U 'smatrali da je njihovo boga­
cenje zakon piirl;>de i da Ce viecno trajati.
9to se' uce 'poljoprivrede, p~jedice ukidooja Zakona 0 Zitu su
su Zakoni' 0 tvornicama. djelovali na industriju. Umjesto prop~ doSao
je povecani prosperitet, umjelsto S11la1)jetljjaQbr~ 'povrS'ina, do!ilo je
do njihovog proSirenja. opasnost od strane konkurencije dala je pomtrek
mnogim tehniCkim,llSavrSavru;tjbna ·Kao kQinpenzaciju za ukidanje Za­
kona 0 zitu zemljoposjedn:icisu:U.:P~l'amentu osigura1i,~a za melio­
racij.e uz veoma ni9ke kamate 'i;na ,."tajjl ~ poveeali vnijednost'svoje
zemlje i izvukli. dobar profit n8::raC'Qn sitnih. posj¢nika, koji- suza ove
radove morali platiti.mn,ogo viSe., . . ' . ."
'Pronalask:om: maSine za izradu cijeVi,18t5 godine, bUo jEi omogu:..
eeno izvodenje velikih radova ,na odvodnja'1'anjil ·zemIjista. Ovim rado­
vima produktivnost zemlje znatno je poveCana,njeno obradivanje je
olakSanQ, a upotreba vjeStaCklh gnojiva pOstalajeunosmja. Nitrati~ gmmo
i fosfatna gnojiva uSli 6U u 1;j)vrijeme 'u opAtu upbtrebu; Uveden je
vellki broj noVlih masma, tako da je na izldZbiKraljewkog po1d~rivrednog
drustva (Royal Agricultural Society) 1~53godline bilo lzloZen(jiliSta ma!nje
.i.'
;.~.'.-
nego 2.000 raznog polj'oprivrednog oruda.' . . . ..
, JoB neposredniji PQ1$I;rek' za upotrebu :fna§ina d~9 je, povecanje nad­
nica_poljoprivrednih tadnika, Qocega je dOilo izmedu,1845 i 1859 gQdine
,usljed velike potramje radne snage za rudni1te,gradnju z~ca Un.
S.m-emen.om jeporaJJ1; upotrebe ~aSina~ doveo 110: $Iilanjenja broja zapo­
slenfu r.adnLka, iako se.povrsma obradive zemlje poveCaJ.'anapola: milibna
17 - Tstarlja EngIeske
 258 ISTORIJA ENGLESKE PREVLAST LIBERALA 259

jutara, a uikupnapoljop:civredna proizvodnja viSe nego proporcionaIno se

1864 godine. Odobrio je da se poSalju ruske trupe i slome revoluciju u
poveeala.
Madarskoj 1848 godine. Njegovo pomaganje revolucije u ltaliji moglo bi
Veca upotreba kapitala u poljoprivredi dovela je do dalJeg porasta
biti rezultat nUsljenja da ¢e ujedinjenje ltalije oslabiti Austriju i tako,
velicine posjoerla. Od 1851 do 1871 godine broj 1roanja svih veliCina iLslpod
indirektno, ojacati Rusiju. Prilikom ustanka brdanskih plemena u Zakay­
100 jutara staIno se smanjivao dok se broj imanja od preko 300 jutara i
kazju Palrnerston je odigrao ulogu koja je bila sliena ulozi Ser Samjuela
veeih poveCao sa 11.018 na 13.006. Srazmjern'O se naj-viSe poveeao broj
Rora (Sir Samuel Hoare) u vrijeme Musolinijeve najezde na Etiopiju.
imanja veliCine pre~o 500 jutara.
Palmerston je pozunio da prizna Napoleona III poslije njegovog drzavnog
. Ovaj period bogaeenja trajao je joo neko vrijeme poslije izbijanja
udara u decembru 1851 godine. On snosi najvecu odgovornost za razboj­
Francusko-pruskog rata. PopI'ava americke' p.sen\ice i aUlStraliske vune
nicke napade na Kinu 1840 i 1860 godine.
prouzrokovala je zatim dugu depresiju. Poboljsanje zivot:Qih uslova :rad­
I pored toga bilo je vjerovatno neizbjemo da se Englie'Ska i Rusija
nika zavrsilo se mnOgo ranide, kada je porast cijena, prouzrokovan pri­ sukobe poslije 1850 godine. Neuspjeh revolucionarnili pokreta u Evropi,
. Iivom australiSkog i kalrrorniskog zlata, danio staIno opadanje realnih neuspjeh koji je bio uglavnomrezultat ruske intervencije, ostavio je
nadnica, ' . Rusiju kao silu bez rivala na Kontinentu. Austrija je bila trula i finanlsWti
Primjetno otsutistvo svakog otvorenog sukoba izmedu industrijalaca
upropa.stena; Njemacka je bila podije1jena na mrioStvo drzavica koje se
i zemljoposjedndka u toku dvadeset godina poslije. ukidanja Zakona 0
jos nisu podredile voCstvu Prusije; Francuska je, u kajoj su borbe bile
Zitu m02e se objasniti upravo Ovlm istovremenim prosperitetom' poljo­
najoStrije, joS uvijek hila uznemirena. Rusija joe bila »veliko uporiSte,
privrede i industrije.·Wadajueu klasuniBu ra2Xliraii nikakvi lSukobi sve
rezervni polozaj i rezervna arroija evropske reakcije«.
do ponovnog oZivljavanja agitadde za reformu sezdese1Iih godina. Politiika
Jacanje Ruisije ugrozHio je ·interese britanske burZoazije na dva
je, kao u osamnaestom stoljeeu, postala prijatan sport, u kome je vodeei
mjesta. Rusiljia je u Aziji progutala Turkestan. Vee sarno usko napred,o-:­
§ampion bio Palmersto.n (Henry Johri Temple Palmersto.n, 1784--1865),
vanje ka IndiJi prouzrokovalo je u2'lbUnu jer je Indija postala kamen teme­
utjelovljenje svihnajtkonzervatiVnijih nazora vigovaca. Velika \izl02ba ill;
ljac britanske finansiske i industriske iStrukture'12). Ova direktna prijet.
1851 godine, koja je trebala da pretstavlija uvod u epohu opsteg mira, ali
nja lndiji bila je 1850 godine vjerovatno joS stvar buducn<i9ti, medutim,
iza koje je ustvari uslijedila nova serija evropskih ratova, bila je u Engle­
ptijetnja preko Turske hila je aktueInija. Razvojem parobroda medite.,.
skoj i pored sveg.a poeetakperioda na.roeite socijaIne stabilnosti u kome
ranski put za lndiju ·i Daleki istok ponovo je postaovaZan. Za parobrode
su pojedin<lSti poli'bickih dogadajapostale daleko manjevame od sve veCih
put oko Rta Dobre Nade bio je joS uv~ek neprikiadan jer je bilo oteZlU,lQ
statistika izvoza !i uvoza i poveeavanja i skakanda prihoda od poreza na
njihovo snabdijevanje ugljenom. Zbog toga je od 1835 godine redovDa' .
dohodak. Bila je to Viktorijanska epoha par excellence.
parobrock:lka linija vodiIa od Londona do A:l'eksandrije i od Sueca do
lndije. Suecki Kanal otvoren je tek 1869 godine, al:i plano\j za njegovu
8; SPOLJNA POLITIKA. PALMERSTON I DIZRELI izgradnju bili su vee daleko odmakli Velikiznaeaj ovog ugla.Sredozem­
nog Mora bio je jedan od vaZnih razloga inte:resovanja koje su pokazivale
Principi spoljne politike liberaIa u drugoj treCini devetnaestog
Rusija i Engleska za sveta mjesta Ii Jerusalimu oko 1850 godine..
stoljeea bi:Ii su neobicnojednostaV'lli. Bili su to pcincipi »nadahnutog putu­
Prodiranje u Tursku ne sarno da bi dovel'o Rusiju u opasnu blizinu
juteg trgovca«, covdeka koj:i ima robu na prodaj'll. Pod zastitom morna­
puta za lndiju vee bi joj takode daJo prevlast u iStoCnom dijelu Sredozem­
rice, koja je b!ila da.leko oaca od momarice bilo koje riva1ske sHe, ekonom­
lja, gdje su i Engleska i .Francuska imale vaznih i neposrednih interesa,
sko prodiranje u zemlje Britanske lmperije i zemlje Dalekog istdka i dalje
dok bi prisU5tvo ruskih trupa na Dunavu pretvorilonjen vee jaki pol();'
je napredovalo. U Evropi su sto je bilo moguee pazljivije izbjegavani svi
zaj u Centralnoj Evropi u' prevlast koja bi bila van diskusije. Tuniko
ozbHjnidi sukobi, a britanski uticaj sveo se sarno na spreeavanje drugih
Carstvo sirilo se u to vrijeme preko citavog Balkanskog Poluostrva, ali
siJa da zauzmu dominirajuee poloiaje. Sa snaZnlln drZavama postupaIo
njegova moe postajala je sve manja, i medu Srbima, Bugarlma, Makooon­
se sa najveeom opreznoSeu; male drZave zastrasivane su prijetnjama kad
cima i Rumunima pokreti za nacionaIno oslobodenje postajali su sve
god se Cinilo da je takvo zastra.sivanje unosno.
jaCi. Podrediti ove pokrete 1 iskor:istiti ill za oslabljenje TurSke i Austrije
. Utjelovljenje takve politike bio je ;rord Palmerston, koji je gotovo
bio je dio caristickepolitike.
bez prekida vladao u Forenj ofisu od 1830 do 1865 godine. U unutra.snjim
lako su motivi sa kojima su Britanija i Francuskapovele Krimskj.
poslovima on je podrlavao najreakcionarniji dio vi:govaca, a sto se tiCe
rat bili u najveeoj mjeri .sebiCni, pobjeda Rusije hila je sudbonosna za
sp'oljnih pQS1'o.va, uZivao potpuno nezasluzenu reputaciju- liberala. Po­
napredak i dernokratiju u cijeloj Evropi. Svijest 0 tome uC:inil!a je ovaj
'Slij'epaZljivog studiranja svih informacija koje je mogao dobill, Martks je
rat neobicno popularnim u Engleskoj, gdje je jedinu opoziciju pretstav­
1853 godine oStro izjavio: »Palmerston. je nekoliko decenija bio prodat
Ijala Brajt-Kobdenova grupa. Bilo je apsurdno i hipokritski da se eksploa­
Rusiji«. lako je. joS uvijek nemoguee taCno odrediti da Ii je ovo istina, u
tatori lndije i lrske i gramzlUivcii avan1:uI'i$ll koji su pomagali Napoleona
najmanju ruku n.easporno ;je to d:a je politika koju je vodio PaIrnerston
Malog bore protiv tiranije carizma, ali medu masama, u Cijoj' je 8V~jesti
iSla na ruku Rusiji.

Palmerston je potSticao Poljake na ustanak, obeCavaju6i Un pomoc

'") S druge strane, brilanski i=oz u unutra§njost Azije po&tajao je poslije
Englesk~, a zatiIp ih izdao; isto tako kao sto je potsticao i izdao Dance
godine 1850 sve veCi, na .racun Rusije (pi:imjedba pisca).

._; 17*
 260 ISTORIJA' ENGLESKE
,.. jos uvijek bila ziva sudbina Poljske i Madarske, mrfuja prema carizmu
billa je prirodna i plemenita.
N:avedeni razlozi za rat, zastita svetih mjesta i postupak prema
hmcanskim manjinama u Turskqj:, bili su potpuno ;iQ:;miSljeni. Karakteri­
stieno je da je prilikom dugih diiskusija koje suprethodile objavi'rata
britanska vlada, koja se sa Rusijom sporazumjela 0 uslovima, stalno na­
vodila tursku vladu na to da ih odbije nezvani~nim uvjeravanjima koja
je prenosio lord Stratford de RedkIif (Lord Stratford de Redcliffe), amba­
sador u Carigradu, da ce joj pI'1.1Ziti pom6r1sku ,4. vojnu podrsku u slucaju
rata.
VCijniCka mtervencija, koja se usredotoeila na opsadu pomorske baze
i tvrdave Sevastopolja, imalaje niz krupnih pogrel!aka. Poslije bitke kod
Alme (20 septembra 1854), Sevastopolj je mogao biti lako zauzet u 'bilo '
koje vriUeme u toku od sest nedjelja, aU britanskii franCllSki komandanti
iz prevelike opreznosti odIu-eili ,su se na' formalnuopsadu, za koju nisu
iniali dovoljno snaga. Opsadase otegla ao zime, za koju engleska i fran­
cUiSka vojska nisu bile spremne ni u pogledu organizacije ni u pogledu
opreme. Od bolesti i hladnoee poumiralo je na hiljade vojnika i, kako je
kasnije konstatovalaFlorens Najtingel (Florence Nightingale), od 25.000
mrtvih britanskih vojnika '16.000 de izgu!bilo Zivot zbog loSe vojnieke
organi:zacije. 18) , izmedu zemljoposjedniCke ari&tkratije s jedne i burzoaske demokratije .
Rat je zavrSen sa uspjehom sarno zbog toga sto su ruski genera~i i
uprava bili joB nesposobniji. Izbile su na pOvrSinu oobiljne slabosti 0 ko­
jima vanjski svijet 'nije imao ni pojma, slabosti koje ce se joS jasnije
ukazati prilikom 'Rusko-japanskog rata i 1914 godine. Rusija, ekonornski
i socijalno joS uvijek u osaninaestom stoljeeu, dokazivala' je da je sve
manje sposobna da vodi ve11ke ratove, u istoj srazmjeri sa kojom je sve
veca mehanizacija ratovanja tra.zila bam u maSinskoj industriljd. Godine
1854 ovaj proces je tek otpoeeo i na objema stranamaoruzje, taktika i
organizacija veoma suse malo razlikovali od onili kakvi su primjenjivani
u ratu sa Napoleonom.
Poslije pada Sevamopolja u septembru 1855godine sIijedio' je mi­
rovni ugovor, u kome je stvarni problem turske vladavine na Balkanu
ostavljen postrani , Turska Carevina ponovo skrpljena, a RU'Siji zabranjeno
da utvrdi bilo koju luku na Crnom Moru i da drzi u njemu ratnu
mornaricu. ' trebno je zabiljeZiti slueaj radndka tekstiltiih tvoriJdca u LankaSadrn koji
Ovaj ugovor postigao je zeljeni efekat i zakoCio de rusko napredo­
vanjesve do 1870 godine, kada su pobjede Prusije nad Francu$:.om
ponovo poremetile ravnote.zu snaga u Evropi. Klauzule ugovora koje su 5e
odnosile na neutralizaciju Crnog Mora bile' su opozvane i otpoeela je nova
poIitika, koja je dostigla vrhunac u Rusko-turskom ratu 1876 godine.
Ovom prilikom pomorska demonstracija, koju de naredio Dizreli, zausta­
vilo je rusko napredovanje bez stupanja Britanije u rat i, marla su San
Stefanskim mirovnim ugovorom 1878 godine iz turskihprovincija na
BaIkanu nikle nove drzave, ovaj prostor nije postao ruska interesna
sfera, vee bojiSte izmedu ove zemlje i Austri(je.
'") Bio je 'to prv:i i posljednji rat prilikom koga je stanovni§tvo u, domovini
!malo ta~ne infomlaclje 0 tome, §ta se ustvari dogaCla. Elektrioni telegraf stvorio
je zanim,anje ratnog dopisnlka, kOje jQS nije. boo ometano vojnom cenz\lrom. Otud
senzacija lroju su prouzrolroval~ Raselove' depcle uTajrnsu (primjedba pisca).
PREVLAST LlBERALA 261
Kr~ rat bio je pm izserilje evropekih ratova koji su bill prirodna
posljedica neuspjeha'revQ!u<rija iz 1848 g!)djne,neuspjeha koji je imao za
posljedicu da u centralizovanim nacionaln:i:m driaV8fI!.8. zavfada vpjni
despotia:am. P~je njega dooao je rat u Slezvig-HolStajnu 1864godine,
zatim rat izmedu Austrilje i Prusije 1866 godine, zatim :rrlz ratova u· vezi
sa ujedinjenjem Italije i Franct:l6ko-pruski tat 1870 gOdine. PosIije 1871
godine otpoeeo je novi period u kome je for:rnlr.mje kompaktnih, agresiv­
nih maya bilo zavrSeno, nakon eegasu ove drZave· poeele da se ujedi­
njuju u medusobno nepri1ateljske blokove. Bio de to period impenjalizma,
koji je doveo do svjetskog raU:! 1914 godJne, 0 kome eemo govoriti u
..sljedeCim poglavljima. ' .
U OVOID nizu ratova Engleska je ·igraIa samo malu neposrednu ulo­
gu i njihov uticaj na britansku istoriju u OVIXD periodu nide bio ve1ik.
lz mnogo razloga daleko vaZniji bio je AmeriBri gradanski rat koji je
.otpoCeo 1861 godine. U suStini bio je to rat kojije trebalo dB odluCi da Ii
./:.e buduCirazvolSAD krenu11 u pravcu stvaranja jedne'industriske zem­
lje ill zemlje koja Ce na plantaZama u pa9jE!du robovlashiCke aristokratije,
.obradivanim robovskom radnom snagom, proiz\toditi branu i sirovine za
izvoz. Poslije jednog odredenog stepena razvitka ove dvije ekonomike nisu
mogle postojati jedna pored droge, i rat je, prema tome, bio lPasna borba
s druge strane. Bio je to neSto modificirani oblik borhe }roja De u Evropi
otpoeela sa FrancuskomrevGlucijom, isto tako kao sto je robovlasniMvo
bilo u izvjesnorn pogledu specifieno ameriCki oblik: feudalizma.
I Engleska je na ovaj rat.gledala kao ,na klasIiu borbu i porno{: koju
je pruZiJa Sjeveru i Jugu jgla je taeno po klasnoj Jiniji. Gotovo citava vlada­
juca lclasa solid.arisala Be sa robovlasnicima sa Jugait), zemljoposjednici. iz
potpuno prirodnih simpatija, tnagnati pamU'ka i brodarstva zbog .toga §to
je Sjever blokadom jufujaCkih luka onemoguCio izvoz pamuka u Lan­
kMajru. Veoma uticadini krugovi postavili iSU zahtjev da se prima vlada
J ufue konfederacije i iskomcavali su svaku priliku da iza7Jlvaju i orne­
taju Sjever. Vrhunac 'je dostignut kada. je gusarskom brodu Alabama
bilo dopusteno da ispl'OVi iz Uverpula i napadatrgovaCke, 'brodmre
Sjevera.
Isto tako mtava radniCka klasa solidarno je pomagala· Sjever. Po­
su strahovito patili zbog nezapoolenosti, ali' su se suprolstavljali svakom
pokuSaju poslodavaca da ib pokrenu u kampanjukoja je imala za cilj 4a
prisili· vladu Sjevera dapre'kineblokadu dzv07Jl pamuka. Ovaj 'k:lasiDi
.konflikt, prouzrokovan AmeriCkim gtadansk:im ratom; pm je razbio'pot­
punu stagnaciju u k~oj se pokret radniCke klase nalazio od propasli
·eartiztna 1848 godine. Bio je to p6cetak borbi koje su doveledo Drugog
zakona 0 reformi 1867 godine, do ponovnog rodenja sOcijalizma i uspona
fenianizma u Irskoj. 0 ovomrazvitku govoriCem.o,u sljedeCim poglavlji­
rna; ovdje je potrebno da se dotaknemoneklih. od ,ekonomskih posljedica
ovog rata.
Godine 1861 pamuena industrija hila je !jQSuvijeknajvaZnija mdu­
strija u Engleskoj, a najveCi dio pamuka predenog, u LankaSajr-.l uvoi.en
, '
") Ali KaMen Brajt njihove pristaliCe istrajJ10 sU' PomagaU Sjever
(primjedba pisca). . ,' .
 26~ ISTORIJA ENGLESKE PREVLAST LIBERALA 263

je iz Sjedinjenih Americkih Drzava. Godine 1860 iz SAD je uvezeno 1.110,

njegovu saradniju u agitaciji za reformu. Godine 1866 Londonski savjet
niiliona funti' pamuka, a iz Indije 204 miliona funti. U jesen 1863 godine,.
tredjuniona (Lond()lll Trades Council), kO'ji je Qfonnljen 1860 godine u
kada: je nestaSica dostigla vrhunac, oko 60% tekstilnih radnika bilo 1e
ci:lju kQ9Tdinacije podrSke velikO'm Strajku gradevfus1dh radnika, preu­
bez posla. Oni koji su joiiuvijek radili zaradivali su mnogo manje, djelo-:.
zoo je inicijativu i osnovao je Londonsko udruZenje radnika (LondO'n
mieno zato stq je americki pamuk bio zamijenjen loSijdm indiskim pa­
Working-Man's AssociatiO'n).
mukom, a· jos viSe zbog togasto ISU poslodavci iskO'ristili O'VU depresiju za
Prema tome, postojale S'U dvilje paralelne agitacije, jedna koju su
nasi:lno'snizavanje nadnica, kqje su u mnO'gimslucajevima pale cak na
vodili KobdEm 7Ii), Brajt i burfuaski radikali i druga kO'ju S'U vodili tred­
4 i 5 silinga 'nedjeljrio. Za .radnike ova nestaSica pretstavljala je teSku
juniO'ni, kojii su dobar clio svoje politiCke inspiracije crpili iz Internacio-'
tragediju, ali su poslodavci uspjeN. da je pretvO're u wO'r posebnih pro-·
. nale. Vamo je sjetiti se da je to bilQ prvi put poslije gotoV'O dvadeset
fita. U Indiji su podignute nO've plantaze pamuka (UVOtL indiskO'g pamuka
godina da su se radnicke organizacije kao ta.kve zainteresovale za politicka
povecaO' Be 1865 godine na 446 miliona .funti), a u Egiptu je :proizvoden
pitanja. Agitacijj'e su se ponekad ujedinjavale, zavisno od toga u kojoj su
kvalitetni pamuk dugO'g vlaknf!,.; Citav prQfit sa ovm PO'lj'a O'tiSao je u ruke
mjer.i radikaIi pokuSavali da ubl~e zahtjeve tredjuniona za opste pravo
brltanskih, a ne ameriCkih kapitalista. Uvodepje O'Ve nOVe unosne kulture
glasa za muSkarce. Godine 1866 Gledston je, na veliko raz~arenje ljevice,
\jos je viSe ogranici:l'O Zitom lZasijane povrSfne u lndiji i Egiptu, PO'vrSine
predloZio Zak'O'n it kom~ su potrebne kvaUfikacije za dobijanje prava
kO'je su vee tada bile nedovO'ljne da zadovO'lje potrebe poveeane popula-:
glasa u gradO'virna sniZene sa 10 na 7 funti poreza godiSnje. Cak i to je
cije. OnO' je hilo jedaIioo 'uzrO'ka brO'n1ene gladi i sve veeeg zaduZivanja
bilo suviSe za ostatak vigovaca koji je preZivio Palmerstona, i grupa zvana
seoskO'g stanl)'VniStva u tim zemljama. . »adulemiti« (»Adullamites«), koju je predvodio Robert Lou (Robert Lowe)
Istovremeno je nestaSica eliminisala mnoge manje i manje unosne·
preSla j'e torijevcima i doprinijela porazu V'lade. Odlazak ove grupe imaO'
prediO'nIce i dovela do veee racional:izacije proizvodnje u ostalim. Godine
je za posljedicu poveeanje utjecaja radikala unutar Uberalne .stranke.
1868, kada se indus1rlja PO'nO'vO' vratila u normalnO' stanje, radH'O je nianje·
Ovo j.e imalo i joii jednu p~jedicu, koju vjerovatno nikO' nije pred':'
tvornica, viSe vretena, 50.000 manje radnika, a proizvodnja je bila veca.
vimO'. Gledstonov prijedlog doCe~an je sa V1e0llla skromnim OiClJuSevljenjem.
. U tkalaCkom sektoru m'aIljibrO'j razbO'ja davao je takode vecu prO'izvodnju. Lou mu· Be medutim, iskreno suprotstaviO' na osnovu principa da radnici
. Trajni rezultati nW bili tako zadO'vO'ljavajuci. Nakon PO'bjede Sje­ kao radnici nemaju usIO'va da dobilju pravo glasa. Drskost ovog ·izazivanja
vera i savlad;:l.vand'a posljeratnog haosa doiilO' je dO' stvaranja velike tek­
napravilo je od refO'rme klasnO' pitanje, i gO'tovo pitanjecasti. U jesen 1866
stilne industrije,najprije u NovO'j Engleskoj, a zatim iu juznim drZa-:
godine vladajuca klasa bila je zaprepaSCena i uplasena burO'm koju je
varna, zasticene visokim carinama..PO'veeani uvoz indiskog i egipatskog
izazvala. U nizu ·industrisldh gradova izbile su O'gromne demonstracije, u
parnuka u LankaSajr vjerovatno bi i sam priruio Sjedinjenje DrZave da:
kO'jima je - kako se cinilo - sudjelovalo gotovO' cfelokupno stanovniAtvo
same preraduju veCi diO' svog sirOVO'g pamuka. Gradanski rat j,e ipakuni-·
koje je pripadalo radniCkoj i niZoj srednjoj kIasi. U svim demO'nstracijama
stiO' ~'alnkaSaj:rski monO'PO'I ·i ubrzao premjeStanje teZiSta britanskt1 indu­
tredjunioni su redO'vno ucestvov:ali !rno organizovana tijela sa zastavama.
strije iz Mancestera u Bermingen, 0 -cemu smo vee govorili, premjestanje'
U LondAmu su OOrzaru veliki 7lborovi na Trafalger Skveru i u Hajd Parku.
kO'je je imaIO' za posljedicu i odgO'varajuce PO'liticke prO'mjene.
, Ovali' drugi pretvoriO'.se u pravu pobunu, prilikom kO'je je nanesena velika
. steta. Bila je to neposredna posljedica formiranja to'rijevske vlade na celu
4. DRUGI ZAKON 0 REFORMI sa Dizrelijem.
PaImemton je umro 1865 godine, poiito je od 1810 godine gotOVO' bez.
Dizreli je sve diskusije 0' proiiirenju izbornog cenzusa okarakterisao
prestanka bio clan najprije torijevskih a kasn1je vigovskih ministarstava.
kaO' »d'Oktrinu Tomasa Pejna«, all nije- raeu,naO' na ovu burn. Agitacija za
Njegova smrt prekinula je razvitak VigO'vske stranke u pravcu'liberalizma
reformu, stvaranje Internacionale, O'zivljenje' tred.juniona i djelatnost
ioslobodenje industrijalaca od dV'Olicnog vOOstva· gmpe aristO'kratskih
fenianista - sve je to ul;7i:jedilO' torijevce da .se nalalZe pred neposrednom
zemljoposjednika. Zbog senilnosti l'Orda Dzona Rasela VO'cstvo Stranke
O'pasnoiicu revolucije. Da bi izbjegao revoluciju, Dizreli je nacinio ustupak
preslo je u rUke GledstO'na, a premoe industrijalaca naSla je SVO'j izraz u.
. i podniO' 1867 godinesvoj prijedlog Zakooa 0' reformi.
Bve flj'eSrijiro vezarna izmedu Gledstona i zvaniCn.og rukovodstva Stranke i
Prema ovom Zakonu pravo glasa u gradovima dO'bili su kucevlasnici
grope radikala sa Brajtom na celu.
i jos neki gradani, ali ne i radnici koji .su bili stanari Bez prava glasa
. Savez sa ·rad.ikalima obavezao je Gledstona da prihvati' njihov'
ostali su i poLjoprivredni radnici i oni. idustriski radnici, ukIjuciv.,.
zan:tjev za prO'sirerije parlamentarnfu sloboda. Na taj nacin doola je do.
si tu i veliki hrO'j rudara, koji su Zivjeli ;u gradOvima koji nisu s~ posla­
iziazaja oZivjeIa borbenost radniCke klase, 0 lrojoj smo govorili u prethod­
nike u Parlamenat. Godine 1885' gradovi i grQfovije izjednaceni su u po­
nom odjeljku kao poslj'edici Americkog gradanskog rata. Joo 1861 go­
gledu izbO'rnih prava. Takode je vaZna i Odluka 0 tajnom gla'Sanju (Ballot
ditie nek'e od organizacija tredjuniO'na pOstawe ISU pitanje nO've parlamen­
Act) iz 1872godine kojom je Ukinuto javno glasanje na izbornim mj'esti­
tarnereforme. GOdine .1864 osnovano je InternaciO'nalno udru.zenje rad­
ma. Bez ove Odluke proiiirenje prava glasa na po1jO'pdvredne radnike bilo
nika (Internacional Werking-Men's Association) - Prva internacionala ­ bi sarno l05a sala.
i uqrZ(Lje d'O'bilotakvu masovnu podrSlru da su se vee 1865 godine Kob-

denovi sljedbenici pribliZiJi Generalnom savjetu udruzenja da osiguraju ."Of;

-,.­ '0) ,Kobden je .umro 1865 godine (primjedba pisca) •
 264 rSTORIJA ENGLESKE
Veliki znacaj Zakona 0 'reformi iz 1867 godine je u tome .!lto je on
bio Qaza za formiranje nezavisne parlamentarne stranke radnicke klase.
Cartistj.Cki. pokret bio je' agitaciona stranka onih koji nisu imali pravo
glasa, eije tie djelovanje bilo podredeno prilikama prema tome u kolikoj
su mjeri bile povoljne za agitaciju. Labur1sticka stranka, Cije su djelovanje
od samog poeetka koeili oportunizam njenih voda i njeno 'burzoasko-radi­
kalno porijeklo, stajala je jednom nogom u tredjunionima, a drugom u
Parlamentu, i na taj nacinposjedovala cvrstinu kakvu Cartistieki pokret
nikada nije imao. , <Odu. Ona je lndustriji zaista bila neophodna. U proSlosti radnli.cima nije
Za radanje ove nove stranke ,bilo je potrebno vrijeme od eitave
jedne generacije i u medttvremenu, dok nije stvoren nezavisni Laburi­
stieki pokret, prednost O'e bila na strani radikala, politiekog odraza srednje­
viktorijanskog saveza srednje klase i radnika. Ovaj savez, koji je svakako
radio uglavnom u i.ntere~. burzoazije, odrzao se sve do sedamdesetih
godina, uglavnom zato 8tO ,su se natlnapredniji sloievi burzoazije borili za
upotpunjavanje liberalnO:-demokmtskih reformi. Oak i poslije donollenja. '
velik,ih refOrmi u gpdiliama 1867-75 politicki poloZaj industrijalaca nife
bio u srazmjerl !Sa njihovom ekonomskam snagom, .i. prva vlada sa zna­
eajpijim pretstavniStvom radikala bila je ona koja de oformlljena 1880
godine i u kojoj su bill Ceniberlen 1 Dilk.
Kada su,med'lltim, gIavne re£orme postignute i kada je radikalizarn '
ljudi kao 8tO je bio Brajt poeeo da izgleda manje vatren, moZemo usta-'
noviti pojavu tiednog mnogo naprednijeg radikalizma koji je u znatnoj
mjeri bio neposredni prethoonik politiekog Laburistiekog pokreta. U
proVincljarna 'bio je uglavnom nekonformistickog karaktera, ali cak je i
tu, a joll viSe u Londonu, vremenom prmuo republikanski i svjetovni
karakter. U radikalskim klubovlma koji su pretstavljali organizaclonu'
formu pokreta, nasli su utoeiSte cartisti i socijalisti, prezivjeli iz prijasnti'ih
vremena. Istaknuta licnost bio je ateista Carls Bredlaf (Charles Brad­
laugh), eije je iskljucenje iz Parlamenta zbog odbijanja polaganja za­
kletve bilo jedan od nalj'senzacionalnijih dogadaja osamdesetih godina. U
Londonu su ovi Radlka:lni killbovi cak odbili da se prikljuee Liberalnoj
stranci, pa cak je 1887 godine upravo RadikaIna federacija metropole
(Metropolitan Radical Federation) organizovala »Krvavu nedjelju«, velike
demonstracije na Trafalgar Skveru.
Ovaj radikalni pokret sudjelovao je u posljednjoj velikoj napr.ednoj
reformi liberaInog kapitalizma, dovrilenju reorganizacije lokalne vlastL
Sa obnaIV'ljanjem ne~visnog Laburistickog pokreta doillo je do rasojepa
medu radikaIima, Kapital:hstiCki. lideri, kao Cemberlen, naSH su svoje
pravo mjesto medu pristalicama imper.i,j'aIizma; drugi, kao Bredlaf i G. V.
Fut (G. W. Foote), i dalje su propovijedali atel!zam i svjetovnjastvo, aU
Sll se suprotstavljali socijalizmuj veCina Be med'lltim, i nekonformisti iz
provtincije i svjetovnjad iz Londona, poste-peno stopUa sa Laburistickim
pokretom.
Naizborima 1868 godinedobili su liberali ponovo veciriu. Vigovski
eJemenat bio je eliminlisan,radikali su ojacali tier su u mnogirri industri­
skim gradovima pobjeduodnijele njihove grupe, i kad je Gledston formi­
rao vIad'll, Brajt je popr\Tiput d'Dbio mjesto ti Kabinetu. Godine koje su
sJijedile inacajne' su zbog citavog niza vaZnih socilj'aInih reformi. Vlada­
juca klasa mogJa je podnijeti ove ustupke, a raspolOOenje masa 1866
godine nije se moglo'tako lako zahoraviti. Pollto jeizborni cenzus proSiren,
PREVLAST LIBERALA 265
obje stranke bile su prisiljene da se bore za podrik:u radnicke klase, a Sto
:se lice unutraSnje .poli~, nije praktili:no btlo veee rarlike izmedu li~
ralne Oraood 1868 do 1874 godfue) itoriljevske (od 1874 do 1880godine)
vlade. '
Uspostlivljanje sistema opSteg osnovnog Skolovanja na osnovu Od­
luke 0 Skolovanju (Education Act) h 1870 godine, vezane za ime V. E, FOr­
:stera CW. E. Forster), pretstavlja je:dn.u od najvamijih mjera u tom peri­
bilo neophodno da budu pismeni, ali Sada, pored eve prodoroilje strane
konkurencije i uvodenja VtiSeg standarda skolovanja u NjemaCkoj, SAD i
.drugim zemljama, pokazailo se da je to nuZna potreba. Istovremeno, kako
je Engleska postajala komercijalni i fina:nsiski 'centar svijeta, nastala je
sve veCa potreba za dovo1tjnim brojem cinovnika ti. nadzornika, a ove je
trebalo uzeti iz radniCke klase, Konaeno '8U i sami radnlci pokaziv.ali za­
brinjavajuCu ielju da steImu naobraa:bu, i nije bilo nikakve gamncije da
.fie ovo samoobrazovimje neee kretati, po subverzivnhn linijama.
Pobjeda liberalizma bi:1a je takode direktno zasluZna za reforrnaciju
-gradanske slu.ibe. U proSlosti svegrane ave slu.ibe bile '8U u rukamaari.­
-stokra,tije i njenih piivti'esaka. Rezultat toga bila je birokratija, koja nije
bila ni sposobna ni casna. Godine 1870 za sva mjesta raspisan je javni
lwnkurs i veeinu poloZaja zauzeli su pripadnici srednje klase. I pored
toga za izvjesne sluZbe, kao naprimjer u FQren ofisu i Diploma1skom koru,
,socija1nekvalifikacije i nadalje su ostale od velikog znacali'a, i ove se Cak
i danaS nalaze u rukama gomje klase. Sliene posljedice, sa sliCnim ogra­
nicenjima, imalo je i ukidanje prakse kupovanja polorLaja u armiji 1871
godine.
Ove reforme, Cija se ootrica okrenula protiv aristokiatije i Uspootav­
Ijene crkve, koja je izgubila svoj monopolna ,00000ovno Skolow,mje; bile '8U
<djelo tiberala. Torijevci, kao 8tO se moglo i oeekivati, koncentrisali su
svoje napore na tvornicko zakoriodavstvo; gradnju stanova i zdravstvo.
U vrijeme Industriske revolucije gradovima d'e bi16 d~uSteno da se sire
bez ikakvog ogranicavanja ill plana, tako da su postali neopisivo ruZni i
strahovito nezdravi. Sve' do str~ne epidemije kolere 1831 godine bogatim
.nije postalo jasno da zaraza neee napasti sarno na sirotihju i da se mora
ne8to uciniti u pogledu uvodenja potrebne ka:p.alizacije i vodovoda sa
:zdravom vodom. Ponovne pdjave kolere 1849 i 1854 godine prisilili su
vlast da ueini nove napore u tom pravcu i Zakooom 0 narodnom zdravlju
(Public Health Act) iz 1875 godine koordinirane su i prollirene mjere koje
,su vee bile uvedene u zdravstvu.
U vrijeme Gledstonove vladavine PaZOju je privukla p011ovo Irska
zbog djelatnosti fenianista. N~ta u tom pogledU ne govori toliko kao
euvena Gledstonova izjava !karla je 1868 godine pozvan da preuzme svoj'll
,duZnost: »Moj je zadatak da vratim mix Irskoj!« Ovdje ri(j'eOi »vratiti
:mir« pretstavljaju operativnu lozinku. Za sve slojeve vladaju6e klase,
Irska je pretstavljala osvojenu provinciju kQj'om treba vladati u vlastitom •
interesu, ako je mogu6e u miru, a ako je numo, silom. Sva borba izmedu
liberala i torijevaca oko irskog pitanja u posljednjim decenijama devet-°
naestog vijeka odv~.rala se unutat' granica "QVe-koncepC'ije. Razlike supo­
 266 ISTORIJA ENGLESKE

stojale samo u taktici, i samo radnicka klasa podrzavala je uV'jerenje da

su Irci nacija koja ima pravo da sama upravlja svojorn sudbinom.70)
a jednoril znacajnom dogadaju tog perioda koji odlucno ukazuje na
skretanje u novo doba govoricemo detaljnije u iducoj glavi. Bila je to
kupovina akcija Sueckog Kanala, koje je drZao egipatski kediv,od strane
britanske vlade, a na inii::ijativu DizreliJj'a i uz pornoc Rotsilda. Bio je to
znaeajan dogadaj kako zbog njegovog uticaja na razvitak Britanske Impe­
dje tako i zbog roga sto je otkrio tijesne veze izmedu torijevske vlade i
moene medunarodne finansiske oligarhije.
GLAVA XIV
Na sceni su poeele da se pojavljuij'u nove lienosti, Goseni, Kaseli i
njima slieni,· stvarajuCi protuteZu mocnim Barinzima i RotSildima, vrseel.
sve jaci uticaj na britansku politiku i skreeuci je u novom pravcu. Kak() ORGANlzaV'ANJE RADNICKE KLASE
je njihova moe rasla i kakose uticaj bankarstva sve viSe prooirivao na
industriju, Liberalnastranka postajala je sve viSe stranka srednje klase 1. REVOLUCIONARNI .TRED'JUNION.IZAM
i njen autoritet je opadao,11') dOk je porast Laburisticke stranke na dru­
goj strani uniStio njenu masovnu bazu medu radniClrom klasom. Veoma ad najranijill vremena njihovog .pOstojanja ikao klase najamni

je kara'kteristicno.da· je, upravo kada je prestala da bude stvarni pret­ radniCii p~ell su da stvaraju uclr:u.Zenja za odbranu svojih prava:i iIlte­

stavnik. zemljoposjednika, torijevska stranka poCela da pretenciozno i resaod svojihposlodavaca. Ova 1IdruZe~ja, bezobzira nato kako su se

- samOSVjesno govOri 0 »vese!loj Engleskoj«. Dizreli je imao poseban: zada­ zvaia i da.Ii su· bila apstenaciona1lie organizacije kao Veliko udruzenje

tak da pomiri englesku arlstokrati~u sa njenim polozajem mladeg partnera (GreatSOCietyj u· Oetrnaestom stoljeeu iIi mjesna zanatlJiska tijela kao

u f~j »Imperialism Unlimited«. 8) slobodnjacke gilde19) (Yeomen Gilds), bilasu u sustini tredjunioni. Tako

Ustv:ari, bilo je n~odno i hitno da britanska bUrZoazija nade· je. do.slo do t<>ga da su krajem osamnaestog stoljeca, kad je indusfiiski .

nove puteve, jer ju je predkraj sedamdese11ih godina pritiskal1!- duboka . proletarijiit poeeO da. postaJe -svjestan ~ postojanja' kao klase, tredjuni-;­

ekonomska i sooijama kriza, preko koje se nije m6glo tako lako preci kao. oni bjJ!Lspontanoprihvaceni kao.. forma organizacije i prve borbe ave­

preko periodicnih kriza u protek1om. periodu dorninaci1e liberalli.zma. klase bile 5Uinspirisaneonim !to bIi se moglonazvati revolucionarni

sindika1dJzam. .

'0) Vidj -Glavu XIV. odjeljak 4. -·----Oruzje je bilo na dohvatu ruke. I pored toga sto· su radnicke orga­
nizadje u osmanaestom stoljecu rndile u ilegaInosti, ipak se mogu naCi
") Treba ~edutim. kao Zilla/!ajnu suprotnu tendenciju ddati na umu porast.
imperijalisti/!kog krila Liberalne stranke, /!esto /!udnovato zaraienog radikalizmom..
kao u slucaju Dzozefa Cemberlena.. Ovo krilo imalo je veliki zna/!aj 1914 godine.·
I mnogi tragovi Iljjlihove djelatnosti. U proklamaciji protiv nezakonitih klu­
.... o'ova u Devonui Somersetu liz 1718 godIDe govori se pored ostalog 0 tome
Kasnije su interesj imperijalizma naSIi vecu podrSku medu torijevc1ma, medutim, da su se »mnogi resljari vune i tkaci ... usudiIi da u tajnosti rade kao
grupa Ser Dz()na Simona pref1v,iela je kao kuriozitet (primjedba pisca). korporativna tijela, izradujuci'i protivzakonito u konspiraciji provodeCi u
78) Unlimited impenalism - neograni(!eni impenjalizam.· Ovdje igra rije/!.i'
djelo neka pravila i statute, k()jima zele da odrede k:o i.Iha pravo da se
prema uobicajenoom Company Limited - preduzece sa ogranicenim jamstvom,

(primjedba prevodioca). bavi trgovinorn, koje i koliko ucenlika i kalfi svalki covjek moze odjednom
z8ipooljavati ... i kad mnogi od spomenutih konspiratora napuste posao
jer se Iljjihove garoe ne zele da podrede takvim uJlll!ljenim statutima i
nerazumnim zahtjevima, ona takve izdrZavaju svojim novcem Bve dok se
pOllovno ne zaposle da bi na taj· n~in prisHile gazde da ih ipak prime
na posao zbog nedostatka radne snage ... «
1754 godine tri stotine norvi&:ih tkaca, u tcinji da postignu pove­

canje nadnica., povuklo se na jedno brdo .udaljeno od grada tri milje. Tu

su sagradili koIibe .i Zivjeli punih sest nedjelja, izdciavajuei se od pomoei

koju su im pruzali njlihovi zaposleni drugovi. Krojacke kalfe u Londonu.

,imale su 1721 godine veoma jaku Uriiju, a poeeDcom osamnaesklg vi1eka

mnogQ se govorilo 0 udruZenjima i uniStavanju maSina za pletenje carapa

u notingemskoj tvornici. .

. Ovakova udruZelllj:amogla su uvijek biti proganjana na osnovu

OpSteg zakona 0 Ikonspirativn()j djelatnosti (The Common Law for Con­

") Gilde koje su osnivale kaIfe, tj. najamni radniC'i. Vidi Glavu IV, odje·

Ijak 1. Trgovina i gradovi (prirnljedba pisCa).

r--_
 268 ISTORIJA ENGLESKE
spiration), iIi kao djela »ometanja trgovine« Ii. oolukom Par1attnenta 1726
godine proglaSena su za ilegaIna u Industriji vune. Medutim, sye do
dblaska Industriske revolucije .i stvaranja industrije veH.kog obima bile
su· to lokaIne i obieno veoma male organizacije zanatlija, Ilroje su stetile
poslodavcima, ali se ndsu osjeeale kao prijetnja drzavi rili socijalnoj orga­
nizaciji kao cjelini. Ovim udruzenjima zanatlija cesto je bUo dm:volja­
vano da rade bez ometanja, sa iznimkom u vremenrima naroeitog pritiska,
i smatralo se da je. postojeei zaikon 'dovoljno jak. da se nd'ihova djela.tIiost
zadxzi u podnooljivim granica.m.a.
Industr.iska revoluaija u potpunosti je izmlijenila situadju jer je
omogueila stvaranje sve veeih i opasmuih organizacija. Kada Be nezado­
voljstvo industriskih radnika spojilo sa politickim jakobinizmom, upla­
sena vladajuea klasa poduzela je dra'sti.Cnije mjere, ciji su rezultat bill
Zakoni 0 udruZenjima (Combination r.aws) iz 1799 Ii. :1.800 godine. Ovi
zakoni su bili djelo Pita i njegovog dicelIl;.fernog prijatelja Vilberforsa
(Wilberforce), koga njegova poznata simpatija prema crnackom roblju
nllje sprijecila da bude inicijatOr i horac za SVaku vrstu tiranilje u Engle­
$koj, poeevSi od koriStenja Olivera Spijuna do protuzakon1tog zatvara:Iljja
siromaanih zatvorenika u tamnice u Kold Bat Fildu (Cold Bath Field),
pokolja kod Petea-loa i ukidanja Habeas Corpus-a.
Zalkonom iz 1799godine, neato dopunjenim 1800 godine, proglaaena
su za -Hegalna sva udruzenja kao takva bez obzira na to da Ii im se
zavjera, ometanje trgovine iIi nesto slliCno moglo dokazati iIi ne. Teoretski,
. zakon se odnosj.o kaiko na radnike tako i na poslodavce,ali dok je na
()Snovu njega progonjeno na hi1Jade radnika, nema nijednog slucaja da je
tim zakonom Zakacen rna i jedanposlodavac. Veoina cesto sudije koje su
ga sprovodile u ziV10t i same subile poslodavci koji su ga· krnili. Cesta
SU bila iproganjan1a na Osn,ovu starog Opsteg zakona.
Zakon nije redovno primjenjivan na stara zana1!1iska udruzenja, iako
u tom pogledu ima dosta poznatih slucaQ'eva, koo naprimjer· slueaj sa
Udruzenjem slagara »Tajmsa« 1810 godine i Udruzenjem kolara 1819
godine. NajteZe su bili pogodeni radnici u tekstilnim tvornioama. »Patnje
ljudi koji .iU bili zaposleni u lldustriji pamuka«, pisao je Plejs, »bile
su nevjerovatne. Bili su priV1UCeni u udruZenja, izdani, prog01l(jeni, pro­
glru;eni krivim i osudivani na strahovite teake kazne. Paili su u najveeu
bijedu i zivjeli pod najtezim uslovima.«
,I .. Oko godine 1800 relativno visoke nadnice koje su u poeetku ispla­
:'civane bile SIll vee umnogim sektorima teJkstilne industrije stvar proSlosti
!i i sljedeeih dvadeset godina neprestano su se smanjivale.Strogost zakona
i! nije mogla sprij~citi stvarande tredjuniona, i zaista 'Ill istoriji radnicke
i1klase ima malo. tako sjajnih epizoda koo ·s1o je njooaborba i pobjeda nad
i i,Zakonom 0 udruzenjima, ali onje ipak sprecavao organizacije tredju­
\Inio.na da postignu veee,uspjehe. Stradkovi su bili svakodnevna pGjava
lti.vodeni su velilrom upornoSCu, ali se u najviSe slueajevasve svrsavalo
,ra,spustanjem organizadje, hapSenjem njenih clanova, porazom i novim
~enjem nadnica~ Karakteristi~n za ovo vrijeme bio je dugi strajk
pompraca Tajnll i .Vera 1815 godine, voden protiv smanjlvanja tbroja
iposade, :t1fl "!>rodovima~ Strajk je slom1ljen, tek karla su bro~vlasnicima
stigle trope u pomoe. Prevaxe koje su mill brodovlasnici \.bile su tako
o~igledne da su se zgrazalicak i pretstavnici Houm Ofisa koje je na
lice mjesta poslao lord Sidmaus.
ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE 269
~"1824 2odine-:Plejsu i njegovim saradnicima uspje10 jeda progur.a;ju
! kroz parramenat odluku kojom je opoovlm. Zakon o· udruZenjima, radeei
1 tako brzo· i u tiSini da poslodavci ni9u ni bilisvjesni ita se ustvari· radi.
S!jedee~ godine poslodavcima je uspjelo da ovo apozivanje bude modifi­
1 crrano a~dnom n.ovomodlukom prema kojoj su tredjuniani ostali·formalno
legalni, .ali je proglaSena za nezakonit>u svaka akcija"koju hi ani mogli
preduzeti. . .
Uprlkos tome situacija je bila· mnogo povoljnija nego prije 1824
godine, takQ da je odmah doSl.o d.o Zive organizacioneaktivnosti iStrajkova
kakvi se dotada nisu pamtili. Lanikaaajrsld tkaCi sastali su se '11 augustu
1824 godine i oformili svoje stalno udruZende. BajadZije 'Ill Mancesteru
povezali su strajk za veee nadni'Ce. Izbili su stnajkovi u brodogradiliStima
Londona i Djurhema; u Bredfordu strajkovali su CeS1jari vune i tkaCi.
Bio je to period oduSevljenja i 'energiene aktivnosti; Dik Penderin (Dick
Penderyn) poveo je r:;l.dnike douleSkih i inertirskih zeljezara u gerilski.
rat protiv mi1ici~e i vqjske, rat koji je zamio tek kad je boo ZaTobljen i
pogubljen 1831 godine. U toku mtave 1826 godine LankaSajr se nal&zi.o­
u grcu gotovo neprek!idnih str;l.jkove, praeenih· opStim uriiStavanjem:
razboja i cestim sUikobima izmedustrajkaca' i vojske. ..
U L~aSliJ~,. se ~j~vio i ..prvi istaknutiw4a . tredjUniona•. Dzon
Doherti (.lohn. J)ol~.er.ty) je u danima ilegalnosti !foS sluZio kaQ ~. kad je
postaoori:iilJ..jeni voda ra<hiikaupos1enihuprediooicama pa:muka.. Iskustvo­
iz poraza prije i poslije 1824 godine uvjerilo ga je u potrebu ujedinjenja
sm loka1nih udruZe.!!i~ u jedri.~ Cvrs:mj~ig.s.tv~,u· ~izaciju i .on j~
bio. iniCifa1or'~~j;jpe ei:igIeskihi7§1t'otskih i irSkih tekstiliiilq~CIilka ~oja
je .000Z'aiiii na Ajlof Menu (IshnJr-wran) 1829 godine i naltOjoj je osno­
vana Velika opSta unija Ujedindtene Kral~evine (Gr3lIld General Union
of the United Kingdom). 1 pored svog imena oro je hila sarno arganlzacija
prelaca pamuka, ali 1830 godiflle Doherti je postao sekretar .Nacionamog
udruZenja za za.stitu rada (The National Association fur· the Protection
·:_'
. of Labour). . ..
Bio je to prvi tredjunion (Trades Union iji"Union of Tra<ies),za.·
.
t azli:ku od organizacija u kojima su bili oktipljeni sarno radnici pojedinih.
truka. lmao tie za ci1j da ujedini Citavu radrii&1 klasu, i broj njeg.ovih
clanova zaista je dostigao 100.000, dok je njegov n~jeljni list, iako je
koStao 7 pensa po prirojerku zbog visoke takse, izlazi,O u 3.00Q primjeraka.
Nacionalno udruzenje uskoro se raspa:1o iz·railoga kojini Sada l!isu
jasni, a sljedeCi znaeagni napredak bil.o je stvaranje UdruZenja gr;ll'ievin­
skih radnika (Operative Builders' Unioo) 1833 godine ujedii1javanjem
viSe zanatliskih udruZenja. Ovo UdruZenje ubrzo je okupilo 40.000 .Cla­
nova, uglavnom ·iz okolirie Bermingema i 'ManCestera. Ovo UdruZenje
stopilo se poeetkom 1834 sa novom orgamzacijam,VeIikom nacionaInom
unijom (Grand Nationa:1Consolidated Trades'Union).
", U ()voj organizacijl ideja 0 jednomvelikom udruZenjudoSla je dO.
svog punog maza. Njeni ciljevi izTaZeni suu jednom clanu statuta:
»Takode~ ~e namjera U~.Y ~IYQt!Ll:edu.:d.~.~..bQ:t:i~.;?j~ J?ov~~je. n~~~~
radnika. ill za sprecavanle nlih~ dalleg mMDJIVaDIJoii l~ ~kraCenje
pidn-og ~~~~wti.ki i kon.a.cii1'njen· ci1j je da llSpo.stavi najviSa' prava
l'ada i hU:riiaii.osti uvodenjem mjera koje Ce e:f:ikasno sprijeeiti danezna­
lacki, lijeni i beskorisni dio druStva neZasluZeno raspolaZe pl0d0vima
naSeg rada, koji je to dosada mag-ao ,vrsiti usljed neprave;dnog n()vcanag
 270 ISTORIJA ENGLESKE
sistema; S obzirom na ovu Cinjenicu' unioni<;ti neee propustiti nijednu
priliku da Be uzajamno ohraibru!ju i pomazu u ootfbi za ostvarenje druk­
Cijeg poretka, u· kome ce stvarno k~risniji i inteligentniji dio drustva
'd:irektno upravljatisvojiin poslovima i u kome ee dobro usmjereni rad
i vrlina biti po zasluzi nagradeni,._a greSna lijenost po zas'liuzi osudena i
kaznjena bijedom«.
U ovoj deklaraciji jasne su dvije stvari:prvo, instinktivna i revolu­
cionarna klasna svijest, i drugo, konfuzne i moralisticke m~berta
'9y~na. Pokazalo se da su ove dv{je stvari nespojive, i u tome leZi glavni
uzrok- 810 je Velilia nacionruna unija' samu sebe uniStila. Oven je odw
, 1817 godine dooao dlO konce)?cije 'Socifjalizma i kooperacije, ali njegov
.socijalizam nije vodio racuna 0 klasama, vee je bazirao na apstraktnim
idejama Prava i Pravde i bio je razvodnjen svim mogueiro idejama i
planoviroa 0 novcaIioj reformi, idealnim zajednicama i gotovo cudotvar­
nom uspostavljanju vijeka morne vladavine, sreee i proope'l"iteta. Ali ovi
elementi SIDuilenasti u OvenoV'Om djelu ,ne sroiju nas zas1ijepiti do te
mjere oa ne vidimo ono sto je veliko i poziti'V'Ilo unjegovim dostignuCima.
Utopisti S\l prvi shvatili Cinjenicu da je »ljudska« priroda samo proizvod
Ijudskog druStva i da mijenjati druStvo znaei mijenjati i sa:mog covjeka.
I ovo sarno vee pretstavlja. mnogo, a Oven je zakljucio joo viSe da
ldjue za promjenu drustva lezi u rukama radnitke k1a<le.. Ovo shvatanje
dalo mu je od'liuenu ulogu u stvaranju tredjunionizma, kooperativnog
.pokreta kao i :p>qkreta za refOl'IllU u tvornicama.
Oko 1834 godine Oven je biD na vrhuncu slave i vooe radnieke
klase u unio.rrlstiCkom pokretu pozdravljale S\l ga kao saveznika. Snaga
Velike nacionalne unije leZala je u dubokom ra:i'Xl'Carenju koje su mase
osjetile poslije Zakona 0 reformi iz 1832 godine i uvjerenju da su Parla­
menat i po1itiCka aktivnost za radnike beskorisni i da oni svoje socijalne
ciljeve mogu postiei sarno stvaranjem radnickih orgaJllizacija i strajko­
virna. Oven je dijelio njihovu mrmjuprema PaTlamentu,. ali je Zelio da'
.se stvaranju kooperativnih preduzeea da prednost pred strajkaskim akci­
jama. Oven ~.n~il:~o _da ee ona postepeno i mi:rnim putem likvidirati
"kapitaUZf1lll. - . , .
----pfije osnivanja Velike nacionalne unije Ovenove doktrine navele su
Udruzenje gradevinSkih radnika na skupe poktiSaje u cilju osnivanja
:proizvodnih cehova i izgradnjevelikog cehovskog doma u Bermingemu.
On je cvrsto stajao na stanoviStu da ne treba grubo kritikovati posle­
davce i mada je zastupao generalni 8trajk zbog osmoeasovnog radnog
vremena, on je III njemu vidio viSe neki apokaliptiCki gest nego ozbiljnu
,klasnu borbu.
Nesuglasice koje su izbile izmedu Ovena i Morisona i lijevog krila
rukovodstva'11Skoro su oslabile Uniju, upravo u vrijeme kada se ona vee
borila sa velikim poteSkoeatna. Njeni uspjesi b.ill.i su u pocetku zadiv­
ljujuei. Kroz nekoliko nedjelja broj njenih clanova popeo se na pola
miliona. Unija je preuzela eitav niz strajkova Ilroje su vodili gradevinski·
radnici i druge organizacije, ukljucivsi i Derby rum Out, gdje je od
clanova zatr~eno da potpiSu izjavu (koja je kasnlje posta1a poznata pod
naziyom »dokument«) u kojoj svecano izlav1juju da napuStaju Uniju i da
neee sudjelovati u .njenom radu i strajku kQji je umrtvilO veCi dio Lanka­
.sajra zavrijeme Od Best nedjelja. Cim je Velika nacionalna unija bila
iarmirana, strajKovi su izbili na svim stranama, gutajuci velika sredstva
ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE 271
i istovremeno stvarajuci ked vlade utisak da je revolucija na pragu. Pod
takvim okQlnostima hapSenje 8estc?rice poljoprivrednih radnika kod
+,olpadla u DOI'lSetu optuzenih za Qrganizovanje tajnih. zakletvi p<>stala
je stvar od nacionalnog znacaja. Sudenje je odrzano na brzinu i optu- .
zenid su osudeni na deportaciju uprkOs svim protestima. Konaeno je ha
Kings KrooU u predgradu Londona oko 100.000 Ijudi uCestvovalo u demon­
stracijama, 'koje su svjesllo pretvorene 'U manifestaciju tredjunionisiieke
solidarnosti. Ovaagitacija nije. donijela nePosredru uspjeh, ali su presude
1836 godine opozvane i kasmije su Be ljudi vratili kueama.. -,
U meduvremenu Velika nacionalna unija 'postajala j,e sve mande
sposobna da s~ oo.ri sa organizacionim po~ocama koje je stvorio njen
nagli porast. Strajk u Derbiju zavrsio Be porazom, ali odmah su izbili
mnogi drugi strajkovi. Ovenove nesuglasice sa lijevim krilom pretvorile ,
su se u pgorCenu svadu, tako da je Oven konaeno obustavio li:stove Unije,
da svoj~m pr.otivnicima OllemQgUei da izne-su u javnost svoja miSljenja.
~ad Unije bio je isto tako brz kao i njen uSpDn, i u augu'Stu 1834 gaddne
lodluceno je na konferenciji de1egata .da se Unija, khja je jos samo for­
!malno postojala, raspusti. Morison je, oeajan sto se nide niSta postiglo, vee
.. , i bio napustio Izvrsni odbor i godinu dana kasnije umro je u velikoj bijedi.
I..... Raspad Veli\e nacionalne unije nije pretstavljao ealk: ni privremeni
kraj tJ;edjunionizma. Mjesna i strukovna udruzenja i dalje su postojala,
uglaV'Ilom sa znamo smanjenim brojem clanQva i uzim ~jevinla, ali bio
je to kraj pokuSaja da se stvori jedna velika organizacija i kraj naivnih
':nada koje su se u te poktiSade ulagale. MiSlilo 'se da ne treba poduzeti
IniSta viSe vee sarno proglasiti. generalni strajk i da ce sezidovi kapita­
ilizma santi :<Xl sebe sruSitL .GeneraIni strajksmatran je za ikraj, a ne za
'poeetak b o r b e . · .
"'-.. Revolucionarni tredjunionizam sam nije denio uspjeha; .po1iticka
agitacija na repustarih bur;Zoaskih stranaka bila jejoo beskorisnija.
SlUedeei s~pen bila je politicka borba sa osloncem u masama r~'dnicke
klase. Radnici nisu bili obeshrabreni· porazom Veli:ke na~iona1ne unije,
i sarno dvije godine poslije njenog raspustanja poeeli suse javljati prvi
znaci CartistiCkog pokreta. I eartisti su 'napiavili mnogo ozbiljnih pogre­
.saka, ali to su bile pogreSke na mnogo viSem poJitiCkom nivou.
2. CARTISTI
UporiSte c~iima, kao i tredjunionizrna, nalazilo se na indU8triskom
Sjeveru, ali on se rodio medu promiSljen:i:rn,· radikalnim londonskim
zanatliJjama. U Londonu, gdje se Parlamenat nalazi.o u neposrednoj blizini,
gdje su zanatlije relativno dobro ziv.jele (mnogi su bilizaposleni u trgo­
vinama lukmlznom r~born) i viSe naviknute na politicke diskusije nego
na politicku aktivnost, teren za njegov razvitak bio je vjerovatno na;jpo­
voljniji. Ali cim je j,oonom bi-q presaden na plodnijetlo i ootriji vazduh
SjeveTa, prerastao je u neSto sto se nije oeekivalo. Odlieni Lovet (Lovett),
koji je joo· jednoin pao pod uticaj Plejsa, hio je kao i svi ostaIi zapre­
pascen bmovitim eudoviStem kome je .pom~ao da odraste.
Londonsko udruZenje radnika (London Working-Men's Association)
osnovano je u junu 1836 godinekl:\o politiCka iprosvjetna, organizacija,
koj'a je nastojala da privuCe "inteligentni i uticajtii dio radnih klasa«.
Njegovi nazori bili su radikalni i ovenovski, i OM se moglo mirno i 1
 272 ISTORIJA ENGLESKE
(' nesrnetano razvijatt i na umje·reni nacin djelovati da nije vee 1837 godine
kri.za koja je izbila ponovo potstakla zahtjeve ZIa reformu Parlamenta.
U februaru Udruzenje je podnijelo Parlamentu peticiJj.u koja je sadrzala
sest zahtjeva, koji su kasnije postali poznati kao Narodna povelja (Peo­
ple's Charter). Bili su to ovi zahtjevi:
jednaki izborni srezovi,
se potpuno razli!kovale od engles.ki.h tradicija i koje se nisu uvijek mogle
ukidanje kv.a1ifikacija prema vlasniStvu za Clanove Parlamenta,
primijeniti na eng-leske prilike .. Bio je indiviiduaJ.ista, OOvjek cVT\S'te ener­
opste pravo· glasa .za muskarce,
gije i jakog, ali konfuznog intelekta, ciji su se naz()l'i oolanjali na instink­
godiSnji Parlamenti,
tivnu mrinju prema ind1istrijalizmu koja je preovladavala' mOOu radni­
glasanje kugUcom (tajno),
cima koja. su tek prije jedJne ili dvij'l,1 generacl.ja dooli sa. sela. Bio je
pvaeanje Clanova Parlamenta.
'VeIiki protivnik socijalizma i, iako je eesto otvoreno govorio. o' ustanku,
. Ove.zahtjev:e.sa od,~~yljenjem su prihvatile stotine hiljada indu­
( striskih radnika, koji su u njifua vidjeIi sredstvo za otstranjenje l1Ij.i­
hovih nesnosnih ekoMmiSkih prilika. Engels je izjavio da bi se sa ovih.
'sest tacaka mogao »oboritt citav engleski ustav, zajedno sa kraljicom
i lordovima«. »Cartizam«, pisao je, »pretstavlja u sustini klasni pokret
socijalne priTode. Onih sest tacalka koJe za radikalnu burzoaziju pret­
stavljaju, krajCitave stvarl ... za proletarijat pretstavljaju samo sred:stva
za postizanje daljih ctljeva. PoIititka vlast naSe sreCistvo" druStvfma
sreea .- nas cilj, to je sada dasno formulisani borbeni pokUc cartista«~
U proljeee 1838 godine ovm se.st taCaka napisano je u formi parla­
mentail:n.e odluke i ovaj nacrt odluke pretstavlja ustvari istorisku Povelju.
Bila je odobrena na ogromnim mitinzima odrZanim strom ctjele zemlje.
U Glazgovu se salrupillo 200.000 ljudi, 80.000 u Njukastlu, 250.000 u
Lidsu, 300.000 u Mancestru. Na svim ovim mitinzima PoveLja je naiSla
na odusevljeno odobravanje, i uskoro je razradena i takUka u cilju 00­
guranja"njenog pl"ihvatanja od strane Parlamenta. Ona se sastojala od
masovnih demonstracija, masovne peticije Parlamentu,80) stvaranja Na­
cionalnog Ikonventa (ime mu je dato namjerno zbog njegove veze sa
Frqncuskom revolucijom), a u slucaju da peticija bude odbacena, pred­
viden je generalni strajk ili »Sveti mjesec«.
Cim se pokret proSirio i na podrucju van Lcmdona, njegov karakter­
poceo 'se mijenjati, i medu rukovodiociina doolo je do oStrih razmimoi­
lazenja. Uobicajena podjela cartista na »struju moralne snage« i »struju
fizickie snage«, iako je djelimieno praV'ilna i bila opeenito usvojena u to
vrijeme, ne mme u potpunosti' zadovoljiti. Podjela. na tn grupe ne§to­
je preciznija. Na desnom krUu nala2Jili su se Lovet i njegavi londonski.
sljedbenici, dok se oko Etvuda (Attwood), bankara iz Bermingena, radi­
kala, okupila jedna druga grupa. Ove grupe okupljale su vise Hi manje
.bogate zanatlije i sitne proizvodace iz dotienih krajeva i njihove akcije
bile sucisto politicko-agitadcme prirode. 9to je sukob izmedu cartista
i vladajucih klasa pl)Stajao .ootriji, one su se sve vise orijentisale na
prosvjetni rad i mimo ubjedivanje.
• Postojao je i centar, okupljen oko dinaniicne licnosti Fergasa
O'Kooora (Fe argus O'Konnor). Od samogpoeetka O'Konor je imao podr­
sku velike vecme industTiskih radnika, rudara i upropaStenih i gladnih
.0) POlitickepeticijebile. su vee tradicionaLno sredstvo politi~ke borbe~
Primjenjivane suod' strane Vilkisa i njegovih sljedbenika:, a jos vitle u borbi pro­
tiv Zakona 0 zitu 1815 godine (pr.imjedba pisca).
ORGANIZOVANJE RADNICKE Kl.i:ASE 273
manuelnih radnika sa Sjevera. Ovu podr:Sku on -ruje nikada izgubio 'i
pored mnagobtojnih greSaka i slabooti. Pozivao je radnike u borbu za
bolji Zivot, ali nj.egovo ~vatanje bo1ijeg Zivota i ideal bio je Zivot neza.,...
visnog tproizvOdaca.·· O'Konor je bip lrac, sinovae jEdnog Od vOrdR ustanka
iz 1798 godine, odgajan u irskim revolucionarniin tradicijama koje su
:nije imao jasnu pretstavu 0 tome kako bi. ga trebalo izvesti i koji bi
mu bio cUj. . .
Lijevo krilo caTtista bilo jemnogo manje odrOOenonego desno i
·centar. Dno veoma cesto nitje otvoreno i samostalno istupalQ, vee Je
pomagalo O'Konora prQtiv d~og krlla. Njegove vode, Bron"ter O'Btiil
(Bronterre O'Brien) u prvim godinama, a DZordZ DZulien Harm (George
.JulIian Harney) i ErnestDZoons (Ernest Jones)bsnije, nisu nikada po­
..stigJi popularnost kao O'Konor. O'Brin je bio pocJ znatnim uticajem Ove­
novih socij~&ih i k~rativnih ideja, ali je otiSao mnogo dalje od Ove­
na u svom lasnom shvatanJu klasne borbe. Do toga su ga dwele uglavnom
ekon~ ~ije Tomasa HadZskina (Thomas Hodgskin). Bazitajuei
..svoje ideje na praV'U radnika na cjelokupni proizvod njegovog rada,
O'Brin je najavio rat kapitalistima, koji su osudili radnika dazivi u
bijedi. Prostidujuci njegov poloZaj, izradio je klasnu analizu istoriskog.
Tazvitka uopste, a burzoastke revolucije u ~cuskoj i Englesko] posebno.
:Poslije ovoga bio je potreban.sarno j~ !torak da se ·dode do zakljuCka
da je nova »soeljalna« revolucija neophodna. Njegovo iznoSenje' ovih
nazora sadrZalo je i temeljitu analizu prirode buripaske dtiave,. funkcije
.zakona, novih policiskih snaga i armije. Njegova sposobnost za teoretski
Tad donijela mu je naiiv ucitelja cartista: Hami' i DZouns bili su .m1adi
Ijudi, a Dzouns je stupio u pokret tek kad je oVaj bio vee u opadanju.
Hami je bio Covjek pretjerane emocionalnoSti, sa velikom tendencijom
za herojizam pod svaku Cijenu. 81 ) Njegova praktienavrijednost lezi u
njegovom internacionaIizmu i u tome sto mu jeuspjelo da usposta.vi
korisne veze izmedu cartista i. revolucionarnih pok.reta u drugim
zemljama. Hami i Dzouns imali su dot!lta. zajedniCkih pogleda sa Marksom,
sa kojim su bili' u stalnom kontaktu kad. je ovaj doSao da Zivi u Engle­
:,skoj poslije 1848 godine.
'."-'-- SmuSenost i slabosti cartizma· su jasne.. NJegova snaga bila je u
tome sto- su 1838 godine eng1leski i'3dru.ci bill 'U stanju da istupe kao
nezavisna snaga, sve viSe svjesni da je indU'Striska burzoazijanjihov
:riajveci neprijatelj,. dok su se u Evropi radnieki pokreti joB uvijek vukli
:na repu te iste burZoozije. U Francuskoj oVa svljest doSla je do izraZaja
tek deset godina kasnije, i to sarno kod radnlka panza i nekoIicine veCili
.gradova." ., ! j .. i
'> /Izbori za pm cartistiCki Konvent odrZani su u oktobru 1838 godine.
U t~ku ~e otpoi!elo je potpisivanje. peticije, a u februaru Konvent se
1,
'
\81)Marks i ~gels u prlvatnim nzgoV9rlma nazivaU' su ga "grrutanin Hip­
.lbip-hura!« (primjedba pfsca).
18 - rstor\ja Engleske
 274 ISTORIJA ENGLESKE
i
t
sastao u LondOOlu, gdje je desno krilo imalo najveci broj. pristalica.
snih sekcija. Oodine 1842 UdruZenje je imalo oko .40.000 clan()Va, i preko
! . Karl je Harni poStavio pitanje sta ce se raditi u slucaju da peticija bude
I. Gdbijena, veCina je odbila' da se 0 ovoj mogucnosti diskutuje. Rad se
otegao nekoliko mjeseci u znaku ponovnih svada izmedu grupa sa desnog
vano i Lovet je USikoro prestao da aktivno sudjeluje u pokretu.
i lijevog krila, dok su se na mnogim mjestima u zemlji vrsile pripreme
Nacionalnom cartistiekom udruzenju uspjelo je na tajnaein da
Za oruzani ustanak. U ju1lu vlada je izvrSila pre'Pad. Mitinzi su bili za­
ukloni jedinu od najveeih slabosti pokreta, i poeello 5e raditi na otkla­
I
branjeni, izvrsena su mnoga hapsenja, a 4 jula odred policije,' specijalno
doveden iz LondOOla,izvrsio je nevjerovatno brutalan napad na miting
u Bul Ringu u Bel'IIlhtgenlU. .Radniei su udruzenim' snagama istjerali
'policiju iz Bul Ringa i red ,je u gradu uspostavljen tek kroz nekoliko
pripreme za podnooenje druge peticije. Ovaj dokument znatno se razli­
dana. Vijesti 0 dogadajinia u Bermingemu brzo su se proSirile i u Gla­
kovao Oct prvog, koji je Ibio napisan uetivim j~om i. u kome su .bili
zgovu, Njukastlu, Sanderlendu i mnoglm grad'Oviroa 'll Lankasajru doolo
izneseni eilS'to .politiCki zahtjevi. U drugoj peticiji oStro je ocrtarna razlika
je do krvavih okrsaja. . . .
izmedu blagostanja bogatih. i' hijede rnasa i izneseni su zahtjevi za po-­
" ~ jula uhapsen je Lovet. Peticija koju je potpisalo 1,280.000 ljudi~2)
vecanje nadnica, skracenje radnog vremena i dono~enje zakona 0 tvor­
lodbijena je 12 jula. Konvent j~ na taj naein postavljen pred alternativu
nicarna. Cartisti<:ki list The Northern Star dostigao je tiraz 0050.000
Mli da prizna poraz ili da donese definitivnu odlulku za akciju. Kao preko
volje,usvojen je prijedlog da se objavi generalni Straj!k, ali kada se
usta:r).ovilo da nepootoji organizaeija koja bi ovu odluku sprovela, pozivi
na sttajk bili ~·povuceni. Konvent se razisao 14 septembra.
Odmah zatim usIijedila Stl nova hapsenja, pokret je poeeo da se
raSpada, a ustanak u Ju.znom· Velsu saroo je ubrzao raspadanje. U eita.,.
vol istoriji cartiZmaovaj. ustanak pretstavlja najnejasniju epizeJdu. JOB
uvijek nije ustanovljeno da Ii je to bio dio plana za jedan op.sti ustanak
;iIi je spontano bukn'llo na tom mjestu, ili je to moZda bio sarno pokusaj
da Se silom oslobodi cartiSti&:i voda: Henri Vinsent (Henry Vincent) iz
tamnice u Monmausu. U svakom slucaju, vjerovatno je da bi i najmanji
uspjeh ustanka dao potstrek ustanicima i 1:1 drugim krajeviroa. .
Taeno se zna saroo. to da je. u subotu uveeer, 3 novembra 1839,
nekoliko hiljadadjelomieno naoruzanm rudara kroz kiSu i buru krenulo
pod voesWom ))Zona Frosta (John Frost) prema Njupertu. Ostale grope
koje su trebale da im se pridruze nisu stigle, i kada je izrnucena i pro­
kisla !kolOOla stigla 'll Nj.uport, trupe koje su cekale pritajene u Vestgejt
H~elu zasu1esu je puScanom paljlbom. Deset ljudi joe ubijeno, a oko pede­
set ranjeno. Ostatak se l'azbjezao, a Frost i ostale vode bili su uhap~eni
i osudeni na smrt; kama 1m je kasnije smanjena i osudeni su na de­
portaciju.
Ovaj dogadaj pruzio je vladi prilik'll na koju je cekala. U toku
nekoliko mjeseci izvrieno je oko 450 hapsenja, uhapseni su i O'KOOlor,
.O'Brin i gotovo sve istalimute Uenosti pokreta. U toku prve polovine 1840
godine pokret je bioprisiljen' da:' radi 'u llegalnosti, i cinilo se da je
obezglavljen i uniSten. Kako su vade jedan po jedan izlazili iz zatvora,
i pokret je. poeeo polako da oZivljava. U njegovom ozivljenju najvaZniji
dogadaj bio j.e stvaranje Naci(malnog cartiistiekog udruzenja (Natlo~al
Chartist AssociatiOOl) u julu 1840 godine. U to vrijeme stvaranje nado­
naInih stranaka bilo jezabranjeno i pokret se sastojao sarno od maniih
mjesnih organizacija, bez pravog centralnog rukovodstva iIi koordina­
ciqnog tijela. Nacionalno. cartisticko udruzenje, uprkos ilegalnosti, bilo ,ie
pr~ma . t-orne. prava po1iti~ka .s~an'ka 'Ii sawemenom smislu ·te rijeci,
stranka sa izabranim rukovodstvom, placanjem clanarine i oko 400 mje­
• 8~ .Uku.pan broj biraca iznosio je tada sarno oko 839.000 (primjedba pisca).
ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE 275
ovog clanstva pokret je, kao ejelina, dostigao vrhunac svog utieaja i
aktivnosti. Neuspjehorn prvog Ko~venta desno krilo bilo je diskredito.
njanju druge, izolacij.e CartistiCkog. pokreta od tredjuniona, orgimizujuci
medu njima eartistieke grupe.Ovaj pokusaj sarno je djelimicno ulSpio.
. O'Konor je pusten iz zatvora u augustu 1841 godine i poeele su
primjeraka, a pokret je stekao dragocjena iskustva i u borbi prO'lJiv
Lige protiv za!kona 0 Zitu. . .
Ekonomska kriza, koja je' bila ne~to popustila poslije teSke1838
godine, naglo se pooStrila i prouzrokovala nezaposlenost stotina hiljada
rad.nika· i op~tesniZenje nadniea. Cartizam se sirio kao neobuzdana. bu-:
jica, drugu peticiju potpisalo je niSta manje nego 3,315.000 Ijudi vise
nego polovina muSkog stanovniStva Velike Britanije. I pored toga Par.,
lamenat j.e tvrdoglavo odbio peticiju u maju 1842 godine. Ponovo se
pojav:ilo teSko pitanje: ~ta. sada dase radio Udru.zenje je bilo isto taka
neodlueno kao sto je' bio i K()Uvent, ali odluku mu je istrgla iz ruku
spqntana akcija radnika. .
Strajkovi protiv smanjivanja nadniea buknuli su sirorn .cij~log
Lanka.sajra, i u augustu je konferencija tredjuniOOla u Maneesteru 00';'
lucila preteznom veeinom:
»Na.se je sveeano i evrsto uvjer.enje da svazla koja raspinju dru­
stvo i koja su uniStila toliku energiju maiSe prilpadnika produktivnih
klasa dolaze saroo od klasno.gzakonodavstva i da je jedinilijek za ~tra­
hovitu nesreeu i neimastinu hitno i neizmijenjeno usvajarije i unoSenje
u Zakoo dokumenta poznatog kao Narodna povelja.· .
Zbog toga ovaj zbor preporueuje Ijudima svih struka i poziva.ih da.
be'Z oklijevanja prekinu pasao dok ovaj dokumenat ne postane zakon u
zemlji«. .'
. Iznenadeno UdruZenje maglo je samo da prihvati strajk, koji se
~. brzo prooirio na cijeli Lan!ka.sajr, Jorksajr i Midlends. Medutim London
i Jug nisu mu se pridI'1.i'Zili. U strajkovima zahvaeene pokrajine upucene
su trupe, i u septembru su pritiSak i glad prisHili strajkaee da se vrate
nn: posao. Izycleno je preko 1.500 hapSenja, i do kraja godine pokret je
ponovno izgubio svoju snagu i masO:ID1i karakter. Ozivljavanje trgovine
izmedu 1843 i 1846 godine takode je uticalo .na uCvrScenje vlasti.
Kako se Ca.rtistiCki pc;kret raspadao O'Konor, koji je sada ostao
bez 'ozbiljnijeg suparnika, posvetio je svu. svoju eneTgiju grandioznirii i
fantasticrum plariovima 0 uspcistavljanju lanca, zemljoradnickih kola-.
nija. Hiljade radnika i sitnih trgovaea kupili su d!o~ce. ~ za taj novae
kupljena 5U, dva' imanja i podijeljena medui2abrane koloniste, koji su
ocigledno liili izaprani ViSe' zoog svojih politickifiuVjerenja nego zhot!
poznavanja ratarskog posla. Nadali su se da ce ad dobiti'sa ovih imanja
18*
 276 ISTORIJA ENGLESKE
moei kupiti joB zemlje i na taj nacin prosirivati ovaj' lanac do beskonac­
nosti. Sa ekonomskog glediSta ova· ideja hila je apsurdna, od sarnog
poeetka osudena na neuspjeh 1 oduzimala je energiju koja se mogla bolj.e
iskorlstiti na drugi nacin, ali, sa druge strane, ona je koristila time sto je
odrlala pokret na okupu, makar i na niskom nivoo, 'Bve dok kriza 1846
godine, praeena gladu u Irskoj, nije uvela cartizarn u treei period aktiv­
.nosti. Prvi (inak njegovog uskrsnuea bio je izboc O'Konora za clana
Parlamenta, pretstavnika Noting.ema, 1847 godine.
. Gledano izvana, ovo uskrsnuCe imalo je istu vitalnost kao i poli­
ticke borbe u godinama 1839 i 1842. Odrzavane su demonstracije, posta­
jalo je isto oduSevljenje i .ista strahovita pozadina bijede i gladovanja.
Ali u stvarnosti postojala je velika razlika. Radnici se :jog nisu bili
potpuno opocavili od poraza 1842 godine i u meduvremenu bili su umi­
reni donorenjem Zak~ 0 desetoeasovnom radnom vremenu. Pokret je
zhog toga hio gotovo upotpunosti ogranicen na nezaposlene. U GLazgovu
su u aprilu 1848 godine izhili ozhiljni neredi 'koje su izazvali gladni ne­
" zaposleni, u kojima je mnogo Ijudi bilo uhijeno i ranjeno. Vlada je
lzvrsila temeljite vajne pripreme i mobilisala je veliki broj zandara iz.
viSih i sredtnjih kla:sa:
MehmriCko usvajanje maxe pteztvjel~ taktike peticija i Konventa
bilo je samo po sehi priznanje slabosti, i kad se Konvent sastao, mogao
je sa sigurnoscu dif>kutovati 0 tome da ee peticija biti odbijeha. Mlade
vode, Dzouns i Rejnolds (Raynolds), zahtijevali su da se odmah podigne
ustanak. Staxije vode,' ukljuCivSi i O'Konora i O'Brina, koje su imale
'mnogo viSe iskustva i m<;>gle da uporede tadaSnju situaciju 'Sa situacijom
. u ra!l1ijim godinama, srilatrale su, i to pravilno, da ustanak neee dobiti
toliku podrSku da bi imao neku nadu na uspjeh. Cak ni stimulans revo­
Iucija koje su. buktale s.irom cijele· Evrope nije mogao da podigne pokret
na nivo ria kome se nekada nalazio. .
Kad je 'peticija podnesena, ustanovljeno je da ima sarno 1,975.000
potpisa, prema pet miliona, koliko je traZio O'Konor, pa cak i od ovih
mnogi su bili falsifikovani. Veliki miting koji je sazvan 10 aprila prili-:
kom predaje peticije rasprsio se eim je vlada poslala vojsku da obracuna
sa »revolucijom« iako je znala da do nje nece doei. Nekih 30.000 ljudi
sakupilo se na Kenlngton Komonu i O'Konor se odrekao svojih planova
o ma'rsu na Vestminster.
Od ovog vremena istorija cartizma biljezi neprekidno opadanje.
0' Konorove zemljoradni&e kolonije postale su insolventne i morale su
biti likvidirane, a on sam je 1852 godine poludio. Poslije 1853 godine
smrt Udruzenja focmalno je priznata odlukom da se ne biTa Izvrsni
odbor. Nacionalno cartisticko ud.ruzenje zivotari:lo je sve do 1858 godine.
,,--_. .. Neuspjeh cartistickog pokreta bio je dj,e:limieno posljedica slahosti
njegovog voestva i taktike. Ali ove slahosti hile su samo odraz mladosti
i nezrl;)losti nove radni&e klase. U cetrdesetim godinama proSlog sto­
ljeea ourzoazija je JDS uvijek bila klasa koja se razvija, ona je joS uvijek
,davala pozitivan doprinos napretku druitva i JDS je hila u stanju da
itstupcima otkloni otpor. PoteSkoee tog vremena JDS nisu bile znak
·1 njenog pI"9P adanja. . sarno zakon ponude i potramje. Unija radnika u tvornicama stakIa izjavila
J !~ Godine 1848, iako je veoma malo ljudi bilo toga svjesno, Britanija se
I, . nalaziIana pragu riovog perioda uspona i prosperiteta. Ialro je od bogat­
, stva koje je priticalo samo mali dio doSao u ruke radnika, to je ipak bilo
ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE 277
dovoljno da se njihovo Stanje kolikQ.:.toIiko poboljia i da ih odv'rati od
misli na revoluciju. Politicki, dvadesetogodiSnji period posllje 1848 godine
primjetno se razlikovao od Cartisticke decenije. Pokusaj da· se .!rtvori velika
nezavisna partija radniCke klase nije· se obnovio~ Politickaaktivnostsvela
se na lokalne probleme iIi. na neki neposrednipraktiCtrl cilj, ali,kako
smo vee zabiljeZili u vezi sa viktorijanskim radikalizmom, nije nikada
prestala dapostoji. _
Sve se ovo maZe zakIjuCiti iz dariaSnje perspektive, medutim u to
vrijeme situacija nije bila tako sjajna.. Mi dan.as maZemo razumjeti zaSto
je 1848 godine Marks napisao ove, gotovo oeajnicke, rijeci:. »EngJeski
~~~ir~~ti:~'i;~·:r~~b~~~~~~~l~r~-
kratiju i burioaski proletarijat. Za naciju.koja eksploatiSe cijeli sVijet,
ovo je do izvjesne mjere i opravdano«. Pozitivna dostignuea, reaIna do­
stignuea, Cija je vrijednost bila cesto potcjenjivana, ostvarena su na dru­
gam polju, u tredjunionistickom kooperativnmn pok:retu..
3. TREDJUNIONIZAM .~lOV'OQ TIPA
Cak i prije nego ito je stan revoluconarni tredjunionizam dostigao
najveCi sjaj u vrijeme Velike nacionalne unije i Svetog mjeseca 1842 go­
dine, mogu se nazreti prve temje za stvaranje jedne noveVrsteorgariiza­
dje. Poslije 1848 godin.e, kada je nestalo nade uvelike po1itiCke pobjede,
»novi tip« tredjunionizma rastao ~e korak po korak. On se stvarao na
tiZim, ali solidnijim temeljima. PokuSaji da se stvon jedna· zajednicka
organizacija napusteni su posliie neuspjeha sa novim: Nacionalnim udrU­
zenjem (National Association of United Trades). Ovose UdruZenjeznatno
razlikovalo od prethodnog. Nacionalno udruZenje ·bilo je po .karakteru
jedrio federalno tijelo, koje je poveZivalo ninoge male lokalne unije, nje­
gova politika hila je uvijek oprezna istrajkovi sU izbjegavani kad god
je to bilo m o g u e e . · .
Novi tip organizacije nije bio Trades U~ nego Trade Union. Bila
je to nacionalna organiziicija radnika uposienih u jednoj, odredenoj struci.
Njeni clanovi gotovo su uvijek bili kvalifikovani radnicL U pOgledu po:­
litike i nazoca ove unije zastupale su glediSte· kvalffiko\Tanih zanatlija,
koji su vee dugo vremena imali svoje unije i kluhave u kojima su Lovet
i »struja moraIne snage« cartista nalazili svoje pristalice~
Njiliove nazore izrazio je Komitet l~aOnskih slagara vee 1835
gocline: . .
»Na nesreeu, gotovo svi tredjunioru oformIjeni dOsada, zasnivall su
svoje uspjehe na. iznudenim zakletvarna i nasilju ... Neka londonsIq sla­
gan pokaZu engleskim zanatlijama ljepSi i halji primjer. OdbacujuCi
priinjenu lultavstva i brutalne sile, ujlotrebljavajmo u borbi sa naSim
protivnicima samo najjace·oruZje pravde i raZuma ... «.
Nadnice, cijenu radne mage, :regulisao je, po njihovom miSljenju,
je u svom progIasu cia je »nestaSicll- ra.daj~an 04 osnoVnih principa ...
To je jednostavno pitanje ponude i potramje~. Isto llliSljenje izri.cito je
 278 ISTORIJA ENGLESKE
naglaSeno i u omiljenim propovijedima Tomija Ramseja (Tommy' Ram­
sey), pionira tredjuniooizma medu dj~hemskim rudarima:
»UdruZite se da poboljsate svoje prilike.
imala oko cetiri do pet hiljada clanova.
Kad vlada. nestaSica jaja, jaja su skupa,
Razlika izmedu tredjuniona IStarog i novog, tipa ubrzo se pokazala
Kad vlada nestaSica ljud.i, ljudi su skupi«.
bd je u januaru J852godine otpoeela tromjeseena borba oko pitanja
Rezultat toga bila je .tendencija da se ometaju strajkovi i rjeSenje
problema trill u smanjenju ponude rada putem smanjenja broja ucenika,
. borbe protiv prekoVl:ie1menog rada i, u krajnjem slucaju, putem potpoma­
ganja emigtacije. »DrZi se pravila, i ne daj mladima naprijed!« bila je
jedna od kar~ter:isticnih parola tog vremena.
T~vi su 'bili principi na kOjima su se razvijale nacionalne unije
/
oko 1850 godine. Strogo ekskluzivne i sa Clanstvom koje je cesto prelazilo
sa oca na sina, ~tvarale su radnicku aristokrati:ju,83) koja je imala veoma
malo zajednickog ,sa masama vannje'l1ih redova, ali unutar svojih granica
one su razvi!e solidarnost, koja im je omoguCila da prezive i najteZe
udarce a da ne izgube svoje cianstvo. Ove unije unijele su u pokret engle­
ske radnicke klase nove poslovne metode i brigu 0 svim, pa i najmanjim,
organizacionim sitnicama, bez kojihbi se teSko moglo stvoriti nesto od
trajIie. vrijednQSti. One Sll od tredjunionizma prvi put ucinile normalni i
redovni sastaV'nidio svakodnevnog zivota hUjada radnih ljudi.
U ovim novim unijama plaeala se visoka clanarina, cesto siling ne­
dje11n0, :pa tak i viSe, i one su se pored vodienja poslovnih rasprava
bavile i svim mogueim drugim problemima. potpore u slucaju bolesti,
smrti ili nezaposlenosti bile sugotovoredovno isplaeivane i uvijek je
postojala opasp.ost da ee se unija pretvoriti u obicno dobrotvorno drustvo,
njen pravi cilj. biti zanemaren, a njena politika postati toliko oprezna da
bi to graniCilo sa kukaviclukom. Takva 8uabina je zaista i snaSla mnoge
»unij~ novoga tipa«, sto je u osamdesetim i devedesetim godinama dovelo
do stvaranja potpunodrukCije vrste tredjunionizma. Druga i joo korisnija
,aktivnost bilo je pomaganje samodbrazovanja Clanova, i to je vee pocet­
kom 1840 godine dovelo do znar.ajnog i korisnog pokreta za nezavisno
prosvjeeivanje radnicke klase.
, Veliki dio organizacionih p05lova u prvim danima izvrsili su odu­
sevljeni dobrov6ljci u svom slobodnom vremenu i simpatizeri iz srednje
'klase kao sto je bio Oven. Uskoro se medutim pojavila potreba da se
angazuju slui:benici sa punim radnim vremenom koji bi Be specijal'izovali
. za ovaj posao. To je u sebi krUo nove opasnosti, ali nijedna stalna nacio­
nalna organizacija nije mogla raditi bez toga.
Prva »unija novog tipa« bilo je djedinjeno drustvo maSinista (Amal­
gamated Society of Engineers), osnovano 1851 godine spajanjem mnogih
.zanatskih unij.a, od kojih su DruStvo posluzioca parnih maSina (Journey­
·men Steam Engine), Drustvo gradiiJeolja maSina (Machine Makers) i Do­
'brotvornodiustvo graditelja mlinova (Millwrights Friend-l,y Society) bili
najjaCi. Ovo Ujedinjeno druStvo masinista bilo je uzor za ostale unije.
Broj njegO'Vog .clanstva od 11.000 ljudi izgleda malen prerna broju od pola
miliona Clanova Velikenacionalne unije iIi desetinarna hiljada koj-e su
nagrnule; u razne kratkQtrajne organizacije. radnika pamucne industrije i
"} One. su~ipak u mnogim s!ucaje.vima prutale pomo<: siromas.nijim uni­
jama (pririljedba plsca). . juniohski pokret ne hi nikada zauzeo takve razmjere· hao StQ do toga
ORGANIZOVANJE RAqNICKE KLASE 279
rudara. Ali ovo je 'bilo stalno clanstvo ;koje, je redovno placalo clanarinu,
tako da je druStvo imalonecuven prihod od. 500 funti necijeljno. Pored
ove unije najjace su bile unije H:vaca celika i zidara, od kojih je svaka
. .
prekovren;tenog rada. Poslodavci su pokuSali da razbiju ASE starom
metodom, otpuStanjern sa posla svihonih radIPka koji odbiju da potpiSu
»dokumenat« kojim se odricu clanstva u uniji. Ova metoda pokazala se
uspjesna prilikom velikog strajka u·Derbiju (Derby Turn Out) i mnogim
drugim s1uc.ajevima, Protiv ASE on? se medutim pokarzala neuspjesna i,
iako se strajk zavrsio porazom, DruStvo je i2Jgubilo sarno 2.000 clanova,
a kroz tri godine ovaj gubitak bip je viSe nego nadoknaden.
U sljedeeih deset ~a mnoge unije poc1ile su za prirojerom Dru­
stva maSinista. Radnici la:h.kaSajrske pamucne ind'llStrije stvorili su 1853
godine svoju stalnu organizaciju, unije zidara i livaca celika udvostruBle
su ISvoje clanstvo dok je Ujedinjeno drustVQ tesara (Amalgamated Society
of Carpenters), osno:vano 1860 godine, ubrzo postalo drugo po broju Clan­
stva j uticaju pos1ije ASE. Osnivanje unije tesara bilo je direktna poslje­
dica upornog strajka u Londonu 1859 godine koji je ubi:jedio ljude u
potiebu osnivanja jedne jace organizacije.
.Oko 1860 godine OVl£' unije oformile su jedan nezvanieni ruk6vodeci
centar,cesto pOznat pod naiivom Hunta. Ona se sastojala od slmbehika
koji su radili u londonskim trefdtlUJnionistiClqm centrima i koji. su u svom
radu neprestano dolazili li dodir, di:jeleei zajednicke poglede na tredjunio­
nizam i politiCkapitanja. Clanovi unutraSnjeg kruga bili su pretst;:lVnik
maSinista Alen (Allan), pretstavriik tesara Ejplgart (i\.pplegarth), pret­
stavnik livaca Gil (Guile) i pretstavnik zidara Kaulson (Coulson). Zanima­
nje petog clana, DZordza Odflera (George Odger), bilo je drukcije. Pripa­
dao de ma'Joj uniji kvalifikovanih cipelara i bio je znacajna lienost jer je.
bio sekretar Londonskog sav.jeta tredjuniona (London Trades Council) i
uticajna 'ltienost u radikalskim krugovima. On je bio po1iti~ki pretstavnik
ove grope i njen govornik kada je bilo potrebno da se obrati §iroj publici.
Od saniog poeetka hunta se bavila politickimpitanjima, ali ne u
smislu cartistiCkog shvi'ltanja politike. Njeni clanovinisu ni pomiSljali na
to da povedu De'Zavisni klasni pokret, vee su svoj uticaj na tredjunione
koristili da bi vrsili pritisak na vee postojeee stranke. Ucestvovali su u
agitaci:ji za ReforIDu 186&:-67 godine i ura:c1ili. su koristan posao u kam­
panji protiv neeovjeenih zakona kao sto je bio Zakon 0 gazdi i sluZitelju
(The Master and Servant Law). Bill su veoma bliski Ujevom miu Libe:..
ralne stranke i dosta cesto su padali u najoeigledniji oportunitzarn :rl>og
nedostatka jasno formulisarfe politicke filozofije. Na .taj naCin bilo im
je moguee da saraduju i sa evropskim revolucionarima u Izvri3nom konri­
tetu .P,rve internacionale i sa Brajtom i liberalima. N'jiliova industriika
'politika bila je, kao sto kazu S. i 'B. Veb (Webb), »ogranicena na zahtjev
.,; da Se svakom Tarlniku osiguraju oni uslovi na. k{)je su Rajbolji poolodavci
i saini dobrovoljno pristajali«.
Ali pored svega toga, iako su bili »obuzeti manijom za kompronllse
i zeljom za sticanje ugleda«, bili su tou osnovi poStern i sptiSobni ljiJdi
sa stvarnim talentom za o:rganizaciju. llez njihovog nesebicnog rada tred­
 280 ISTORIJA ENGLESKE
nikada ne bi ni d~lo da njihove metooe nisu kasnije bile nadmaS€ne, a
njihove dOktrine odbacene. ' mogu zaposliti svi Clanovi druStva)«.
. Cak i 'kad BU bile na vrhuncu svog uticaja, Hunta i njena politika
imale su VleOIDa ozbiljne suparnike. Mnoge sekcije, naroeito na Sjeveru,
kao i sekcije rudara i tekstilnih radnika, nisu bile organizovane po llnovom
tipu«. U ovim organizacijama cesto je dolazilodo nesugla:sica u politickoj
borbi, sto je imalo za posljedicu ve1iku fluktuaciju clanstva, i upravo ove
unije, suprotstavljajuei se dominaciji Hunte cije· je srediste bilo u Lon­
donu, ucinilJe su prve korake ka stvaranju jedne nadonalne ooganizacije
i konaeno dovele. do sazivanjaprvog Kongresatredjuniona. U ovoj<
borbi unije sa Sjevera dobile su dragocjenu podisku Dzordza Potera
(George Potter), izdavaca Beehive, najuticajnijeg tredjunionskog lista tog
perioda. Poterova organizacija, Londonsko oolllzenje raJdlnika (London
Working Men's Association), sazvala je u Londonu konferenciju tredjuni­
ona 1867godine, koja je - iako je bila bojkotovana od Hunte - bila
zaista reprezentativna. Ovaj bojkot trajao je sve do 1872 godine, iako su
u meduvremenu 00rla:nJe firi n:acionaJrne k~erencije. Te godtne Hunta je
ipak odluCiLa da im sa prikljuci i stvGrivsi savez sa Aleksandrom Makdo­
naklam, voClom Nacionalne unije rndam, i pretstavnkima desnih krila
drugih unija, bila je u IStanju da istisne svog starog protL'Wl:ika Potera i
obezbijedi kontrolu nad pokretom.
Nemoguce je odabrati jednu 00 ovih konferencija i smatrati je kao
llPrvj« kongres tredjuniona. Vazno je to da je kao i mnoga druga organi­
zaciona tijela radnH!ke klase i Kongres tredjuniona izrastao iz praktiene
potrebe, u OVOID slueajlU iz potrebe da se organizuje borba protiv stetnih
zakona i za donoSenje takvih zakona koji ee biti 00 koristi tredJunionizmu.
Ovo jeposebno dovelo do organizovanja otpox:a protiv zakona 0 konspi­
rativnoj djelatnosti koji su prijetili da ee tiCiniti kraj legalnoj aktivnosti
tredjuniona, agita:cije koja je zavrSi:la ti.:ril da su unije stekle sigurnu za­
konsku podlogu. Na opstim izborima 1874 gOOine vade tredjuniona istu­
pile su prvi put kao kandidati ne~avisno od Liberalne i Torijevske stranke,
iako su kao pojedinci oni joS uvijek bili sarno radikali. To je u svakom
slucaju moralo dovesti do nove faze razvitka pokreta, tako da je lln(wi
tip« postao star i pojavila se potreba za novim »novim unionizmom(·. Vijek
monopo1izma u korne su izrasLe ugledne zanatske lUUije bliZio se kraju i
sve veca bijeda miliona radnika, protiv koje se one riisu bodle, privlacila
je sve veeu painju. Rezultat ovih promjena bice predmet razmatranja u
sIjedecem poglavlju, ali ~e pdje toga potrebno neSto reei 0 razvoju po­
kreta koji je na polju djelatnosti kooperativnih udruZenja oogova.rao
»novom tipu« tredjunionizma.
l Prve kooperative bile su uglavnom pokusaji udruienih radnika da
slome monopol mlinara i nabave jeftinije brasno za sebe i svoje porodice.
Tl'!kvo je bilo Halsko udruZenje za borJ:>u protiv monopola mlinara (Hull
Anti-Mill Society), osnovano 1795 gooine, i Devonportska mlinarska za­
druga (Devonport Union Mill) iz 1817 godine. Nakon toga doSao je talas
Ovenovog revolucionarnog 'lltopiZlDla, i kooperative su smatrane za kljue
mime likvidacije kapitalizma. Ciljevi brajtonskog drustva iz 1B~9 godine
billi su ovaka opiJSani: »Prodavali su naveliko· artikle svakodnevne upo­
trebe.- .. razliku iIi profit dodavali su zajedniekoj glavnici (jle'l'· je osnovno
pravilo ovih dniStava bilo da dada ne dijele nijedan dio fondova, vee da
QRGANIZQVANJE RADNICKE KLASE 28t
ih pustaju da se nagomilajusve dok glavnica ne post~e tolika da Be'
- '.
Ova druStva obicno. Sri se nadala' da .Ce 1m uspjeti da· ()1'ganizuju.
kooperative kaO .sto jebila OIrenova u Orbistonu· u Skofskoj.-Tride.setih
godina devetnaestoga stol~ stvoreno je inestalo mnogo takvih dru­
stava. . .
Kooperative novog tipa po<!ele '.su se stvarati: kada je kooperativa
llRoodelski pioniri« (The Rochdale .Society of Equitable Pioneers) poeela
1844 godine isplacivati dividende na promet. Kooperative su Be posilepeno'
otre'sle svog. utopizma (iako se' nlj~ovltragovi joB osjecaju u
konfuZIiom jezikukojim neki pretstavriici kooperativagovore 0 lI-koopera-­
tivnoj zajednici«), a kooperativna drustva po<!ela su da se s uspjehom pla-·
siraju kao Cislo poslovna preduzeca, koja su svojim clanovit'na prodavala
robu po 1Jekuci.:ril cijenama kao i osta1!im potroSaeima. a. dobit dijelila u.
obliku dividendi. U OO-zdesetim godinama fol'Illiranasu i velet:rgovaCka
kooperativnapreduzf;!Ca, a tokQttlsljed~ decenije. poCel~ je. proizvodnja.
robe u kooperativnim tvornicama. Od tog vremena napredak kooperativ-·
nog pokreta po liniji trgoVine ~io je stalan i brz. U njemu. je na hiljade­
radnika nauCilo kako se orgmrizuje i upravlja velikim poslovnim preduze-­
Cima .i odluCno pokazalo da ove sposobnosli ne posjeduje sarmo hlasa.
kapitalis~.
4. SOCIJALIZAM I ORGANIZACIJE
NEK VALIFIKOVANIH 1;'tADNIKA
Promjene u polOiZaju· britanskog kapitalizma. i uticaj razvitka U'.
ostalim zemljama zajedno su prouzrokovali oZivljenje pokreta soc'ijalista
itredjuniona u osamdesetim godinama devetnaemog stoljeCa. Pokretu
Engleskoj bio je uvijek osjetljiv na dogadaje u inostranstvu i uvijek je­
pokazlvao plerneniti internacionalizam. Da· ne govorimo o· reakciji .koju
je protizrokovala Fralncuska revolucija, sporilenueemo sarno da su cartisti·
dali inicijativu· za stvaranje organizacije pozna1lepod' nazivonl DruStv9
bratskih demokrata (Fraternal .Democrats), prethodnika. Prve internacio-·
nale. D~tvo je OSilovano 1846 godjne, uglavnom zaslugom Harnija, odr-·
~alo se do 1854..godine i: odigralo je easnu ulogu, odrZavajuCi pokret u.
Britaniji u veziSa revolucionarnim pokretima u drugim zemljama kroz
Citavu veliku epohu revolucija u' Evropi. .
Zatim je 1861 godine izbio Amerieki gradanski rat, a 1864 godine
slijedilo je stvaranje Prve internacionale. Pod voestvom Mar'ksa i Engelsa'
Prva internacionala bila je deset godina snaga koja je davala smjer naj-·
naprednijim slojevima rdnicke klase· sirom cijele Evrope. U Engleskoj,.
rukovodstva tredjuniona pomagala S'U je iz ra:znih razloga, pomagali eu
jle i clanovi Hunte, ali ona nije bila u stanju da ih otrgne od njihovog
»dostojanstvenog . poIlalianja« i zanatliskih predrasuda. U Engleskoj raa
Internacionale nije ostavio ni.kakvih neposrednih tragova u.obHku organi-:­
zacija, dok je u Francuskoj i NjemaCkoj ona. ostavila iza· sebe mlade i
zdrave socija.1dsticke partije. Ove partije su jaCale i 1880 godine vee su
pretstavljale znacajnu snagu. . .. .
Nakon Francusko-pruskog rata slijedio je kratak period narneitog'
ekonOIllSkog poleta koji sre najviSe osjetio u ~ i industri.ji zeljeza; ,
Otvoreno je na stof:ine novih jama i doSlo je do naglog (i privtemenog)'
'282 ISTQRIJA ENGLESKE
.porasta rudaa-skih nadnica. Zametak rata dao je veliki potstrek razvitku
industrije i u Njemackoj, i u Francuskoj upravo u vrijeme kada su Be
i SjedinjeIlJ€! Americke DIiave oporawe od posljedica Gradanskog rata.
-Iz ovih razloga otpoeeo je'veliki napad na britan&ki industriski monopol.
.Eolet se pretvorio u teSku.krizu 1875godine, :iza koje su slijedile druge,
1880 i 1884 godine. U svemu tome najznacajnije je bUo toSto na'kon ovih
kriza oporavak nije' bio. ni takQ brz ni tako potpun kao sto se dogadalo
u periodu kriza sredino.m stoljeC~. Britanska industrija i daljle je napre­
dovala, ali sporije i sa vec1mpoteakoeama. 84)
POI9Ijedice' ove krize 06jetile su se naroeito u Londonu. Ovdje je
,premjeStanje brodogradnje u Tajn i Klajd o.ko. 1866 godine prouzrokovalo
joo veCu qijedu, do.k je pOI9tepeno pro.padanje sitne industrije uniStavalo
baS onaj ktaj gdje se, paradoksalrio, o.driala najduZe. U brodogradiliStima
u 1st Endu bilo ~e zapOl91eno. na stQtine hiljada nelkvalifikovanih i sezo.nskih
.radnika medu kojima je za~ladala strah~vita nezapoolenost i pOred toga
soo su njihove nadnice, dok suj06 bili zaposleni, bile strahovito niske:
Zbog toga novi je pokret imao svoj centar u LoDIdarlU, gdje je dobio i
najvecu poilrsku, a ne kao Tanije na industriskom Sjeveru.
. Prve ..reakcije na o.ve promjene mogle su se o.Paziti medu inteligen­
cijom i sVjesnim: radnicima itoji su bill umanjini. »Napredak i siro:m.aStvo.«
Henri DZordZa (Henry George: »Progress and Poverty<,) stekao. je veliku
popularnost oko 1880 godine. U o.voj knjizi DZordz je usredotoeio SV()ju
paZfiju na privatno. vlasniStvo nad zemljom, ali ona je bila indirektni
napad na privatno vlasrustvo kao <iruStvenu :instituciju. Godine 1881 En­
,gels je napisao seriju uvodnih clanaka u Labour Standard-iL, novooono.va­
no.m listu Londonskog savjeta tredjuniona, ukojima je veoma oStro. disku­
tovao 0 osnovnim pitanjUna odnosa tredjunionizma i politike radnicke
klase. U svim dogadajima koji su slijedili teSko se moZe procijeniti ulo.ga
Engelsa, koji je radio-tihou pozadUrl.
Goome 1884 Demokratska federacija (Democratic Federation), koju
je tri godine ranije osn~vao H. M. Hajndmen (Henry Mayers Hyndm<an),
imuC:fii avanturista u 'potrazi za, partijom, prornijenila Je ime u Socijal­
·demokratska federacija i pocela propovijedati do.ktrinu u kojoj je loSe
shvaceni marksizam bio izroijesan sa mnogo pretencioznih gluposti. Na
isti naCin Socijaldemokratska federacija pretstavljala je cudnu mjesavinu
razumnih i poStenih radnika i intelektualaca kao -sto su bili Tom Man
(Mann), Dzo.n Berns (John Berns), Vilijam Moris (William Morris) i Elio­
.nor Eviing (Eleanor Aveling) sapristaLicama Hajndmena, koje je veo.ma
teMro opisati i klasifikovatt
Hajndmenave diktatortske ibeskrupulozne metode koj;e su dootigle
vrhunac u skandalu prilikom opstih izbora 1885 godine kada su tri soci:­
jalistii.':'ka kandidata istaknuta liZ pomoe novca d'obijenog od torijevaca
ubrzo. su diskreditovale Socijaldemo.kratsku ,federaciju. Vee prije 1885
godine Mo.ris i OIStali napustilisu Federaciju i o.snovali Socijalisticku Iigu,
.ali ova je hrzo. pala pod uticaj jedne kliike anaThista i raspala se poslije
burnih umitraSnj.ih sukoba.
1884 godine rodilo 5e i Fabijansko drustvo (Fabian Society), orga­
'nizacija koja je propovi'jedala »lllSavrseni« i »engleski« socij'alia;am, a kla­
sriu borbu zamijemIa mirnim ,ubjedivanjem vladaju6e klase i njenih
/ u XVII poglavlju »Kako je doslo do promjenec svoje knjige »VueSti ni od kuda«
.', Vidi. Glavu XVI, odje1jak 1.
ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE 283
organa. Samo. fabijansko druStvo ostalo JIB uvijek malobro.jno, ali su nje­
gove ideje bile zeljno pr.ijIVacene od desnog ~ v~stvaLabul'istieke
st:ranke, koje je trazilo teoretsko opravdimje za svoj opo.rtUnizam.
. Sve ove prve socijalisticke organizacije 'bile su joo izo.lovane se"kte,
i bez jrednog Stvjesno.g masovnog pdkTeta onebi znaCile veoma malo. Ovaj
pokret izbio je medu nezaposleninl radnicima istoCnog Londona u to.ku
zime 1886-;-87 gOdine, iako je njegov razvo.j koCia djelatnost Socijaldem{)
kratske federacije koja se njime ·koristila IJtao sredStvo.m da na sebe pri­
vuce paznju. 13 novembra 1887 godine, na poznafu »Krvavu nedjle'lju«,
policija je sa necuvenom brutalnooeu suzbila demonstracije nezaposlenih
radnika. Kao rezultat toga doSlo je do ujedinjenjB" svih sodja1mtickih i
radikaIskih snaga u velikoj kampanji koja je bUa propraeena mnogo.brOlj­
nirn suko.bima sa policijom. 86) 1sto.vremeno se vodila i neprakidna i pIo­
donoona propaganda i u mnogim radikalskiin kiubovima kojima je u to
vrijeme pripadal?' veCina po1iticki svjesnih radnika. .
Oko 1887godine pokret se prooirio i na provinciju. DZ. K. Hardi (Ja­
mes Keir Ha:r:die) -poeeo je da radi na stvaranju Skotske laburistiClke
stranke, dok je Laburisticka izborna organizacija (Labour Electoral Orga­
nisation) postig1a izvjesne uspjehe u Tajsandu. Ali annus mirabilis, karla
je pokret izbio sa dotada latentnomvulkanskomsnagom,bila je 1888 go­
dina, a mjesto erupcije bio je londonski 1st End, kvart u kome jeZivjelo
nahiljade. radniika ko.ji nikada nisu bili organizovani i za koje se smatralo
da ih je nemoguce,organizovati.
U maju socijalisti su organizovali uspjeSan strajkradnica koje su
radile u tvo.rnici Sibica Bajrenta i Meja. YiI Torn (Will Thome) je uz
Po.moc Bernsa,' Mana i Evlinga organizovao. UdruZenje radnika plinare.
Kroz neko.liko mjeseci je ovo UdruZienjepostalotako jalro da su plinske
kompanije' bile prisiljene da smanje radno. vrijeme od dvanaest na osam
.caso.va i da povise nadniee za 6 pensa dnevno. Udruzenje radnika plinare
j Udruienje nekvalifikovanih radniJka,koja su paslije pobjede cvrsto stala
na svoje noge, bili su prvi »novi« tredjunioni' koji su se koristili svim
najpozitivnijim tekovinama zanatliskih tredjuniona, izbjegavajuci n}ihovu
uskost i sklonost za koinpromise.
Kada je poslije pobjede radnika plinare otpoCeO veliki strajk radnika
brodogradiliSta 1889 godine, ko.ji su vodili Berns i Man Cko.ji su sami bili
.clano.vi .ASE), nekvalifikovani radnici poeeli su da pristupaju unijama.
1] toku jedne godine ti organizacije je stupilo 200.000 radnika. Godine
1888 bila je fOl'inirana i I(udarska federacija (MineTs' Federation), ko.ja je
povezala starije Io.kalne' unije Ik~e su u pooljednje vrijeme znatno na­
predo.vale. Do 1893 godine Federacija. je, zahvaljuCi svojoj politici roini­
malnih nadnica izakonskog o.gra,nieenja radnog vremena nasuprot nekada
dominirajucem sistemu »'kliiave skare« koji jepoveziv'ao nadnice sa cije­
nama, povecala broj svojih clanova sa 36.000 na 200.0000.
Sve ovo d~odilo se viSe uprkos Socij~demokratskoj federaciji, koja
je ostala postrani o.dmaso.vnog prikreta, pa calk gledaJ.a r:tanjega i sa izvje­
snim podozrenjem jer nije l?io »istins~ socijalisticki«. Clanovi F-ederacije,
kao _. Berns i Man, koji su aktyno radili u unij~a, radili su tamo kao
85) Osvrt na ove dogadaje doo jeMoriB, ~ji ,Ie u Djima aktivno sudjelovao,
(Vill:i.om Morris: »News from Nowhere«) (pl'in'ijedqa pi~a). . '. .
 284 ISTORIJA ENGLESKE ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE .285
po}edinci i bili su cesto napadani zbog nesocijalistiC'kih principa. U pry!>
argumente. Znai:aj ovog glasanja bio je.uglavnom u tome sto je tredju­
vrijeme ovakvo drzanje ove orgariizacije nije ~recavalo razvitak masov­
nioD'ski pokret bio prisiljen da ponovo stupi na polje pol;iticke akcije. Po­
nog pokreta, ali je konaeno prouzrokovalo nesreeu. »Socijalisti«, teOTetski
letikom 1893 godijte odrlana je kooferencija sooijalistiekili i ostalih orga­
izgradena manjina, DStali su kao sekta, dok je voCstvo masovnog. pokreta
nizacija radriie'ke klasena kojoj jefornfuaIia NeZavisna laburlsticka straIi­
. bilo prepusteno sviri:l moguCim vrstama karijerista. Pored toga i vode ka (Intependent Labour Party). Socijaldemokratska federacija po svom
na:jborbenijih tredjuniona, Berns i Torn naprimjer, ubrzo su se. zarazili obicaj'll odbila je da saraduje, i rezultat toga bioje .taj ~a je rukovodstvo
oportu:niimonikoji~je·pr.evI81(fu:vao medustarijim funkckmerima sa kojima nove -stranke, tada daleko najjaee socijalisti&e .stranke, preSlo najprije u
sil dolazili u dodir. Berns sedstakao tim sto je bio prvi tredjunionisticki rukelJ. K. Hardija, a zatim u ruke najopasnijildabijanaca i zama§kininih
funikcion.er koji je dobio mjesto u liberalnom kabinetu. U EngleSkoj nije l1berala kao 5to su bili Snouden (Snowden) i .Ra:rnsej Makdona1.d (Ra.rnse'Y
nikada postojalo jectinstvo teoriie i prakse, iz kojeg jedino mme izrasti Macdonald). . '. . .
pravaakeija, i OIbje sttarie pokrErtaskupo su platHe ovaj nedostatak.. SDF ponovila je svoje ~e sa joS teZim posljedicama 1900 godine,
I pored svega toga novi ttedjimionizam ucinio je veliki napredak
kada je Kongres tredjuniona osnovao LaburistiCku stranku (u poeetku po­
uprkos nedostatku politiCki jasnih nazora. Engels je 1889 radosno pozdra­
znatu kao Radnicki pre1:stavnii:ki komimtet --- Labour Representation
vio napreda!k »okamenjene braee« iz strukovnih unija:
Committee), kojoj su pristupili Nezavisna laburistiCka stranka i Fabi.F!!l­
'»Narod svoje nepoSredne zahtjeve smatra sarno za privremene, iako
.sko druStv<?,_U poeetku nova organizaci:ja nije naiSla na VIe6l podrSku. Svi
dosada nije svjestan toga za koje se konaene ciljeve bori. Iako nejasna,
njem 'kandidati propali 'SU na opStim izborima 1900 godine, a 1901 godine
ova ideja je cvrsto ukotijenj.e'l1a, tako da· ga p~ljava da za svoje vode
broj clanova svih 'njenih organizaCija iznosio je samo469.000. Tada je
bira same one koji ;su seotVQreno izjasnili ka9sOcijalw«. Razlika se'
.0.0810 do famoznog slucaja Tafa 'Vcla.('Vaff Vale) i oStte no~ke kilm­
jlasn'O pokazala kada je Generalna. unija zeljezmckih radniika prilikom
'panje" protiv tredjUlDioDiztna. Broj 'elanova~porastao je gotovo na. jed,an
svog osnivanja 1890 god:iJne izjavila da Ce ova unija »'biti bor'ben.a orga­
millon i odneseno je nekolik9 seQZacionalnih pobjeda na it2:borima,.Poslije
nizaci.ja i nece hiti ~opterecena nlkakvim bolesnickim niti dobrotvorn.im
izbora 1906 g~ u Donji dom. je uSIa grupa od 'dvl'!-deset i devet Cla­
fondovima«. Od samog poeetka nove unije usvoj:i!e su pol!itilru ni!skih
nova Laburisticke stranke. 86) . . .'. . .
clanarina i masovnog clanstva umjesto viBokJe clanarine i ekskluzivnosti
Tako je konacno poslije eita~og .stoIjeea borbe i Zrtava stvorena
starih unija. Prvi put u organizaciju su u!kljueene i zene, a unija radnika
:nezaVisna masovna radniCkastratilrit,· ali .pod ·westvom. ljudl' kojisu se
plinare pro.sirila je svoju organizaciju i na Irsku.
.zadovoljavali tim, cla gorovo' u Svim. pitanjima slijede. liberle. Ali bez
Kad je 1892godine EngellS objaviJOnovoi2Jdanje svoje knjige »Polo­ obzira na to kakva je hila, ona je ipak bila izraz masovnog radnickog
zaj radnicke kIase u Engleskoj 1844 godine« ukazao je na ovaj masovni pokreta i njeni redovi nisu nikada polpuno podlegli burZoaskOj zarazi od
pokret kaQ na najvainiju karakteristiku tog vremena: »OvaJiogromni skup' koje je patilo njeno voCstvo. Unutar Stranke vaden je Stalan mt protiv ove
Ijudske bijede (1st End) nije vi.ge ustajala bara kao sto je oro prije sem infekci.je. Lenjin, podriavaju8 prlmanje LabtiristiCke. wanke .uDrUgu
godina. On je stresao sa sebe obamrlost i oeajanje, vratio se u zivot i internacionalu 1908 godine, i:zjavio je da »onaprets~avljaprvi lrorak dijela
postao domQvina onoga sto zovemo »Novi unionizam«, tj. organizacije' ~ki proletemkih organizacija u Engleskoj. prein'a svjesnoj klasnoj
vel ike' mase· »nekvalifikovan:ih« radnika. Ova organizacija maZe u velikoj partiji i prema soci;aZistiCkoj Laburistickoj stranci«. U jednom clanku u
mjeri prihvatiti forme starlh »kvalifikovanih« ra;cinika, ali ona se od njih kome je komentarisao odluku Intemacionale da primi Lalburistic'ku stran­
sustinski razlikuje po karakteru. Stare unije Cuvaju tradiciju onih vre-­ ku u svoje clanstvo, Lenjin je konstatovao da se ertgleske Ull'ije »pribli­
mena kada su bile osnovane i gledaju na sistem nadnica kao na jednu zavaju socijallzmu sporo, opremo, sa ustrueavanjem,· zadbilaznQ, ali rou se
zauvije'k uspostavljenu, konaenu stvarnost, koju u najbolju ruku mogu bez sunmje pribliZuju. Samo slijepac ne mOZe vidjeti da medu engleekoin
sarno prilagoditi interesima svojfu Nanova. Nove unije osnovane su u Tadnickom klasom socijaliz~ u.zima sve viSe maha« ..
vrijeme kada je vjera u vjecnost sistema nadnica bila vee iz temelja po­ Od godine 1900,. pod pritiskom sve veeebOrbenosti radnika, ova 80­
Ijuljana. Njihovi osnivaCi i pokretaCi bili su lSocijaUsti, svjesni iIi po OISje­ ·eijalistie)ta opotzicija unutar LahuristiCke ~anke sve vise se uzdizala.
canju; mase cija 1m je privrzenost dala snagu, bile su grube, zanemarene, ]zbijanje rata 1914 godine prek.inulo je ova] razvoj i privremeno Qstavilo
a radnicka arlstokratijagledala je na njih sa visinej ali one SU imale na vlasti reakcionare, cV1.'"SCe nego Okada.
veliku prednost sto su njihove misli bile djeviCansko tlo, potpuno eiste­
od naslijedenih burzoaskih predrasuda 0 »dostojanstvu« koje su trovale' -,
.'.1 :5. BOR.BA ZA ZEMLJU I NACIONALNA BORBA
mozaik: bolje situiranih' starili unionista. I tako vidimo kako OVie nove' U IRSKOJ ..
unije preuzimaju voCstvo opsteg rardnickog pokreta i sve viSe i vise vuku
za sohom bogate i pOnosne »stare« unije«. ~'bdIuka 0 ujedinjenju iz 1801 godine doSla je kao prirodna posljedica
Novi uniQnizarn ubrzo se osjelio i ootra boma zavrsila se znaeaj'llom
llguSenja pohune Ujeddnjenih Jrata.8'1) Isti parlamenat, koji je bio do kral­
pobjedom u liverpu1skom Kongresu tredjuniona 1890 godin~, kada je'
t:J.osti korum.¢.ran 1 koji nije pretstavIjaointerese naroda, bio je ipak joS
zahtjev za u:?Jakonjenje OSflloCa.sovnog radnog dana lroji je uSao u pro­

gram' biQ u<svojren sa 193 prema 155 glasova poslije vearo;a zanitmljive
8") :Vidi. GlaVil XVI, odjeliak 3 (priJDjedba p.hsc8)•
. debate u kojoj su vode starih. unija upotrebljavale n!ljjace revolucionarne "') Vidi Glavu XI; odjeljak5 (prjinjedba pisca).
 286 ISTORIJA ENGLESKE
uvijek moean centar. oko kojeg bi ·se mogao okupiti revolucionarninacio­
nalizam i zato je trebalo d:abude uniSten. Pit je taj zadatak povjerio Ka­
stilrigu, i potplaeivanjem na koje je utroSen milion funti kupljena je ve­
eina protemantske gospode, koja je saci1l1javala Irsld parlamenat, da glasa
pretiv same sebe. Obeeanje da ee iza Odluke 0 ujednjenju slijediti ukida­
nj<e zakonskih ogranicenja. koja su teretila katolike nije bilo odriano.
Umjesto toga iza Odlukeo ujedinjenju donesen je Citav niz odluka
o prirojeni sile (Coercion Acts) koje su im:ale za cilj da slome otpor seljaka
koji su seQeprestano bunili protiv visokih zakupnina, desetina i poreza.
Povezani u tajne organizacije kao sto su bile Whiteb oys8S) i Ribbonmen8~)
seljaci ISU vodili gerilske bqorbe, a desetina je mogla bitisakupljena samo
uz pomoe bajonet.a. Sulrobi kao 8to je bio sukob kod Ratkormaka (Rath­
cormack), u kome je poginulo dvanaest ljudi, bili su cesta pojava. Ovaj
revolt nijese mogao suzbim nikakvim pritiskom jer je on bio odraz teske.
bijede u kojoj je narOd zivio. Ali.ono Sto nije uspjelo engleskim bajone­
tima uspjelo je irskoj vladajuCoj Masi pod voestvom Daniela O'Konela
(Daniel O'Konne!ll). ' \ .
DZlm MiCel (John Mitchel) rebo je za O'Konela da je »pored britan­
ske vlade bio najveei neprij.atelj koga je Irska ikalda !imala«. On se pl'iklju­
Cio: spontanoj seljaCkoj buni; prigrabio rukovodeei poloZaj i iskoristio je
kao oruzj,6 za poveeanje politiCke moei burZoazije. Uz pomoe svestenstva
osnovao je Katolicko lldruZen.je (Catholic Arssociation), koje je w;-koro zad'O­
bilo apsolutnu vlast nad seljacima. Sva snaga Udruzenja bila je usmjerena
na izvojevanje »katoliCke emancipacije«, pod kojom je O'K'Onel podrazu­
mijevao pravo katolickog ruizeg plemstva da salje 'SVOoje pretstavnike u vest­
minste'l'8lci Parlamenat. . oduzimanje zemlje posjedniciroa i odbijall1je' plaeanja svih renti i dese­
~ 1829 on je postigao 'Ovaj. svoj cilj, ali je istovremeno oduzeto·
pravo glasaOilhnii"Iroji su plaeali manje ad 40 Silinga poreza i br()j biraca
U Irskoj smanj10 se sa 2'()0.000 na 26.000. Ovo oduzimanje prava glasa ma~
lim pns.jech!icima otstranilo je gJaV\llu zapteku za njegovo zallwnsko pre­
uzimanje vlasti jer je Clotada poli'ticki 'Uticaj ,sv!'!kog zem,ljoposjed'nika
zavisio od broja biraca koji su 'bili njegovi zakupci i rna koje je mogao
raeunati da ee glasam po njegovim uputstvima. Poslije ove PQlbjede
O'KoneJ! je ,poktrenuo agitaciju za opozivanje Odluke 0 ujedlnjenjjU, aU
je svoj plan veoma oprezno sprovodio, ne zele6i'da se rnalSe pokrenu u
t 3 ciju .
Irska je za en:glesku vladajueu klasu bila vazna samo kao zemlja
r koja proizvodi jeftine,prehranbene am'k1e. U posljedrnjih. stotinu i pede­
set godina, bez obzira na to 'kakve je forme imala eksploataoija, njen.
l
osnovni cilj uvijek je bio izvoz sto jeftintije .hrane. Sa razvitkom indu­
strije u Engleskoj Irska je pretvorena u njenu zitnicu. Za vrijeme
Napo1Eonovih ralOva, kad je cijena Zitu naglo skoCila, visina zatkupa stra­
h6vito se poveeala i dmlo je do ekBtremnog raSClanjivanja posjeda. Foslije
rata IrSlka je bila jedina zemlja 1z koje .se, prema zakonima 0 zitu, pse­
\ ~.
SS) Whiteboys (~itaj Uajtbojs, doslovno »Bijell momci«), narodni naziv za
selja~ke terotistiCke gi:upe koje' su, napadale veleposjednicke dvorce i, svetUe se'
vlaste-Hnima za nanesene nepravde. Ime su dobile po tome sto su se njihovi clanO'Vi
U akcijaina pojavljivali Ogrnuti u bijele caIiave c!primjed:ba prevoddoca).
'9) Ribb;""men (ribbon - engleski: traoka), I!lanovi Ribbon SOciety' nosili su za
razliku odoranZista (Orangemen), ~iji ISU blli protivnici, zelenu flraku. Vidi Gla.VW
XVI, odjeljak 3 (primjedba prevOOioca). . 130.000. Irska iiidtt:Strija bila je zaostala, osim u Belfastu i'Ookoolini, gdje
ORGANIZOV ANJE RADNICKE KLASE 287'
~
iC~ mogla slobodno uvoz;iti u Englesku. lako su cijene Zitu pale, prihodi
eroljoposjedniJka nisu se smanjili jer su seljaci bili prisiljeni da proizV'Ode
iSe Zita kako bi platili· visoke zaikupnine, Istjerivanja zakupaca sa po:.
~jeda bila'S1i veoma cesta, ali je usljed stalnog porasta stanovniStva uvijek
bilo lako naei nove zakupce rna koli.1cil zakupnine bile visoke.
Statistike objavljene 1835 god:ine u izvjestaju Kom.isije za sprovooe­
nje Zakona 0 ISdromasima u Imkoj pokazuju da je ukupna vrijednost irske
poljoprivred:ne proizvodnj.e iznosila te godine 36,000.000 funti. Od ove
sume 10,000.000 funti isplaeeno je u vidu zakupnina, 20.000.000 funti
otislo je na poreze, desetine i profite posrednika i trgovaca, a manje od
6,000.000' funti: ostalo je stvarnim proizvoda~a, 5itnim posj~cima
i radniciml!-. Seljak je proizvodio zito da bi platio zakupninu, a krompir
da bi ishranio sebe i svoju porodicu. Tosu .Cinjenice koje stoje u poza­
dini izbijanja velilke gladi koja je. bjesnila Od 1845 dOo 1850 godine.
Ortodoksni istorieari znatno su iskrivili veeinu cmjeruica u vezi sa
pojavom ove velike gladi. ·To 'listvariJDije bila glad u prawm sroislu
rijeCi, vee n,edostatak sarno jednog artikla, i 'tokrompira. »Providnoslje·
poslala bolest krompira,a,EngleslGi je stV'Orila glad«, bilaje izre!ka veoma
..~P?'pularna u .to vrijeme.G.2~W~J847,'kada je na stotinehiljada ljudi
~miralo od gladi i tifusa prouzrokovanog gladu, iz z-emlje je pOd za-·
stitom britanskih trupa :izvezeno hz:ane u. vrijed!nosti od 17;000.000 funti.
Milion i po Ijudi, lroliko ih j:e poumiralo 11 tim godinama, nisu bile zrtve
gladi vee zakupnina ·i profi.ta.
Najbolje vode pokreta Mlada Imka (Young Ireland'Movement), koji
je zauzeo mjesto O'Konelovog Katolickog udruienja, zastupali su nasilno
tina. Isto kao Sto j,e Toun u Fxancuskoj revoluoiji vidiQ svog ~veznika,
Dzon Micel i Dzems Finten Lalor (James Fintan Lalor) pripreniaIi su
Uistanak u savezu s engleskim cartistima. Ustanak je sprijeCio hapsenje'
Micela i Lalora, a zemljoposjednik Smit O'Brin (Smith O'Brien), u cije 1
je ruke pmlo rukovodstvo pokretom, nije bio covjek koji hi bio u stanju ()
da vodi seljacki ustanak protiv svoje vlastite klase. On i njegovi prija-·
telj,i ipak nisu bili u stanju da potpuno sprijeee izbijanje ustanka, ali ISU
bili dovoljno jaki da ga lokalizuju, i ta:ko ga ostide na neuspjeh. ,E'i~cka
slabpst do ikoje je glad doveJa narod v'j:erovaino je takode jedan Old uzfo,...-­
ka propasti ovog p~usaja 1848godine.· . , .
Sljedeeu generaciju cekala je-ostrahovita bijeda, istjeDivanje sa po­
sjeda i malSOVUl!-emigracija u SAD i KainatdttI,. Poslije ukidall1ja Zakona 0
zitu irska psenica izguoila je .monopol na engleskoin trliStu i gajenje
',psenice postepeno je ustupalo mjesto uzgoju stok;e. Broj. stanovniStva
'smanjio se sa 8,170.000 godine 1841 na 4,700.000 godine 1891, a povrsina
na kojoj se uzgajala psenica smanjila se u istomperiodu sa 3,000.000 na
1,500.000 jutara. Sitni tx.sjedi bill su »oCiSeeni« ad njihovih dotadasnjm .
stanovnika i ujedinjenti U ogromne stoene farme, tako da i pored sma­
njenog broja 'Stanovnika pritisaik Ba zerolju koja je joS preastala serja­
ciina nije popustio.
U ovom istom periodu odigrao se i prooes propadanja rucruih pr·elaca
i tkaca, kao posljeldicafabricke proilZ:vodnje u LankaSajru, proces koji
se u EI1gleskoj odigrao jedriu generaciju ranije. Od~184Ld9 16al godine:
broj radnika uposlenih u teklltilnf)j industriji smanjio Be 3a 030.000 na

"288 ISTORIJ A ENGLESKE
su brodogradnja i industrija platna bili potpun.o u rukama engleskih ka­
,Pital.i:sta,. Iz ovog razloga uticajru dio engleske vladaju:ce klase uvijek se
odluenQ suprotstavljao pokusa'jima da se Home Rule primijeni ,i na ovaj
prostor. ' -da bude zaWoreJl i zadrZaiO.· u zatvQ.ru pez presude svaiko ko bude osum­
Novi jaki pokreti, Fenianski pokret i Seljai::ka liga (~and League),
usmjer:Ui BU svoju djelatnost na zastitu seljaka od protjerivanja \Sa
zernlje. Feruall1Skq udruzenje (Fenian Society) oonovao je u K.iJllreniju
(Kilkenny) 1857 godine,. a: bilo 'je inspirisano od grope reV'Oluoiooarnih
.emigranata u Parizu koje je vodio DZems Stefens (James Stephens), za
koga se smatra da je biou vezi'sa tajnom Blankije'Vom partijom i evrop­
.skim komunistima. Do zavrsetka Americkog gradanskog rata Udruzenje
je bilo bez naroeitog uticaja, medutim u ovom ratu 'Ucestvovalo je i istaklo
se na hiljade irskih emigranata. Poslije zavrsetka rata mnogi od' ovm
've1:erana bili su spre,mni· da svoje vdj:niCko iskustvo stave u sluZbu svoje
domovine. Feniansko udruZenje ubrzo je ojacalo' i njegovi rukovodiod
ubrzo Btl uspootavili tijesan kontakt sa Prvom intemacionalom i ne!ki od
'njm Vljerovatno su bili rijeni clanovi.90) Prlpreme za_,~~.ll.k pooovo su
bil~1;kri1lene...gd, str-a.ne. engleskih vlasti i n:tegOvfpokretaci sU uhapSeni.
Nije O$tao ~j~~Il~oji.J;>iprj.Rreme zaustanak izvrsio do kra'ja i kada'
je'-do:nJegadOOlo.1867 gadine bioje brzo'llguSeIIl; . nije nikada vjerovao '11 f.erorigtieke metode i 'zato je UloZio.sv1i Svoju
Feniansko uld:tuzenje bilo je politicka organizacija koja je svoju sna­
gu crpila iz seljackog nezadovol'jL~tva. Se~jacka liga osnovana je 1879
godi:ne sa sV'rhom da brani ekOl;l:omskeinterese seljaka i veoma sporo je
ulazila u politicku akciju. Njena taktika bila je sprecavanje istjerivanja
.seljaika sa zemlje pomoeu bojkota i njend clanovi 'SVeCano su obeCavali:
»Nikada necemo traZiti, preuzeti iIi drlati imanjIe sa kojeg je naB
:susjed bio protjeran zbog neplacanja nepravedne zalrupnine,' nikada ne­
Cemo ponuditi pomoe, raditi ili sudjel'QIVati prilikom zasijavanja ili zetve
na takvom ·imanju. Svako ko to 'IlCini bi6e smatran za narodnog nepri­
jatelja«. Organizacija se ubrzo razvila u svenarodni pokret otpora protiv
zemljoposjerdnika i vlade.
T.ijesno povezana sa borboin Sel'Jacke lige bila je borba za politicku
,samostalnost. Stranlka borbe za Samoupraw (Home Rule Party) bila je
osnovana 1872 godine i na opStim izborima 1874 godine postigla je prilicne
uspjehe. Sljedece godine Pamel se vratio ru Parlamenat kao zastupnik
.pokrajoine Mit (Meath) i kroz nekoliko godina postao je opste priznati
voda strarike.l!iUro-.,j.e..LlialD, bio-zeniljoposjedItiJk,Pamel je osjecao ne­
pravde:qli.tl-gsene. ilf'skom narodu iim.ao je cvrstu voljru. da ih po svaku
cij!enu okonca. On j:e ,uskoro uvidio da je Seljacka ligaodlicno sredstvo
Oase- 'Oiiiba seIjaka za zemlju poveze sa borboni. 'Za nacionalno oslobo­
-denje i tijesno se povezao sa njenim ·vodomMajkelom Devtom (Michael
Davitt) iako se maZe sumnjati u to da je drjelio Devitovo miSljenje da bi
borba za zemlju mogla biti prelazni stepen ka opStemoruzanom ustariku.
G~koja je pon.ovo izbila 1879 godine i njene posljedice, b~jeda i sVe
~tjeranj:e--seljalm-:I!l&zemlje, -tiClinili--su. Pamela i Devita vodom
siroke naciooaIne i ekooollllSke borhe: op'tuZbe od sbrane katoliClke hijle­
rarhije, uplasenih zemljoposjednika pa cak i umjerenih« iz njihove
vlastite stranke samoeu joo V'iSe pojaeavale njihov polo.zaj medu selja­
'0) U vr.ijeme svog boravka u Mancesteru, .velikom centro irske ernigracije
joS sasvim mlad revolucionar, 'OIbjaSDio je ci1j ovih zakonarijeeima: »Gled­
Engels je biQ u tijesnom konta:ktu sa Fenianskim pokretom (primjedba pis~a).
ORGANIZOVANJE RADNIC,KE: KLASE (%89
:iitvom, koje je u njima vidjelo jednu snagu koja 1ll.OZe sprij.eCiti njegovu
J>ropast. .' •. • . .' .
u to vrijeme vlada jevec, pOBtala svjesna opl:!Sn9!>1i i1881 godine
., Gledst<m je dOhio svojuOdluku 0 primjeni sUe koja ~e omoguCavala
.njicen za potpomaganje Selj~e lige.Devit 1 veeiria njenih vodeeih
licnosti.b:i1i suuhap~ni a 'uskoro je'lsta sudpinasnaBla -i Pamela i svi
..su upueeni u -Kilmenhejrnski,.zatvor. J?oC.eli ~ se ukllZivati pm znaci da
..se 'p()k:ret ~aziu· opadanju. S. ~.sttane· jedrul dio seljaBtva bio "je
.zadovoljeri--koricesijama:-'koje je ono' Idobilo na Osnovu Odll1lke 0 .zemlji
jz. 1881-godine'-a'sa: druge,~ane:tnasovn.aboJ;ba, koja je ostala~:z·. coo..:..
'traln.og . I'!UdtovOOSbVa, sve.se viSe raspa~ u pojedi:naene' ,teroristi&e
akcije; Pamel j'e 'Od1uCio, IS pravom ill ne, da. je ddilo vrijem.eda 6e
.o()i:stupi 1 dok jebi,o u Ki1menhejmu zakljuCio je spot8;ZllID sa vladom.
prema kome ce terQristiCki. i ilegalni poStupci. biti zaustavljen~ u; zamjenu
za afunestiju U:a.k.oosku zabraDlU protjerivanjaiseljakasa zemlje.: .,
. .. Pl:\[D.elje.p~ n~ ~b.QduJl maju.-l882...gdd:ine. Nekoliko dana
lmsnije ovaj. spoi:a:rum :izguibio je svojil vrijednostk.ada je u Fe:nik:s Parkl,l
u Dablin'll, ubijen. novi irski dr.Zavni sekre'tar.. lard Frederik KevendiS
;(Loro .Frederick Cavendi.m); kaji je dbSao da· ga sprorvede u· ttjelo. Pamel
;snagu u borbi za· Home Rule, tojest za irsku samoupravu U okViru Bri:..
tanske Imperlje.·· Ka<!.~anre.dan,lIP~jstor P¥.lan.l~~ _taktike uspiil je
,.da od Clanova ariamenta lro'j sU bili nicionalisti. stvori sawseno. disci:"
/- -
'~linOV~~iUje!:on je'ramo 'liJ i.ilbledenju dn -&! -o\fakvo :tl.jelo"Dlti,. dovoljno
Jiiiko da prisili druge da 0 njemu vode raeuna i da 6e '11 vrijeine kada
silage liberala i torijeva.ca budu izjednacene ova· grupa biti u stanjlu da
,.svoju pod.r§ku jednoj iIi d.rugoj stram prada za od.redene usbupke. Sve
.\ dok se Pamel nalazio na \fodecem polo.zaju ova taktika irnala je uspjeha.,
;ali kad se stranka raspala a sam· Pamel bio· uklonjeD i.z rukov-ocistva na
.osnovu bespriucipije1nog sporazuma izIroedu kafDliCke crkve, zemljopo­
:sjednilka i engleskih imperij~ Imka nacionalistiCka s1lrarika sve dublje
i je tonrula u oportunizain sve do jednog dana 1914 godine k~ je njen
-voda Dzon Redmond ustao u Donjem domu i uvjeravao englesku v1a4u
da 6e je ITSka potpomoei u slucajiU rata. Ovo S'VeCano obeCanjlei bUo .je
smrtna presuda Parnelovoj stranci. f . .
\ Odluka 0 zemlji ;;.z 1881godilne bila JIe VjeSto proraeunati uda'I'ac
. '< Seljackoj ligi. Prema njoj fomnirani suo ddbori koji .su odredili visinu
':zakupnine za sljede6h petnaest godina u ,kome periodu nijedan zakupac
nije mogao biti otjeran sa zemlje. Cilj ove~:Uuke bio je da spasi zeml»­
:posjednike od unistenja koje im je prijetilo ako seproduZi rat za zemlju
j da se Ltgi oduzme osnova njene politicke borbe, U tom pog1edu Odluka
je imaJa uspj,eha jer su seljaci bili sj:!remni & uitupe cim se pojavila
. Dada da neee izgu.biti i1JIlajm1jenu zemljlU. '
Nakoo ove Odluke'slijedi.o je ri'iz odluka 0 prodaji zemlje' prema
kojima su seljact mogli da otlrupet ~ju na godiSnje otplat.e. Na taj nacin
zernljoposjednlci ;su primali doduSe manji ali· zato sigurni prihod iz
drZavnog zajrna a seljaci su plaCali kamate na ovaj zajam umjesto za­
'kupnine, koju su, da· je Liga bila· u. stanju da nastavi svoj'll djelatnost,
mogli calk i u potpunosti. izbjeCi. T. P. O'Konor,itoji je u 10 vrijeme bio
~ ,
19 - Istorlja Engleske
 '290 ISTORIJA ENGLESKE
stonova politika :iSla je za tim da ucvrsti odnose i.zmedu zemljoposjednika
i zakupaea; politika Lige iSla je za tim da sa ovi odnosi ukinu i da se
zemljoposjed:nicima zada smrtni udarac«. '
- '--, Konaeno je 1886 goditne Gledston pokusao Ida pomoeu Zakona 0­
. :sanwupravi (The Home Rule Bill) un:iSti nacionalisticku agitaeiju. Bio je
\ poraien otporom 00 strane otvoreno imperijalistickog dijela LiberaJne
\stranke koga je predvodio bermingeIruti politicar Dzozef Oemberlen i
\ponovLo Be perioo nasilja za vlade torijevskog filozofa Balfura. Drugi
\ prijedlog Zakona 0 samoupraV\i. bio je odbacen u Domu lordova 1893',
I,godine.
\ Citava istorija Irske od u.%anka dobr(M)ljaea 1778 godine do nasih
_:Qana pruza tragienu sliku neprekidne borbe seljlaka i radnika za oslobo­
,denje od engleske eksploataoije i redOVlIlog izdajstva ove borbe od strane
, voda iz viSih i srednjih Iklasa, jer ova borba nije mogla da bude u,smje­
rena sarno protiv stranih vee je ciljala i na domace ugnjetace. Narocito­
:irski .zemljoposjednici, -koji su iz seljlaka cijedili ogromne zakupnine koje
cSu trooili i investirali u EngleskOj, bili au uvijek viSe nepJ:ijatelj'ski raspo­
lozeni prema svojim Zakupeiana nego prema Englezima.
Kljuc .Citave situacije danas -kao i onda kada su 1791'godine Ujedi­
i 'Djeni Irciobjavili svoj manifest u kome su rekli: »Kada se aristokratija
I .diZe, narod pada; kada napreduje narod, m:istokratija koja se boji iifa ce
'\ 'O$tati iza njegaubaouje se u njegoveredove i pretvara Be u. plasljive
. , 'vade iIi izdajnii;ke saveznike«, laii u odgov:oru na pitanje: Koja kla.~a treba
·cIa vodi borbu za nacionalno oolobodenjle?
?,:
GLAVA XV
KOLONIJALNA EKSPANZIJA'
1. INDIJ A
UniStenjem trgovaCkog monopola Istoenoindiske ikomparrlje 1813
godine otpoeela je novafaza eksploataeije fudije. Kompanija je bila trgo­
vac-ko druStvo koje je najveei dio ,profita vuklo jz prodaje i-swcnih pro-:­
<i,ukata u Engleskoj. Bila je to .Iondooska kompanij:a, a London je .bio
tradieionalni eentar britanskog trgovaCkog kapitala. Godine 1813 London
nije bio eentar britanske. industrije. Od ovog vremena datira t;akode i
otvaranje . iniliskog trliSta za englesku. tvorniOku robu, prije svega za
lanlclajrske parnucne tkanine. U toiku neSto viSe od deset gadina vrijed­
nost izvoza u Indiju prakticno se udvostruCila, a izvoz pamuene robe, koji
je bio neznatan godine 1813, dostigao je oko 1820 godine vrijednost od
gotovo 2,000.000 funti godiSnjle.
Poslije godine 1813 glavni trgovacki prihlXl IstoChOindiske kompa­
nije potieao je iz monopolisane trgovine kineskdm cajem, koju je dl:Za1a
dvadeset godina. Svake godine Kompanija je prodavala caj u vrijednosti
od pribliZno 4,000.000 funti, uz eijenu gotovo dva puta veCu od one koja
je za njk:!ga'plaeena u Kantonu. Profiti su bili ogromni. Prvi opijumski
rat (1839-1841) otpoeeo je upravo uvrijeme kada je Lank:aSajr bio spre­
man da preplavi Kinu jeftinom pamuenom roboni kao sto je vee preplavio
Indiju. Zbog toga je rat, koji je oCIigledno bio voden zhog toga da se
Kinezi prisile da protiv svoje volje kupuju indiski opijum,l!l) imao i opSti
cilj da Be slome barijere koje su spreeavale slobodni izvoz britanske robe
u Kinu. Poslije rata anektiran je Hongkong i pet »ugovomih gradova«
bilo je c !;voreno britanskim trgovcima. Drugi rat (1856-1858) otvorio je
put prodiranju u baw Jangtse. '
Lanksajrski proizvodi uniStili su, nevjerovatnom brzinom indisku
proizvodnju na ruenom' razbojlu. D-r Bouring (Bowring), istaknuti bra­
nUae slobodne trgoVline, izjavio je u svom govoru u Parlamentu 1835
godine:
»Prije nekoliko godina je IstoCnoindiska kompanija primala god:i­
snje produkcijq indiskih razboja u viSini od Best miliona do osam miliona
kornada tkanina. Ova potraZnja ie pootepeno opala na neSto vlSe .od milion
komad,a, a danas gotavo viSe i nema potrainje... Posljediee toga su
strahovite: siromaSni 'indiski tkaci potpuno su uprOPaSteni i osudeni na
U) Izvjesni gOOpooin I>WrdZ Kempoet izjavio Je u Donjem dOOllU: :tAko
Kinezl ~eC treba da buduo-irovani .0000UD>OJn; Vols.n dil se otruju na koi:ist naSIh
indiskih pOdanika (I)' nego na ko.rist 'neke drug!! blagajfte«' (Pr.imjedba Jlig~a).
19*
292 ISTORIJA ENGLESKE
Bmrt od gladi. A kojli je jedini r8!Zlog tome? Uvoz jeftiniJe engleske tvor­
nicke robe ... M::.nogi ad njih umiru ad gladi; ostatak se vecinom zaposlio
na drugom mjestu, naroCito u poljoprivredi ... Muslin iz Dake, pomat u
cijelom svijetu zbog svoje Ijepote i mekoce, ne traZi se viSe iz istih
razloga ... «.
StanovniStvo Dake, glavnog centra indiske tekstilne industrije,
opalo je od 1815 do 1837 godine sa 150.000 na 20.000 stanovnika.
Manje oeevidno, ali vaZnije, od smanjenja stanovni~tva u Daki bilo
j'e postepeno uniStavanje samosta1riih op'Stina koje su pretstavljale osnovu
indiskog socijalnog zivota. Marks je,. govoreei 0 Indiji i Kini, napisao:
»Siroku bazu nacina proizvodnje OVIdje je sacinjavalo jedlnstvo sitne
poljoprivrede,i domace industrije, kojoj u Indiji treba dodati i komune,
zasnovane na zajednickom vlasn·iStvu zemlje ... Engleska trgovina V'rSi
revolucionarni uticaj na ove organizacije razjedinjujuci ih unistavarijem
prelacke i tkacke mdustrije, koja je integralni dio ovoga jedinstva, nizim
cijenama svoje robe«., ' Politicki Be britan$:a vladavina u Indijl oslatnjala na visoko izvje-:­
Poslij,e uniStenja seoske domace ind1.l.'Strije, seljacisu postali pooovo
iskljucivo ovisni od poljoprivrede. Indija je, kao i Il'ska, postala cisto
poljoprivredna kolonija., koja, je snabdijevala Eruglesku hranom i sirovi­
nama. UniStenje rucne proizvodinje znaeilo je ne samo dajle lanWajrskoj
robi hi9 osiguran monopol trziSta nego i to da su indiski pamuk i juta
izvoZeni u Engles'ku umjesto da budu preradeni u zemlji. Ovaj je proces
bio podrzavan teSkim porezima, koji su bili dio cijl€!Ile koja je morala
biti placr''1il u korist britanske vladavine. Postavljeni pred zahtjev da
placaju I: ~~otovini, seljaci sit bili prisiljen:i da prodaju viSkove svoje pro­
dukcije po cijenama koje nisu bile srazmjerne proizvodnirn 1lroSkovirnlL
U mnogim krajevima Indije urbirac poreza brzo se pretvorio ,u posebnu
vrstu zem1joposjle'dnika.
Rezultat je bio taj da je kroz cijeM. dievetnaesti vijek sve do danas
narod poste-peno siTomaSio, da su se prosjeene velicine posjeda stalno
smanjivale, da je' neprekidno rastao procenat stanovnistva potpuno ovi.,.
snog od poljoprivrede, a seljastvo upadalo u sv.e vece dugove kod seoskih
1ihvara. Z<vanicno ispitivanje je pokazalo da je u selu Puna prosjecru
posjed iznosio god:ine 1771 40 jutara, godine 1818 17,5 jutara, a sam.o 7
jutara godine. 1915. U Bengalu i na drugim mjestima posjedi 'su bili joo
manji, prosjecno 2,2 jutra. Novdje statistike - povecanje procenta seljaka
bez zemlje ad 1921 do 1931 .gooine od 291 na 407 na hiljadJu stanovnika,
porast zadu7£nja poljoprivrednogstanovniStva sa 400,000.000 na 675 mi­
liona funti pokazuju da se proces osiromaE.'Snja ne samo nastavlja vee
i da drobija sve vece razmjiere.
Ukidanje trgovackog monopola IstoCnoindiske kompanije godine
1813 pada u vrijeme osvajanja i agresije. Poeetkom stoljeea vodio je
Markiz Veleslej (Wellesley) niz ratova protiv Maratasa u centralnoj
Indiji. Pod voestvom lorda Hastingsa, genera.lnog guvernera ad 1813 do
,1823 godine, dovedeIli $I ogromni prostori Centralne Indije pod nepo­
,!?rednu, britansku vladavin:u a domaci princevi, koj\i. BU izbjegli osvajanje,
prizriali su britanskuvlast. Od tog vremena puna kontrola Britanije nad
cijelom zemljom 'iStoCno od rijeke Inda postala j.e neosporna oinjenica.
Godine18,24 izvrliena je prv~ ekspedicija van granica same Indije, u
13u.rmu i. okupirani njem obal$ki predjeli. Osvajanjem Singapura iste go­
dine, pao je u ruke Britaniji jedan od glavnih strategiskih kljuceva Indi.,..
KOLONIJALNA EKSPANZIJA 293
skog Okeana' iDalekog istoka. ,Od ~vrSetka rata sa Bunnom (1826) do
godine 1838 na.stao je period mira. i ~log 'podizanja engleske ,trgovil:l.e
u Indiji. Ovaj period zavrSio' Se pokuSajem osvajanja ,Aig<rQistana, odakle
su stigle prve vijesti 0 ruskom prodiranju. u Centralnu Aziju. Afganistan­
ski emir bio je zbaeen sa prijestola j na njegovo mjklsto dOOao. je princ­
lutka, poddavan jakom armijom od 15.000 IjOO. ,Godine 1842 2l00g
ustanka plemena armija je .hila ptisiljena da napusti, Kabul i prilikom
povlacenja preko planina bila je opkoljeTJ,a i unj,Stena; Poslj!€tdice su bile
dalekoseine: pm put ~dna, velika engleska annija bila je poraZena i
vjerovanje u nepobjedivost bijelih osvajaca' bilo je poljuljano. Ratovi
protiv pendZabskih Si!ka (1845-18*9) rusu obnovili ovo vjerovanje~ Pen";'
dZab je, bio osvojen ali tek poslije oeajriiCkih i neodluenjh -Mm, ciji je
vrhunac bila bitka kad Cilijanvalaha, u kl?joj Su Siki bili :veoma ,bIizu
pobjedi. Afganski i pendZabski ratovi moraju se smatrati za jedan od
glavnih uzroka ustankll. " '
zbanu i discipliriovanu anniju indiskih vojlllilka (sipoja) i na podrSku do­
macih princeva i zemljoposjed!lilta., koji ~ sa svoje strane dugovali svoje
privilegije britanskim vlastima. UrrlStavajuCi seosku komuntl, socijalnu '
bazu iivota narodnih masa, brita.nska, vlada'l7IDa je ,sacuvala neku vrstu
,okamenjenog feuda1izJna., UIDjetno stvorenu tiraniju, korumpiranih prin­
ceva i plemica. Mase su bile podv.rgnute dJvostrukom., a u ;jzyjesnom smi­
siu i paralelnom, iskoriScavanju. Sve dok su oba eksploatatora radila
sporazumno, ruje se moglapojavitiopasnost od uStanka jer je Inrlija u to
vrijeme bila joo preteZno poljoprivredna ,zemlja I sastojala se od, medu'"
sobno izolovanih pokrajina. '
All SI1I!dinom deveb;laestog stoljeea agresivna politika dovela ~e
Britance u rukob sa domaeom feitdalnom vladajucom klasom., ~ovouspo­
stavljena doktrina prema kojoj SITe naciooalne drZave, ciji vladari umru
bez nasljednika, 'prelaze pod britansku vladavinti, ukiriula, je orijentalni
obicaj prema kome su u takvom slucaju obicno samiv1adl!I'i odredivali
svoje nasljednike: Od 1848 do 1856 ,godine.bile su tako anektirane mnoge
drlave, medu kojdma Satara, Jansi, Nagpur i Ourl.Cinilo se da je sarno
pitanje yremena kada Ce cijela zemlja pastipod direktnu vlast Britanije.
Istovremeno, indiska kultura .ireJigija stalno su potkopavane, ~to je
izazvailo najveee ogorcenje meduvisokom kastom ,sipoja.., koji susaCirija­
vaH jezgro armije. Kao vrhunac ovog ptocesa iZbw j'e poznati incident u
vezi sa podmazivanjem naboja Zivotinjskom maSCu, koji je postao vaZan
zbog toga s10 je bio neposr~dni povod,ustanku. Izgradnja zeljez;nice (iako
je do godine 185,7 bilo pWQieno sarno 27~ milje tracnica) i' telegrafa bila
je isto tako srriatrana za znak we v€'Ce koncentracije vlasti u rukama
Evropljana. Prema tome, ustanak u ~tininije imao ni nacionalni ni
agrarni karakter, vee je to bio ,~ prof~ionalne armije predvodene
reakcionarnim feudalnim vladarima cija'je vlast hila l1giroZenaaneksijama
i evropskim novotarijama. Samo u. pokrajini Oud ustanak se razvio u. •
opsti, pakret protiv Britanaca i sarno u nekim krajevima, naroeito u oko­
lini Benaresa, imao je karakter klasnog pokreta 5eljakaprotiv zemljn­
posj~a i poreznika. U tome je bila njegova slabost i sva tajna njegovog
brzog ,likvidiranja, ' , ',', ,
Od ~ ~a dekadenmivelik,aii., kojisupreuzeli voCstv~ po­
kazali su $e"k~o n~bni za ~uCnu zajedrrl&u akeiju. Us~ je bio
 294 ISTORIJA ENGLESKE
lok.alizovan i mali odredi bijelih trupa mogli su se bez smetnjli slobodno
kretati. Odluka da ose obnov·i autoritet muslimanskog MoguIa lisilo je
ustanak podrSke mnogih Indusa, a narocito ratnickog i tek nedavno poko­
rehog naroda Sika. Glavne SIlage sipoja dopustile su da ih slabi britanski
odredi zadrze kod Delhi~a, u vrijeme kada bi smjeli pohod u Bengal vje­
rovatno podigao cijelu zemlju. . kog saobraeaja, a iz ovih potreba mora dooi do prmjene maSina i u onim_
Ustanak je poeeo u Miratu, u maju 1857 godine. NekO'liko nedjelja
kasnlje zauzet je Delhi a britanski garnizoni su bili opkoljeni kod Luk­
noua i Kaunpora. Cijela centralna Indija bila je u plamenu, ali na drug:i.m
mjestima izbile su saroo izolovane pobune. U PendZabu su pokuSaji po­
bune bili hrzo uguSeni a ustanici su ootaJ.i izolovani u tudoj zemlji, cesto
neprijateljskoj; jer u njoj nije doolo do narodnog ustanika. Posljedica toga
bila je da je PendZab ustvari postao baza iz koje je bio sloroljen ustanak
u Centralnoj Indiji.. Malobrojnost ,britansk,ih :maga nadoknadena je
njihovom povezanooCu kojoj su dkJprinijele telegrafske veze i posjedova­
njem artiljerije. U septembru ponovo je oo.vojen Delhi i situaoija Be
definitivnO' O'krenula· u korist Engleza.
GuSenje ustanka izvrSeno je sa neeuvenim divljaStvom, koje je bilo
posljedica straha. Kej i Malson (Kaye, Malleson) u ISVO'joj »Istoriji Indi­
skog ustanka« .zabilje!ill. su pored osta1i.h dogadaja i -sljedeee:
»Dobrovoljni dZelati l'aziSli su se po srezovima da vje:Saju i ovi
amateri nisu morali dugo eekati na priliku. Jedan se gospodin hvalisao
brojem smrtnih kazni koje joe izvrSiO' :na umjetniCki nacin, uzimajuci
mango drvo za vjeSala i slonove. za podlizaD,je vjeSanih; Zrtve ovih div­
Ijackih presuda bile su za zabavu vezane u O'bliku osmice«.
To je bilo u Benaresu. Isti istoricari navode da je sest hiljada ljudi
»bez obz.ira na godme starosti i po1.« bilo poklano u samam Alahabadu i
okolini. Isto se dogadalo i na drugim mjestima, i mnoga ova divljastva
izmena su mnogo prije pomatog »K.aUll!pO'l'skog pokolja«, 'koji se uvijek
navodi .kao opravdanje. . prelazi u ledene arktiCke pustinje;
I-Gld je ustanak bio ugusen, prlstupilo se opStoj reorganizaciji bri­
tansldh snaga u Indiji. IstoCnoindiska kompanija pokazala se kao pre­
zivjela i bila je raspuStena; njene funkcije preuzela je 'I'lJeposredno vlada.
Broj engleskih voj:itika bio 1~ 'poVe6an na 65.000, a brO'j indiskih vojnika
smanjen. Najvafuije od svega bilO' je umirenje dOIl}acih velikaSa. Kao 8to
prof. Trevelijan kaZe: »Dalhauzijeva doktrina je poslije ustanka bila na­
puStena, a domace drzave su od tog vremena smatrane za osnovne stubove
u strukturl Britanske Indije. Njihovi vladari SU, iako je njihova vlast
stalno opadala, od ovog wemena odrzavani u lojalnosti pomoeu titula i
subvencija; dobill su precutno odobrenje da mogu muciti i pljaCkati svoje
podanike koliko ·im je volja, pod zaStitom britanskih bajoneta«.
. ·i
Korak po korak napredovala je i izgradnja reljeznica i puteva. Svrha
ave izgradnje hila je djelimieno vojmcka, a djelimicno trgovacka. Ona
• je omogucavala trupama da se brzo prebace u svaki i najza.bitniji ugao
zemlje i olakSavala prooiranje engleske robe u svako mjesto kaO' i jeftino
transportovanje indiskog zita, pamuka, caja i ostalih sirovina do morskih
pristaniSta. To je urodilo novim i neoeekivanim posljedicama. Iako je
britanska burzoazija odlucila da Indiju zarlrZi kao po1jopr1'11rednu kolo­
niju i kao trZiSte za svoje .indUBtri.ske proizvode, potreba da se izgradi
zelje?Di&a .mr€:iZa oc1nijela je pobjed:u nad ovom nariljerom. Neoeekivano
i uprkossvim zaprekama oko zeIjeznica se ramIa industrija ugIja i ze-
KOLONIJALNA EKSPANZIJA 295·
Ijeza. Vee 1853 godine IVrarks je predvidio ovaj rezultat: »Kada Be jednom
uvedu roaSine u saobraoaj jedne zemlje koja posj€ldlu:je ugaJ.] i, relljeoo,
. nemoguce je sprijeeiti da ih ona ~e pocne proizvoditi. Zeljeznieka Jlll"€Za
jedne ogromne zemlje ne moZe Be O'ddavati a da se ne uvedu svi tlni.
procesi kOji su potrebni da se zadovolje hitn~ i tekuce potrebe zeljeznic-·
granama :induStrije kale nisu neposrednO' povez;me sa ze1jeznicom. Zato·
..ce Zeljezniea u Jndiji postati stvami preth.odnik'moderne industrijec.
. Zeljez.ruca nije promijenila sani.o materijalnu situaciju vee i Ijude.
{)na je stvorila i indlustrisku srednju klas:u i industrisku radniClw :klasu.
Ona je povezala cijelu zemlju i stvorila ekonomsko jedinstvo·. koje O'va
nije nikada imala i dala je potstrek poeecima politickog jed.instva. PM.
.put istinska borb~ za narod.n:u nezavisnost postala je moguca.
Posto su stvoreni ovi uslovi., Indijaje postala joS neophodnija bri­
ianskom imperijalizmu. Pored toga sto je bila ogronmo trZiSte za robu
:iliroke potroSillje, Indija je postala i trzi8te za proizvode teske industrije,.
.za proizvodna sredstva i polja za izvoz kapitala. U zeljeznice, rudilike,.
puteve i ostale radove ulO'leno je na stotine miliona funti, dolt je na de-­
.setine mlliona funti bilogodiSnje izVlaeeno kao interes naave zajmove.
.Indija je postala centar i kamen teineljac citave akonomske i finansiske,
strukture Britanske Iroperije.
.:2. KAN ADA I A USTltALIJ A
Karakteristika !t'azvitka kako Kanade tako i Australije bila je uslov­
Jjena uglavnom njihovim geogr~skim poloZajem i prirodom. Za Kanadu
.se teskomoze reei da je uopSte postojala. kaO' gEOgrafska cjelina. Gee­
grafski ona pretstavlja produZenje Sjedinjenih AmeriCkih Ddava, pojas
plodne zerolje istih karakte~tika kao. i teritorija SAD, koji postepeno·
Sa jednam iznimkom,· svi njeni prirodni izlazi vode viSe .na jug
prema SAD negO' na istok ill zapad prema morn. Izni:mka je rijeka Sv.
Lorensa koja je bila od odluene vaZnosti j~r je uvrijeme kada su ame­
ricke kolonije izvojeVale svoju nezavisnost, podTucje okoove rijeke bio
jedini kolonizirani prostor, dok je zapadni i centralni diiO' kontinenta bio
naseljen samo nomadskim Indijancma. Kanada je u to vrijeme bila na­
. .seljena francuskiim kolonistima, ikoji su jedini kO'ntakt. sa svojim juZnim
susjediroa odrza<vali vodeei s njima ratove. Dosljedno tame, kad BU se
Sjedinjene DrZave pobunile, Kanada je ostala engleska kolonija, i obje
zerolje nastavUe su· Sirenjeprema zapadu paTalelno, ali nezavisno jedna
.ad druge. ' .
Poslije ameriCkog Rata za nezavisnOst ako cetrdeset hUjadia 11udi,
lojalnih graaana Ujedinjenog Carstva koji Stl pomagaliEnglesku i zeljeli
da ostanu pod. engleskom vladavinom, pr~IO' je granice Kanade. Neki su
otiSli u Obalske provincije, NOV1i Sk~15ku i Nju Bruns:vik,a ostali uOn;
:~~, -tario, sjeverno od Velikih Jezera.Francuzi, iakosu joo bill u ve(:ini, bill
su na taj naein opkoljeni. Iz admnistra1iivtni.l:l railoga Kanada je' podije­
Ijena u dvije provincije, Gomju Kanadu, uglavnam englesku, i Donju
Kanadu, uglavnom francusku; .
l? U. sljeclJetih tridesEl~ godil;ia, zOOg ~og priliva eDJilgranata lz
:i~
..... :Engleske, broj stanovnistva je naglo rastao. Ali administraclju je iz dalji­
 ,.
~

296 'ISTORIJA ENGLESKE KOLONIJALNA EKSPANZIJA 297

u
ne vrsio birokrat&ki i neefikasni Kolonijalni ui"ed Dauning Stritu i lord' Nasuprot Kanadi, Australija le~i nil: kraju 4N'ijeta, postrani ott svili:

trgovaCkih puteva. Usljed toga hila je p~ljednji otkriveni inaseljeni.

Djurham (Durham) bio je prwUjen da u svom izvjestaju iz godine 1839

istakne ogromnu razliku i~medu razvoja Kanade i SAD: .

kontinent, a njenrazvoj :bio je veomaspor svedok hljepoStala tolikO'
» ... Na britanskoj stram, sa iznimkom nekoliko sretnm mjesta gdje' vaznada je sarna postala cu] Tedovnili. trgovaCkih puteva. Ova izolacija
je v:i:dljiv izvjestan prosperitet blizak americkom, SV1el izgleda pusto i ~r-
bila je ustvaii prednost s· obzirorn nil svrhu kojoj· je Australija prvobitnO'
prazno . " Stari grad Montriol, po prirocinom polozaju glavni trgavaCki sluzila, tojest za kolonizaciju zloeinaca. Od 1786 do 1840 godine u njoj
grad Kanade, ne mme se' ni u kom pogledu uporediti sa Bufalom, kdji je , je naseljeno na hiJ.:jade najgorih i najboljih ljudi.- I :pored brutalnog pO-:­
.';

stvoren jure ... Na sve strane rastrkano stanovnistvo, siromaSno i oee­ stupka koji je prema njima primjenjivan, mnogi od njih nakon hldtiane'
v:idno bez ikakve preduzirnljrivosti, iako t:eSko i vrijedno radi. . . koje iz kazne postali susamostalni farmeri i zanatlije. Ostali su se sklonill u

lose obradivane 2Jetmlje izvlaci Sarno nes1:!() viSe nego s1:o mu je po1:rebno
podzernlje i postali. banditi i hajduci.

za golu egzistenciju i koje je, ikako izgleda, nespooobno da poboljsa svoj

Prvobitno je postojao pllan za stvaranje zen:ilje malih fanni na koje

poloZaj, prtcla nedbieno pouean kontrast prema nj~hovim poduzetnim i

je trebalo da se nasele kamjertici poslije otpliStanj!!-. Ovaj plan je medut1m:

naprednim susjedima na ameriCkoj strani«.

ubrzo bio napuSten u korist· plana koji je zastupao Maikartur, poduzetan
Godine 1837 doolo je do polbune kako franooskih tako i engleskih poslovni Covjek, da se Ol"ganizuju ogromne ovcarske fanne. OVl:'! su planskf

kolon·i.s.ta... Oba ustanka izbila su potpuno ne'O'V'isno i oba su bila· rezultat

i u veUkom ·braju organizovane u vr,ijerne i poolije Na.poleonSldh ratova,

roseg upravljanja iz Dauning Strita. Ustanak u Gornjoj Kanad!i djelirnieno·

kada su falbiike u Vest Rajdtilgu sarno liz vellke pot.eslwce snabdijevane·

je imao antikleriJkalni ikaraktelr, jer je jedan od glavnih uzroka nezado­

dovoljnorn koliCinpm vune. Veliki prostori zemlje prepliSteni su bogatim

voljstva bio dodjeljivanje najlbolje zem1je crkvi, koja nije aktivno dje­
kapitalistima,' kO'ji su posjedovali desetine i stotine hiljada ovaca: Ovi

lovala i ko.joj je pripadao mali broj kolonista. Oba ustanka ubrzo S1i
kolonisti bez prava poojedovanja zemlje (skvaten), poticali su iz iste .

ugUsena, aN je njihavo izbijanje veoma uplasilo britansku vladu, koja se·

klase iz koje i vladini slu:zbenici, uskoro su se pretvorili u moenu domacu

bojaIa da ee Kanada poei istirn putem kao i SAD: Rezultat je bio Djur­
aristakratiju i doolo je do ogorcenih sukoba izmedu njm i sfromaSnih

hamova lrornisija i izvjestaj u ikojem se savjetavalo da se Kanadida status

kolonista, koji su gledalikako ovi slkvateri dObijaju najbolju zenilju i

dlOminiona i pravo na sarnostalno upravljanje (Dominion Home Rule). U

eesto odtie veee posjede nego Sto mogu da obrade..

isto vrijeme politiCika moe preSla je u ruke engleskih kolonista spajanjem

Za vladajueu klasu glavni problem bio je naCidovoljan broj radnika: !III
. provincijaGornje i Donje Kanade, i na taj nacin BU Fran'Cuzi, koji su u zemlji u kojojse zemlja mogla dobiti badava. E. G. Vekflld (Wakefield),.

imali veCinu u Donjoj Kanadi, postali u spojenim provincijaina manJina.

apostol »~niatske kolonizacije« kao i doktrine prerila kojoj ibi se siro-­
Kako je vrijeme odmicalo, ta;ko je i psemca postal a najvaZniji pro­ mastvo EngleSke moglo najlakSe izlijeCiti na taj nacin da se cjelQkupna.

izvod Kanade. Zitorodni krajevi lezali su daleko u centru zemlje, gdje

radniCka klasa preseli na kraj svijeta, zalio se ogorceno: ..

su se mogli st'varno razviti ill kao manji dio velikog ameriCkog psenicnog
»Tamo gdje je zemlja veoma jeftina isvi ljudi sl0b0i;Ini, tamo gdje'
pojasa oiji su sjeverni nastavak bili ill i2gradnjom zeljeznic'ke pruge istok
. zapad koja bi vezala centralne 'krajeve sa Atlantikom.. Prva od ovm.
alternativa znacila bi opasno vezivanje Kanadleuz Sjedinjene Dr:zave.
Pored toga, godine 1871 nova provincija Britanska Kolumhija pristala je.·
da se prikljuci Dominionu, ali pod uslovom aa se takva linija izgradi u
roku od deset godina. Kanadslka pacifiCka zeljeznica bila je prema tome·
isto toliko poIitiCki kao i ekonomski pothvat. To je bilo jedino sredstvo
kojim su se Tazbijene kolonije mogle umjetno sjediniti i spdjeeiti njihovo
apsorbovanje od strane Sjedinjenih Drzava.
Gradenje zeljeznice bilo je nekoliko godina odgadano zbog skanda­
loznih svada i nesposobnosti koje su prouzrokovale ostavke dvaju vlada.
Ona je u velikoj mje-ri postigla svoje politick€! clljeve, ali je njeno gra-·
denje zahtij,evalo stalne ISUbViencije da bi se nadoknadili gubici. Otvaranje
Panamskog Kanala smanjilo je ekonomsku vaznoot Kanadske pacificke
zeljeznice jer. je postalo mnogo unosnije transportovati robu morem iz
'Britanske Kolumbije u Eng1esku negQ preko kopna i istocne obale.
. U .posljednjim gociinarna najuticajniji faiktor u kanadskoj istoriji
pretstavlja s:talno prodiranje americkog kapitala. koji sada znatno pre­
maSllje brita:mski. S druge s.trane, Britanija Qstaje najv81:nije tdiSte za
kanadske proo.zvode, od kojih su, osim pSenice, sada najv8miji'riba, koZe,
drirena grada i divena pulpa, koja je pootala naroeito trarena sa' porastOIlli
proizvoorije novinskog papira.
~;.::.."".",~
svako ko zeli mme. do1:>iti komad zenl1je, tamo ne. sarno jto .je mer veoma
skup, S obzirom na radnikov dio u dobiti, vee je i veoma teSko naCi lfadnU'
snagu i uz najveCu cijenu«. .
ave ne$retne prilike u Australiji, gdje, kako jepisao Marili:s; »onaj'
ko je danasnajamni radnik postaje sutra nez;lvisni' seljak ill ·zanatlija
koji radi za sebe. On nestaje satrZiSta radne snage, ali se ne pojavljuje'
u radionici ...«, wale su za posljedic1i sporn· akumulaciju kapitala f;
sprecavale ga da slobodno teCe u .novu kolohlju. . . '
Vekfild i njegovi prijatelji i;z;misli1i. Stl oitrOumni plan da se ava
situacija popravi. Osnovna ideja bila je da seuCini kraj slobodnom dodje­
Ijivanju zemlje kolonistima i umjesto toga da se zen:llja prQdaje po sto
je moguce viSim cijenama. Na taj naCiti bi kolonisti bez kapitala bili
prisiljeni'da nekoIiko godina rade prije nego Sto dodu do zemlje. Novae
diobije:ri ovom prodajom bio 'hi kricen dase. stimulira. emigracija r tako
oSigura neprekidna rije'ka radnika koji bi dolazili na mjesto onih kojf
postanu nezavisni Cijena zemlje postepeno bi rasla, a cijena radne SIlage
bi padala, sve dok kolonija ne postane stvarno civilizovana zemlja sa pot­
punim !ka.pitalistiCkim. uredenjem. Ovaj plan bio. je qko uspjeSatl da je
slobodno dbdjeljivanjezemlje ogra.niOOnO. godine 1831, a uldnutogodine
,1840, ali jedna od njegOYih .glavnihposljediea.bila j'e da je mjesto U'
briti'mske kolonije veei dio ise1jenika odlazio u SAD.·Ve'Kfildov sistem biOi

"
.. ".". u I II II n r. A fJ' JI I fO-..
 :298 ISTORIJA ENGLESKE KOLONIJALNA EKSPANZIJA 299

je u potpunosti primjenjen na Navom Zelandu, gdje SU otko godine 1837

:mjena. Dizalesu se nove dinastrje, trgovacki putevi S'U se stvarali i nesta­
osnavane prve naseobine.
. jali, ali baza seljaCke poljopri~, zavisne od gocliSnjeg ciklusa Nila,
Borbe australiskih kolonistickih masa protiv bOgatih doseljenika
()stala je nepromijenj,e~..NapoleOIl. je'doeao i otiSao, tiliSkljl. vladavina
s'kvatera i vlade dostigle su vrhunac 1854 godine u dogadaju tkoji se moze
lliIa je sruSena, ostavivsi Egipat kilo nezavisnu zemlju pod vladavinom
.smatrati za posljednji ein drame cartizma i evropskih revolucija iz godine
kediva. Kedivova vladavina nad ogrorrmim podrucjem Sudana, pa ca'k
1848. Otkrice zlata u Balaratu privuklo je godine 1851 na hHjade kopaea
i nad joS udaljenijom obalomSomali:je, bila je isto·tako mraena kao 8to
zIata iz cijeleEvrope, a medu njima bilo je mnogo starih revolucionara iz
je nekada bila vlast turskog sultana nad Egiptom.
Engleske, Irske, NjemaCke, Francuske'i Italije. Skvateri, koji su u dolasku
Pedesetih godina devetnaestog stoljeca nastao je projeikat Sueckog
cv.ih eJ:D,igranata vidjeli opasnost za svoje Og'l'OInne zeroljoposjede i osje­
Kanala, a evropski kapitalisti poOOli· 5U da. obracaju pamju na dolinu
till da im ova zlatna groznica joe viSe otezava da nadu pastire i druge
·Nila. Kanal je otvoren 1869 godine: U njega je uloZeno mnogo francu­
:radnlke, upotcijebili sa sav svoj uticaj k~ vladeda izdejstvuju teSke
.skog kapitala, ali kediv Ismail upisao je gotovo pedeset procenata akcija.
poreze i sve vrste nezgodnih ogranieenja za emigrante. Osnovan je Savez
Odjednom je Egipat postao ikljuc najmacajnijeg vod'enog·puta u citavom
:kopaca zlata koji je pQred ekonomskih zahtjeva istakao.demokratski poli­
.svijetu. Engleska je hila vitaln:i:je zainteresOvana za kontrolu nad poclru­
ticki program gotovo identican sa cartistickim. Ovaj program tie zaista. u
cjem Sueca nego Francuska je:r je kanal lezao ria glavnom putu za
velikoj mjeri ostvaren, 810 je usloviilD brz razvoj naprednih formi politicke
lndiju. POred toga, razvitak veomaznacajne proizvodnje pamulka u Egiptu,
demokratije u Australiji, Tredjuniona i Liiburistickog pokreta. .
::k.ojoj je najveCi potstrek dao americki Gradansld 'l'at, bio je drugi razlog
Vlada je bila prisiljena dasmanji oporezavanje koje je imalo formu
britanskog ihteresovanja za ovaj kTaj, jer je Engleska bila glavnl uvoz:nik
placanja velikih taksa za dobijanje dozvale bez koje niko nije imo pravo
pamuka, a plantaZe su podignu,te uglavnom britanskim kapitalom.
da kopa zlato, ali ovo smanjenje je popraCeno intenzivnijim politiekim
Zbog toga je sasvim pdrodno $ je Ismail. kada je u sezdesetim i
pritiskom., koji je ubrzo natjerao kapaee zlata na oruzaru otpor. om su
.sedamdesetim godinama poeeo da uvodi zaparlne melioraciOnemetode,
'proglasili Australisku Republiku i utvrdili se iza Eureka Stokejda (Eureka
upravo u. Londonu tlraZio kapital koji nije postojao u vlastitoj zerolji.
Stockade). U nede1ju 3 decembra 1854 godine bili ·su iznenada napadnuti
::Bile su to radosne godine. U vremenu nesto kraCem od deset ~a bilo
i rastjerani, dolt je trideset do cetrdeset ljudi bilo ubijeno; BO'r'ba rudara
je poloZenO 900 milja zeljezniCkih tracnica, sagradeno na stotine mostova,
izazvala je toliko oduSevljenja u Citavoj zem1ji:da vlada nije bila u stanju
:na hiljade milja kanala, sagradeni skupi ddkovi u Suecu i Aleksandriji,
<fa sprovede svoj plan opStih represalija. Umjesto toga, vlada 'je hila
::Postavljene telegrafske linije. Gotovo svi ovi :radovi pokazali .su seveoma
prisiljena da snizi poreze na·nominalhu sumu i da ukine policiski nadzor
unosni za britanske bankare i industrijalce. Prije svega, mOl'ali su· biti
.nad kopacima .. Godine 1858 donesen je novi ustav sa opStim pravom
. ::Podignuti zajmovi. Od 1864 do 1873 godine zajmovi su porasli na prelko
.glasa za muSkarce i na izborima koji. su slijedili izabran je sa velikim
52,000.000 funti·ga visOkim kamatn:im stopama. Ali Egipat je och>ve svote
"brojem glasova Piter Lalor (peter Lalor) koji je hio voda ustanka i bio
primio sarno 35,400.000 funti, dO'k je ostatak: otiSao lohdonskim finansi­
ranjen u b01"bama kod Eureka Stokejda.
jerima Ikao nagrada za pos.redovanje i troekove. Ovo je biosamo poeetak,
Zlatni rudnici su poslije nekoliko godina presuSili, ali je stanovniStvo
Jer je veCina pozajroljenog novcabila bdrnah isplacena britanskim predu­
j dalje raslo, i od 200.000 goiline 1840 popela se na 2,308.000 godine 188l.
:zimacima lroji su sa svoje strane ostvarili ogromne profite. Tako su na
Odgajanje ovl:t!a i kopanje zlata i dalje je ostalo vaZan dio ekonomike,
:radovima u luci Aleksandrije, za koje je egipatska vlada platUa 2,500.000
;ali sa razvitJkom zeljeznica razvIla se i te5ka industrija, tako da je danas
funti, preduzimaci ostvarili profit od 1,100.QOO funti. Godine 1876 drigovi
,"viSe od 6,500.000 stanovnika koncentrisano u pet najvecih gradova; Naj­
Egipta iznosili su oko 80,000.000 funti, a kamate na ovu svotu dostizale
vaZnije borbe vode se sada izmedu britanskog i ame:rickog kaJpitala kao i
.SU 6,000.000 funti godiSnje od ukupnog drZavnog godiSnjeg prihoda od
izrriedu australiskih narodnih masa i stranih bankara i akciOllera cijim
10,000.000, koji je morae biti iscijeden iz 8,000.000 seljaka koji su obradJ.­
je kapitalom finlUlSiran rozvoj Australije i koji svake godine diZu
vali IlieSto manje od pet i po miliona jutara zemlje.Godine 1875 ked!iv je
ogromne suIJle na ]me kamata.
bio prisiljen da proda svoje akcije Sueckog :Kanala, koje jekupila britan­
ska vlada pI'eko RotSilda.
::3. EGIPAT
Iz godine u godinu, kalkosu se zajmovi .gomilaq, zemlja je hila sve
.',!,.
'bliZe propasti. Iz seljaka, koji su najmanje profitirali od novih dokova i
Istoriju britanske djelatnosti u EgLptu vrijedno je iznijeti detaljno .zeljeznica, iscijedena je i posljednja kap'krvi u korist stTariih akcionera .
.ne sarno zbog bitnog znacaj~nego i zbogtoga §to se u njoj najmarkant­ Godine 1878 tkuga je ,pOkosila StOku, zavladala je glad i bilo je jasno da je
, nije ogleda suStinaimpe.rijalistickih "metoda. Ono 8to se u Lndiji odigra­ "kriza pred vratima. Eg1pat8k:a ddavna maSina'je stala. Doolo je vrijeme
-valo stoljecima, avdje se odigravalo u kratkom periodu jedne generacije.
•pogodno za BritaniJju da kao pretstavnik finansije:ra interveniSe i zaititi
Kompaktnost i jedinstveni kara'kter zemlje,· doline Sa' jed!nom veliikom
svoje interese: Velika propaganda natjerala je kOOiva Ismaila .:kl ()Ibjavi:
rijekom, omogucava nam da odjednom posmatramo razvoj sUuacije na
konstituciju, a Nacionalna stranka, - otvoreni .neprijatelj stranaca, poeela
.citavom ovom podrucju.
je da ga pomare. To je za Britance bilo previSe, te sU zbacili Ismaila, a
Od vremetla muh~og oovajanja u sedmom stolje6u pa d.o
na njegovo mjestopootavili posluSniJeg~J.ka. Nacionalni· pokret je i
pocetka devetnaestogstoljeca u Egiptu: se odigralo malo su~tinSk:ih pro-
.dalje rastao, predvO<ten Aiabij()m iostalim oficirima.. nodine 1881 oni ru
300 rSTORIJA ENGLESKE
preuzeli vlast i uspostavili vladu koja je hila spremna da se odluena­
suprotstavi svakom mijesanju stranaca.
Britanija i Francuska poslali su ratne brodove u Aleksand!riju, gdje'
su organizovale »pokolj« hriScana, VieCinom Grka i Armena, od strane'
najmljenih beduinskih ubojica, da bi imale razlog za intervenciju. Ali
antagonizam izmedu raznih evropskih sila uCinio je neposred.nu akciju.
nemogucom. U jlolnu godine 1882 odrzana je konferencija il1a k.ojoj su se
Britanija, Francuska, Njemacka, Rusija i Austrija slozile daneee tr~iti
»nikakve terotirijalne ustu}lke niti i.skljucive privUegije«, osim, p:rema
britanskoj klauzuli, »u iznimnom slueaju krajnje nuzdN.
11 jula Britanci su stvorili tu »krajnju nuzdu« bombardovanjem
tvrdava u Aleksandriji pod izgovorom d!a su ih Egipcani op:ravljali. Isk!r­
cana je armija, koja j.e kod Tel-el-Kehira porazila Arabijevu vojsku i
krajem septemhra Britanci Su drZali potpunu vojnu kontrolu nad ci:jelmn
zemljp'rn. Naravno, bila su data svecana oheeanja da je okupacija sarno
privremena i da ce se zavrsiti eim hude uspostavljen red.. U toku sljedecih
dvadeset i pet god!i.na pravi vladar Egipta bio je Ser Evlin Baxing (Evlyn
Baring), jedan od bracebankara Baringa, kasniji Lord Kromer (Cromer),
kQji je imao manicni poloiaj generalnog konzula. Prije nego Sto predemo
na politiku na osnovu koje je Baring reorganizovao Egipat u interesu
najviSih fmansijera,' potpelbno je izloziti okolnosti pod kojima se britanska
vladavina prooirila na Sudan.
Sudan,koji se proteze juzno od Egipta gotovo do eikvatora, bio je
vaZan ne samo Z'bog SV'Oje plodnosti i prirodnog hogatstva vee i Z'bog toga
sto kroz njega protiee Nil i gto onaj ko kontroli.Se Su:d!a.n posjeduje i kon-·
trolu nad Egiptom. Krajem stoljeea on je postao naroeito vaZan za Brl­
taniju kao' karika u lancu njenih tecitorijakoje ce se - kako se nadala
- u buducnosti protezati preko oijele Afrike, od Egipta do Keplenda.
Oko gOdine 1880 religiozni nacionalni pororet pod voestvom Muha-·
meda Ahmeda (bolje poznatog pod imenom Mahdi) prooirio se po cijeloj
zemlji. Od Dafura na zapadu do Suakima na Crvenom Moru i juZno od
Velikih Jezera zemlja je bila oelScena 00 egipatskih garnizona. Godine
1883 potpuno je uniSte:na egipatska armija koja joe protiv Mahdija poslata
uz rijeku Nil pod voestvom kapetana Hika (Hick). U egipatskim rukarna
ostao je samo Kartum, a i njegova velika posada bila je ugrozena.
. Ser Evling Baring i vecina britanskog kabineta, ukljucivsi Gled-·
stona koji je hiD premijer u to vrijeme,odlucila je da Sudan treba napu­
stitina'neko vrijeme. Moena manjina, koja je tijesno sarad.ivala sa Lor­
dom Volselejem i ostalim vooeeim oficirima armije, mislila je drukcije.
Uz pomoe novinara V. T. Stidta (V. T. Stead) poeeli su sprovoditi inten­
zivnu i na pm pogled. spontanu propagandu da se general Gordon poSalje
u Kartum i organizuje spasavanje pOsade, iaJko je on javno izjavio svoje·
neslaganjE! sa takvom politikom. Baringovi protem bili su uzaludni i
Gordon je stigao u Kartum u februaru 1884 gooine.
Umjesto da izvrsi evakuaciju, k.ao sto mu je bilo nared.eno, on je
dopustio da sam bude' opkoljen, oeevidno sa namjerom da time ucijeni
vladu da pooalje vojsku' u pomoe, pobijedi Mahdija i ponovo osvoji Sudan.
Vojska jeposlijedugog otezanja poslata u pomoe, alije stigla tek 2&
januara 1885 godine, dva dana poslije pa~ Kartuma i. Gordonove pogi-·
bije. Ekspedicija se nakon toga vratila, jer ponovo osvajan:je Sudana nije­
bilo moguee izvesti. dok reorganizacija Egipta ne bude zavrsena. Ali'
•
KOLONIJALNA EKSPANZUA 301
britanski imperijalizam dobio je time neSto mnogo korisnije nego sto je
bila nova provincija, dobio j¢ sveca i mucenika. Osobine koje su od
·Gordona ii!ini1,e veoma nesavr.rem itlStrumen.at dok je bio uZivotl,t, Iijegova
.naivna poboZnost, njegova nedisciplina i sklonost 'konvencijani:a, uCnile su
.ga poslijesmrti veoroa pogodllim m kanonizaciju, jer sentimentalna ZK:.a
koja se provlacila kroz citavu britansku vladajuCu .klasu braIlila je da
primi za sveca nekoga iko ujedno nebi bio nalik i na budalu.
Sudan je bio napuSten za vrij,eme QCl dvanaest godina. Za to vrijeme
dogodilo se mnogo toga: britanska vlast u Egiptu bila je kon.solidovana,
Britanija,Francuskl";l i Italijaprodirale su u Stmaliju, Etiopiju i Ugandu,
Rodesova za'!1liBao 0 Britanskoj Imperiji Ci1a bi vlast se prootirala od sje­
-vera do juga AFt-ike bila je (lStvarena naseljenjem Rodezije. Nasuprot
tome, Francuzi su imaJi u planu da stvore blQk od istoka do zapada koji
bi presjecao britanski teritorij D.e8dje na gornjem Nilu.
Kasnije, 1 marta 1896 godine, kod Adue je osujeeen pm pokuSaj
1talijana da osvoj~ Etiopiju. Adua je pretstavljala vi§e nego poraz ItaUje.
"To je bio indirektno i poraz Britanije,. italijanskog savezn.l.ka u IstoCnoj
.Africi, ali pobjecki. z.a Francusku, koja je Etiq>ljane snabdijevala 'ortt­
.zjem i: pretstavljala se kao njihov jedini prirodni prijatelj, sa ciljem da
upotrijebi njihovu zemIju kao bazuza osvajanje Sudana, cime bi engleski
]>Osjedi bili boCno ugrooeni. Adua je otvorila put za OVIlj pokuSaj.
U toku n~djelj:u dana britanska vlada donijela je odluku da otpoCne
jnv.aziju Sudana. Genera.lKieener· sa jakQm. teIlglesko-egipatskam armi-:
jom krenuo je polako uz Nil, uCVrSCujucina svakom korakusvoje polo-:
.zaje i gradeei duZ cijelog svag puta zeljeznicku prugu.. U sep!elllbru 1898
.godine ponovo je osvojen Kartum, poslije krvave ·borbe kpd Omdrirmana
u koj,oj s:u Sudanci bili poraZeni Ubrzo zatim pobjednicka ~ja'sukobila
.se sa malim odredom irancuskih vojda koji "je okupirao FaSodu, koja
lezi jos viSe uzvodno. Jedno kralikovrijeme ciniloseda ce doCi do rata
izmedu Francuske i Britanije, ali suFrancuzi konaeno '()t:8tupili, djeli­
-micno zato sto su njihovi protlvnici vojnrek.i oirupirali 'S~ .a juS viSe
zato sto se nisu usudlli da stupe u rat koji bi neprijatelj:Sk8. NjemaCka
mogla iskoristiti.
Fin~iranje osvajanja Sudana boo je rijeSeno na cudannaCin.
'Trebalo je Egipat da plati dvije treCine raeuna u visini od 2,500.000 Junti
i godinama' je placao najveCi dio 'IiroSkovaadminiStracije. Ali profiti iz
'.e'ksploatacije nove provincije odlazili su u po1ptmosti urUke' britans'kih
kapitalista; Zeljemi,ce i ostali radavi izgrad.iymrisu pod istinl uslovima
kao i oni u Egiptu, i Sudan je uskoco. PQ$o :p.roizvooaC prvoklasnog·
pamuka. Saradnja izmed.u britanske vIa,de i v:lasnika' plantaZa pamuka
dostigla je svoju najviSu tackU u slueaju Sindikata· vlasniika sudanskih
:p1antaZa (Sudan :Plantations Syndieate).u kome jebivSi ministar-pret­
sjednik. Askvit bio jedan oddirektOra. Vlada.. je od' sudariskih vlasnika
silom iznajmila ogrom;ni prostor; ~ k<l!Iie j~~dila sistem navOanja­
-vanja, placajuCi .im 2 sUinga po jutru. (Na zem1ja je zati,m. bi1.a ponovo,
iznajmljena domacim seljacima .pod uslo'V<m14a nasvakojpa:rceli od
iricJ.e:.set jutara jedria: treCina bude ~dena ~pa:tttukOm.Uzgaji'V3c je mogao
zadrZati 40% pamuene zetve, aostaHlt.60% dijelili'su Sindikat i vlada.
Pod takvim uslovima nije nikakV9 ~udQ ~ je za pr;vih 08anl gOdina svoga
:rada Sindikat inlao prosjecan profitOd 25$. Sudan j,,:-bio vazan nesamo
302 ISTORIJA ENGLESKE
kao proizvodac parnuka negQ i kao stalno trZiSte za proizvode britanske'
teSke ,industrije.
Prlncip na kome je ,Baring vladao u Egiptu u toku dvadeset i pet
godina svoga konzulovanja bio je: }}interesi akconara ujedno su i interesL
egipatskog narQda«. U praksi j.e to znacUo da treba poveeavati viSak za
eksport kako bi se mogle redovno uplaeivati kamate na zajmove. Od 1907
godine izvoz pamuka poveeao se od 8,000.000 na 30,000.000 funti godisnje_
Kako se povrsina zasadena parnukom sve vise sirila, trebalo je uvozitl.
hranu za stanovniSwo koje' je dotada: svoje potrebe moglo podmirivati,
vlastitom proizvodnjom. Na tal naCin na racun seljaka Qstvarivane su.
dvije v.rsteprofita, jeda~ za izvoznike pamuka, a drugi za uvoznike pse­
nice. Dak jeopsta, produktivnost zemlje rasIa, selj.aci su primali sve
manji postotak od vrijednosti svoje zetve. , i u Braziliji, gdje je ropstvo joo postojalo, naglo razvijala i stvaralo novu.
Egiptom je vIadaIa birOkratija Ikaju je u potpunosti kontrolisala,
Britanija i dugo vremena bila je nemoguea svaka organizovana opozicija_
1906 godine naroCito ,teZak primjer loGeg upravljanja, sudsko ubistvo tI.
Densavaju, bio je iskra koja je zapalila priguseno nezadovoljstvo i po­
celo je stvaranje novog nacl<;malnogrpoikreta. Pod pritiskom ovog pokreta
ucinjeni su neki manlji ustapcl, ali je Prvi svjetski rat, u toku kojeg je
Egipat postao tacka od prvoklasne strategiske vaZnosti, dao povod za joS
vece pooStrenje kontrole., U Egiptu je stupio na snagu raw zakon, Iije­
gova nominalna povezanost sa Turskim Carstvom bila je konaeno preki­
nuta, uvedena je stroga cenzura, a gotovo milion seljaka i radtrlka bilo je'
mobilisano u ratnu sluZbu 1 pored naj:.weeanijih obeeanja da ovo neee mtL
uradeno. ' Nesto dalje prema istoku nalarlla se j~s vafuija kolon.ija Nigerija,.
Poslije rata nacionalistiCki pokret obnovio je svoju propagandu_
Godine 1919 izbili su Sirom cijeile zemlje strajkovi i pobune, u kojima je­
bilo ubijeno preko hiljadu Egipeana Poslije borbe koja je traj.a1a viSe od
deset godina Britanl:ja je hila prisi:1jEma da Egiptu da nominalnu neza-­
viSnost, pri cemu je sacuvana stvarna kontrola Britanije nad ovom zem­
Ijom na taj na&' sto je zona Sueck:og Kanala ostala okupirana od strane
"
:iI
britanskih trupa i 8to j.e pod okupacijom ostao i Sudan.
Velilke brane za navodnjavanje koje su sagraclene na gornjem Nilu.
bile Su izvedene tako da se u svako doba moze prekinuti snabdijevanje'
Egipta vodom koja je za njega od Zivotne vaZnosti. Zbog toga su egipat-,
,ski nacionalisti uvijek u prvi plan stavljali zahtjev da se citava dolina
Nila ujedini pod j.ednim. nezavisnim' rezimom.
Nijedna britanska vlada nije bila nikada spremna da prihvati ovaf
zahtjev, a bez njegovog ostvaxenja svaki oblik egipatske nezavisnosti bii!e"
uvijek sarno fiikci.ja. . tish East Africa Company) i Briltanska juznoafiioka kc,>mpanij,a (British­
4. TROPSKA I JUZN A AFRIKA
Iako je trgOvina :rQ'bovima u tokuosamnaestog stoljeea bila veoma:.
unOSna, njeno. ukidanje u devetnaestom stoljeeu bilo je joG unosnije. Dok
su crni rooovi bili jedina znacajna eksportna roba zapadne Afri!kie, nisI!.
bill ucinjeni n~akvi pokmaji da se prodre u unutrasnjost kontinenta.
Umjesto toga, naoruiavana su obaJska plemena i davan im je potstrek:
da prodiru u unutraSnjoot i svoje zaiobljenike dovode na prodaju u nekili..
sest dO' sedam trgovackih luka. Rezultat toga bio j.e beskonachi niz pIe-
KOLONIJALNA EKSPANZIJA 303:
menskihratova i opu.stoSenje ogro.rmiih podrucja ~mlje.92)Dok je u pe­
riodu trgovine robovima nekih osam miliona Afrikanaca bilo prodato. u
Ameriku, prodjenjeno je aa ili je najI)1anje joo cetrdeset miliona bib
ubijeno u ratovima ,i najezdama ill poumiralo putem.
Britanska vlada zabranila je 1807 godine trgovinu robovima, koja:.
je prestala, da bude ekonomiCna za zapadnoindiske se6erne plantaze, ali
je tek 1834 godine nestalo ropstva u Imperiji. Time je bila pogodena na­
roeito Zapadna Indija, gdje je na seeernim plan:tazama. koriSeen veliki
broj robova. Vlasnici plantaZa dobi:li sU 20,000.000 funti kao kompenza~
ciju za gubita'k svojih' rOlJova, ali je proizvodnja seeera znatno opala.
Cudnovato i ironieno zvuCi enjenica da je ukidanje ropstva na ovom€!­
mjestu stimuliralo trgovinu robovima jer se .pI'Oizvodnja 'seeera na Kubi
potramju robovsk'e radne snage.
Za vrijemevise od jedne generacije britanska mornarica bila je
aktivno angazovana na africkim obalarna, hvatajuCi brodt>ve trgovaca
robljem manjih narodnosti i u toku ove djelatnosti poIoZen je 1lemelj
britanskoj vladavini u Zapadnoj Africi. Ubrzo se otkrilo da se u ovom,
dijelu Afrike mogu p~voditi palmovo ulje, kakao, i ostall dragocjeni
artikli ishrane kao i slrovfue. i ubrzo se razvila ziva trgovina, u kojoj su_
alkohol i ormje 'biJi glavni artikli za razmjenu. Ustanovljeno -je da je
zemlja ASanti, koja je pretstavIjala zalede kolon.ije na Zlatnoj Obali, bo,....
gata zlatom i bila je zbog toga napadnuta i osvojena poslije dugog niza
ratova koji su zameni tek: 1900 godine. '
sa naseljem Lagos,osnovaniin 1862, godine radi suzbijanja'trgOlVine ro­
bovima. Eksploatacija zemlje prepuS1lena je &:raljevskoj nigerijskoj kom:­
paniji (Royal Ntger Kompany), jednoj od kasnije osnovanili povlascenib.
kompanija koje. su u toku posljednjih dvadeset godina devetnaestog'
stoljeea postale omiljeni instrumenat britanske ekspanzije u Airici., Ove
kompanije, koje su radile uz pomo<: vlade i u svoje rukovOd:eee redove­
obicno birale clanove iz vladajueih krugova, bile su u stanju da r~ tL
tiSini, ne uvlaOeCi zvanicno u svoje poslovevlasti u domovini i mogle SU'
raditi mnoge stvari koje vlada ne bi mogla uciniti bez velike opozicije.
Uobicajeni postupak sastojaQ se u tome da kompanija najpdje ucvrsti
svoju vlast nad odred.enjm podrucjem., dOlt ne 40de cas da ga vlada moZe
kupiti i staviti pod svajuneposre4n,u kontrolu: Tako je godine 1900 biD<
preuzet .teritorij 'Kraljevske nigerske kompanije, a njegov pretstavnik
Lord Lugard postavljen je za prvog guvernera nove kolonije. Od ostalih.
kompanija bile su najvaZnije Britanska istoCnoafriCka kompanija (Bri­
Suth A.frica Company). .
Zapadna Afrika bila je zbog svoje klime nepogodna za osnivanje­
plantaza pod neposrednom evropskom kontrolom. Zbog toga se razvio'
poseban ,sistemindirektneeksploatacije, pri eeIilu su domaci zemljQrad':'"
nici prodavali svoje proizvode britanskim trgovcirha. Kako je' trgovina.
bila uglavnom monopol veJ:iikog kombmata Lever, (Lever Combine) ­
palmovo ulje bUo, je izined.u ostalog korueeno za ,proizvodnju sapuna i
/
••) Elementi straha, brutamootl i 6Uj~Vjerja U a!I1C1wj IWltwl, 0 kojilna lie:
ioliko govorl, pretstavljaju po svoj pritiC;i pOsljedicu ,ov.ih ratova (primjedba pisca):'
:304 ISTORIJA ENGLESKE KOLQNIJALNA EKSPANZIJA 305

margarina - cijena koja j,e isplaCivana zernljoradnicima pretstavljala je zainteresovan i za dijamante i za zlato. Od 1887 godine qn se nalazio
samo mali dio stvame vrijednosti robe i jedno vrijeme u tdku rata 1914 na celu Rudarske kompanije De Birs (De Beers Miping C9tIl.p.). Godine
do 1918 godine nije bila viSa od jedne osmine cijene po kojoj je ova roba 1890 ujedinio ~"sa Barni Barnatom" (Barney Barnato) 1 Alferdom, BejtorD.
prodavana u Engleskoj. S druge strane,pamucnim tkaninama i ostalim (Allred Beit) da hi stvorio monopol kompanija dijamanata u JuZnoj Africi.
artiklima koji su bili prodavani domacem stanovniStvu bile su udarene Kroz nekoliko godiina njegova kompanija Goldfields oj South Afnett Li­
visoke cij,ene. Napredak koj<i. je u posljednje vrijeme postigla tropska mited driala je ~ svojim rukama gotoVo Citavo veliko zlatonosno p04ruCje
medicina ucinio je Zapadnu Afriku sigurniJjom za evropske koloniste i Vitvotersrend .(Witwatersrand). Kad je Rodes pmtao ministar-pretsjednik
poeeli Sli da se po'kazuju, znaci da ce ovaj sistemustupiti mjesto nepo­ Keplendsloo k:olonije, njegova moe hila je gotovo bezgr~cna. p" Joha­
srednijoj eksploataciji, plantaZama i fabrikama, koje su poeele da se nesburgu ~ sakupilo nekoliko hlljada kopaea zlata, Spekulanata i avan­
turista svih vrsta, stvarajuci kosmopolitsku "zaj€dnicu, koja je bila "tuda
grade. ' i ooVTatna konzervativnim burskim fa.rmerir:Q.a. Oni su smatrali" da je
Ukid8ll1je ropstva imalo je macaj'Ilije pooljedice i u JuZnoj Africi,
,gdje je Britanija, poslijezavrsetka Napoleonovih ratova postala gospo­ bursika P!ltrijarhalna dtiava" nepogodna za slobodno kapitaliStiCko poslo­
dar kolonilje holaIlJelskih farmera, Bura. Za Britaniju kolonija Keplend vanje, dok su Buri u ovim strancima vidjeli ~o Ijude kojima ~eba
bila je vaZna same kao stanica na putu za Indiju. Burl su se uskoro poeeU da placaju velike poreze i tvrdoglavosu driali svu politiCkumoe u lSVojim
gorko zaliti na zanemarivanje kolonije i loSe upravljanje. Karl je 1834 rukama. Rodes i njegove pristaSe, medu kojima iDzoze~ Cem~len, koji
godine Ukinuto ropstvo, Buri su smatrali da su bili prevareni u otSteti je tada bio priznati veda ilnperijallstiCke sekcije ,britanske burZoazije, niSeI
-koju 1m je vlada dugovala, J dvije, godine kasnije zapoeeli su svoju se mogli pomiriti s tim da najbogatije naslage zlata umjetu ostanu u
»Veliku seobu« u ptavcu sjevera da bi stvorili svoju nezavisnu repub­
p()Sj~u /lake, burskih farmera. •
,lilku van pokrajina koje su prisvojili Britanci.
Dogadaji su Be brzo odvijali. Godine 1895 Rodes je pripremio usta­
Situacija se' komplikovala veliikim pokretom u pravcu juga od
nak »Uitle:ndera«94) u Johanesburgu kioji je trebalo pojacati.invazijom na
,strane neobicno dobro organizovanih ratnitkih Kafirskih, Zulu i ostalili.
Transval pod voastvom d-ra DZemsana (d,.r Jameson), njegovog placenika.
plemena, koja su istj.erala miroljubive Hotentote i nUlogO godina se borila
Pripreme su bile rdavo izvrnene, i DZemson.je otpoeoo svoj napad prije
,pod istim uslovima kao Burl i Britanci. Rezultat toga bio je, s jedne
nego /lto su ustanici u J ohanesburgu bili spremni na akciju. Bio je opko­
strane, -da su Brit~nci u borbama sa Kafh:ima bili uvuceni u unutra.­
ljen i neslavno se predao sa· cijem svojom vojskom.. Karl je· izrueen
,snjost i tako doSli u zaled-e Bura. Buri su bili staIno pod oruzjem zbog
britanskim vlastima na postupak,. dobio je gotovo nominalnu kaznu, a
kafirskih ratova, a konaeno uniStenje drzave, plemena Zulu od strane
Rodes, 0 kome jesvako znao da stoji iza-napadaj~ praSao jebez kazne.
Britanaca 1879 godine ucinilo je gotovo neizbjeZrriro sukob izmedu Bura
Buri, koji su postali svjesni da je rat samopi~je wemena, poCe1i-su
i Britanaca. Rat sa Zulu plemenima dao je Britancima priliku za aneksiju
brzo da se naorufawju. Godine 1899 od!bi1anjezahtjeva Uitlenderada.iro
burske Trarrsvalske Republike, koja je ostala pod vladavinom Britanaca
se da pravo glasa prihvaceno je od strane britanske vlade kao irz:govor za
,dok Buri nisu panovo izvojevali svoj;u nezavisnost pobjedom kod! Medzuba
intervtenc1juu Transvalu, irat· je u oktobru ~o.Buri su se uskoro
Hila 1881 godme. pokazali kao odliCni, iako nediJfciplinovani voj,nici. om su bili izvje­
Zatim je doola era Sesila Rodesa (Cecil Rhodes) i donooenja velikog
zbani strijelcif a konjicu Sit upo'trebljavali kaosredstvo za pojacanje· po-.
plana_ za stvaranje jedinstvenog »crvenog« bloka93 ) koji bi se protezao od
kretnosti svojih SI;laga a ne, kao.sw su joo i tada radili Britanci, za juriSe
Kaira do Rta Dobre Nade. Godine 1889 stvorena je Britanska jUZnoafricka
na utvrdene poloZaje prilikom 'kojih je covjek ;na konju bio sarno dobar
'kompanija radi prooirenja Rodezije, i u toku nekoliko godina Britanska
ciIj. Njihova snaga bila je u odbram i geri1Skim napadajima.. U napadu
Afrika prooirila se na sjever cak do Njasalenda i obala jezera Tanjganika.
su bili slabi, i zbog svoje slabooti upleli su· se u opsade Ledism:ita (La­
Istovremeno se Kicenjer probijao kroz Sudan u pravcu juga, i ostvarenje
dysmith), Kimberleja i Mefkinga (Mak!king), koje·nlsn mali da dovedu
plana Rt Dob:t:e Nade - Kairo, kojije pxema predlogu Rodesa trebalo
do kraja. U ovim opsadama i borbama protiv kolona koje Su iSle u pomoe
dopuniti zeljeznicom, izgledalo jena domaku ruke. Medutim, ovaj pojas
opkoljenima bila je angaZoVana sva njihova vojska. ·Tiine su izgubilipri­
posj€'da nije mogao da bude smatran sigutnim'Sve dok su postojale dvilje
rodnu prednoot koju im je pruZala njihova savdenija .pokret1jjvost~
naoruzane i neprijatel'jske burske republike, Transval i Slobodna Driava
Britanci pod loSUD. voestvom:, slabo oprem1jem i potpuno nespremni
'Oranje. Brltanci se nisu mogU odrZati ni u Rodeziji ni u Njaselendu ~
za vrstu ratovanja koju je trebalo primijeniti, pretrpjeli su teSke gubitke
ovi prostori hili su lako pristupaeni samo s juga.
{
" u nizu neuspjeSnih frontalnih napadaja.. Ali Buri nisu uspjeli 4a napre­
To je bio jedan dio uzrdka, politicki i strateSki dio za rat sa Burima.
duju u Keplendsku koloniju, gdje su mnogj. faimeri holandskog pori­
Drugi dio je bio. otkriJCe dijamantskih i zlatnih naslaga u Kimberleju
jekla. bili &'Premni da im se prikljuce, i u febI1laiu 1900. godine Brltanci
.(Kimberley) 1 Johanesburgu, najVle(:ih naslaga dij.amanata i zlata u svi­

jetu. Kimberlej je lezao upravo pored! granice driave Oranje, J ohanesburg

su jednim veoma ddbro izvedenim ratmm pote~QDl uspjeIi. da zaobi(lu
je leZao duboko u unutraSnjosti Transvala. Rodes je bio od samog pocetlca
krlio burske aTmije koje je stitilo Kimberl~. da ga. opkole i zrurobekod

.0) Na politil!kim gE!'iJlgrafskim kartama bril;anski posjedi po tradiciji se obi­

..) .UitwndeT, holand6ki:; sliranac. Ovajriazl.v tldom,a& se ·u literaturl 0 bur,.
;skim ratovima (primj!!dba prevodioca).
ljeZavaju cnrenom bojom (primjedba prevodioca).

20 - lstorlja Eng.eske
306 ISTORIJA ENGLESKE KOLONIJALNA EKSPANZIJA 307
Parderburga. Blomfontejn i Pretorija zauzeti su bez velikrih poteskoea, U Keniji godine 1898 je sva zemlja proglasena za vla!Sl'l!iStvo drzave. Naj­

i tako se zavrsila prva faza rata. bolja zemlja hila je poklonjena iIi prodata evropskim vlasnicima plantaZa,

Slijedile su dvije godine gerilskog ratovanja i zestdkih Qkrsaja u .a domaee stanovniStvo bilo je zatvoreno u male i prenaseljene rezerva­

kojima su burske vode Bota (Bartha), De Vet (De Wet) i Delarej (Delarey) cije sa slabom zemljom. Samo u Uganm domacem stanovniStvu bilo je

nekoUko puta nadmudrile spore, tesko opremljene britanske regularne dGzvoljeno dIa drzi zakonsko vlasnistvo nad jednim dijelom zemlje. Ne

trupe. Tek kad je poeelo paljenje fa'l'merskih kuca i odvodenje zena i djece sarno sto je domace stanovniStvo bilo zadr.zano u rezervacijama vee su

u koncentracione logore, gdje ih je na hiljade poumiralo cd bolesti, otpor mu cak i OVe cesto bile oduzimane ako bi Evropljaru ustanovdli da za njih

je bio slomljen. I pored toga u maju 1902 gOdine Burima je uspjelo da pretstavljaju neku VTijednost, bilo zbog otkrica ruda iIi iz ikojeg drugog

zakljuce mir pod onim istim uslovima koje je godinudana ranije Lord, ' razloga..
Milner,britanski visokJi. komesarr u Keplendu, koji je od samog poeetJka Posto su plantaze beskorisne ukoliko nema dovoljno radne snage,.

ucinio sve da rat bude neizbjeZan, odbio da piihvati. sljede6i korak je imao za cilj da se domace stanovnistvo i'Zvuce iz rezer­

Buri i Britanci hili su sarno mala bijela manjina UlSrred crnackog vacija i da se prisili na najaroni rad. Ovo se postizalo na taj nacin sto su

stanovniStva, i !m.to je, kad je vee jednom bila uspostavljena premoe bri­ nameta'l1i iZlravni porezi kaje j'e trebaJo platifli. gotGvim novcem i koji su

tanskog imperijalizma,bilo potrebno uciniti sve sto je moguce da se umicre bili odvec visoki da bi Be mogli platiti prodajorn viskova proizvoda u pre­

pobijedeni. Buri su 1906 godine dobili sarnostalnu vladu dominiona, a naseljenim rezervacijarna. U mnogim iSlucajevima ovi por€Zli. dostigli su

godine 1909 bila je UBpostavljena JliZnoafricka Unija. Iako su postojale Sestinu cjelokupne zarade jednog covjeka za godiSnji trud. Guvemer u

razlike, a one su i da:lje bile velike, velika veCina bijelog stanovniStva Keniji je otvoreno primao 1913 godine da vlada u oporez~vanju vidi jedinti

bila je ujedlnjena u osrlovnom pitanju ,da treba sacuvati njen polOllaj moguci naCin na koji moie istjerati domace stanovnike iz njihovih rezer­

vladajuce rase ikoja zivi na l'acun eksploatacije crnackog stanovniStva. V 'vacija i prisiliti ili da traie posla. Ako se na ovaj nacin 'l1!ije mogao na­ i
pitanju ophodenja ,sa Afrikancima izmedu Bura i Britanaca pootojala je
woma mala ',t'azlika, a domace stanovniStvo je do danas preoptereeno
baviti dovoljan broj· radnika, bio je od vremena do v'remena zamijenjen I~
.stvarnim ~1.nim radom. . •
porezom, slaibo plaCeno, koncentrisano u rezervacijama, ziveci u uslovima
koji nisu daleko OOmakli od ropswa. IstoCna Afrika .sada izvozi velike kolicine kave, pamuka, psenice,
Ulcidanje trgovine robovima odiigralo je veliku ulogu u osvajanju kukul'uza i gume i, kao veeina ostallh kolOJ'llijalnih posjedla 0 kojiroa je
treee teritorije, 0 kojoj CemD govoriti U OVOOl odjeljku, grupe kolonija i bila rijec u ovorn poglavlju, pruza dobro trZiSte za p,roizvode britanske
1eSke industrije.
protektorata koji saCinjavaju Britansku Istoenu Afriku. U osarndesetim
godinarna proSlog stoljeea obalsko podrucje ove reritorije zauzimale su
brojne arapske drzavice koje su intenzivno trgovale sa plodnom i gusto
naseljenom unutrasnjoScu. ' '
Godine 1886 Britanija i NjemaCka sklopile su sporazum 0 podjeli
cijele terdtorije, i kao obicno, pioniTske radova izvrsila je Britanska istoe­
noafricka kompanija. Pod izgovorom da Arapi trguju robovima, !'ito je u
ostalom bilo i taCno, u Istoenu Afriku upucene su trupe, i u toku nekoliko
godina, prividno slucajno, bila je osvojena citava teritorija. Sljedeci korak
bila je invazija Ugande, najbogatijeg i najciv11izovanijeg dijela unutra­
snjosti j kraja u kome su misionari vee nekoliko godina veoma aktivno
djelovali. Kada vlada nije pokazivala mnogo volje da plati izgradnju
zeljeznioe od obale u Ugandu, Kompanijaje pokrenula veliku propagandu
u kojoj su oduSevljeno saradivaJe i crkva i stampa. VIa~ jeotstupila i
kroz nekoliko godina preuZlela je ad Kompanije upravu u Ugandi i Keniji.
Osvajanje Istoene Afiike bila je povezano sa operacijama Rodes.a i
njegove JUZno'afriCke kompanije na jugu i prilsajedinjenjem Sudana na
sjeveru. Posljednji stadij U ovom osvajanju nije bio postignut sve do
S'V':t'Setka I Svjetskog rata, ikada j~ Britanija preuzela manldJat nad Nje­
maokom IstoCnom Afiikom, plYLIlatom ikao zemlja Tanganjika. Na taj
nacin Radesov plan stvaranja neprekidnog' britanskog pojasa od sjevera
do juga Afrike bio je konaCno ostva,.-en, ali izgradnja zeljeznice Keplend
- Kairo joo uvijek ndje zavrlena.
Zemlja na velikoj nadmorskoj visini u IstoCnoj Africi, a na'l'oCito u
Kenijl, pogodna je za naseljavanje biJelaca, i britansko osvajanje bHo je
praceno cjeldk.upnom konfiskacijom zemlje od njenih africkih vlasnika..
'20*

GLAVA XVI
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA
1. IMPERIJ ALIZAM
U prethodnO} g1a'Vi. pratili smo porast britaIlBke moei u mnogim i
raZliCitim dijelovirila svij€ t a. Sada moi.emo prikupiti sve konce i dati
sliku ovog procesa. 'kao cjeline, pokazati da je 'kolonijalna ekspanzija bila
samo jedan dio ra'Zvoja koji je izmijenio ekonomsku struktur>u britanskog:
kapitalizma. Prije svega, potrebno je neSio reei 0 siririi ow ekspallzije.
Na poeetku devetnaestog stolj€ c a paznja je poklanjana uglavnom Indiji.
Zatiril je doSlo dIo prodorau UIiutrasnjost Kanade i Australije, do koloni-·
zacije Novog Zelarrda i konacno do podjele Afrike i ostrva na Pacifiku
izmedu evropskih sila. Godine 1860 br.itanski kolonijalni posjedizauzimali
su povrsinu od: 2,500.000 kvadratnih milja sa 145,000.QOO st;anovnika, go­
rline 1880 zauzimali su 7,700.000 kvadratnih milja sa 268,000.000 stanov-·
nika, a do godiJ::ue 1899 taj se teritorij poveeao na 11,600.000 kvadratnlh­
milja sa 345,000.000stanovnika. U ovoj posljednjoj godini podj€ l a svijeta
izro.edu velikih kolonijalnih sila bila je vec gotovo zavrsena.
Vijek imperijalizma je otpoeeo, a britanska ekonomika zadobila je
novu bazu. Umj.esto starog industriskog monopola, koji je vee nestajao,.
a pomoeu koga je Britanija uzi:vala poloZaj »svjetske radionice«, stvoren.
je kolonijalni monopol, un ali zato potpuniji, proilirena j€ viast britanske
drZave na prostrane »zaostale« krajeve sirom cijelog svijeta i. pocela je
svjesna upotreba ove drzavne vlasti za osiguranje eks'kluzivnih prava ne­
toliko u pogledu izvozapotroonih artikala koliko u pogledu izvoza sred-·
stava za proizvodnju i kapitala. Mi smo pratili ovaj razvitaik u Indiji,.
Egiptu i drugim zemljama, i on j€ vazan radi toga sto se veza izmedu
kolonija i britanske teske industrije preko njega suiila gotovo na tacku
jednstva.
Rijec imperijalizam se tako cesto slobodno upotrebljava da je po-'
trebno ponoviti veoma preci7..nu Lenjinovu definiciju. Prema njegovom
gledi§tu, imp.erijalizam je stepen kapitalistickog ra'Zvitka koji posjeduje·
pet sljed.eeih bitnih karakteristika:
1. Konoontracija proizvodnje i kapitala razvijena je do tog stepena
da je stvorila monopole koji igraju odlucnu ulogu u ekonomsk:om iivotu.
2. Stapanje bankarskog kapitala sa industriskim kapitalom i stvara­
nje finarisiske oligarl).ije na bazi ovog »finansiskog kapitala«.
3. Izvoz kapi:tala, za razliku od izvoza ·robe, postaje naroeito vazan.
4.. Stvoreni ISU medunarodni monopolski sav€zi kapitalista radi po­
djele svijeta.
UZROCI PRVOG SVJETSKOG. RATA 301):.
5. Dovriena je teritorijalna podjela svijeta od strane najvecih kapi-·
'talistiCkih sila.
Potrebno je dodati da je Lenjin smatrao da je imperijalizam kao·
pojava svjetskih razmjera stupio na &:!enu dk:o 1900 godine.
NajbitrUja crta imperij:alizIna je IDOOoilolirz.am, a u Britaniji se mo-.
nopolizam u potpunooti razvio u posljednjim godinama devetnaestog;
.stoljeea. Monopolizam se .razvio naroeito u industriji ieljeza i ce1ika, u.
brodarstvu i brodogradnji, te u nekim· novim ·.industrijama kao sto suo
bemiska industrija, industrija sapuna i margariDa, kao i u zeljeznicama
'i bankarstvu. Tako su fume Armstrong Vitvort(Armstrong Whitworth),.
Dorm.en (Dorman), Long i Camp. i Vikers (Vickers) zauzimale dominantan.
polozaj u te:mcoj ·industriji. Anglo-amer:i,cki atlanf3ki parobrodarsJd trust:
.osnovaojebankar Morgan sa kapitaloin od 34,000.000 funti. Levers i
.Bruner Mond udarili su temelje velikorn kombinatu Unilever i I. C. 1.95)
Okogodine 1900 smanjio se broj konkurentskih ieljezniOkih kom.­
panija, koje su jedna za drugom. stvarane u tolru velikog perioda izgradnje
zelj.eznica, na nekih dvanaest kompanija, medu KOjima je postojao po-­
:slovni sporazum, d.toji je prOikrcio put njihQvOJD. daljnjem stapanju u da-·
naSnje eetiri kompamje. Na isti na~in su i privatne banke bile apsorbovane­
"U velike akcionarSke konceme ea stotinama filijala Sirotn cijele zem1je.
:Na ovaj naCin asnovana je 1896 godine BarcZaUS' Bank i ubrzo je mali broj
·()vakvih banaka preuzeo cjelokupno poslovanje zemJ.je. Ovo je bilo nro-·
,bieno vamo u vrijeme kada se poslovanje sve viSe odvijalo na bazi
:kredita. .
Pokret za stvaranje monopola najmanje se osjecao u starim eks­
portniro industrijama, naroCito t.ekstilnojindustriji, i u rudarstvlU, psim u
juznom Velsu. Ove grane :industrije bile su relativno zaostale, sa mnog(}
malih' preduzee8, koja su radila sa nedovoljnim kapitalom, zastarje1im
tvornicama i metodima proizvodnje, sto im je oteiayalo da konkuriSu
masovnoj proizvodnji riva.lskih preduzeea u NjemaCkoj i SAD. .
Gotovo istQ tako znacajna karakteristika imperijalizma kao sto je
monopolizam, karakteristika koja se u Britaniji pojavila joo ranije, bio
je izvoz katpitala u obliku zajmova i investitija. Vee SIllO vidj~li kako je
.()vaj izvoz kapitala djelovao u praiksi u Egiptu u osamdesetim godinama
.devetnaestog stoljeea, a gotovo istovremerto sliene metode primjenjivane
su u Indiji, Kini, Jumoj Americi i sv:ini manje industriski razvijenim
di:j.elovima IS:vijeta: Izvoz kapitala bio jepovezan sa 'teritorijalnom ek&­
panzijom i -kao njen uzrok i kao pasljedica. Britanske investicije kori­
:Scene su kao povod za aneksiju, a-kad je terltorija bila aniketirana, bri­
tanska drZavna vlast bila je korffi6en,akaQ sredstvo zasprovodenje mo­
nopolistickih interesa londOllSkih akcionera.
Tako je poslije 1900 godine, kada je podj$ svijeta izmedu glavnih
:sila bila vee ustvad zavriena, ovaj izvoz kaptala postajao sve brii. Oko
1900 godine ukupna vrijednost britanskihiovesticija u prekomorskim
:2emljama. iznosila je ako dvije milijarde funti, a dobit koja j.e iz njm
make godioe izvlaOena iznooila je oko 100,000.000 funti. Do godine 1914
i kapital i prihodi gotovo suse udvostrulili. Ogroman ptocenat ove sume
bio je 'investiran u zeljeznice. Ekonomista· Ser DZordZ Pejs (SiT George
••) Imperial Chemical Industri:a:l. (pr.imjedba prevodinca).
310 13TORIJA ENGLESKE

~.
Prush) procijenio je da su 1909 gOOine britanske investicije u stranim
zeljeznicama iznosile nista manje nego 1.700,000.000 funti i da je prihod. ~ ,80

~
9<1.ovih investicija iznosio oko 83,000.000 funti. Grubo procijenjeno, bri­ ~ ,,-,

~~Jf~l
tanske .investicije -bil~ su podijeljene, u srazmjeri od sest prema pet na
Imperiju (ukljuci'V'si Egipat) i astaU dio svijeta. Van granica Imperije
~ ~II)
~

.~
~ritanija je najviSe kapitala inv€ s tirala u Juinoj Americi, a 'l1aroCito u IN
A1;~~tini.
. Prihod 00 om investicija, ispiaCivan '\lgIavnom u· prehranbenim
l:U'tiklima . i sirovinama, daleko je prevazilazio profit koji je ostvarivala
britanska sp&~jna trgovina. Britanija je u pravom smislu rijeCi postala
$
'?
~

pax:azits'ka, lihvarska drzava, a interesi. njenih akcionera postali su OOlu­

cujuii faktor u njenoj spoljnoj politici. DoSio je do relativnog opadanja
industrije, koje ilustruje, naprimjer, smanjenje procenta stanovnistva ~
upbslenog '\l bazienoj industriji sa 25% godine 1851 na 15% gOOine 1901,
saodgovarajucim porastom proeenta stanovnistva uposlenog u distribu-­ ~
,:)
ciji, .trgovini, sIuziteljstvu i trgovini lwksuznom robom. Teska nezaposle-­
!lost. postala je redovna: pojava, a u godinama prije Prvog svjetskog rata ~.
f
bl,"oj nezapoolenih -rijetko je iznosio manje od jednog miliona. Drugi vaza:n
znak opadainja ,"piJla je sve veCa 'poj:a.va periodiCnih kriza. J edna ad tak:vih b
1:.::'­
kriza izbila je 1902-4 godine, druga se pojavila 1908-9 godine, dok se­
treca.brz& razvijala 1914 godine i prekinuo ju je tek poeetak rata.
. Koncentracija kapitala nije znacila sarno poveeanje preduzeca vee I'.
povecanje broja cisto pasivnih akc1onera. Tipicni kapitalista vise nije bio
~
v
.t,I
vlasnik tvornice koji je vodio svoj'e vlastite poslove i svojim znanjem i
energijom koristio proizvodnji, vee akcionar koji je vukao dividende i
~
II)
nije ulagao niSta· osim svoga kapitala. N a taj naCin stvarna kontrola nad
ogromnim masama kapitala prelazila je u ruke veoma malog broja poje­ $'­
dinaca, ciji su vlamiti posjedi bili relativno maleni. Pojedini direktori <I)
~
spajali su sve moguce vrste prividino nezavisnih preduzeea i, sto je moZda ()
j0i3 vaznije, doSlo je do povezivanja .finansiskog i industriskog kapitala,. ~
a to je sve viSe dovOOilo do koncentracije moCi. u rukama bankara.
Drug! simptom parazitskog polooaja britanskog kapitalizma u tim: 6

<f)
godinama bio je spori napredak britanske industrije u poredenju sa indu­ o
strijom njenih glavnih suparnika, Njema&e i SAD. Ove tri zemlje iSle­ ~
&U u imperijalizam razlicitiin putevima, iako je konacni efekat bio u svim: Ilil
slucajevima slican. Dok je Britanija otpoeela sa teritorijalnom ekspanzi­ tf-.
jom i izvozom kapitala, prelazeCi na stepen monopolizma kasno i nerav­
nomjerno, Sjedinjene Americke Ddave, sa svojim prostranim i prilicno­
ujednacenim zaledem prema kome su mogle da se sire, poeele su stva­
.ranjem unutraSnjeg monopola (trust Standard Oil bio je OS!llovan vee 1882
godine) i poeele su da se kao kolonijalna .sila i izvo:znik kapitala pojav­
-o ~
a
I::,)
~
Ij:uju tek poslije Americko-spanskog rata 1898 godine. Njernacka, koja
nije imala' ni kolonija ni zaleda, izvrsila je napad na svjetsko trziste na
..:x:
V) ~
o
bazi proniiSljenog dirigovanja iqQustrijorn i razvila je monopolisticku pro­
iZvodnju ogrornnih razmjera u obliku drzavnog kapitalizma. Pored toga, c. ~
u Brltaniji, koja je po tradiciji zavisila od spoljne trgovine 1 uvoza odre­ o
.....
If)
dene koliCine namimica i sirovina, monopolizam Be razvio iz slobQdne
~
&
trgovme i konkurencije, koja je dovela do pootepenog propadanja malih t::: t::
i nerenta:bilnih preduzeea, u. NjemaCkoj i SAD monopolizam se razvio pod QJ ~
zaStitom usavrsenog sistema zaStitnih carina.
312 rSTORIJA ENGLESKE UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 313

Britanija je drzala vodeci poloiaj, ali je ubrzo bila prestignuta. ;;a tako je joB i sada, u metodama maso'vne proizvodnje zaostala iza sAl:>
Sljedeea statistika pokazuje jasno sta se dogodilo u kljucnoj proizvodnji ::za dobru generaciju. U proizvodnji sintetiCnih bqja, iako je prvi potstrek
uglja i celika: 96} :za njeno stvaranje dao britanski pronalaZak iz 1856' godiite, inicijativa je
':presla na NjemaCku, i tako je stvorena baza za izgradnju velike njemaCke
Proizvodnja ugtja hemiske industrije. Sliena situacija vladala je i u tekstilnoj industrlji,
Tudarstv'Ui ostalim kljuCnim industriskim grl:lnama. Op.§ti rezultat svega
milionima tonal toga bio je da su novi rivali postepeno istiskivali Britaniju sa svjetskog
-trziSta.
1860 1880 1900 1913
U toku perioda kolonijalne ekspanzije, tojest pribllino do godine
Britanija ~3,3 149,5 228,8 ,292,0 J900, Britailija je najceSCe dolarzila u sukob sa Franeuskom, koja je hila
NjemaCka 17,0 60,0 149,8 277,3 ·.druga aktivna kolonijalna sila. Od te godine njeD. najveCi protivnik postala
SAD 15,4 71,6 244,6 517,0 je NjemaCka, koja je zaostala u trciza kolonijama i poeela da Be probija
11 podrucja koja je britanska burf,oaUja oduvijek mnatrala za svoja
Proizvodnja zeljeza i celika i:rZiSta. SAD, koje Ce vremenom postati joo opasJ)iji 1J:govaCki rival, nisu
.u potpunosti stupile u svjetsku politiku sve "do Prvog BVjetskog rata
(u milionima tonal 1914-18, iako BU vee 1900 godine poeele da tia Stetu britan.skih trgovaca
prOS'jek prosjek pTodiru na trZiSta Jume Amerilke. Razlog za ovo njihovo kasno pojavlji­
-vanje na svjetskoj pozornici bio je taj sto sve dotada niSu bile isc.rpile
1870,-1874 1900-1904 1913 mogucnosti eksploatacije svojih vlastitih izvora, a ni onih u Meksiku, Cen­
Britanija 6,9 13,5 17,9
'tralnoj Americi i Zapadnoj Inditii koje supripaJe njihovoj uticajnoj sferi.
. NjemaOka 2,1 16,2 27,4
Podjela svijeta bila je dOvrSena, ne bez sukoba i OPa!Snosti da. Ce
SAD 2,3 29,8 30,0
ih biti viSe, oko 1900 godine. Britanija i Franeuska osigurale su za sebe
:najbogatiji dio plijena u Africi, Aziji, 'U AliStraliji. Njema&:a i ltalija,
Glavni uzrok ovog relativinog opadanja bio je postojanje Britanske :koje su dOOle kasnije, morale su se zadovoljiti manjim i manje unoonim
Imperije i mogucnosti tkoje je ona pruiala za investiranje kapltala uz ]Josjedima. Na Dalekom istoku Rusija i Japan gledale su se ispod aka,
neobicno visoku profitnu stopu. Britanstka industrija je bila u mnogom yripremajuci se za borbu ako Koreje i MandZurije.
pogledu zaostala i nesavremena i mogla je konkurisati svojim protivni­ Postajalo 1e jasno da partojeca podjela plijena ne moze ostati trajna.

cima samo nakon terrieljite rekonstrukcije. Ali sve dok su investicije u ,Dna je bila izvrSena na hazi relativne snage evropskih sila u 'Prv1m deee­

inostranstvIU omogucavale sticanje superprofita, nije bilo mogucnosti da nijama devetnaestog stoljeea i viSe nije odgovarala· stvarnosti. Ovo se

se poduzmu koraci u cilju njene modernizacije. Dok je gubitak starog :prije svega odnosilo na podj~lu izmedu Britanije i Nje:ina~e. U pred­

industriskog monopola iz devetnaestog stoljeea bio neiz>bjeZan, istina je

takoder i to da je kapital, koji je mogao biti investiran u modernizaciju
l'atnom per10du englesko-njemacko rivalstvo usredotoCilo se na borbu

ako nekih zaostalih, ali ne strik1m.o kolonijalnih zemalja. Takva podrucja

britanske. industrije, 8to bi joj omoguCilo da raw pod novim uslovima,
bio u velikoj II1Ijeri upotrebljen za opremanje potencijalnih protivnika.
Pored toga, rani industriski razvoj Britanije postao je sam po sebi
ozbiljna zapreka. Francus~a, americka i njemaCka industrija bile su prisi­
ljene da se razvijaju konkuriSuci vee razvijenoj ·britans~oj industriji, s10
su mogle postiei sarno vecom rentabilnoocu i primjenom novih proizvod­
nih metoda. Britanija, koja je prednjaCila u tehnologiji, pocela je da se
zadovo1:java vee osvojenim pozicijama i jedna industriska grana za drugom
pocela je da zaostaje i zastarijeva. Kapitalisti su 5e radije oslanjali na
zastarjele, ali joB upotrebljive tvornice i metode rada nego sto su se
odluCivali na velike investicije kapitala u cilju njihove modernizacije. S
druge strane, nove industrije u pl'ekomoI'skim zemlj ama poeinj ale su,
sasvimprirodno, sa najmodernijom opremom koja se mogla nabaviti. U
pogledu masinske industrijeBritanija je od poeetka devetnaestog vije'ka,
'0) Pronalaskom motora sa unutraSnjjm sagorijevanjem petrolej je postao jedan
-cd vaznih uzroka Qmperijalisti1!ldh sukoba. Proizvoonja petr,oleja, u ~ojoj su SAD
odmah preuzele i dQ danas zadciale voestvo, bila je cd samog ,pocetka u rukama
morwpola. PetTolej .nije samo bio uzrok ratovima vee je preko automobiIa, tenkova
j aviona revoluCi<}1ii:iiitao tehniku ratovanja· (primjedba pisca).
bila su Balkansko Poluostrvo, gdje je njemacki udio u trgovini porastao
-od 18,1 na 29,2 procenta, dok je brita.t:lski pao sa 24 na 14,9 procenata;
.Juzna Amer1ka, gdje je njemaeki udio u trgovini porastao sa 16 na 19
:procenata, ddk je britanski paC. sa 31 na 28 procenata, te .Turska Care­
vina, Cija moe je postepeno opadala. Cak i unutar Britanske Imperije
je Njemacka osvajala teren na raeun, Engleske.
K.a.ko viSe nije bilo sJ,obodniih teritorija ad neke vaZnosti, nova
]Jod:jela svijeta mogla se izvrsi.ti. sarno' ratom, i to mtom gigantskog
-obima, jer je to bilo pitanje u kome su bile duboko zain~resovane sv-e
-velike sileo Zaobilazni i komplikovani put kojim se daSlo do rata pret­
~.gtavlja najv$liji dio istorije per:ioda izmedu 1900 i 1914 godine.
:2. TnOJNA ALIJANSA I TROJNA ANTANTA
Kao sto smo vee vidjeli, britanska· spoljna politika u toku VeCeg
-dijela .devetnaestog stoljeea bila je diktirana ugla.vnom ieljom da se
izbjegnu neki SUVlSe intimni odnosi sa evropski:In .siJoama i da se.1M!
.:snage 'koncentriSu·na kokmijaInu agresiju. U ovOm odjeljku pratiCemo
:kako je Britairlja napuftalaovu' svoju pOlitiku i.~ da se povezuj~
 314 ISTORIJA ENGLESKE
sa jednim od dvaju blokova na koje je Evropa bila podijeljena do 1914:
godine. IstO'I'ija stvaranja ovm blokova datira u najmanju ruku od 187(l
godine, kada je' Francuska hila pOraZena uratu sa Prusijom. To je 'ilStorija
komplikovanih i besramnih intriga,saveza, koji su bili IStvarani i odba­
civani iIi potkapavani od drugih, protivniCkih saveza, spletova tajnih ugo­
. vora, od kojih mnogi vjerovatno ni do .danas nisu izbili na sV'jetlo dana.
Ovdje Be ne mozemo, upu~tat.i u pojedioosti, ali n~koliko glavnih linija
moZemo ocrtati sa dovoljn'o pouzdanja.
.' Evropomsu goopodarile c.etiri velike si.1e - Njemacka, Francuska,
R1J.'i!ija i Austr.o-Ugarsk:a ~ sa Italijom, petom i mnogo manje macajnom
silom. Poslije;Franc;ilSko-pruskog rata, 'u kome ~je Njemacka anektirala
Alzas i Loren i naplatila velikura,tnu -otStetu, odnosi izmedu ovih dviju
sila hili su gotovo stalno neprija1;eljski. Francuska vlada bila je spremna
da prihvati prvu povoljnu priJi'ku za revans. Njemacka politika je, prema
tome, hila je usmjerena na to d'a Francusku za-drzi u izolaciji jer je bila­
jasno da se ona sama, bez savezilika, ne J'IlDiZe efi'kasno odupriljeti Nje­
" mackoj. Odnosi izmedu O$taUh SUa bili su mnogo manje izraziti i jasni.
nih brodova u marokansku luku Agadir. Britanska vlada je kroz usta
Njemacki kancelar Bizmar.k zelio je da odrZi iSavez sa Rusijom i.
nekadaSnjeg paciflste Lojda Dzordza otvoreno izjavila da ce pomagati
.A,ustrijom i'mnogo godina se pridrzavao ove liniie. Cak i kad se' 1887
Francusku ako bude potrebno cak i u rat.u.Do rata jezaista moglo lakx>
godine »A1ijansa trojicecareva« raspala, veza izmedu Njemacke i Rusi!je­
doci, alinijedJna strana nije hila potpuno spremna, zato je postignut
odrZana je joB tri godine -duZe na oonoVlU tajnog ug.ovora za koji
sporazum prema kome je Marom pripao Francusl<oj, a, Njema~a se'
Bizmarkovi austriski save:mici nisu mali. Dvojna alijansa izmedu Nje­
morala. zadovolJj~ti mnogo manjim zaJogajem u Kongu nego sto je prvo­
maCke i AUJStrije proSirila,se pristupanjem ItaUje 1882 godine u Trojnu
bitno trazila.
alijansu. ' ,
. ,Njeinack:a ipaik nije mogla da odrZi savez i sa Austrijom i Sa Rusijom
jer SU obje ove sile vodile svaka svoju politiku u JugoistOOnoj Evropi
t u tom pogledu ra7.ilazile su se u .QISInovuim pitanjima. Oak ni Bizmark
ni1e bio u stanju da nade neko rjeSenje ovog problema, i nakon njegovog
pada odmah je uslijedio vojniCki savez izmedu Rusij.e i Francuske. Time'
je dvadesetogodiSnja izolacija Francus'ke bila zavrsena, dok je Njemacka
u Austriji naSla saveznika mnogo poslUiSnijeg i manje nezavisnog nego
sto bi to Rusija ikada mogla biti. Dvije centralne sile sve cVrSe€, su se
povezivale pod prijetnjom Rusije koju su smatrali, kao uostalom i liWako
prije 1914 godine, moCnijom i opasnijom nego sto je ustvari hila, pridajuCf
mnogo viSe znacaja njenoj ogromnoj snazi u ljudstvu nego koruptivnosti
i nesposobnosti ruskog drzavnog Qparata.
Sve do tog vremena Britanija je ostala van j,ednog i drugog bloka,
iako su oko 1890 godine i britanska i njemacka vla-da pokuSavale da sklope
. neku vrstu sporaZ'UIIla. Potrebno je naglasti da su rorijevci bili naklonjeni
savezu sa Njemackom viSe nego liberali, vjerovatno zato sto je njihova
stranka .bila izra;vno povezana sa kolonijalnom ekspanzijom i na tom
polju casto dolazila u sukob sa Francuskom.
Posljednji' i najootriji od o:vih koronijalnih sukoba doveo je indi­
rektno do sklapan1a Anglo-francuske antante. Poraz kod FaSode 1899
godine uvjerio je francuSku vladu da neee postici nista sve dDk bude
radila i protiv Britanije i protiv Njemacke. Bila je prisiljena da bira:
koga ce uzeti za protivnika, isto kao sto tie i Njemacka ,bila prisiljena da
bira izmedu Rusije i Austrije koga 6e uzeti za saveznika. Burski rat
ukazao je' bri1;anskoj vladi na opasnost od izolacije i prisilio .ju je da
potrazi savezni:ka u Evropi. Prva ponuda stigla je od strane Njemacke,
ali je 'NjemaC'ka postavila veliku cijenu za. svoje prijateljstvo. PregovDri
UZROCI PRVOG SVJE'tSKOG RATA 315
su se slomili uz aStra negodovanje stampe i politicara i jedne i druge
stran<€:o Put za LS'avezniStvo sa FrancuskDm bio je atvoren.·
Karakteric;ticno 'je da je savez biozakljucen nad tijelom nove kolo­
nijalne zrtve. Maroko, u kome su bila pronadena leziSta· dragocjenih
minerala, bio je zreo da postane plijen neke odevropskih sila. Bio je to
plijen koji. nije smio da .pripadne jednoj sili bez odgovarajuee kompen':'
zacije drugoj. Zato je Francuska 1904 godinepriznala »posebne interese«
Britanije u Egiptu, dok je Britanijaopreznim, ali potpuno jasnim jezikom,
obecala Francuskoj slobodne ruke u Marolru. 97 ) Toliko je receno; a pravi
smisao svega toga bio je da ce obje zemlje pruZiti jedna drugoj najpot­
puniju· podrSku u borbi protiv, svake trece sile koja bi traZila izvjesna
svoja prava u Maroku ili Egiptu.
Ovaj sporazum doSao je do izralZaja 1911 godine kada je Francuska
otkrila .iIi sarna stvorila nerede u Mardku i upotrijebila ih kao izgoV'Or
za pohod i osvajanje gla-vnog grada Feza. Njemacka je zatraZila kompen-'
zaciju ~ Francuskom Kongu i SVQj zahtjev potkrijepila odaSiljanjem rat­
Cak i prije nego lito je doSlo do 'konacnog oformljenja Anglo-fran­
cuske antante .britanski odnooi sa Njemackorn postajali su sve zategnutiji
i ovo suparniStvo naSlo je svoj odrazu samoubilackom utrkivanju u
izgradnji ratne mornarice. 98) U Njemackoj je 1895 godine poeela ozbiljna
izgradnja ratne £lote, i od tada Be takmicmje nastavljalo PU!Ilom parom.
Godine 1904 za prvog lorda admirala naimenovap je lord Fiser (Fic;her),
ekstremni Sovinista, koji je odmah otpoeeo sa temeljitom reorganizacijom
pomorskih snaga, usmjerenom ostentativno protivNjemaCke. Glavnina
ratne morriarice povucena je iz Sre<iozemnog Mora i 'koncentrisana u.
Sjev.ernom 'Moru. U privatnim razgovorirna FiSer je stalno zahtijevao da
njemacka mornarica bude unistena iznenadnim napadom (upotrebljavao je
rijec »Copenhagened«, primj. pisca) u svojim matiemm lukama bez objave
rata. Kada su vijesti 0 tome stigle u Njemacku, jasno je da je nisu ubije­
dile u miroljubive namjere Britanije.
Dvilje godine kasnije (1906) spuStanje u more bojnog broda Nj. V .
»Drednot« (H. M. ,S. »Dreadnought«) naoru~anog. sa dvanaest topova od
dvanaest inca umjesto uobicajenih cetiri pretvorilo je sve postojece ratne·
brodove u staro gvoZde. Vlarla je predlagala da se ~ake gOdinegrade
Oetiri takva qudoviSta, ,ali. iz razliCitih razloga rivaj broj nije dostignut
kroz tri uzaslJopne godine; Godine 1909 neobicna propaganda sa lozinlkom.
»TraZimo osam i neeemo cekati!« (»We want eight and we won't wait!«) .
uspjeSno je trgla vlat;lu iz njenog nehata. UCinjena su zapanjujuca
0'1) U ugovoru je bilo navedeno da Francuska »nema namjeru da mijenja
politil:ki status Maroka«. Ova farmula u pregovor:iIDa oko kolon'ija i d.rugih "zao-·
stalih" zamalja bilaje uvijek uvod u an~u (primjedba pisca).
0S) Zna1!ajno' je da' je do pr.vih suk~ba izroedu" Brltanije. i NjeInacke dolll<:>­
godine 1892 2bog kt>ncesija za gradnju ieljeznl~kib pruga U' Turskoj (Primjedba,
*~' .
:=316
ISTORIJA ENGLESKE
»otkrica« koja su sarlrZala lStrasne pojedinosti 0 njemackoj pomorskoj
sljedeee godine sastali su se u Revalu kralj Edvard VII i car Nikolaj da..
:izgradnji, za koja je kasnije ustanovlj~no da su bila potpuno neoSnovana
i svjesno sirena od strane 'agenata izvjesnih tvornica oruija. Dnevna stam­
pa sa Norklifovim Dily Mail-om na celu sirila je strah od invazije. Toj
propagandi medutim nije niSta odiuzelo od efikaJsnosti cinjenica da ana
~ije odgovarala ni vojniCkim ni politickim mogucnostima Njemacke. Re­
zultat ovog straha bio je poveeani budZet za izgradnju ratne mornarice
j znacajni napreda'k u psiholoSkim pripremama za rat narooa sa obje
.strane Sjevernog Mora.
Istovremeno sa ovirn pomorskim utrkivanjem lord Haldejn (Richard
:Burdon Haldane) ~e dao iriicijativu za temeljitu reorganizaciju i oprema- .
:nje britanske armije. Umj~ neefikasnih DOibrovoljaCkih odreda organi­
".ZOvana je Teritorijalna vojska. Medutim glavni eilj ovih reformi bio je
:stvaranje armije od 100.000 vojnika koja bi oomah moghi da se mobilise
'za sluzbu u Francuskoj. Britanska vlada odbila je da sklopi definitivni
-vojni savez,ali britanski i francuski generalni stabovi oddali su citav
:niz konferencija na kojima je biOI izraden zajedniCki plan ratnih akcija.
'Vee godine 1905 ucinjene su pripreme za ooasiljanje ekspedicionih snaga
-u Francusku. Ovi vojni pregovori, u kojima je Britanija ustvari pristala
.o.a pruzi. vojmcku porno<: Francuskoj, bill su vodeni u takvoj tajnosti da
:nisu bili poznati cak Iii veeini clanova Kabineta. 99) Ovo pretstavlja veoma
znacajan primjer. na koji naCin birokratski aparat u savremenoj kapita­
listiCkoj ddavi postaje nezavisan od demQkratskih institucija koje bi
1;rebalo da ga kantroliSu.
Veza je bilaupotpunjena isto tako tajnim Pomorskimsporazumom
-koji ~e bio sklopljen tako da je viSe vezao ruke Britaniji. Prema ovom
.sporazumu francuska flota bila je koncentrisana u Sredozemnom Moru, a
britanska u Sjevernom Morn, s tim da svaka flota stiti interese svog
partnera na dodijeljenom podrucju. Ovim sporazumom bilo je onemogu­
~eno Britaniji da eventualno ne uzme uCeSca u ratu Francuske sa
:N jemackoin.
Medusobno razumijevanje Britanije i Rusije, iako 1e bilo prirodna
]losljedica promjene odnosa sa Njemackom i Francuskom, zahtijevalo je
duze vr-ernena da dade do izrazaja. U Centralnoj Aziji i na Bliskom istoku
llostojao ~e d'llboki, vee tradicionalni, antagonizam izmedu Britanije i
..Rusije, a 1902 godine Britanija je sklopila savez s Japanoin. Za vrijeme
Rusko-japanskog rata odnooi. izmedu Britanije i Rusije postali su veoma
ozategnuti i cinilo se da ce se Rusija vratiti u njemacki tabor. Medutim,
"britanski savez sa Japanom postigao je neobican efekat jer je olakSao
Britanij'i da se time soo je pojacao njen poloZaj u Aziji sporazume :sa
:Rusijorn. S druge strane Rusija zbog svoje slabosti poslije rata sa Japa­
-nom i Revolucij-e 1905 gooine nije viSe izgleda1a tako strasna i sarna je
-viSe riastojala da nade saveznike. Francuska vlada bila je veoma sklona
tome da igra ulog'll onog u sredini, i kao prvi znak novQg saveznistva
',carska vlada dOibila je u Londonu zajam, zajam koji 10j je dao sredstva
·da ugusi Revoluciju. Anglo-ruski savez bio je zakljucen 1907 godine, i
. 00) Izgleda da su najmanje tri ~lana Kabmeta, Eskvit, Grej i Haldejn, znali
1Za ove pregoVOII'e. Sa tehhicke strane najvecu odgovornost. snosi Henri Vilson,
~ef generalstaba. Kapetan Lidel Hart pise 0 ovim pregovorima kao 0 »uzetu oko
-vrata britanske politike« (primjedba pdlSCa).
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 317·
utvrde ovo savezniStvo. . . .
Edvaid VII zasluzuje pamju kao simboliena figura, samena tipican
primjer mtmarha i,z nove ere monopolistickog kapitalizma. TeSko bi re­
moglo reci CIa Ii su njegove prisne simpatije za ;Francusku nastale zbog
njegove ljubavi prema PariZu kao centru· raskoSi. 'i veselja ill kao prema.
centru novcanih pozajmica; u svakom slQcajlU njegove predrasud.e 'imale'"
su istoriski znacaj,jer su se. tacno poklapale. sa tokom istorije tog vre-­
mena. Njegovi riajintimniji prijate}ji bili su sovnisti kao FiSer i lord Eser­
i najvulgarniji i najzlogl~ji finansiski niagnaij. Jedan od njili, E. Ving­
fild-8tratford (E. Wingfield-Stratford), zabiljeZio je u svojoj knJizi »Vikto­
rijanski plodovi« (»The Viktorian Aftermath",): »:ailo bi teSko proraeunati
sta je Edvard dugovao prijate1jstVu Ser ErnestaKasela, ali takav pro­
racun,ako bi bio potreban" mogao bi se najlakSe izvesti na racuriskoITh
fonnu1aru ... « Za uzvrat Edv~ je iskoristio revalsku posjetu da upo-­
trijebi. svoj uticaj u pitanju zajma. koji je Ser Ernest dao Rusiji bez znanja..
britanske vlade. .
Antanti je bila potrebna joo samo jedna stvar, posveCeDa zrtVa, a:.
:ta je spremno ookala u AzijiUgmrorOm koji je bio potpisan1907 godine
Britanija i Rusija garantovale sU nezavisnost. i integritet Persije i podi- .
jelile su tie u tri zone. JugoistoCriazona pripala jeBritamji, -sjevernazona..
Rusiji, a ostatak je ostavljen kao neka vrsta neutralne teritorije. God.i.De­
1909 izbila je uPersijidemokratska revolucija, Sah je bib svrgnut i bilo­
je uloreno mnogo istinskih nai>ora dase uvede primjeran r:e4 i ..dobra
v1adavina. Gospodaruna Persije. to se nije svid~ela. i ruska armija, uz;
britanSku pomoe ria jugu, stupila' je u akciju dabi vratila.zemiji stari
poredak, saha i sve blagoslove evropske doniinacije~ .
Kao i u s1ucaju Maroka, podjela Persije nije iID.aJa sarno 'ia:cilj da.
zemlju doved~ pod 'dominaciju Britanije iRUsije vee i.da ukloniopasnoSt.
od uspostavljanja dominacije NjemaCke. Sve do ovog.Vi"e.mtma Iii Bd­
tanija ni Rusija nisu imaledirektnih sukoba sa Njem..l!:cz:om aka .teritOrl..,.,
jalnih posjeda, ovim je IIiedutim ucinjena jedna stvar koja je uZ 'postojeee"
ekonomsko i pomorsko rivalstvo nedostajala pa da SVIj~tski. rat pOstane
neizbjezan. Njemacka, kOja jepretrpjela neuspjehu proteklom_kolo:rri.jal­
nom utrkivanju, pokuSavala je da prodre iia Bliskiistokkoji se slabl~e-­
ll'jem Turske Carevine pretVOrlo u ogromnu opasnu zonukoja seprote­
zala od Bosne do Bagdada. Atentat u Sarajevu bio jeu izvjes:ri.oin sttrishr:
slucaj, ali nije bilo slueajno sto se u ovom podrucju izmedu 1908 i-1914­
godine odigrao Ci.tav niz dogadaja. Ovdje su svewlike sile osini Fran­
cuske imale neposredne interese, ove ilione \'1:Ste, limale driavicekoje'
su nikle oko granica Turske Caxevine pokazale sri Se ~ao odlicni mstru­
menti za sprovodenje imperijalistiOke politike.
3. UNUTARN J A KRIZA 1906.,-1914 GODINE
Na opstim izborima 1906 gOdine torijevd su, koji su osim jednog
kratkog intervala bili na vlaSti od 1886 godine,izgubili sa velikom razli­
kom u glasovima. U tokU nj:ihoveV'ladavine bili SU()S\T()jIeIni Sudan i IstoCna
Afrika i pobijedena Bw.-ska Republika. Neslavni i zaDlOrni svrietak Bur­
skog rata oduzeo im je medutim-tnOgucnost da' Se koriSte ovim svojim
uspjehoni kao propagandnirii sredstvam.Narod je ()5jecao da je prevaren
 318 ISTORIJA ENGLESKE
i· da mu ovi tako mnogo reklamirani kolonijalni uspjesi nisu donijeli
nikakve koristi. Organizovana radnicka klasa bila je uzbudena procesom
Tafa Vela i prijetnjama tredjl!-nionizmu. Unutar Torijevske stranke vladao
je razdor oko pitanja zastitnih carina. Cemberlen i drugi napredniji irnpe­
..rij~ti vidjeli su da Imperija mo~ napredovati same :kao cartnama
zasticena zajednica, dok je drugi dio stranke uporno branio slobodnu
trgovinu. Voda stranke Balfur nij!= imao hrabrosti da se opredijeli za
. jednu ili drugu stranu.
Rezultat svega toga 4io je da torijevci nisu bili u stanju da cvrsto
i odlucno prihvate polittku zastitnih carina, dok ,gu liberali mogli da
nastupe sa propagandoin protiv visokih cijena hrane. U svakom slucaju
opste, veoma paZljivo poclrzavano uVje!lenje da je dugi period prosperi­
teta, koji je uslijedio n~on ukidanja Zakona 0 Zitu, doi!lao kao posljedica
.slolbodne trgovine billo. je joi!l uvij-e'k dovoljno jako da ideja 0 sistemu
za8titnih carina postane nepopularna. UjediiJ.jenjesv'ih ovih okolnosti
osiguralo je liberaIirna upravo rekordnu veeinu u svim industriskim po­
kraj:inama .osim u Cemebrlenovom uporiStu Bermingemu. Cembedenov
uspJeh ovdje, u znacajnom' kontrastu sa neuspjehom tdrijevaca na svim
drugim mjestima, oMgurao je u unutra8nji;m poslovinla stranke damina­
dju krila koje je zastupalo protekcionizam.
Pored l'iberala u Parlamentu se prvi put nalazila i :kompletna grupa
od dvadeset i devet poslani:ka clanova Laburlsticke stranke. Pored ovih,
i neki ad kandidata tredjuniona bili su izabrani kao liberal\, a mnogi
elanovi Parlamenta iz industriskih pokrajina, liberali i radi:kali, bili su
nelagodno svjesniobecanja koja su dali svojim biracima, posebno da ce
se boriti za zakonsko poniStenje presude Tafu Velu. Jedna od prv'ih akcilja.
novog Parlamenta bilo je donoSen,ie Odluke 0 posloVlIlirn sporovima (Tra­
de Disputes Act) u znatno pOvoljnijem obliku za radnike nego 8to je to
. bio prvobitni vladin prijediog. Bila je to jedna i· jedina neosporna pobjeda
Laburisticke stranke u to vrijeme. Ali bez obzira na to liberali su bili
prisiljeni da vode raeuna o-'jednom potpuno novom protivrniku, politiCkoj
strand na ljevid. Istina" 0V'a slJranka bila je joo slaba i umjerena u svajiro
zahtjevima, ali inteligentniji takticari u Liberalnoj stranci vidjeli BU u
njoj prijetllju koja se moZe uciniti be;z;opasnom samo primjenom najpa­
zljivije demagogije. U priSUlStVU ove laburisticke grupe u Parlamentu i
izmijenjenim narodnim osjecanjtma koja su stajala iza nje nalazi se
pravi razlog za. Citav niz S9Ci1alnih reformi koje se uvijek dovode u vezu
'" .... sa imenom Lojda DZQrdZa. . to da razbjesne sve sl(JIjeve Doma lordova., od zemljoposjednika do vlasni­
, Lojd DZordz (Lloyd George), advokat iz Velsa, sa pravim propovjed­
ni>Ckim govorniCkim dacom i potpunim otsustvom svih skrupula, stekao
je zbog svoje opozicije prema Burskom ratu reputaciju radikala. Od 1906
do 1914 godine on se naroeito istakao svojomsposobnoScu da pokreee
h~j~ protiv svihmoguc,ih manje vaznih neprijatelja - lordova, zemljo- .
~;.
posjedniika, popova i vlasnika pivara -. i ,pronalazi i skr~e paZnju jav­
nostina sve moguoo manje probleme, samo 1510 dalje.oo pitanja cijena i
nadr.iica, za koje su mase bile mnogo viSe zainteresovane. Sigumo je da
susocija:1ne reforme iz predratnih godina, od kojih neke nisu bile bez
~.. vrijedn~i, . vodlle' r~una 0 svemu i sva~emu osim 0 ovom osnovnom
pitanju..
Prva od ovih reformi bio je Nacrt o. star05nlln penzijama prema
! QSigurali podrSku Iraca, kQjima W obetaltl dancmenje Zakona 0 Sarno­
I k()~ SU svt stari Ijv.di preko sedamdeset godina starosti ciljli. prihod nije
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 319
bio veci od 21 funte godisnje primali penziju od 5 sillinga nedjelJ'no. Nakon
toga doSla je Odluka 0 planiranju graldova, kojoj je kumovao Dzon Berns,
zatim Od!uka. 0 zdravstvenom osig,uranju i Odluka 0 osigtlIanju priJ.ri:kom
nezaposlenosti. Konacno je uz ogmmnu buku donesena i takozvana Zem­
Ijoradnicka povelja, uperena navodno protiv zemljoposjednika, a ustvari
potpuno neefikasna.. ,
Ma kakvi bili ostali rezultati ovm zakona, oni su postigli u.spj'eh u
jednom Old svojih glavnih ciljeva - otupili su mac parlamentarne La­
buristicke stranke. Od 1906 do .1914 godine, u vrijeme velikih i sve
zeSCih klasnih sukoba, Laburisticka stranka zadovoljavala se tim da Zivi
kao obieni privjesak Liberalne stranke, blago kritikujuci pojedinosti nje­
nih akcija, ali ne uPu:.stajuci se ndkada u nezavisnu politiku i ne sanjaljuci
() preduzimanju nelre alkcije koja hi mogla ugroziti polozaj vlade. Jedini
slucaj kad su se njeni poslanici. ozbiljnonaljutili dogodio se kada je
kralj Edvand VII 9dbio da pOzove neke od njenih Vodeeih licnosti na
zvaniCni prijem u Bakingemski dvor. . .
Politika Lojda DzordZa., koja je u 8Ustini bila pokusa.j da se kupi
radnicka ·klasa, bila je naravno prilicno skupa. Veliki program naoru­
zanja, koji je vlada liberala .PoZurila da prihvati, zahtijevao je jos viSe
. sredstava. Brojke u sljredecoj tabeli veoma jasno govQre sa kakvom se
brzinom razvijao drZavni aparat u epohi imperijalizma:
Prosjeeno funti
1873--1875 190~--1907
1911-1913
ukupni budZet 68,700.000 134,000.000 163,000.000,
Za vojsku i mornaricu 25,300.000 59,800.000 73,300.000
Poeetkom 1909 godine Lojd DzordZ, novoimenovani ministar finan­
sija, mOrao je putem raspisivanja novih poreza stvoriti za to vrijeme
veliku sumu od' 16,000.000 funti. Iz ovog problema on je lukavo skovao
()fanzivno oru.zje kojim ce poniriti torijevski Dom lordova i oZivj;eti popu­
larnost vlade 1ilierala k<JIja je opadala kao zaStitnika naroda i borca protiv
aristokratslrih privileg:ija.
Na prethodnim zasjedanjima Parlamenta Dom lordova je odbacio
iIi osa:katio citav niz raznih lliberalnih' mjera koje same po sebi niti su
bile naroeito vaZne niti naroCito popularne. Za uzvrat Lojd Dzord je
predlozio bOOzet u kome su bili obuhvaceni porezi svjeSno sraeunati na
ka pivara, Dom lordova 'upao je ravno u klopku i odbacio prijedlog
budzeta, poeinivsi tako djelo ikoje nije imalo presedana u dstoriji. Posto
1m je na taj naCin poklonjeno onosto su mislili da Ceim.donijeti ogromnu
izbornu pobjedu, Uberali :9U u januaru1910 godine otpoeeli izbornu agi_
taci'ju u provinciji pod parolom »Perovi Pl'otiv narodak
Rezultat svega toga bio ,ie, sa njihove tacke glediSta, priliCno neza­
dovoljavajuCi. Torijevci SU dobili veliki broj mjesta, i kad se Parlamenat
ponovo Sastao, bili su pobroju pribllino jednaki liberalima, a ravnotezu
su drzale LaburistiCka stranka i grupe i.rskih nacion'alista. Di-ugi izbori,
neSto kasnije iste godine, nisu izmijenili ovupodjelu snaga. Libera1ima
je uspjelo da svoj budZet proguraju kfoz Dom loniova, ali tek PoSto su
upravi. .
 ISTORIJA ENGLESKE
320
Sukob sa lordovima zavrsio se donooenjem parlamentarne odluke
kojaje oduzela Gornjem domu pravo veta na finansiske zakone i ogra­
niffia rijegovo pravo veta i upogledu drugih zakona odredbom da odluka
koja bude odobrena na tri uzastopna zasjedanja Donjeg doma postaje'
zakon cak Ii ako 1e Dom lordova odbije. Intleligentniji torijevci nisu bili
nezadovoljni ovim kompromisom, koji je, pored toga sto ih je ogranicio,
ujedno i regulisao prava Doma lordova,.
Godine 1910 izbori su odrZani 1.1 raspolmenju koje je Liberalnim
politicarima izgeldalo kao neobicna ravnodusnost naroda kao cjeline.
Ustanovljeno je da ni Lojd Dzo:rozove reforme niti borba protiv lordova.
nisu izazvale oeekivano odusevljlentje. Razlog za to bio je u tome sto je
poloZaj radnicke klase bio 1910 godine znatno teZi nego oko 1900 godine,
a liberaLi ni'su u~inili nista o.a tome nadu lijeka.
Od sredine do devedesetih godirna o.evetnaestog stoljeca, razvitkom
POslije rodara stupili su u akciju luCki radnici i momari U junu
masinske proizvodnje, a naroeito primjenom masina u poljoprivredi u
izbili su strajkovi u Sauthemptonu i Halu, gdje' je doolo do iestokih
Arnerim i drugim zemljama, cijenesu imale tendenciju pada. Nakon toga
sukoba. Mjesec dana kasnije stupili I&U u strajk luCkii i transportni radnici
plima se okrenula. U periodu od 1895 do 1900 godine doslo je do naglog:
u Maneesteru{ a odmah poslije zametk;a <;)vog strajka otpoeeo je veliiki
poveeanja cijena, od 1900 do 1906 godine ciljene'su rasle neSto sporijim
strajk u IoI,ldanskoj luci, koji se proSirio.na Citavu Temzu ad Brentforda
tempom, da bi poslije 1906 godine opet poeele naglo skakati. Proracunato'
do Medveja. Na gatovima je trunulo na hiljade tona robe, a 'bez odobrenja
je da je »20}iilinga u rukama radniCke o.omaCice iz 1895 godine imalo 1901)
strajkaCkog komJiteta' nijedan tovar nije se mogao ukIonitl. OdluCnost
godine vrijednost od 18 silinga 5 pensa, 1905 godine vrijednost od 17
~trajkaea prisilila je vladu da .odustane od namjeravane vojniCke inter...
silinga 11 pensa, 1910 godine 16 silinga 11 pensa, a 1914 godine 14 silnga
. veneije i strajk je .zavrSen time 8to je pribweena veeina radniCkihza­
7 pensa«.
Za ovaj porast cijena postojalo je viSe razlicitih razlog a . Jedna ad
glaVIlih vjerovatno je bilo ogromno poveean1e proizvodnje zlata koje je'
rn;lij€dilo nakon pronalaska rudnika zlata Vitvotersrend. Znacajno je da
su dva perioda najbrZeg porasta cijena dosia paraltelno sa vazrum doga-'
dajima uvezi sa ovim rudnicima: prvi je slijedio nalton njihovog otkrica,
a drugi poslije 1905 godine, kada su pooeli da se ukazuju plodovi osvaja-·
nja Transvala. Brzo naoruzavanje svih velikih sila, poveeanje poreza i
opSti razvitak monopolizma takodesu bili uzroci povecanju cijena. Sve'
ovo odigralo se u periodu pro,speriteta, tojest u periodu brzog poveeanja
profita. Od 1893 do 1908 godine profiti su se, kako pokazuju statistike"
povecaH za 2.9,5%, dok su se nominalne nadnice povecale svega za 12%.
Na taj naOin, dok su profiti rasli brie nego cijene, stvarne nadnice sma­
njivale su se pribliZno u istom odnosu, i postepenim buden;em svijesti
radnika da postaju svesiromasniji, dok nj'ihovi poslodavci postaju sve
bogatiji, rome se objasniti ogorCienje sa kojim Lru vodeni veliki strajkovi
u prvim godinama dvadesetog stoljeca. U Engleskoj klasni antagonizam
nije ovako otvoreno doSao do izraZa1a joo od vremena canista, ' bilo obezbijedeno. Drugi vaZan napredak u organizoVanju radnicke klase
Pokretac 'i glaVna snaga straj-kova bio je proletarijat. Parlamen­
tarna Laburisticka stranka ostala je po strani, a rukovodioci tredjuniona
bili su iIi prinudeni za akciju ili napus.teni od svojih sljedbenika. Loka1n:i
i spontani r-evolti doveli su do fOrIDulisanja zajednickih zahtieva za oza- ,
konjenjle minimalne nadnice i1i skracenje radnog vremena. Strajkovi za
priznavanje unija bili su cesta pojava. U posljednjim godinama pdje rata.
pqokret je poeeo da razvija i svoj politicki program, rudad su naprimjer
iznijeli zahtjev za nacionalizacilj1J. rudnika, primitivan u mnogim poje­
dinostima, .ali ipak daleko napredniji nego onaj kojeg je usvojila Labu­
ristiCka stranka. 12ibijanje 'rata prekinulo je' razvitak pokreta prije nego·
!ito je ovaj uspio razviti svoju punu snagu, ali ima mnogo dokaza da se·
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 321
prolete'l'ISki pokret razvijao u svjesnu borbu za preumnanje vlasti. Sarno
je rat sprijeeio izbijanje generalnog strajka na kame bi se direktno po­
stavilo pitanje revolucije.
Vee 1905 godine izbio je veliki stratik rudara u jufuom Velsu, pokra":
jini koja ie bila poznata po Cestim sukobima i u kojoj je, sto je joo va..
mije, organizacija monopola bila najv,iSe, uznapredovala. Poslije rudara
stupili su u strajk zelje-micari, tekstilni radnici, radndci u maSinskoj indu­
striji i Il1.lichrIi uNortamberlendu i Djurhemu. "
1910 ,godine borba je dostigla punu zE;Stinu. Strajk rudara Kambri­
skog koml:iinata, koji je trajao od novembra 19~0 do augusta 191.1 go dine,
bio je popracen ~estokim okrSajima u Tonipandiju i Peni:kregu (Tonyipan­
o.y, Penycraig) i za njegov poraz bila je kriva samo. slabost rukovodstva
Federacije. Poslije naega doslo je dO ·novih sukoba u jufuOID Veleu i ko­
naeno do ops1Jenacionalnog strajka rudara 1912 godine.
h:Vjeva, ukljueujuei i nadnicu cd 8 pensa po, sam.
Dol!: je London joo bio paralizovan, u·Liverpulu i Manc,estero· orga­
nizovan je uz pomo<: Toma Mana strajk koji Be umo pretvorio u opste­
nacionalni strajk zeljemiCkih radnika racti priznavanja unije i prekida
nasilnog rjei3avanja sporova putem arbitrde. IntervencijOll'l vlade postig...
nut je komprom.is, koji medutim nije sprijeCio daljnje izbijanje n;ereda
1912 godine. ' . , ..'.
1912 godine 0.0810 je do prvog opstenacJ.onaInog strajka rodara i do
novog strajika luCkih radnika u I;..ondonu protiv proganjanja tredjunio­
nista. Ova borba unekoLiko je izmijenilaevoj tok 1913 godine. Velikih
strajkova bilo je malo (strajk u Dablinu bio je daIeko najzri.acajniji), ali
zato je doSlo do upravo rekordnog. broja malili, loikalnih strajkova. Bila je
to godina predaha i prikupljanjasnaga.. Godine. 1914 pokret je ponovo
izbio svom Zestinom, pnleen dvjema zna,eajniro organizacionim mjerama.
Prva je bila formiranje Trojnog saveza rodara, zeljeznicarai transporanih
radnika, koji su se sporazumjeli da se medusobqu pomafuu boJ;'bi' za
svoja prava. Ovim je izbijanje generaInog strajka-u najbliZoj buducnosti
bio jie pokret biranja radniCkih delegata~100) kome· su prvi potstrek dali
radnici maSinske industrije, pokret koji je bio odraz raspoloZenja naroda
i koji ce preuzeti vodeeu ulogu u vrijemerata, karla tredjunionski aparat
bude stavljen na raspolorZ~je driavi.
BorbaradnliCke klase ad 1910 do 1914 godine zaustavila je mnanji­
vanje stvarnih nadnica i privukla u redove. unija veliki broj novih cla­
nova. 'u ove eetiri godine broj njihovih Clanova poveeao se sa 2,369.067
na 3,918.809. " ' . ,. '
100) U originalu »Shop Stewards movemenh.
21 - Istorlja EngJeske
 ISTORIJA ENGLESKE
322
Ovaj pokret radnticke klase nije bio jedini problem koji se postavio
pred vladu liberala. Drugi problem bila je kampanja za davanje prava
glasa zenama :koju je vod:ila Emelin panherst (Emmaline Pankhurst).
Kampanja je otpocela oko 1906 godine i odmah se sulwbila sa upravo
sadistickom politikom i represalijama vlade. U prvom periodu svog posto­
janja pokret se slliZio Sarno zakonitim i mirnim metodama - prekidanjem
zoorova, demonstracijama, ubjedlivanjem titd. Ipak je izvrseno mnogo
hapsenja, i kad su uhapsene sifrazetkinje stupile u strajk gladu, primje­
njivane su brutalne metode prisilnog hranjenja, koje su se u mnog o slu­
cajeva pretvarale u pravo mucenje. Qve metode i patnje koje su njima
izazvane sarno su dovele do pojacan!ja kampanje Ii prlmjene novih taktic­
kih metoda, kao sto je razbijanje prozora i paljevina. Konaeno je vlada
predlozila da se donese Zakon 0 reformi, kome ce bili prilo7Jen amandman
kojim se pravo glasa prooiruje na zene. Sifrazetk.inje su izjavile da je to
obiean trik, i to s pravom, jer kad je ovalj amandman predlozen, bio je
:preburZoaskih, srednjevjekovnih, zemljoposjedD.iCkih institucija i privile­
odbaeen kao nezakonit. Kampanja je bila u punorn jeku kada je izbio
£ija O5tao sacuvan. . . "
rat, eime je to pitanje 'bilo privremeno skiriuto sa dnevnog reda.
Da bi suzbila' ustanak aristokratskih oficira, trebalo je da se li~
:Pitanje Irske bilo je mnogo ozbiljnije. U zamjenu za podr!!ku irskih
nacionalista vlada je 1912 godiIie predloZila Odluku 0 samoupravi u
Irskoj, kojom je trebalo da Irska dobije izvjesnu nezavisnost, ali mnogo
manjunego stosu je imall ostall dominioni. Prijedlog je bio odb~Cen od
strane Doma lordova, i dvije god'ine koje su joB morale da produ da bi
prijedlog postao zakon, torijevcl su iskoristili za otvorene pripreme za
gradanski rat. Centralna taeka nesuglasica bilo je pitanje Ulstera, sje­
veroistoCnog dijela Irske naseljenog fanatJieno protestantskim stanovni­
stvorn, vecinom Skotskog porijekla. Jos vaZniji bio je Belfast, koji je sa
svojim brodogradilliitima i lanenom industrijom bio glavno uporiSte bri­
tanskog imperdjalizma u Irskoj.
Irski nacionalisti tvrdili gU da je Irska nedjeljiva, jedinstvena zem-
Ija, i da engleski Parlamenat nema prava da je dijeli. U1s1ierskd protestanti
koji su ispovijedali strastvenu lojalnost - !'lt~ im nije smetalo da poku­
savaju naci pornoe u NjemaCkoj - tvrdili su da englesk.i Parlamenat nema
prava da ih dovede pod vlast katolika iz Juzne ITske. Spor se kasnije
ogranieio na dvije obalske grofovije, Tiron i Flermano (Tyrone, Ferma­
nagh) , ali torijevci su nastavljali sa nesmotrenim, izdajnickim cjenjka­
njem, koje je postajalo sve dTskije nakon svakog znaka kukaviCluka libe­
rala. Sveeani zavjet (The Solemu Covenant), podgrijanu verziju ~riginala
iz sedamnaestog stoljeca,lOl) potpisale su hiljarle stanovni:ka Ulstera i u
ll'jemu sa obaveza1ti da ce pr4uijeniti »sva sredstva koja budu smatrana
za nuzna za suzbijanje urote u vidu osnivanja sarnoupravnog Parlamenta
u Irskoj«. Podigao fie i veliki broj dobrovoljaca. Pokret su predvodili Sel
Edvard Karskon (Sir Edward Carson) i engleski odvjetnik F. E. Smit (F.
E. Smith), kasnije dbojica postaV'ldeni na ministarske poloz.aje. U Engle­
skoj su Bonau Lou (Bonar Law) i torijevske vode sveeano iZljavljivali da
.ee pruZiti. svoju podrsku ustanicima i potsticali su armiju na nepoolusl1ost
i pob.up.u. Govori tordjevskih voda iz tog'vremena pruzaju materijal za
sastavljanje potpunog priruenika za potsticanje na pobunu.
Vrhunac je dootignut karla gU miciri stacionirani u Kerou (Cu'lTagh)
'zaprijetili da ce prije z&jednicki dati ootavku na svoje poloZaje u armiji
1.1) Vidi Glaw VII, oojeljak 4.
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 323
nego izvrniti naredenje i poei protiv dobrovoljaca. U ovoj akciji oficiri su
nobill pod'rsku najvisih vojnih vlasti, ukljuCivsi i Ser Henrija Vilsona
,(Sir Henry Wilson), koji je sam bio porijeklom iz Ulstera. To se dogodilo
19 marta 1914 godine. MjeSec dana kasnije tovar od 35.000 njemackih
:puSaka i 3,000.000 metaka stigao je u Larn ~spred nosa brttanske ratne
mornarice na brodu cije je iDle, tipicno za istoriski romantizam oranZi­
.sta102), bUo ,za ovu priliku promijenjeno sa Fanny na MountjoylOS). 0
.pobuni kod Keroa i torijevskOm uatanku op6enito Lenjin Ije 'u to Yflijeme
napisao sljedeee:
. »Liberalna vlada bila je savladana ustankom zemljoposjednika koji
:su drzali Tukovodece poloz.aje u armiji. Liberati su bili naviknuti da sami
sebe umiruju ustavnim iluzijama i frazama 0 zakonu i zatvarali su rei
pred realnim odnOSOOl snaga, pred klasnom barbom. A ovaj odnos snaga
bio je·i ostao takav ,da je, zahva1jujum kukaviCluku burZoazije, veliki broj'
taIna vlada obrati narodU' masama, proletarijatu, ali to je bilo upravQ.
-<mo' cegase >~prosvje~ena«' liberafua bUrZoazija p~ila viSe nego bilo cega
..drugog na ,svijetU. I tako je vlada de facto ucinila ustupke pobunjenim
<)ficirima, nagovorila ih da povuku svoje ostavke i dala 1m pismene ga­
Tantije da protiv ustanika u Ulsteru nere bit~ upucene trupe ...
21"mart 191~ godine oznaeavace svjetsko-istoiisku prekretnicu, dan
-:kada su plemici - zemljoposjednici Engleske, razbivsi u atomeengleski
ustav i engle~ke z~kone,"dali j€dnu savr!'lenu lekciju iz klasne borbe{(.
Na jugu Irske izazivanje Ulstera bUo, je prihvaceno formiroojem
-organizacije Irskih dobrovoljaca 1913 godine. Dogadaji su dobili novi
pravac strajkOOldahlinskih iliueklih radniika iste godine, koji je izbio k:ao
-odgovor na srndSljeni poku!'laj dabl!inskih poslodavaca da uniSte borben.'ll.
jrsku Uniju transportnih radnika. U ovoj ·borbi polioiski pootupci dostigli
:BU vrhunac divljaStva; dvojica radnika bila su batinana do smrti, a na
.stotine radnika je povrijed-eno. I pored odusev1jene podrSke koju su
dobili od engleskih tredjuniona, strajkaCi su bili pobijedeni. Poraz je
medutim ostavio neprocjenjivonasljedstvo u Konolijevoj Gradanskoj
armiji.
Stvorena kao odbranbena snaga radnicke klase u vrije~e kada Je
policija djelovala kao privatna vojska poslodavaca, Gradanska armija je
ostala takva i ka:snijese sve viSe povezivala sa lijevim krilom nacionali­
stiekih dobrovoljaca. Konoli je razumio 000 sto je veoma malo socija­
lista, osimLenjina, uspjelo da shvati uto vrijeme - odnos klasne oorbe
prema nacionalnoj borbi kolonijalnih naroda. On je u irskim seljacima i
radnicima vidio prave n~sljednike tradicije Volfa TOtina i fenianista i to
da sarno u rarlnicko-selja&oj republici moz.enarod Irske Ostvariti pravu
. 1.') Oramistl (~. Ora.ngemen) Clanovi Loyal Orange Insitution, organJiza­
-cije koja je imala veliki broj pristalica u U1steru, OSDOVane 1795 godine u Cilju
:zastdte proiestantizma' u .Jrskoj i borbe proti;v katoliCke emancilpacije. Inie je
.doblla prema imenu por~ice engleskog ktaljava Vilijama· III Oranskng (Orani­
skog), a njeru li!.anovlfu>s!U su trake na<ranliaste boje (pri!njedba pl'evodioca).·
108) Prema bf9du Mountjoy koji se kroz blokadu pnibio u luku Peri, -gdje su
:protestanti bili opkoljeni 00. katoli~kili jakobita, 1869 godine (primjedba pisca).
21*
 324 ISTORIJA ENGLESKE
SIDbodu. SVDjim dokazima i praksom KDno-Ii je prenooio svoju vjeru na:
, najbolje elemente Irskog republikanskDg bratstva, ljude kao 5to su bili
Pirs i TDm Klerk (Tom Klarke). Kad je Bratstvo preuzelo inicijativu
prilikDm formiranja Organizacije dobrDvoljaca, uspjeh pokreta privukao je­
paznju RedmDnda i njegovih sljedbenika koji u nejmu nisu vidjeli nista
viSe nego korisno sredstvo za ucjenjivanje u parlamentarnoj igri. Sukob
do koga je doSlo morae je dovesti do potpunog rascjepa pokreta, upraVD
u vdjeme kada je izbio rat.
Isto kao i Ulster-ski dobrovoljci, i naciooalisti su nastojali da se­
snabdiju oruZjem. Medutim, suprotno imunitetu koji su uzivali oni prvi,
policija i trupe pokuSali su da' zaplijene tovar oruzja koji je iskrcan kod
Houda (HDwth) 26 jula. PO'kuSaj je propao, medutim kasnije istog dana
vO'jska je Dtvorila vatru na nenaoruzaneljude kod BecelO'rs VDka (Bache­
lor's Walk), usmrtiv5i trojicu, a ranivsi trideset i osam ljudi. Ovaj doga­
daj uzbudio je Citavu Juznu, Irsku i kakO' su pregovori oko Ulstera bili
kDnacnO' prekinuti, izgl€dalo je da osim gradanskog rata nema drugDg:
rjeSen-ja.
Gradanski rat u IrskO'j i joS zloslutnijil pojava sve sireg talasa rad­
nickih nemira kO'ji je prijetio mogucnoScuizbijanja generalnO'g strajka,
pootavili su bmzoaz-iju pred prO'blem cije r,jeSenje nije mogla vidjeti. Po­
red toga, pO'drnka dablinskim radnicima, kO'ja se samO' zahvaljujuci naj-·
vecim napDrima tredjunionskih voda nije pretvorila u str.ajk iz solidar­
n~ti, pruZala je joo straAiri[ju, perspektivu stapanja dviju opasnosti, borbe
Irske za oslobodenje i generalnog strajka u Engleskoj u svrhu njene: ,
podrSke. ' Situacija sa pogorSavala svakim korakam. koji je poduzetna putu
\"
Ovakva situacija nije vladala samo u Britaniji. U Indiji i Egiptu'
pokreti za naciooalnO' oslDbodenje razvtjali su se velikom brzinDm. Ruski
'i'
I'
narod oporavljaD se od poraza iz 1905 i 1906 godine i' revolucionarna.
kriza, einilD se, sve se viSe pribliZavala. U FrancuskDj, skandal u vezi sa
Zozefom Kajoom (Joseph Caillaux) prijetiD je tezim posljedieama neg-o·
lito ih je prouzrokovap Drajfusov slucaj, dok je strahoviti teret naoru-'
zanja dDveD ovu zem1ju u situaciju koja nije bilaelaleko 00 bankrota. IT
NjemaCk-oj Socijaldemokratska stranka pridobijala je svake godine stDtine'
hiljada novih pristalica.
Ustvari nije bilD vece zemlje za koju vanjski rat nije pretstav1jao­
jedini, iako veoma skup nacin da se izvul:e iz unutrasnjih pDteSkoea za
koje je izgledalo da nema drugog lijeka. Rat kDji je poceD 1914 godine·
bio je besumnje neizbjezna posljedica opste situacije koju je stVDriO
svjetskiimperijalizam, ali u svaJ.<;om slucaju, ove unutarnje poteskoee'
imperijalistiCkih zemalja treba posmatrati kao jedan od njegovih uzroka.
koji je u znatnoj mjeri utieao na trenutak izbijanja sukoba.
4. PUT ZA SARAJEVO
Muogo vremena i energije utroseno je na pokusaje da se odgovor­
,nost ,za Prvi svjetski rat prebaci na DVU iIi onu ddavu iIi politica'l:a.
Razlozi za ultimatum Austro-Ugarske Srbiji,tachi ldatumd mobilizacijle'
pojedinih 'annija itd. pretstavljaju pitanja od izvjesnog akademskog inte­
reBa', ali omi. se ne dDtiCU glavne cinjenice da je viSe od deset godina
Evropa bila pociijeljena na dva suparnicka imperijalisticka blDka, oba
te-Sko naoruZana i da je svm dd njih temD da, se prooiri na racun drugog..
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 325
Mozda je cak istina i to da.. ni jedna od apgazDvanih maya nije ;IIze1jela«
rat; sigurno je da nijedna nije zeljela rat Uk:oliko bi svoje eiljeve mogla
postici bez njega. Joo vaZnije je to .cIa su sve bez iznimke vodile politiku
koja je neizbjemo morala dDVesti do rata
Rat je bio rezultat razvtka kapitalizma do $1:epen~ iJ::operijalistiCkog
monopolizma, ali moguce je pojedinaeno i taCno nabrojati sporna pitanja
lOko kojih se okretala opsta politika imperijalistiCk:e epohe. .Jedno je, kap
800 smo vidjeli, bilo trgovaCko rivalstvo izmeau l3ritanije i NjemaCke,
koje se razvilo. u borbu Britanije da njemaCkoj trgovini zatvori vrata
kolonijalnih iPDlukolOnijalnih zemalja, i drug!> pokuSaj NjemaCke da
razbije britanski obruc prodocom prema jugoistoku preko Balkana i
Turske.
Drugo pitanje je bilo francusko-njemaCka ekononiska borba, koja
se zasnivala na cinjeniei da su se u istoCnoj Franeuskoj. nalazile vellke
naslage gvozdene rude i 1leznatne naslage uglja, dok je zapadna NjemaCka
posjed.ovala velike naslage uglja, ali malo reljeza. IndlJStrijalci jedne i
drugezem1je nadali su se'da ce nakon pobjedonoonog rata moo pod
SVDjom kDntrDlom ujediniti citavo ovo podrucje. TreCe, teZuja Rusije d8
~ontrDliSe moreuze koji: spajaju Crno i Sredozemno More bila je direkino
u suprotnosti sa teZnjDm Njemacke da se probije na IsOOk. Pored. toga,
Rusija je stalno nastdjala da sVoj uticaj na Ba1kanu iskoristi za Tazbijanje
Austro-Ugarske monarhije, u: kojoj su Sloveni i Rumuni pretstavljali
veliki procenat stanovrustva.
ratnih priprema; svakD poveeanje naoruZanJa na jednDj strani prouzroko­
valD ,je odgDvarajuCe ili joo veee povecanje naoruZanja na. drugoj strani,
o britansko-njemaCkom utTltivanju u. pombrskom naoruZanju' vee smo
govop1i Sto se tiCe suhDze.mnih snaga, takmieenje nije bilo niSta manje.
Franeusk:a i Rusfja poveCale su nlirnodoi>sku snagu 'SVojih' artnija sa
1,470.000 godine 1899 na 1,813.000 godine 1907,' a zatim na 2,289.000 go.­
dine 1914. Odgovarajuce ci.fre za Njemacku i Austriju .su 950.000; 1,011.000
i 1,239.000. U posljednjih deset gociina prije rata izdaciza francusku i
rusku armiju :iznosili'SU 842,000.000 funti, ana njemaOku i austrisku 68"2
miliooa funti Nije ni potrebnD naglaSavati' da ove cifi:e ne daju podriku
legendi 0 tOInekak:o su se NjemaCka i Austrija drugo vremena pripremale
za n~pad na SvDje nrlroJUubive i nenaoruZaIle SUSjed.e. '
U posljednjim godinama pred' rat ova trka postala je ubitacna. Nje­
maCka je 1913. godine za naroCite vojne potrebeutroSila 50,000;000 funti.
lstovremeno je u Frailcusk:oj rok slmbe .u vojsci prodtden sa dvije na
tri godine, a u Rusiji je produZen za Best m!jeseci. I Britanija i NjemaCka
llbrzale sri iigradnju ratne mocnarice. Bilo je oeigledrio da do rata mora
ubrzo doei, ako ni radi cega, a 000 zbog toga Sto su finansiski stru~jaci
evih zt!'JD.alja bill uvjereni da je ogromne izdatke:na naoruZanjenemoguee
izd.tiatd bez ozbiljne ~ od finansiskog 8l<ma.
Prema tOme nijenikakvD cudo sto su godine prije 1914 bile ispu_
njene citavim nizom' sukoba od kdjib je svaki mogao dovesti. do opsteg
rata. Takvi su bill sporovi oko Malroka (1905-1906), Boone (1908), Tripo­
lisa (1911) i Balkanskiratovi 1912 godine. U ~oj od oVih kriza pof&.
sko(:e su bile prebrodene, ali samo na racun stvaranja.nOvih spornih pita­
nja i joo te-Ze rjeSivih sukOba,
326 ISTORIJA ENGLESKE
Vidjeli smo da su dva do tri najznacajnija sporna pitanlja povezana:
sa Balkanom, maida nije i:stina da je Balkansko pitanje bilo glavni uzrok
rata, bilo je to podruCje koje je pruzalo najvece mogucnosti za diplomat­
ske borbe i zato na njemu treba traziti neposredne povode rata. Srbija
je Bve viSe postajala centar oko koga se okretala politika velikih sUa na
Balkanu, sve dok ova nerazvijena driavica nije dobila 'jedno od najzna­
ea:jnijih mjesta u evropskoj politici, ne&razmjerno svom znacaju i broju
stanovnika.
Za ovo su postojala dva razloga. Prvikorak njemackog nadiranja
prema Istoku, koji Ije za nju kao imperijalisticku silu bio od vitalne
vaznosti, bila je gradnja zeljezniCke pruge do Carigrada, dijela projekto­
vanog puta od Berlina do Bagdada koji bi osigurao vazalni polozaj Turske
i opasno ugrozio britanske i ruske pozicije u Persiji i Indiji. Ovaj put
prolazio je kroz SrbilJu i sve dok se Srbija nalazila pod uticajem Rusije,.
ostva'l'enje ove veze nije bilo moguee. Drugo, Rusija je nastojala da Srbiju
pretvori u oruZje kojim {.!e razbiti Austr()-Ugad~iu Monarhiju. Sukob se
u prvim godinama stoljeca razvijao polako, a bio je ubrzan ubistvoro
austrofilskog kra]ja Aleksandra od strane pristalica ruske politike. Poslije
ovog dogadaja doolo je 1905 godine do ekonomskog rata izmedu Austrije
i Srbije. Godine 1908 Austrija je anektirala nominalno tursku provinciju
Bosnu kojom je administrativno upravljala od 1879 godine i cije je
stanovniStvo bilo uglavnom srpske narodnosti. Rusija ije pod prijetnjom
rata,u kome bi Austrija dobila porno<: Njemaeke, bila prisiljena da izjavi
svoju saglasnost. Zauzimanje Tripolisa od strane ltalije 1911 godine, koje
je otkrilQ stvarnu slabost Turske Carevine, omogucilo je Rusiji da orga­
nizuje savez balkanskih drzava, el)i je prvi cHj bio osvajanje preostalib
turskih provincija u Evropi i koji je kasnije trebao da bude okrenut
protiv Austrije.
Poslije kratkotrajnog rata u kome su balkanski saveznici pobijedili T
Srbiji je predioZeno da anektira sjeverni dio Albanije, dok Ije najveci dio
Makedonije dodijeljen Bugarskoj. Umijesala se Austrija i trazila stva­
ranje nezavisne albanske drzave. Srbija je trazila kompenzaciiju u Make­
doniji, ali je Austrija potajno nagovarala Bugarsku da odbije ovaj za­
htjev. U Drugom Balkanskom ratu Bugari su bili porazeni i izgubili su
veei dio teritorije koju su bili oovojili.
Rezultat ovih dogadalja bio je pregrupisavanje balkanskih driava,
Srbija je ostala, saveznik Rusije, dOk su Bugarska i Turska stupile u 510­
bodni savez sa Centrafuim silarna. Pojavila se Njemacka kao »zastitnik«
muslimana, igrajuci tako ulogu veoma neprijatnu Britaniji, koja je u
Indijt i Africi imala milione podanika islamske vjl€iroispovijesti. Godin€'
1913 njemaCki struenjaci pristupili su reorganizaciji turske armije; Srbija
se nadala da ee joj oruzaIii ustanak u Bosni i pod'l'ska Rusije omoguciti
da anektira ovu pokrajinu. Ovo potvrduju veoma odgovorne licnooti navo­
.deci CIa je Pasic, pretsjednik vlade Kraljevine Srbije, izjavio na konfe­
renciji koja je odriana posliije Drugog balkanskog rata u Bukurestu: »Prva
'igra je dobijena; sada treba da se pripremimo za drugu, prQtiv Austrije«,
, U meduvremenu j.e u austriskim zemljama doSllO do niza atentata
ria austriske visoke funkcionere, koji je dostigao V'I'hunac u atentatu na
nadvojvodu Franju Ferdinanda, austriskog prijestolonasljed:nika, 28 ~una
.1914 godine u Sarajevu. Moze se sa prilicno sigurnosti reei da su srpske
odgovome licnooti bile upoznate sa pripre~ama za ovaj atentat, a potpu-
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA 327
no je sigurno da je ovaj dogadaj dobro dosao austriskoj vladi da konacno
obracuna sa SI1bijom Tek ikada se dogadaj u Sarajevu poomatra u vezi :sa
nizom dogadaija na Balkanu, moZe se razumjeti krutost austriskog ulti­
matuma i tvrdoglavo odbijanje AWYtrije da prihvati kompromisne uslove.
Vidje1i srno takode zaSto je i Njemacka nastojala da u potpunosti iskoristi
prilikukoju su joj ovi dogadaji pruZili.
Situacija Rusijebila je sto tako jednostavna: Idozvold11i da Srhija
bude pregaiena znablo je QftvQriti put NjemaCkOj za Carigrad, od·reei se
svih na.da 0 oovajanju crnomorskih moreuza i svih planova 0 razbijanju
Austrije.. Osim rata ill napustanjaborbe sa Centralnim' silarna OIko do­
minacije u Istoenoj Evrapi ni1je bilo ·trece moguenosti. Francuska nije
bila nep()S['edno zainteres(}vana za rjeSenje pitanja na' Balkanu, bila je
medutim potpuno 'vezana za Rusiju. P!lStiti Rusiju da sarna ratuje znacilo
bi ostaviti Francuslct.t izoliranu u Evropi bez, obzira na konaCni ishod
rata, a to je bila moguenost koju je francuska vlada htjeJ.a da sprijeci pod
svaku ciJjenu. Tako je Iskra skakala od jedne tacke .to druge, dok konaeno
evropska barutana, u toku, Citave jedOO generacije tako marljivo punjena
eksplozivom, nije eksplodirala uz strahoviti prasak.
U Engleskoj je sarajevski atentat u poeetku bio primljen bez nekog
naroCitog interesovanja. Za obifuog covjeka atentat je pretsJavljao sarno
jos tiedan rprimjer 'balkanskog divljaStva, dl:>k je vlada Ibila !izgleda suviSe
zauzeta krizomu Irskoj da bi mogla pravilno ocijeniti njegov znacaj.
Dani su prolazili i prijetnje ratom postajale 5'U sve glasnije, medutim
velika Vlei:ina engleskog naroda ostala je ravnodusna. Srbija je bila daleka,
nepozn:arta zemlja i bilo je teSko uv.jeriti n€lkoga da je zbog nje potrebno
ratovati. ,/ '
Bilo tesko ili ne, to se moralo uciniti elm je postalo jasno da ee i
Francuska biti uvucena u rat, ako ni zbog cega drugog a ono zbog angl~
francuskih vojnih i pomorskiih sporazuma, 0 kojima narod nilSta nije znao,
a koji su pretstavlj'ali istu obavezu kao i formalni ugovor. Narod 0 svemu
ovome niSta nijeznao sve do kraja rata. Ser Edvard GIiej, ministar vanj­
skih paslova sveeano je :izjavio u Donjem domu 11 juna:
»Ako dade do rata izmedu eVTopskih sila, nema nikakvih neobjav­
ljenih sporazuma koji hi mogU ograniciti iIi UlDfllljiti slobodu vlade i
Parlamenta da odluce da Ii ce u ratu sudjelovati iIi neCe. To je istina i
danas isto kao stoje bilo prlje godinu dana. Nikilkvi pregovori nisu u toku
niti ee, koliko jamogu da zakljuCim, do njih dock '
Ova izjava hila j1e beskrupulozna laZ i svjesno zavaravanje cak i po
standardimabri1:anskih liberala, jer je Ser Edvard znao ono sto je bilo
zatajeno od Donj~ doma., tj. da se Britanija obavezala da ce u slucaju
rata svojom flot0mstititi sjeverne obale Francuske ,od eventualnog
napada.
Drianje vla~eu 4animaprije rata bilo 'je takvo da nije moglo bolje
pogodovati izbijarilu otvorenog sukoba. Rusija i Francuska znaLe su da ee
Britanija interv~ti na njihovoj strand. NljemaCka je ostavljena u uvje­
renju da pastoji,if' hajmanju ruku dosta mogucnosti da ce Britanija ostati
neutralna. Ma ~~ve llamjere stajale iza ovog manja, njegov rezultat
je bici da$ll seq~j~.:!~trane, oorabrene, tvrdoglavo dtiale svojih uslova
oko kojih,je:b~!?;:~~oo postici sporazum... .
U:nek~li\«!~~~l~jih dana dogadaji suse raZvilJali neQ~icnom
brzinom: U.c·ledrl~,:trenUiku cinilo se da je perspektiva rata uplaSila
, '/
328 ISTORIJA ENGLESKE
NjemaCku. ltalija i R'Umunija oCiJgledno :n.i.su namjeravale da 1zvcie svoje
ugovorne obaveze, pa cak je izgledalo da ee i njihova neutralnost morati
da bude irupljena terltorijal:nim ustupcima. AlIi ova prilika je propuStena
jer 'SU se vlade Rusije i Austrije odluciJe na rat. Rusija je 31 dula objavila
o¢tu mobilizaciju, Njemacka i Francuska 1 augusta, 'a pod savremenim
uslovima mobilizacija znaci isto sto i objava rata.
Uprkos intenzivne kampanje sovinistiCke stampe, m:iS1Jjenje engle­
skih radnika i liberala 1810 je u prilog mira. Vlada je, medutim, vee bila
donijela odluku. Vee 29 jula glavnina britanske flote otplovila je u svoja
ratna uporiSta u SjevernOim Moru. 2 augusta Grej je obavijestio francu­
skog ambasadora:
»Imam instrukcije d!a; vam dam garantije da ee, alko njemaCka flota
uplovi u Kanal ill Sjeverno ~ore, u cilju napada na francusku obalu ili
brodovlje, britanska !Iota pruiiti Francuskoj zaStitu svimsredstvima
koja joj I!Mje na !raspolwenju«. ' 'suparruckih strana pripremali su svOje planove za slueaj rata, NjemaCki
Pod ovim okolnostima njemacka invazija Belgije pretstavljala je
kao ,od boga dani povod koji je vladi omogueio da rat imperijalistickih
pljaCkaSa zamaskira kao rat za zaStitu ugovornih prava i odbrane malih
naroda. HerojSkia aureola koja je na hrzinu dodijeljena Belgijj uskoro je
dodijeliena i Srbiji. Ustvari, ugovor kojim tie garantovana neutralnost
Belgije vee odavno je bio napuSten, a Belgija je bila uvucena u britansko­
francuski ortakluk. Francuski, britanski i belgiski stabovi'vee .godinama
su radili na zajedni&im planovlma vojnih operaci:ja, potpuno uvjereni da
ce u buducem ratu Francuska i Belgija pretstavljati zaijednicko bojiSte.
Pored toga, nacinjeni su i planovi za iskrcavanje britanskih trupa na
belgiske obale i potpuno je sigurno da bi, u slucaju da njemaeke trupe
nisu poeetkom augusta umarSirale u Belgiju, saveznicke trupe ucinile to
isoo neSto kasnije istog mjeseca.
Sve je ovo bilo p1l,Zljivo 'Sakriveno od britanskog naroda kada je 4
augusta 1914 godine NjemaCkOj upucen ultimatum da povuOe svoje trupe
sa belgiske terltorije. PoSto do ponoei nije stigao odgovor, Britanija je
stupila u ratno stBlnje sa NjemaCkom.
"
G L A V A XV~'I
SV,JETSKI RAT, SVJE'fSKA KRIZA
1.PRVI SVJETSKI R,AT
Vee 'nekoliko godina prijeizbijanja neprijateljs:tva vojni struenjaci
,generali predlagali su da se sve njihov'e 8.t)age koncentriSu na: zaobilazni ,
napad kroz Belgiju, uzdui Meze i na taj naCin izbjegnu opasnu liniju UM­
<tenja kojima je hila branjena graruca Alzas - Lorena. Na 0V00l' dijelu
.fronta o,ni su htjeli qa. ~tanu ti de:fanziVi, i cak su, kao 8m je- sJ;ajalo ,u
njihovom prvobitnom planu, mislili da se povuku prema Rajni. Nalstoku
je takode trebalo da ostati.u u defanzivi, rarunajuCi na sparost :rUske mo­
bilizacije i prepustajuCi Austrijancima da snose teZinu' pi'vih okrSaja.
~ebalo je da Be glavna armija, poSto prede Belgiju; raSiri u ogtomnom
polukrugu, prodiruei u podrucje zapadno i juino odParizau pozadinu
fTancuskih armija nagomilanih ttui utvrdene linije od Verde~ do Belfora. ,
'Francuski plan ~e, gledan, retroispektivno" izgkldao kao,"da je bio.
izraden sa ciljem da' osigura Nijemcima pobjedu. NjihOv~eralnistab
bio je upozoren na njemaCki plan, ali ga je iz eudn6vate ~oloBkeza­
.slijepljenosti ignorisao" jer priznati ga, znaCiIo je nuinost revizije vla­
stitog plana, koji je bazirao viSe na politiCkim i maralniin' nego na, va}­
nickim razmatranjiroa. Sjeverno od Ardena granica.je bila ostavljeha bez
.stvarne 'zaStite, dQk je Zestaka i, pretpostavljalo se;' OOluC:na ofanziva '
preduzeta u Lorenu. Osnov ovih nada bila je neizmjerna i gotovo mistic­
ka vjera u vrijedriost napada, a iznad svega uvjerenie u: n;i!jednost fran­
cuskih trupa u napadlu koje je u francuske vojnekrugove prodrlo u toku
:posljednjih deset godina prije godine 1914. . ,
U avgustu 1914 godine francuskiplan bio ,je isprobaa..: sa poraznim
'reZU!ltatom. NjemaCki plan ~'eU9pio'samo zbog toga Sto je neposrednd'
priije objave rata izgubio svoju snagu, a k.amijenije bio, dosljedno spro­
veden. Jumo krilo njemaCke atmije bilo, je postepeIio ojacanona stew
:sjevernog ofanziVIiog krila. Kad je rat zapoceo,napredovanje kroz Be1­
;giju bilo jeizvrSeno nil mmut taCno prema pIanu. 'l'ada je Moltke, nje­
macki komandailt;' pokUSaO da naglo promiieni·~ napustio .ideju zaobi­
la.zenja Pariza i, 'pokuSav&juCi da opkoli ~. centar, .udario na izbo­
'cinukod Verdena.Da, bi se ovo postiglo, lOOrao je ,biti promijenjen smjer
napredoVanjq. na Yeoma Sirokomfrontu. Ova ~jl!n~ plana: i ibrka koja
je radi nje ~ ,p~e SU Frn~ prilik~i. za ~eian p.rotunapa!d,
'poznat ka9 ,bitka: Ifa M'arnt Istovremen() j~ cnjeniaCk!lo~va bila oS~
ljenapreb?9ivarJjem.nekolikodlvizija na riJSkifront;gdje BU ove stigle
prekasno da bi Jri<?gle_<Kiigrati efikasnu uloguil~~ kodTanenberga..
 330 ISTORIJA ENGLESKE
Bitka na Marni, koja je bila sarno nesto veca carka u poredenju sa
klanjem i kasnijim bitkama, bila je ipak prekretna tacka u cijelom ratu,
Ona je onemogueiIa brzu njemacku pobjedu i dala j,e vremenskti mogue­
nost da velika, iako spora, mobilizacija materiijalnih izvora Britanske Im­
perije dode do dzraZaja i dIa pomOTska blokada presijeee snabdijevanje
Njemaoke nuZnim uvooni.m. a<rtiklima. Poslije Marne na Sirokom Zapad­
nom frontu otpoceo je bes'konacni pozicioni rat nakon sto je u jednom·
prelaznom periodu wom pokuSaja. zaooilaznih akcija i ;boenih mara linija
fronta pomjerrena prema obali, U toku tri godine obje strane ponavljale
su skupe, ali' potpuno .bezuspjeSnepokusaje da frontalnim. napadajiina
prodru kroz ovubarj)jeru sanceva. Novo oruZje, kao tenkovi i otrovni
gasovibilo je upotrijebljeno, ali ne u tolikoj mjeri da bi moglo odlueujuee
,djelovati: Takvi pokusaji bile su, bitke kod Losa, Arasa i 1i Sampanji go;.
dine 1915; kod Verdena i na Somi gOOine 1916 i kod Ipra 1917 godine',
Zapadni front bio je, inedutim, sanw ·jedno 00 mnogobrojnih ratnih popri­
\ sta. Na istoku ruske ~armije postigle S)l. ~jesne uspjehe protiv austrilskih
armija, alinjihove lose opremljene i vodene trupe nisu bile u stanju da
se sa uspjehom suprotstave savrSen'ijem oruzjui organizaciji Nijeinaca i
.pretrpile su ogromne gubitke, Zatvaranje Baltickog i Crnog Mora one­
mogueilo je i snabdiljevanje veCim. kolicinama ratnog materiiala iz Brita­
nije, a ruska teSka indru:;trija mJe mogla zadoVoljiti potrebe modernog
rata velikogobima. Kljuc situ,aeije nalazio se zbog toga na. Dardanelima.
Njihovim osvajanjem Turska'bi bila izbacena iz rata, oruzje bi se moglo
slati u Rusiiu u zamjenuza -ukrajinsko .ztto, a Bugarska, GrOka;j Rumu­
nila vjerovatno bi odmah stupile u rat na strani onih koji oeigledno
pobjeduju. U to!ln slueaju vjerovatno ne bi ni doSlo do ruske revolucije
1917godine.
Sve do februalra ill marta 1915 ·godine Dardaneli su bili sirom otvo­
, reni, ali britanska i francuska visoka komand:a hile su toIiko zasIijepljene
uvjerenjem da mogu izvrsiti prodor na ~apadnom frontu da nisu htjele
da OOvoje potrebne snage. Kad je kOIiacno odiluka za napad bila done­
sena, Turd sa bili upozOreni pomo<rskim bombardovanjem, nakon kojeg
je u£lijedila duga pauza. Vojska .koja se iskrcilla na Gal1poljsko Poluostrvo
25 aprila uvjerila sa cia subranitelji joo previSe jaki i, mada su pojedine
taeke na poluostrvu bile drlane -sve do decembra, ponovljeni pokusaji da
se :izvrSi prodor bili su OObijeni sa teSkoim gubicima. Jedna 00 najcudnijih
ironija u istoriji je da je caristieka vlarla odbila izpolitiCkih razloga da
saradu~e jer je htjela, ili da sarna zauzme Carigrad, iIi da ne bude zau­
zet ako i Britanci budu sudjelovali u operaciji. Bila joj je besumnje po­
mata znaeajna tendenciJja Britanaea'da ne napustaju nijednu teritOTiju
koju zauzmu, ali svojom pas'ivnoScu ar,Ia je zapecatila' sVOju vlastitu
sudbinu.
-Dok ~ einjeni ovi pOkuSaji da se otvori put u Cmo More, ruske
ar!ttije:uPo1jskoj iGalicijibiIe su rueprekidno potiskivane, izgubivsi 750
hdlj~da zarobljenika.i bezbrojmrtvih i ranjenili. U septembru, kada je
~jeloyanj~ ovih po<r~ postalo jasno i kada je vee bilo oeigledno da' je
,n;~.ad.na· D~anele. propao,· Bugarska se pridruZila Centralnim silama,
j:,~~Bij~ je zajedniCkim ,snagama bila pregazena, 8to je otvorilo direktnu
'Yez;u i~u Njemacke i Turske. U godini 1915 ratna sreca bila je pre­
:te~o' '00, strani NjemaCk,e. Dok je ona postigla niz Vl)jniCkihuspjeha,
SVJETSKI RAT, SVJETSKA KRIZA 331
Saveznici u svoju korist nisu mogli zabiljeziti niSta osim posljedica blo­
kade, koje S'U bile pojaeane neobicno loSom zetvom.
Kao protumjeru ovoj blokadi NjemaCka je krajem 1915 ~odine otpo­
cela novu podmorniCku kampanju. Od ovog pofhvata odustala je u aprilu
godine 1916 na proteste SAD, ali on je ipak imao nroeekivane Iposljedice'
jer je americka vlada prestala da prigovara samovolji sa kojom Ije vrSena
britanska blokada.' Sve j aCe stezanje hlokade godine 1916 dovelo je u.
junu, poslije neodluene bitke kod 'Jitlanda, donove,uspjei§nilje pddmor-:­
ilick.e ofanzive. U januaru 1917 potopljeno je 368~OOO b. r. t: brodova, a u
februaru ~e najavljeno da ee svi brodovi, neutralni i ostali, biti napadani
bez upooO<renja..Ova dekla.racija bila je zvanicni'razlog ulaska,SAD u
rat. Ali mnogo v~nija bila je einjeruca da SU Saveznioi bili snabdjeveni
ogromnim kolicinama municlje i ratnog materijaJ~ syih vrsta na kredit '
i da je bilo jasno da ovidugovi, ako pabijedi NjemaCka, kao sto je izgle-·
dalo, ne bi nilqida bili isplaeeni Raqe bio objavljen 2 aprila, ali proSla
je godina dana dok se ameriCkal:lrnlija pripremila da u njemu aktivno uee-.
. stvuje. Zbog toga je bilo oeevidnordJa Ue sada viSe nego ikada za NjemaOku
bilo od' zivotnog znaeaja da se rat sto brle zavrsi. Posljedice blokade bile'
su unekoliko umanjene zauzimanjem zitorodnih krajeva i izvora. nafte u
Rumuniji u jesen 1916 godine. ' , '
Gotovo u isto vriije!ll€ kada je Amerika uSIa u rat, u Rusiji je otpo-·
cela revoluoija. MartoVlSka lTevolucija b:iJa je djelo dviju antagonistiCkih
snaga koje su se privremeno ujedinile: masa' koje su bile izmorene bemni­
slenim ratnim klanjem i bi.zrZoazije koja je htjela da vpdi rat na efikasniji
nacin nego sto ~e to bila u stanjti korumprana carska birokratija ...ReV'o-'
lucionarna vlada pokuSala je da pr.isiJli armIiju na novu ofanzivu, vojnici
su se medutim vee razilazili kuearna i u novembru su boljsevici sa svojirn,
jednostavnim popularnim programom »mira, zemlje i hljeba« bili u sta­
nju cia preuzmu vlast ida uspostave vladu revolucionarnih socijalista.
Prvo djelo nove vlade bil0 je objavljivanlje poziva svim zara{:enim
snagama za sklapanje ugovora 0 mira bez pripajanja teritorija i otSteta.
Ovaj poziv bio je' hladno ignorlsan i sto je bilo mOguce bolje sakriven 00.
naroda. Boljsevicl su tada sklopili primirje i otpoeeli pregovore za sepa­
ratni mir, kdjii je bio konaeno potpisan u Brest-Utovsku, 3 marta 1918.
,Vlade nisu bile skI one miru, ali je ruska Revolucija poeela da dje­
:lluje u mislima i osjeeaji:n:ia vojnika i ,radnika u.cijeloj Evropi. 0 nlj:enom
suzbijanju u Engleskoj govorieemo u sljedeeem odjeljku. U Francuskoj
se proSirio zahtjev za okoncanje rata i u vojsci je doolo do buna, koje su
u jedno vrijeme bile obuhvatile niSta manje nego'sesnaest armiskih ko<r­
pusa. Broj deZI'!Ttera poveeao se na zabrinjava~ueu cifru 00 21.000' u go­
dini 1917. U Njemackoj je izbila oobiljna'pobuna mornara, koju su vodili
revolucionarni socijalisti, kao i Citav niz strajkova U januaru vise od.·
milion radn1ka' sudjelovalo je u genera1nom st):'ajku.
Zbog toga se godine 1918 pred sve vlade postavio problem da Ii se·
rat moZe izvojevati na frontu pdje nego sto revolucija naroda u zemlji
ucini kraj i ratu i vladi. U NjemaCkoj, g'1;ije je opozicija rasla najzesce i.
gdje je 'Ilalrod gladovao zbog blJokakh:!, kriza se pojaCala pojavom prvih
ame:rickih trupa u Francuskoj.' ~avrSetkom rata u Rusiji bile su oslo00-'
dene mnogohrojne trupe za Zapadni front, a brltanska armija hila, je'
1817, kada je zrtvovano 400
gotovo uniStena u luda<:koj ofanzivi u je;sen
hiljadavojnika u pokuSaju prodO<ra krozmoevare kod Ipra. JoS nekolik{,)"
 :332 ISTORIJA ENGLESKE
,mjeseci Nijemci su mogli racunati na brojnu nadmoenost na Zapadu, iako
je ona bila manja nego nekarlaSnja nadmoenost Saveznika.
U martu iznenadnim mipadajem probijena 1-e slaba linija Pete bri­
tanske armije izmedu Arasa i Oaze i ovaj prodor bio je zatvoren sa veli­
kim poteSkoeama. Drugi napad u aprilu izmedu 1pra' i La Basea, i treei u
,maju na Eni n:iJSu donijeli odluene rezultate iako su bili postignuti znacajni
uspjesi. N apadaji su bili odbijeni, a nije hilo rezervi kOje bi nadoknadile
gubitak u Ijudstvu i materitialu. Na drugoj strani frontll pristizale su
americke 1Jrupe, po 300.000 Ijudi nijeseeno. 8 avgusta otpoceo je niz jakih
_protunapada, naglo su 'osvajane teritorije tjerajuei Nijemce sa polozaJja
napoloZaj i zadajuei im teSke gubitke, iako su ovi joS bili u stand,u da
odrze cjeli11u fronta. Na .drugim mjestima skori slom mogao se joS jasnije
vidjeti. Turska, Bugarska i Austrija bile su prisiljene da traze priinirje,
a Njemackoj je prijetila inva2'Jilja sa juga, gdJe nije imala snaga sa koj:ima
'bi se ovoj invaziji suprots,tavila.
Poeetkom novembra buknula je revolucijau' Njemackoj. Mornari u
Kilu odbili Su da isplove kad im je bilo naredeno da napuste Sjeverno
More i formirali su sovjete u 1ukama. Njihovi kuriri brzo su se raziSli
.sit-om cijele ;l:emlje i vijesti 0 njihovom uspjehu bile au signal za pobunu.
U Berlinu ffioCni uticajLibknehta vee, je pokretao rarlnike u akciju. 6
novembra delegati su: krenuli iz Berlina da traZe primirje; 9 nowmbra
,kajzer je abdicirao i bila je uspostavljena republika sa desnim socijalde­
mokratom Ebertom kao pretsjednikom. UlSlovi primirja bili su neSto bolji
nego bezuslovna kapitulaci~a, ali veCina njemaCkog naroda besumnje je
vjerovala da ce konaeni mir hiti zakljucen na bald cetrnaest tacaka
pretsjednika Vilsona, nacrta jednog -.:. prema njegovom miSljenju - pra­
vednog i raiumnog ugovora. Ove »tacke« predvidale su sloboou mora,
opste TazoruZanje, »prav:eldlno rje8enje svih lrolonijalnih pitanja« itd.
(" \.
'Ovako sastavljene; pogreSno su navodile na misao da nece biti prisva­
:"
',-
janj,a teritorija niti plaeanja ot.9teta.
;~, . Objavljivanje ovog programa i ostalih stavova slicnog karaktera
·otkako je Amerika stupila u rat mio je veliki utisak na narode savez­
,nJickih nacija. Oni nisu znali za citavu nireZu tajnih pregOV'OTa i spora­
zuma - od kojih su mnogli bili kontradiktorni - kojima su njihove
taciju cjelOkupne ekonomike zemlje za potrebe rata. Uspostay1jena je'
vlade od samog poeetka dijelile plijen. U vrijeme kada su lijepe fraze koj-e
vladina kontrola nad brodamtvom, zeljeznicom i s:i1"ovinama koje su bile­
;su slavUe poeetak rata, prestale djelovati, Vil£onov program dao je borbi
vaine za ratne svrhe pamukom, reljezom i Ccl.i:kom. DrZavru, kapitali-.
nov PO'let idealizma i pomagao je da se oZivi vjerovanje da je rat voden
zam ubrzao je napredak prema monopolu i konCE!Df;raciji kapitala, 0 Cemu
radi odbrane pravednosti i demukratije. Vladajuee klase bile su uvijek
smo govorili kao 0 jednoj karakteristici imperijalizma. Stvaranje veliltih
7Spremne da podrl:avaju OVO' uvjerenje. Dno je !dbbilo smrtni udarac kad
trustova i kombinata, naroeito metalUIike i hemiske industrije (naprimjer'
je cjenjkanje na mirovnoj konferenciji u Versaju iznije'lo na svjetlo dana
industr~je eksploziva i otrovnih gasova), bilo je pomognUlto ogromnim
prave ciljeve, otvoceno imperijalisticke teznje bUrZoazFje pobjednickfu
superprofitirna koje su ostvarivali veliki koncerni Kapital se povecavao,
,sila. .
a vellki dio profita, u cilju izbjegavanjja pareza, bio je koriSCen za izgrad-­
"2. DOMACI 'FRONT
,I.' ylade da bi poslij.e rata bile prodane kombinatima za dio prvobitUe.
. Isto kao i drugi clanovi Druge internacionale, britanska Laburisti&a
:stranka 'na poeetku rata potpuno se predala vladi i vladajueoi klasi. Go­
-dine 191'0, kad su se vee konture rata kakav je buknuo godme 1914 jasno
'9Crtavale, In!ernacionala je na svom kongresu u Bazelu donijela rezo..
Juciju u kojoj su sve socijaMsticke partije tvrdile da je u slucaju izbijanja
:rata »Ji!jihova td!uZnost da ointerveniSu za njegov brzi svrSetak:, da svim
SVJETSKI RAT, SVJETSKA KRIZA
333:
svojim snagama iskoriste pol:iticku i ekonomsku krizu stvorenu ratom.
za p,Odizanje naroda i na taj nacin ubrzaju pad kapitalisticke klasne ,vla­
davine«. U predvecerje rata ciljevi navedeni u ovoji2!javi,bili au ponovo,
potvrdeni prilik6m ogromnih dem<mstracija na Trafalgar Skveru, gdje
su se medu govornicima nala7Jilld i J. K. HardiJ i Artur Henderson. Slime'
demonstracije ooriane s'u u mnogim velikimgradovima. "
Ali pred kraj augusta Labul"isti&a stranka odhicila je da pomaze'
inobilizacionu ikampanju vlade i, daleko od pokusalja »podjzanja naroda~.
Laburisticka stranka i 1'redjunionski kongres OdluCili su da »treba uCiniti
sve dase ucini kraj sv~ PO'Stojecim sporovima,stra,wvima t sabo~
a ukoliko za vrijeme rata dode do nekih poteSkoea; treba uvij.ek najozbilj-.
nije pokuSati da se nade prijateljGko l'jeSenjepmje nego sto :se pristupL
strajkovima ili sabotaZama«. " ', .
Ova kapitulacija ostavila ~e radnike bez,voestva, zbunila ih je i.
vjerovatnoViSe nego hila sta drugo ubijedila u, ispravnost zVanicne pro-.
pagande 0 karakteru rata. Od svih evropskih socijalista s.am.osusebolj-.
sevici borili protiv rata na revo!ucionarnoj Jiniji U drugiIn ~j~
ovakve 'opozicije bile su ogranicene na' male grope i n,a pojedince kao,
sto Su bili Roza Luksemburg i Karl Liibkneht uNj'amaCkoji Konoli u
Irskoj i Dzon Mak1in(John McLean) u Skotskoj. U ~gles.ko} opozicija
protiy rata cesto ie poprimala posebni oblik pacifizm.a. '
Rezolucija, ciji smo dio citirali, ubrzo je bila pojaeana neposrednim.
spocazumom sa vladom u cilju ISpreeavanja sf;rajkova i predaje tredju­
nionskih straZa,za cije su se UBtanovlje~e borile generacije. Zavedena.
je prisilna arbitraZa, a ~1Jrajkovli su. proglaSeni za. nE!'2;ak:onite u mnogim
granama industrije. Na osnovu Zakonao zastiti drZave, (DORA- Defence'
of the Realm Act) uvedena je potpuna c€nzura, koja. je ogranicila propa-.
gandu Ijevicarske stampe na najobiCn,ije stvart I pored, toga su Ijevicar$ki_
listovi cesto :napada.ni i zapl!i.jenjivani Kasnije, kad je liberalp.u vIad'u za_.
mijenila »narodna« ;koa!ld~ja, vodeci clanovi Laburisti&.e stranike, u:ldju­
civsi Hendersona i Klajnsa (Clynes), postali su Clanovi. koalicionih vlada.
uz Cel'cila, Lojda DZordZa, Karsona (Carson) i Bonar Loa (Bonar Law).
Predaja tredjunionskih aparata u ruke vladeolakSala je preorijen­
nju novih postrojenja i faJbrika, koje u mnogim slueajevima nisu bile od
velike koristi u vremenu mir'a. Druge fabrike bile 8U izgradene od strane
~~ , " .
Prema tome, rat je donio industriji VljillStaCki prosperitet, koji je
krCio put velikoj depresija koja jedoSla ka&nije. Prelaz sa UBpQna napad'
postajao je sve oStriji jer je indltStrija u toku ,ratnih gOdinabila kon­
centrisana na proizvodnjurobekoja nije imala opStu, upotrebu. i koja je'
pored toga bila podizana na kredit.. Od ~914 do'1918 godine nacionalni
,334 ISTORIJA ENGLESKE
dug se povecao za gotovo 7,000.000.000 funti, ostavljajuci stalni teret na
ulOogu u radu skupstine, nastojalJi. Ida se dOonese rezolucija u korist uspo­
ledima industrije, 'koji je postajao .relativno sve tezi kako su cijene padale
stavljanja radnickih i vojnickih savjeta (koje je narod u Britan~ji upravo
.sa visina na koje ih je u:zdigla ratna inflacija. Opsti efekat rata bio je
POoceOo nazivati sovjetima) u cijeloj zemlji-Drugi znak proIIJ-ijenjenih osje­
. zbog toga povecanje koncentracije britanskog kapitalizma, ali bez pove­
caja naroda bio je Hendersonov zakljuca'k da je doslo vrijeme kada je
eanja njegove efika:snosti i realne snage.
U toku nekolikoprvih mjeseci nita strajkovi su gotovo prestali, a
,cijene su rapidno rasle, dok ISU nadnioe daleko zaostajale. OsjecaIa se
znatna nezapoolenost, dok regrutacija ii ipOtrebe ratne industrije nilSu tib­
krajcile posljedice pocetne nesrede.nosti. U februaru su se pokazali novi
znaci zivota u velikom industriskom centru oko rijeke Klajda (Clyde) pod
voCstvom Pokreta radnickih delegata, koji je preuzeo upramjeni polozaij
zvanicnog voestva tredjuniona. Za vrijeme rata strajkovi su u pocetku
'bili potpuno apolitiCni, tojest nisu oili usmjereni protiv rata, nego protiv
ekonomskih ip'DteSkoea. Kasnije, kada je otpOCela borba protiv opSte regru­
tacij,e, koja je hila zavedena nizom odredaba izmedu jeseni 1915 i prolj.eca
1916, a joS vise poslije rusJ!;:e, Revolucije, strajkovi 8U sve viSe dobivali
.politicki karakter. Medutim, mnogi rukovodioci, kao sto je 'bio Maklin,
od sarpog poeetka SIt se isticali kao revolucionari i antimilitaristi. Febru­
arski strajkovi u klaj(jskom industriskom. poorucju pri£ilili su vladu na
pov,e.canje nadnica od 1 penija po casu. Oni su takode dali pov-od za d'()lJ:lo­
,selllje Zakona 0 vojnoj industriji kojim su mnoge grane industrije pro­
glasene za vojne, a strajkovi u njima proglaSeni za protivzakonite. Zakonu
seu julu 1915 godine sa uspjehom suprotstavilo 200.000 rudara u juznom
yelisu, kojisu strajkovali nedjelju dana i izvo.jevali n{)v.i sporazuro.
, Klajdsko podrucje ostalo je glavni centar agitac1j.e. Radnicki dele­
.gati organizovali su se u KlajdSki radnicki komitet (Clyde Worker's Co­
mmittee), kaji je uskoro postao zastupnik citavog ovog podrucja. Strajk
21bog rente, potpomognut na vrijeme akcijom industriskih'radnika, ucinio
je kraj stTahovitoIn tztrabljivanjll od strane glazgovskih zem]joposjednika
.i prisilio je vladu da donese Zakon 0 ogranicavanju rente (Rent Restric­
tion Act). TOokom citave 1915 godine neprestano su izhijali strajkovi kOoje
:ni vlaldini tredjuniOonski funkcioneri ni8U mogH sprijecitL Poeetlwm 1916
gooine, uglavnom zbog slabosti unutar samog Komirteta, vlada je bila u
:stanju da intervenii3e. Organ Komiteta "The Worker« bio je zabranj.en,
a nJegovi najaktivniji clanovi i aglitatori bili su otpremljeni u druge POo­
krajine iIi zatvoreni. Dzon Maklin bio je osuden na tri godine zatvora.
Od tog vremena glavni centar radnicke borbe postao je Sefild.
U novemhru je uspjeSno strajkovalo 10.000 ljudi da b-i izvojevali
!oslobodenlje jednog radnika koji je biOo rregrutOovan u arroiju. U maju 1917
g()ldine organizovan je najveCi strajk u kome je 250.000 radnika maSin'Ske
industrije gotOoVO iz svih centara u EngleskOoj prekinulo. posaOo u znak
protesta prOotiv prijedloga 0 smanjenju broj,a radnika i poveeanju regru­
taCije. Viliald!a je uhapsila vOde strajka, i suzbijanje strajka u nekim slabije
'organizovanim preduzeeJrna dovelo je do poraza poslije borbe koja je
trajala dvije nedjelje.
.Otprilike u to vrijeme vijest 0 izbijanju RevOolucioJe u Rusiji pro­
nijela se sirom zemlje i veliki broj mitinga i demonstracija biOo je besum­
nje odraz simpatija britanskih ,radnika. Uticalj' ovog dogadaja bio je tako
joak da je naskupstini, kOoja je odrlana u Lidsu poeetkom jUJlla, 1.150 pri­
'sutnih delegata pretstavljalo sve rekcije radnickog pokreta. J oS je znacaj­
niji bio prizor kada 5U Makdonald i Snouden, koji su preuzeli vodecu
SVJETSKI RAT, SVJETSKA KRIZA 335
pametnije POodnijeti OostaV'ku na polofaj u ra1mom Kabinetu. Reakcionari,
koji su bili u stanju da zadrze kont.rolu nad Lidskom skupstinom luka:vim
prebacivanjem na ljevicu, ostall su dovoljno jaki da sprijece dOonooenje
takvih ddluka, i kad su u nOovembru boljsevici prettzeli vlast, zauzeli su
potpuno neprijateljskQ drZanje prema SOovjetskoj Republici U redovima
radnOog naroda simpatije 'su sve vise rasle, iako je bilo veoma malo mOoguc­
nosti da one prije primirja dobiju neki prakticni oblik. Pokret radnickih
delegata bio je ipak aktivan u propagandi za prihvatanje boljsevickog
apela za mir. .
Godine 1919 razvila se siroka opozicija prOotiv akcijevlade Lojda
lliordza za odaSi1janje ekspeldiicionog korpusa u Arhangelsk. U mnogim
slucaye'Vima VOojnici su se bunili i odbijali da krenu na ovaj nervi front,
a -doSlo je cak i do pobuna medu trupama koje su tamo stigle. Stvaranje
nacionalnog kOomiteta ';Sebi ruke 00' Rusije« prisililo je vladu da povuce
svoje snage i OoduGtane od neposredne intervencije: Ona je i dalje novcem.
i ratnim materijaloon pomagala bije~ arinije koje su se borile prOotiv .
sovjetske vlade u mnogim di~elo\fbna Rusije.
Ova indireMna intervencija dostigla je vrhunac kada je 1920 godine
Poljska nagovorena da otpoene invaziju Rusije. Britanski radnici odgo­
vorili SU uspostavljanjem Akcionih savjeta (Councils of ActiOon) a odbi­
janje londonskih luckih radnika da na brod ~Jolly GeoTge« utovare mu':'
niciju za Poljsku bilo je odraz osjeeanja c1]ele zemlje i dovelOo je agitaciju
do vrhunca. U augustu, kada je poljska vojska bila poraZena, Lojd DZordZ /
je zaprijetio sovjetskoj vladi ratom akOo se njene trupe ne povuku~ eim
se saznalo za ovu prijetnju, sastala, se specijalna konferenci~a Laburi­
sticke stranke i 'JIred~unionsIrog kongresa (TUC) na kojoj je dOonij'E.ta
odluka 00 gerreralnom strajku da bi lSe sprijecio rat. Lojd DzordZ je odmah
promijenio svoje drzan~e i savjetovao Poljacima da zakljuce mir.
U lrSkoj je reakcija na rat bila nes10 drukcija. Dok su Redmond i
NaciOonalisticka stranka podrZavali Englesku i pretvorili se u agente za
:regrutaciju, lijevo krilo dobrovoljaca i Konoli bili su protiv rata i pripre­
mali su OoruZani ustanak. Kao 1310 5U Ujedinjeni lrci traZili pomo(: od
Francuske, i oni su bili spremni da, ~o, bude potrebno, traZe pomoe
Nj·emacke. Konoli, medutim, nije imao nikakvih iluzija 00 n:jemackom
'impenjammu, a njegov may :is.k:riBtalisao se u pozna1oj lozinci: »Mi ne
sluzimo ni kralju ni kajzeru, vee lmkojJ«. ,': .
Unutar same organizacije dc;brovoljaca 'pootojale su znatne razlike
u miSljenjima. Jedna sekcija, koju je predvodio Pirs (pearse), zeljela je
da stupi u akciju 1310 hude moguce prije, a druga, koju je predvodio Mak­
nejl (MacNeill), davala je prednost pasivnom drZanju u nadi da ce poslije
rata izvuci neke ustupke. RazIike ,su, Sf toliko zaoo:b:t:iJl€ da je Maknejl,
kada je donesena odluka da se uBtanak ,podi~e 'na Uskrs 1916 godine,
izdaOo suprotno nareaenje, s10 ~e malo za. posljedicu cia je medu usta­
nickim snagama doSlo dOo reorganizacije. lako se ustanak ograniciOo gOotovo
samo na Dablin ipak je bilo potrebno 20.000vQjnilta} ~edjelja dana borbi
da bude iSuzlJijen. firs, Konoli i neki drug.! TukavOOiocr bili su 2arooljeni
i pogubljeni. . I ','
 336 IS'l'ORIJA ENGLESKE
Pokazalo se da je suzbijanje Uskrs.njeg ustanka prije pocetak neg<>
kraij ustanickog pokreta u Irskoj. U t()ku posljednje dvije godine nepre­
stano '50 jacali laburisticki i nacionalistiCki pokret. Godine 1918 general­
nim strajkom sprijecen je pokusaj proSirenja opSte mobilizaci.je na Irsku.
Novi pokret razvijao se medutim uglavnom pod vocstvom stranke Sin
Fein104) bUrZoasko-nacionalistiCke <kt'ganizacije koja tie hila u opoziciji
protiv engleske vlade, ali nije uzimala uCeSca u ustanku iz 1916 godine.
Vode ove stranke nastojale su da sprtjece da geriIski rat, koji je trajaCt
od 1919 do 1921 godine, d6bije bilo kakvo klasno (JIbiljezje ili da jedan od
njegovih ciljeva pOIStane i borl}a za zemlju. Z'bog toga je doSlo do razdora.
izmedu masa i voestva ustanka .i bio je otvoren put za ugovor koji je
potpisan u, decembru 1921 kojim je stvorena Slobodna Ddava Irska. Su­
Stina ugovora bila tie u tome da 50 dominirajuci slojevi irske bUrZoazije
dobili, izvjesne, za njih dragocjene, ustupke od engleske vlade, dok sa
sami u zamjenu preuzeli na sebe zadatak da suzbijaju pravi ustanicki
pokret radnika i seljaka, koji je pokazivao'znake izmicanja ispdd kontrole
i bio za njih isto tako opasan irao. i za Englere.
. Kraj rata doo.ao je u yrijeme ltada tie situacija bila veoma kriticna
za vladu.. Opozicija prema ratu i simpatije prema ruskoj Revoluciji sve
su viSe rasle. RadniCki delegati usavrs.avali su nacionalnu organizaciju
radnih masa. Ozbiljna pobuna: momara bila je u posljednjem trenutku.
sprijecena ustupcima, a u septembru londonska je policiJja strajkovala
trazeci viSe nadnice. Upravo ovi nemiri, koji su lSe svuda osjecali i koji
su bili mnogo ozbiljniji nego sto LSe moglo povrSno gledajuCi zapaziti, na­
tjerali su Laburisticku sttanku da pripremi svoj prvi otvoreno socija­
listiCki program »Rad i novi drlliitveni poredak« (»Labour and New So­
cial Order«). Istina, ovaj socijalizam bio je neobieno maglovit i udaljen.
od stvarnosti ali je on posluZio kao cen1;ar, a u isto vrijeme je djelimicno>
zadovoljavao opStu zelju naroda da otpoene zivjeti drukcijim Zivotom.
Joo Be rat nije ni zavrsio kad je u armiji buknula prava epidem:iJja
pobuna. Prva je izbila u Sorhemu (Shoream), samo dva dana poslije pri­
mirja, i UlSkoro zatim p(JIbuna'Se prosirila na citav [liz jedinica u Francu­
skoj i jumim pokrajinama Engleske. Najodluenije jedinice bile su wrno
demoibili:s1ane, a politicki neiskusne vode SIlose odgovornost sto ove po­
bune nisu imale vecih uspjeha od iokalnih, ali one su i pored ovoga stra-·
1;";·
r:' .... hovito uplasile vladu.
Niko borje nije osjetio promijenjenu atmosferu nego Lojd DzordZ:'
~ ...
svojom gotovo neogranicenom sposobnoScu da ocijeni raspolozerrje masa.
;:' Njegova ocjena revolucionarne opasnostl vidi se i iz memoranduma koji
("
f'
je izdat neSto kasnije .i u kome je pored ostalDg izJjavio sljedeee:
l'"
'.') ,Sinn Fein (irski ~mi samic, ataj sin fejn), irski nacion:alisbil!ki pokret­
/ }toji 'je poeetkom dvadesetog stoljeea osoovao novinar Gri.ffit pod prvobitnim
nazivom I.rish Ireland. Ciljev! pokreta hili su stva.ranje nezavisne Irske, potpuni
izolacioniz.am, obnova ]rskog je2lika i srednjevjekovne k:ulture, uvodenje tipicno'
irskih t.!akona itd. Pokret u poeetku 'nije imao naroCitog uspjeha jer izolacionizam
nije odg()varao' teinjama ,irske burioazije. Tek privremenim odustajanjem od ovog,
cilja poktet je stekao naklonost burZoazije, a uguse:nje ustanka iz 1916 godine I
p'ogubljenje radniCkih voda dali su mu novi polet, tak~ da je poslije uspostav­
Ijanja Slohodnl1 Driave' ITS'lre mogao preuzeti vodeei polozaj, a njegov pretsjednik
De Va.lera poloZaj sefa driave. U kakvo je stanje ddeologija oVQg pokreta dovelas.
Irsku, dailas je dovoljno poznato (primjedba prevodioca).
SVJET,SKI RAT, SVJETSKA KRIZA 337
»Evropa je puna revolucionarnih ideja. Neosjeca~ depresije, vee
-osjecaj strasti i revolta protiv ~ :kO'ji S\l vladali prije rata vlada u
srcima radnickeklase. Citavo staIiovni1;tvoEvrope gleda sa nepovjere....
.njem na sav postojeci sistem, politi~1ti, socijalni i ekonomski«.
, Ovaj osjecajnuZde doveo ga 1edo ttaZenja liagle odluke u »Kbaki«
izborima 1918 godine, odrZanim u vrijeme kada v~nici joS vecinom Irisu
'bill, u stanlju d.a glasaju a u spiskove 'riisu hile UDesene -hiljade novopri­
.spjeLDh biraca Pripremio je program u 'kame je socilai.na demagogija (kuee
za sve i zenillja za heroje) bila poniije8a'lla sa lukavo smiSljenim poku-'
.sajem da . se pd9tojel:i nemiri usmjere na mrinju profliv NjemaGite.Pod,
takvim uslO'vima Uli})jeh mu je bio osiguran, iakQ jeLaburisfi~ stranka
,dobila oko 2,250.000 gl~ova i pedeset i sedam poslaniekih Injesta. Lojd
DzordZ dobio je svoju veCinu, a snjom i mand~tza ludacki i nesretni nW"
11 Versaju, oje posljedice nisu ni dO' danas u potpunOsti ljJ{v.idir~e.
:3. EPILOG
5uduei istor.iCari v-jerovattio n~ u, P1:Vop1 svj~tskOtn ~W viQ.fflU
w.ti poeetak niti l!;raj jedne epone'liego prekretrrlcu nalton koj~ je nast:ao
poeetak pada evropskog imperij~a. Poslije rata uslijedio je Wriod
permanentnih kriza kapitalizma, period u k<>me su p~eti i krize starpg
ekon:,~Og ciklusa ustupili mje$ smjen!jivanju teSkih depIe$ija, i dj~
limiCnih oporavaka u kojima je umjesto do ponovnog poleta'do~ilodo
cudnovate r(l.jesavine nezdrave stimulacije i stagnacije, period. u k~e ~
Cak i u godinama najveeeg prosperiteta ~ nezaposlengm; :nikada nije p~
ispod nJ.voa kO'ji je prije rata oznacavao najgore godine. 1] OVorQ. epilogu
nemoglJCe ~e dati negto viSe nego sarno letiinican prikaz 'n~lik.o najva­
:Znijih elogadaja i tendencija ovog perioda.10ti) , . "
Rat lIliIie oQluc:io niSta iako je lDlitlgo toga ~enio. Ostavio j~t,:
nerijeSeD.e sve vaznije imperijaHstic~ antagonizlne .i ~~ PO~,'>
nc;>vi antagon:iz~ izmedu kapitalistiCkog i socijalistiCkog ~jet,.a u oblikti c•
,pni'e radniCke drzave, Saveza Sovjetskih SociJjslistickih' Republika.. Pored'
toga, prouzrokovao je i veoma vame pronrjene, 11 relativnim snagama
imperijalistickih sila, promjene koje su ~ gotovo sve joS vjSe poWn­
dxale postojeei antagonizam. Na prvom mjestu,. ,Ve.rsajski ugovor;' koji
je ormacavao pobjedu starih sila Britanije i Frlilficuske na;d novom sUam
N1emaCkom., daD je nove osnove onom jstorn nepiijateljs1;V:u koje je dO'velo
do rata 1914 godine. U Versaju NjemaCka j~ bila 1iSena svih sVojih kolo­
nija, velikog ldijela svog 1Jglja i feljeza, Citave twoj~ ratne mqrnarlioe,
veeeg dijela trgovacke flote i pored toga pptereCenl'l ogromnim ratnim
.ootetama u vidu reparacija. Glavni cilj ,ugovora,konaCilp lllli$tenjeNje­
macke kao ekonomslrog i vOijniCkog suparni)ta, pokazaose ka9neodrZiv,
ali i sam pokuSaj teSko je oStetio ~itavu gr~~~v:inuevropskpg k~itaUzma.
Plodove PObjede nisumed:utim POb~!l;te,~o Britanija.i Francuska.
Stupajuci kasn'Ou rat, SAD su ·~igw:alf.~:~be ~iJ:num koristi uz
minimalnu. stetu ~avsi ~ta:~"sa ~e:nOmPriv:red.om i ulogom svjet­
skog ~tora, po16~jern ktijt<jeranijeJl.naia· Britanija. Dok je prJ.je
, . - -~.
'0,,), To je najmanje za '~im, bi:~o f.a1i~;jer ;e veliki di.o tog materijabJ.
odlreno obradio R. Patme'DuU U Sv~joj lmj1:Zi World- P61ittcs 1918-1936 kao 1
AlIen Hutt u The Post-War Histoi"fl of the British Workitlg Class (Primjedba pisea).
22 - Is10rlja EDgleske
 338 ISTORIJA ENGLESKE
1914 godine Britanija investirala kapital u Americi, ona ~ posli~e 191&
godine pretvorila samo u tiednu od mnogih. zemalja kojdma je Amerika
davala zajmove u iznosu od mnogo milijardi funti sterlinga. Poslije 1918­
godine doSlo je zato do novog antagonizma izmedu 'OVID dviju drzava.
Iako je Ve!l'sajski ugovor bio u izvjesnoj mjeri pobjeda Britanije, snaga
ameriClrog novca nasla je svoj izraz u VaSingtonskom pomorskom ugovoru
(W~hington Naval Treaty) iz 1921 godine kojim su SAD risigurale za sebe
bJ;ojnu' jednakost, ali ustvari nadmoenost, u pOgledu mornarice i kasnije
u teskim usloviina regulisanja britanskih dugova, ako se oni uporede sa,
uslovima koji su dati ostalim iemljama.
Treee, kriza kapitallzma i .haos uposljeratndj Evropi doveIi su dOl
pojacanja klasne borbe, do Tevo1ucija i pokuSaja revolucije u NjemaCkoj
i u mnogim drugim ze:rrujama koje su ,prop ale djelimieno zbog nasiIne
intervencijepobjednickih sila, a djelimicno zbog taktike oociljaldemokrata
i nezr~losti reVoI'llcionanrlh SIla'ga koje su se grupisale oko Jlovoosnovane.
Komunisticke (ili Trece) intemacionale.
U Engleskoj, kao i u drugim zem1jama, prve posljeratne gooine­
bile su godinee:konomskog i politiOkog vrijenja. Pokret za pomoe Sovjet­
skoj Rusiji, 0 kame smo vee govorili, imao je pozadinu u citavom nizu:
strajkova u kdjirna su se naroeito istakli rudari, zeljeznicari, radnici tek­
stilne i maSinske industrije. Ovaj pokret medutim, nije doSao do izrazaja
zbog 'kratkog int.eJ:vailla ekonomskog prasperiteta koji je nastupio poslilje
svrietka rata. Bez obzira na to, ovaj period bio je period napretka, i vlada.
i vladajuca klasa bile su prisiljene na ustupke i pribjegavanje lukavstvu.
kao sto~e bilo u slucaju rudara i Sankijeve Komisije.
U Ijeto 1920 godine padanje cije:na i poveeanje nezaposlenosti na­
javili su krajperioda prosperiteta, koji uostalom nije ni imao realne pod­
loge u stanju na svjetskom trZiStu. U februaru 1921 godine u Engleskoj
je bilo .preko milion nezaposlenih, a u junu ovaj brOlj se popeo na preko'
dva miliona. Kriza je dala znak za poeetak velHre protuofanzive britanskih
kapitalista koji su se osmjelili povlacenjem revolucionarnog talasa u cijeloj
Evropi. I zaposleni i nezaposleni radnici vodili su neprestane bortbe u ko­
jima je poeela sudjelovati i mlada Komunisticka partija, koja je postigla
prve uspjehe i poeinila prve ·greSk:e raskidajuci uske, izolacionisticke
tradicije predratnih socijalistickih grupa. U aprilu 1921 godine izdaja
rudara na »Crni petak« teSko je podijelila radnicku klasu i osudila je da
se tako podijeljena bori protiv poslodavaca, koji su na'Padalii jednu 'l1.jenu.
!.. I
organizaciju za drugom.
Vladajuca klasa hila je u stanju da pobijedi ove organizacije, ali
i njen polozaj bio neobieno tezak. U Indiji i Egiptu doolo j·e do pobuna,
gerilski rat u Irskoj vodio se sve do kraja 1921 godine, izvoz se naglo sma­
njivao jer se kriza sirila sa kontinenta na kontinent, pri cemu je pro­
izvodnja uglja bila naroeito ugroZena. Pored toga, Britanija je, na sVjtH­
skom trzistu dobila nove suparnike, Indiju, Kinu i Japan. . finansiskog sloma u Njemackoj, deuravnotez~ budZetotn i nepresta.:..
Zatim je 1924 'godine doSlo do oCevidnog preokreta situa~ije, kriza
je prestala i izgledalo je da je u Evropi nastupilo relativno smirenje. Ali
Qvaj period stabilizacije nije hio :rngraden ria realnom preokretu ka pro­
speritetu, vee na nestab:ilnomtemelju americkih kredita, Poslije usva­
jimja Devisovog plana (Dawes plan), racionalizirane metode izvlacenja
reparacija iz NjemaCke, 00810 je do velikog priliva viska kapitala iz Ame­
SVJETSKI RAT, SVJETSKA :!mIZA 339
rike u Evropu. Pomocu ovog kapitala modernizirani su industriski centri
vodeCih evropskih zemalja, poeela je ooivljavati svjet:sika trgovina, a po­
liticari su poceli govoriti 0 povratku na norinalno stan1je. Medutim, ovo
oZivljenje bilo je ustvati laZno, jer je interes na ove zaljmove placan
daljim pozajmicama. Prividni prosperifle1: se nastavljao sve dok su krediti
tekli bez prekida. Kad ISU presusili, izbila je kriza dotada nevidenog obima.
Periodstabilizacije nije umanjio ni obim klasnih sukoba jer je drugi
oslonac ekonornskog oZivlJavanja bio direktni napad na nadnice i uslove
rada. Povratkom na zlatni standard 1925 godine britanski kapitalistipri­
premili su frontalni napad na rUdare kao najjaeu i istovremeno najizlo­
zeniju sekci~1\l radniCke klase. BaltJ/vin (Stanley Baldwin); agresivni' pret­
stavnik vlasnika teSke indwstrije, koji je od LOijda DzordZa i Makoonalda
naslijedio poloZaj pretsjednika v1ade, otvoreno je izjavio: . »Svi radnici
ove zemlje treba da budu spremni na smanjivanje nadnica«. Udarac na­
mijenjen rudarima mOTao je, zbog podrSke 'koju SUOvl dohili ad organi­
. zovanih radnika drugih stt.uka, bitiodgoden do maja 1926godine.
Ge'neralni strajk koji je izbio u maju 1926 godine ima istoriski
znaeaj ikako zb:og toga sto je on pretstavljaoodgovor radnickih masa tako
i zbog naCina na koji je Generalnd savjet TUC opozvao 8trajk i ootavio
rUidJare da se sanri bore i buduporaZeni pos1:i(je 8trajka koji je tJrajao sve
do decembra. Iako ovaj generalni strajk spada medu najvaZnije dogadaje
u istoriji ·bdtanske radnicke klase, pouka koju je pruzio nije;doSla do
iZraZaja zahvaljujuci drZanju rukovodioca TUC-a.· Poslije 1926 godine
glavne teZn~e poslodavaca bile su usmje!l'ene na TacionalizacijUpro.izvod­
nje, ali je joo ceSce pretstavljao pokuSaj postizatllja veCeproizvodnje liZ
manji broj radnik;a bez ikakvog tehnickog usavrsavanja. Umjesto da se
suprotstavi, TUC joe ustvari potpomagao nvu akciju prihvatanjem poziva
Ser Alfreda Monda (Sir Alfred Mond), vooeeeg ekonomiste trusta Impe­
rial Chemical Industries, za pregovore u cilj'll ustanovljenja' najboljeg
nacina da se racionalizacija industrije izvrni bez velikih trzavica. Rezultat
citave ove akcije bio je taj da se proizvodnja poveeaJ!a, dolk fe nezaposle­
nost ostala na iStom visokom nivou, a rea]ne nadnice postajale sve niZe.
DoSlo je do nagomilavanja ogromnih kolicina robe svih vrsta, naroeto
osnovnih proiJzvoda, jer je provalija izmedu onoga 81;0 su mase proizvo­
dile i onoga 81;0 su mogle da kupe pootajala SITe veca, Kriza do koje je
doSlo 1929 godine, i, do kojoe je neizbjezno moralo doei CDn prestane
priliv ,americkih zajmova,imala je zbog ove situacije joo teZe posljedice.
Pn:;dvidajuci da dolazi katastrofa, vlacia'juCa klasa je izmanevIis1ala
da pocetkom 1~29 godine stupi na vlast druga lab1l!risti~ka vlada Ona je
pruful:a zalosnu sl'iku dole je bespomoeno gledala kako ~ brOj registrova­
nih nezaposlenih rgdnika penje na gotovotri mllio'na. Suoeena sa senza­
cionalnim padom izvoza, naglim opozivanjem kratkorochih zajmava usljed
nim pritiskom rbankara koji su zahtiJevali predUzimanje ekonomskih
mjera na racun 'ratlnika, laburisticka vlada 1e 1931 godinepodnijela
ostavku. : ' .
Oformljet)a je nacionalna. vlada, u kojoj,:~ti -MakdonaJd, Tomas i
Snauden dobili miniatar1'i1re polO'laje, i na opStim izborima koj-i Su us1ij~­
dill LruhU1"iStickastranlka je prelirpjela strahovirti po;raz.. Nacionalna vlada
22*
<

 940 ISTORIJA ENGLESKE

otpocela je politiku smanjivanja nadnica i uskracivanja potpore nezapo­

slenim, k~u je uspjela sprovesti tek nakon teSke borbe, u kojoj su stra­
SVJETSKI RAT, SVJETSKA KRIZA 341
narod, koji pretstavdija ve1:i.ku vecinu stanovniStva i koji je uvijek bio
najveci mucenik u ratu, bUde imao dovo1!jno ~ da prisili vladu da
i
hovite demoostracije nezapoolenih i pobuna mornara sjeverne flote u prekine sa potSticanjem na' agresi.ju i zBljedno sa Francuskom i SSSR-om
Invergor<lonu bili najznacajniji dogadaji. Vladinu poHtiku smanjivanja preduzme korake da sa saeuva svjetski mir. Ova knjiga zavrsava se u
plata prihvatile su reljeznicke kompanije i mnogi drugi poslodavci. M~ jednom ad najkritienijih trenutaka naSe istorije, kada viSe nego ikarla
dutim i pored primjene svih ovm nasilnih mjera Britanija je bila prisi­ ranije sudbina naseg naroda i sudbina svijeta iavise od sp<N>bnosti naroda
ljena da se odrekne zlata~ standarda, prekine slobodnu trgovinu i uspo­ da dooese pravilan sud i na O'SIlOVU njega preduzm.e pravilnu aikciju.
staV'i potpuni s.ilstem carina. EkonomiJka zemlje oporavljala: 6e veoma :sporo
i uz velike poteskoee. ,
Kriza se nije ogranicila sarno na Britaniju. U citavom svijetu pro­
izvodnja se umanjila za prosjeeno 42%, sto je pretstavljalo pad sest puta
veci od onog koji je zabilj~en prilikom najzesce predratne krize. Pr~
cjenjuje se da je 1932 godinebroj nezaposlenih u svijetu izllosio 'brideset
miliooa. A sa krizom je doSlo i uniStenje paZljivo iskQl1struisanog evrop­
skog uredenja na, 'bazi Versajskog ugovora. Reparaeiona placanja bila su
ukinuta, Njemacka i Centralna Evropa iSle su brzim koracima u susret
faSizmu, posljednjem sredstvu zastite kapitalizma na umoru.
Ka,da su 1933 gocline nacisti dooH na vlast u NjemaCkoj, doSlo je do
novog gruplsanja svtjeta. Na jednoj stram ·bile su faSisticke sile - Nj~
macka, Italija i Japan, koje su boreei se sa velikim poteskoeama vidjele u
ratu jedino sredstvo za njihovo rjei3avanje, a na drugoj strani su se nala­
zile Francus.ka i druge relativno prosf>eI"irajuce drzave, koje ~u se plaSile
rata u kome hi izgubile sve, a oobile vrlo malo. Miroljubive zemlje nasto­
jale su da se povezu i sa Sovjetskim Savezom koji je zelio mir iz potpuno
drugih razloga. Kako je opasnos1; od rata postajala sve neposrednija, otpo­
cela je nova trka u naoruZanju, daleko veea nego ona koja je prethodila
PrvOlll svjetskom ratu. Sa naoruZanjem nastupio je i novi period nezdra­
vog prosperiteta, baziran na abnormallioj stimulaciji teske industrije.
U ovoj situacij;i. :britanska nacionalna vlada igrala je dvootruku, n~
odredenu ulogu. Na jednoj strani ona Se' bojala rata, u kome je vidjellil
opasnost za Imperiju i osjecala je opasnost fasistickih zahtjeva, dok se I~
na drugoj 'Strani nadala da ce joj uspjeti da kupi faSisticke sile i n~ihove
zahtjeve zadovolji na racun nek9ga treeeg, zarlriavsi na taj nacin svoj
polozaj i posjede. Pored toga, nije rado gledala na prijateljske odnoSe' koje -:i
je .Francuska uspostavila sa Sovjetsldm Savezom, nastojala je da ih ill
pomuti ida, ako bude moguCe, uspostavi novu grupaciju sila, Britanije,
Francuske i Njemacke.
'!
li
·Ii
I:
)'1
Zbog takvog stava britan.ska pollitika bila je politika neprekidnog '1;1

izvrdavanja, kompromisa, uzmicanja pred agre.sijom. i izdaje mira. Godine ~j

.11
1932 Japancima je dat potstreik da prigrabe Mandzuriju. Godine 1935
britansko-njemackim pomorskim sporazumom Hitler je dobio podrSku u
pooovnmn naoruzanju NjemaCke, a ltaliji je dopusteno da okupira Etio­
piju ispred nasa Drustva naroda. Godine 1936 rat Njemacke i Itali'je pro­
tiv Spanskog na:roda bio je omogucen IStavom Britani\ie koja je sprijeeila
Francusku da preduzme protumjere. Godine 1937 Japan je pooovQ napao
leinu, ohrabren prethodnim usp}e'Sima i vojnim savezaom sa Nijemackom.
Svijet ISle nalazi u sjeni novog rata, mnogo straBnijeg od. ooog 1914
godine. Ako do rata dode, britanska vlada mora podnijeti veliki dio od­
govornosti. Joo nije kasno da se opasnost izbjegne10Il) ukoliko britanski

106) Pisano. U oktobru 1937 godine (primjedba pisca).

1

BIBLIOGRAFIJA

1. OPSTA DJELA
A Short History of the English People. J. R. Green.
.History of the Homeland. H. Hamilton. ,
,EnglishSocitil History. G. M. Trevelyan. .
.Studies in the Development (!f Capitalism. M. H. Dobb.
Capital. Karl Marx. . ; .'.', ,
,. .An Historical Geography of E,ngland Before 1800. ed. It. C.D~by.

'.;,. Economic History of England (Revised Erl:i.tion)· 3vols. 'E. LipsoIl.; .

Economic Organisation of England. W. Ashley.

A Handbook of Freedom. ed. i. Lindsay and Edgell Rickwoord.

English Economic History-Select Documents. ed. A. E.' .Bland, P. A. .

Brown and R. H.Tawney.
The Economic Interpretation of History. 2, vols.' R. H. Thorold ,Rogers.
Six Centuries of Work and Wages. R. H. Thorold Rogers.
The Constitutional History of England. F. W. Maitland.
Constitutional History of England. G. B. AdamS.,
ireland Her OW1/.. T. A. Jackson.
Labour in Irish History. James Connolly.
A Short History of Scotland. G. M. Thompson.
,Revolution, 1189....,.1906. ed. R. W. pootgate.
The Decisivoe Wars' of History. B. H. Liddell Hart.
\.'
The Cambridge MQ:dievalHistory.
The CamQridge Modern History.
The Cambridge History i:>f the British>Empire.

II. PREISTOmSI}A BRITANIJA I BRITANIJA U "DOBA RIMLJANA

(Glava I)
':,
The Per$onality of Britain. Sir. C. Fox.

Prehistoric Britain. J. and C. Hawkes.

Prehistoric Communities Of the British Isles. V. Gordon ChiJde.

Plough and Pasture.E. C,Curwen.

Roman Britain and the Englj.sh Settlenients. It. G., Collingwood and

J. N.L. M y r e s . ' "

The Romanisation of Roman Britain.' F. J. Haverfiela
344 BIBLIOGRAFIJA ':SInuOtlRAF-IJA M5
III. ANGLOSAKSONSKA ENGLESKA I RANI SREDNJI VIJEK V. ENGLESKA U DOBA TJUDORA
(Glava II i III) ;(Glava ,VIi VII)
Anglo-Saxon England.F. M. Stenton. Industry and Politics inFrcif¥!e and'E1igiand. ·1~~i640. J. U. Net.
The History of the Anglo-Saxons. 2 vom. R. H. Hodgkin. Indiustrial Organisation in' the Sixtefmth and Seventeenth Centuries. G.
The Heroic Age. H. M. Chadwick. . Unwin.
The Open Fields. C. S. and C. S. Orwin. Joint StOCk Companw:s.. :(Vol. I.) W ... R.. Scoot.
The First Century of English Feudalism. F. M. Stenton. The Agrarian Problem in, the Sixteenth Century, R. H. Tawney.
Wiliam the Conqueror. F. M. Stenton. Religion and the .Rise C1f CapitatiSfu.tR.H. Tawney.
The Docmisday Inquest. A. BaJlatrl. Thomas More and HisUt<lPia. K;Kautsky.
Doomsday Book and Beyond. F. W. Maitland. Henry VIII. A. F. Pollard.
The Growth of the Manor. P. Vinogrado:ff. England Under Protector S~t.A. F. PQUard.
Villeinage in JEngland. P. Vinogradoff. . Queen Elizabfttk.J. E. Neale. '. .
England Under the Normans and .Angevins. H. W. C. DavIs.
Life of Lanfranc. A. J. MacDonald. A History of England trom the Defeat. of' the Atmada to the Death of
Obligations of Society in .the Twelfth dnd Thirteenth Centuries, A.L~
Elizabeth. 2 vols. E. P. ChEibey.
Poole. ' Tudor Studies. R. W. Seton-Watson.
The Monastic Order in England. D. Knowles. The King's Council in the North. It.: R :Rei4.
The.English Church and the Papacy. Z. N. Brooke. The Court'of High Commission.. R. G. Usher.
St. Thomas Of Canterbury. W. H. Hutton. The Age of Drake. J. A. Williati::l.'!!OD..
John Lackland. Kate Norgate. The History of Political'Thought in the Sixteenth CentUry. J. W. Allen_
Stephen Langton. F. M. Powicke. The Reformation in England. F. M. PoWicke,
Magna Carta. J. McKechnie. 2nd Ed. 1914. The Filll of the Monasteries. S, B. Liljegren.
Historical Introductions to the Rolls Series. W. Stubbs. Tudor Puritanism. M. M. Knappen., .
The Constitutional History of Medieval England, J. E. A. Joliffe.
. j .
The Exchequer in the 12th Century. R. L. Poole. . VI; ENGLESKA REVOLUCIJA
(Gl.a1JaVIJ dO IX)
IV. KASNIJI SREDNJl VIJEK
England Under the StuartS. G..M. Trevelyan.

(Glava IV i V) Drama and Society in the Age of Jonson. L. c, Kftights..

English Villagers of the Thirteenth Century. E. C9 Homans. English Constitutional.G<mflictsof the Seventeenth century. J. R.Tanner_

Medieval Panorama. G. G. Coulton. The Winning of the InitW.tiveby the House oj ·C07jIJrri011S. W.NotesteiIi_

The Medieval Village. G. G. Coulton. Life of Pym. C.E. Wade. . . , .

Social Life in England from the Conquest to the Reformation. G. G- John Hampden. H. R. William.son.
Coulton. The English Revolut1:on,'164Q. ed. C. HilK
England in the Age of Wycliffe. G. M. Trevelyan. Oliwer Cromwell. C. H. Firth. ,/
Nine Days that Shook England, H, Fagan. Cromwell's Army. C. H. Firth. .,. ". " ""
,Medieval English Wool Trade. Eileen Power. Oliver Cromwell. M. Ashley. .,' ....
Medieval'English Industries. L. F. Salz~an. K Social Policy during the Puritan Revolution.. l.!t·.james..
The Levellers and the English Revolution.. H. :H.r~aw.

The Gilds and Companies of LondOn. G. Unwin.

.The Gild Merchant. C. Gross.
~ Left-Wing Democracy in the EnglishCivirWar. D. W. Petegorsky.

The PastOn Letters. ~. James Gairdner. " Cromwel and Communism:E;:aernstebl::' .' .- .~, .

Economic and Social HistCYrY of Medieval Europe. H. Pirenne. Milton and the Puritan Revolution. D. Wo1fe.•

King Henry III and the Lord Edward. F. M. Powicke. puritanism and Liberty. ed. 'A. s. p;' W~~'

;llichluQ. n A.St~le. , The LeiJeiler Tracts, 1647-1653. ed.j·?:••.~~~,(J~Davies..

English Trade in the Fifteenth Century. Eillen Power and M. M. Postan. The Early Stuarts, 1603-1660. G. Dl,lvi~:, ,.'c ,,';" , , . i .

Prejudice and PrPmise in Fifteertth-Century England. C. L. Kingsford. ;"'1 The Later Stv,arts, 1660-1714. G. N•. :G~~,;,;c.:; , .

:::>.
<"
 ;346 BIBLIOGRAFIJA BIBLIOGRAFIJA 347

England Under Charles II. D. Ogg.

The Passing of the Great Reform Bill. J. R. M. Butler.

Charles II. O. Airy. . .

The Condition of the Working Class in England .in 1844. F. Engels.

England in the Reign of Queen Anne. 3.vols. G. M. Trevelyan.

The Bleak Age. J. L. and B. Hammond. 1947 ed.
The Rise of Europt:;an L~beralism. H. J. Laski.
Life and Labour in the Nineteenth Century. C. R. Fay.
•Social Ideas of Religious Leaders, 1660-.88. R. :\3. Schlatter.
VII. OSAMNAESTO STOLJECE
u
(Glava X)
_Life and Work in Modern Europe. G. Renard and G. Weulersse.
· T he Disappearance of the Small Landowner. A. H. Johnson..
LontUm Life In the Eighteenth Centur-y. U. Dorthy George.
The English Poor in the Eighteenth CentuTY. D. Ma'I'Shall.
The Rise of the British CoalJndustry. 2 vol'S. J. U. Nef.
'The Whig Supermacy. Basil Willia:ms.
Walpole. J. Morley.
'The Structure of Politics a,t the Accession of George III. L. B. Namier.
That Devil Wilkes. R. W. PO\Stgate.
. Johnson's England. ed. Professor TurOOrville.
VIII. INDUSTRISKA REVOLUCIJA
(Glava XI)
· Lives of the. Engineers. 3 vols.· Samuel Smiles. , British Imperialism in: East Africa, West Africa, Malaya, China, Egypt.
.James Watt and the Industrial Revolution. H; W. Dickinse:n and~ H. P.
VOWleS.
A History of Mechanical In1)ention. A. P. Usher.
'The Industrial Revolution. Eileen Power.
.
Britain from Adam Smith to the Present Day. C. R. Fay.
1'he Corn Laws and Social England. C. R. Fay.
The History of Trade Uniont9m. S. and B. Webb. 1920 ed.
. British Trade Unionism. G. Allen Hutt.
From Chartism to Labourism. T. Rothste:in.
The S~ of the Engineers. J. B. J efierys.
The Common People. R. W. Postage anki G. D. H. Cole.
A Short History of the English Working CI(UIS Movement. 3 vols. G. D. H.
Cole. .
British Working Class Politics. 1832..:..-1914. G. D. X. Cole.
England, 1870-1914. R. C. K. Ensor.
The Class Struggle in Britain in the Age of Imperialism. 2 ·vols. Ralph
Fox.
Lenin on Britain.
Imperialism . .Lenin .
Trials of British Freedom. T. A. Jack'SOn.
British History in the Nineteenth Century. G. M. Trevelyan.
Queen Victoria. G. Lytton Strachey.
The Strange Death of Liberal England. G. Dangerfield.
Empire of Democracy. L. Barnes.
Colonial Series prepared by Labour Research Department.
Modern India. R. P. Dutt.
India To-day. R. P. Dutt.
A Short History of the British Empire. J. F. Horraibin.

The Cotton Trade and Industrial Lancashire. T. S. Ashton and J. Sykes. The International Anarchy. G. Lowes Dickinson.

Iron and Steel in the Industrial Revolution. T. S. Ashton. A History of the. World War. B. H. Lidq,ell Hart.

'.The Town Labourer. J. L. and .B. Hammond. Rev. ed" 1920.

The Village Labourer. J. L. and B. Hammond.
'The Industrial RevolutiOn in the Eighteenth Century. P. Mantoux.
The First American Revolution.' Jack Hardy.

·Ten Essays on the French Revolution. ed. T. A. Jaokson.

~i. .
''the French Revolution in English History. P. A. Brown.

, A History of the English People. E. Hal.evy.

·A, Man Without a Mask. J. Bronowski.

· Rural Rides. W. Cobbett.

~The Rights of Man. T.Pame.

.. \

IX. DEVETNAESTI I DVADESETI VlJEK

(Glava XII do kra;a)
"'the Age of RefOrm. E. L. Woodward.

..English Radicalism. S. Maccoby: .

.Econ01nic History of Modern Britain. 2 vols. J. H. Clapham.

~~.,
/

,;t.
 INDE.KS'
.Abercrombie SiIr Ralph (1734-1801),
britanski general - XI/5
.Alen~on, vojvocia 00-. - V/3
..Alexander III, ~kotski kralj (1241-'
1286) --, IV/3
..Aleksandar I Obrenov1C (18'16-1903). -
XVI!4
..Aiekslnd3!r i, car Rusije (vladao 1801
do 1825) - XIi5
..Alfred (Alfred Veliki), za.p@dnOsakson­
ski kra1:j (84;9--8991) . II14
.Allan williain, tredjunionSk:i voda,aan
Hunte - XIV/S '.
..Ambrosius Aure1ianus, britanski v.o­
da - IIll
.Anne, .kraljica Britanlije. j, kske (vla­
dala' 1702-1714) - Xl2
..Applegarth :Robert, firedjuniooski vo­
da, ~lan Hunte (1834-1925). - XIV/S
..Arch Joseph (1826-1919), engleski rad­
ni~ki voda - XII/2
..Arkwright Sir HrehaI'd, engle.ski pro­
nalaza~ i indo magnat (17S2-1792)­
XI!S
,Artevelde, Philip Van (1296-1345),
flaman»ki dJrf.aNnik i general ­
..,- IV/4
..Artevelde, Philip Van (11), vOlia gent­
skih gradana (1340-1382) - IV/4
..Asquith Herbert Henry, Earl of Oxfocd
and Asquith (1852-1928), br:itanski
poUtjl.!ar i finansi.ski magnat - XV/S
..AttWood Tixmas, ~cki voda -
XIVl2
..Augustin SV. Kanterberiski, rimski 1:t!­
dovnik, prv! nadbislwp kant. - DIS
..AyeUng Eleanor, tredjuniocslG vada -
XIV/4
, Bacon Frilncls (1561-1626), enl' filq,.
Z9f i ddaVlliik''-:'' Vl/4 VIJ:IS
Bakewell ~bert (1721i--&5), I,lrlt. WO­
1Klm - Xl/I .
Baldwin StmIey" 1>rit. PQi1ti~ ~ 41-­
~avn:ik' ~ XVUls . ,""
Ball JohIl. (1-1381), ~, ~ii~
bora<: za prava se1ja1ta ....:. JVlfr .
Balliol. -TohQ de (1249-13l0}; SkOtski
kralj -'" IV/S, . . ."
BamfQ1.'d Samuel (178~iB72), time; so­
c~lIii refoFinator";"'; ':X:rib - I
B ' porodica. -
arj!I&, •:xiJ/2" i.m/4
,,';.;,. ',"
'?, , .
B~ ~:&v~ ..l~-«}:~fjllit~r;(l841
do 1917), llnt, ij1p~;J:i;l>;,'~/S
Bamato Barney':'~~/l~~
finansiski rn~~ -(i~I897) .".,
- XV/4, _~ ' .. '. ~.." ',' ,
BedfotQ, J:ohp: .{4TIf\!'V'MtE!!f :p~ 9 f
,
Bedford, ~.' P.oli~~ i:. vOjskoVo­
, (fa, regent ll'rane~e (~~1435) ­
~ vis ' . '
Bedfoo:d. John l\~ei~ of Bedford
l7lo.-1'm), ~,j)Ql;iti~,- Xis
Bedford, Francis. 'j(tqsse1. ~ar1 of Bed­
ford (1~1641), engl. pat.lamen­
tami ~ .,'VIII/l'
Be.i t, Sil' AUr\ld.; j.JJZ.Qoairi.Cki finanmski
xmigna't (1853-,1906) - XV/4
Bentmck,:;}Villiani Earl of PorUand
(l649--flQIJ),engl. politi~ porije­
klom~41iactanin, :sarad.mk Vili,ja­
rna ormskog ,- 004
Best TlJ,omas,'engl pomorac - VII/?
Bismark,'Otlo Eduaro Leopoi!dvon B.
(l81s-.:.ii:iflo>. Djema~kli ~vnik. tvo­
rae: ojea j~ pruski i njem.
kanCelar - Jt.VI/2
350 INDEKS INDEKS 351.

Blake Robert, engl. admiral (1599- Caesar Gaius Ju1ius (102?-44 p. n. e.) •. Chades I (vlad. 1625-1649), kralj En­ brupa u Bd'itaniji, u Italiji zarobljen·.
1657) - Ix/2 . rimski driavnlk i vojskovoda -- I13 gleske, Sko~ke i .Irske - VII/2, 3, 4. '\. i pogubljen od Costantinusa III - '
Boadicea, britska kra:ljica (?-62) n. VIII/'l, 2, 3, 4 0 - 1/4, IIll
Calvin Jean (1509-1564), Jil'anc. prote­
e.)- 1/3 Charles II (vlad. 1660-1685), kralj En- Coote, brit.vojskovoda X/3

sta,ntski refqrmator - VI/6

Bolingbroke, Henry St. John Viscount gIeske, Skotske i Irske - IX/134
Cornwallis, Charles Marquess Corn.

Campbell - istaknuta skotska. ple­

B. (1678-1751), engL drZavnik-x/2 Charles VI (1368-1422), francuski
(17~8-1805), britanski vojskovoda­
micka porodlica, grofovi, . a .kasnije X/4 .
Bolivar Simon (1783-1830), jUZnoame­ . kra,lj - V/3

wjvode od Argyll-a -){/2

ti&i revol. i vojsko~da - Xn/4 Chaucer GeoffreY.(oko 1340-1400), en­
Coulson Edwaro, tredjunionski voda, .
Campbell George Douglas, Duke of Clan Hunte - XIv/3

BoWIing Dr., Sir John (179~1872), gleski pjesnik, najlstaknutija liCn\Jst

Argyll 8 (1823-1900), S1rotski politi-· Cramner Thomas (1489-1556), na,dbi­
engl. ipOliti1!ar i lingvista - XIII/2, eng!. literatJure prije Sekspira - m/4,

car -XVII skUip i savjetnik Henrija VIII -

XViI VII _ 0

Carm.ing George (177()......o1827), brito po­

Braganza, Kata.t'i.na od Br., portugal­ ChtirchUl John; 'D,*e of Marlborough - Vl/6

ldticar - XII/4 (1650-1722), engl. general j drZav­

Crompton S!1ID'lIel (1753-4827), prona­
ska princeza, zena Carlsa IJ - VII12
Canute (oko -995-1035), klralj Danske,. nik - IXf4, XII, 2 \ lazac, usaVdio proces predenja pa-'
BiJaxfield, sudija - XI/4
NorveSke i Engleske - Il/5 Clarendon, Earl of Ct., vidi Hyde Ed­ muka xI13

Bridgewater, Fr3lllw' Henxy· Egerton, .

Duke of Br. (1736--1801!),. bOt. 'finan­ CaJn:vnge WiJ!hiam, bristolskd trgavac' ward .
Cromwell Oliver (1599-1658); vojsko­
siSki magnat,pomat -kao piontr u
- VII2 Clarke Tom, ill'Ski revolucionar ­ voda i lord protek:tor Komonvelta -­
gradliji kanala - XI/2
Carnot Lazare meoIas Marguerite - XVI/3 - IV/4, VlI/4, VIIIll, 2, 3, 4, IX/I, 2

Bright John (181l-1889),bIit. politi­ (1753-1823), :lirancuskl revolucionar•. Claudi·us I, irlmski Imperatoi' (vlad. 41
cromwell Richard (1628-1712), sin Olii-­
ru, vogaUge protiv z8kona o!i.tu vOjsklovooa i graditelj ~ XI/4
-54 .god. n. e.) - I/3 vera Cr., lord protek:tor Konronvelta

- XIn/2; 3, 4·
Carson, SiID. Edward Henry C., sjeve-'
Brindley James (1716--1772),brLt.gra­
ditelj kanala - XI/2
Bruce David, David IT, Skotsk!i k:ralj
-.!V/3
Bruce Robert (I); Skotski plemic, pre­
tendent na eng!. ptijesto 1286 g
Bruce Robert (ll), RobertI, skotski
. kralj - IV/3
Bucer (Butzer) Martin (1491-1551),
njemaCki protest. u:efoo:maJtar, pro­
fesor tOOlogije u Kembr:idZu' - VI/6
Burgh, Rubert de B. (umro 1243) ­
Clement VII, pa~ 00 1523-1534-godi­ do 1659 god. - IX/3
rOinki politicar, voda ulstemkih do­ ne (Giulio de Medici) - VII5
brovoljaca - XVI/3
CHve Robert, Baron Clive of Plassey
Cassel SLr Ernest, brit. :lii.nansiski mag­
(1725-1774), brito general i dIiavnik,
nat.- XVI/2 . osvajac !ndije - X/3 . .
Cassivellaunus (vlad. 54 god. p. n. e.),..
Clynes John Robert, brit. politiCar,
britski vlada'l", voc:ta otpora protiv'
upoeetku istaknuti voda TredjUnio­
Cezarove invazije Engleske - 1/2, J;.
na - XVII12
Castlereagh, Robert Stewa.t1:, Viscount.
. Cobbet William (1763-1835), novilllari
.and Marquess of Londonderry, (1769' istaiknuti voda engl. radnicke klase­
_1822), brito politicar, Pitov seklre­ XI/5, XIII1, 2, 5, XIII/l
tar za Irsku - XI/5, XII/I, XIV/5 Cobden Richard (1804-1885), eng!. dl'­
.
Cromwell Tpoma.'l, Earl of Essex,
(1485?-1540), engl. poIiticar, savjet-· .
nik Henrija VIII - VI/5
Crowmer, serif u· Kentu, pogubljen
prilikom ustanka 1450 godine ~ V/4
Cuthbert (um.' 687), engl. kaJuc:ter, bi­
sirup lindisfarnski, proglalien za sve-·
ca - III3
Danby, Ea'!'l of Dby, engl. polilticarr,
vo4a torijevaca u vtijeme ViteSkog.
parlamenta - IX/a

Ca.therine of Aragon (1485-1536), brit_ zavnik i ekonornista, propagator sIo­

Darbys of Colebrokedale, eng!. indu­
~ nIl5, IV/2
kraljica, Zena HeIl!lija VIII -- VI/5 boone trgwine - XIII/2, 3, 4 strijelac i pronalazac --- XIIi!

Burgoyne John (1722-1792), brit. gene­ Cochrane Thomas, Ea-rl of Dundonald

Cavendish Lord Frederick (ub. 1882),.. Davy Sir Humphry (1778-1829), engl.
ral i politicar- Xf4 brito politi~ar - XIV/5 (1775--1860), brit. admixal -: XII/4
BuTka Edmund (1729-1797), engl. poli­ henlicar, pronalazac rudarske sigur­

.caxton William (oko 1421-1491), prvL Coke Thomas William, Earl of Leice­
oosne lampe - XII/3

ticar i pisa.c· -'-- XI/4

engL stampar- VII ster of .Holkham (1754-1842), engl.
Deloney Thomas (1543-1600), norviCkl
Bute, lord - X/3
Cecil Robert, Earl of Salisbury (1563?' politicar:i agronom' - XI/I tkac 1 pilsac - VIII

Butler Samuel (1612-1680), eng!. pje­

-1612), brit. drzavnik - VI!i3 Colombo Cristoforo (1451":""1506), de-'
,Desmond (1579-1583), voda irnkih.
SIJ.'ik i . satiIDi£ar, najva2ilhije djelo
Cecil William, Lo<rd Burghley (1520;' novski moreplovac, usluibi spanske ustanika - IXfl

»Budwras« satiriCna i>oetna upere­

DevonshiJre, -Dukes of D., moena ehgl.
na .protiv putitanaca - VII/4
Byron, Get:xrge Gordon lord By-ron
-1598), brilt. driavnik, prvd savjehndk vlade otkrio Ameriklu 1492 godine-
VI/I, 2 .
kraljice Elizabete - VIllI <
plem.i6ka porodica - IXf3

(1788-1824), engl. pjesnik: i revolu­ Chadwick Sir Edwin (1800-1890), engI_. Connoly James (1870-1916), i'l"ski re-
Digby . Sir Everard (1578-1606), engle-­
cionar -'- XlIII socijalni »reformator« - XIIIII voludonar, republikanac i spcijali­
o ski politicar, savjetndk Carlsa I, po-'
ChancellQr Richard (urnro 1556), engL sta - XVlla, XVII!Z gubljen kao ucesn:ik u »Barutnoj za-·
Cabot John. (1461-1498), brito istraii­ pomorac i btraZivaC -VI/2
ConstantiDus (pogubljen 411 n. e.), cim­ ,vjeri« - VIII/3
val! i pomorac - VI/2 .
ski vo,tsltovoda, pobun'io se :protiV Disroel'i Benjamin, Earl of Boooot;!.Sfi­
Chamberlain Joseph (1836--1914), bri.t~
Cade Jack (pog. 1450), voda ustanka iz drlavnik - XIII/4, XIV/5, XV/I{. vlaslli !imperatora H6nOrtusa, progza­ eld (lS04-1f181}, brH. ddavnik i pi­
1450 god. --:.. V/4 sen za iJmperatora 00' strane :rims:k;ih sac - XIIIl.234
- XVI/3

:C~2
Doherty John, tredjunionski voda
XIV/I
.Drake Sir Francis (aka 1540~1596), en­
glegiki admiral i gusar - VIItI
Durham, John George Lambton, Ean:·l
of D. (1792-1840), brLt. dciavnik ­
XV!2
Ebert Friedrich (1871-1925), njem. 50­
cijaldemokrata, prvi pretsj~dnik
Njemacke Republike - XVII/1
Edward I, (vladao 1272-1307), engle­
ski kralj - lVII, 2, 3
Edward II (Edward of Carnarvon), en­
gleski kralj (vladao 1307-1327) -­
Iv/l,2, '3 V'2
Edward III, englesllti kra,lj (vladao 1327
-1377) - lVII, 2, 3, 4;, 6 V/4 VI/I
'Edward IV, engleski kralj (vladao 1461
-70, 1471-83) - V/4, VIII
Edward VI, engleski kralj (vladao 1547
-1553) - VI/3, 6
Edww:d VII, engleski lqalj (vladao
1901-i910) - XVI,23
Edward the Confessoc (Edvard Ispo­
vjednik), umro 1066 god., anglosak­
sonski kralj - II/5, III/3
Edw1n, Earl of Merem - II/5, III!l
Edwin of Northumbria (vladao 617­
633), anglosaksonski vladar IIf3
EgbeJ'lt of Wesseks, ariglosaks. vladar
(vladao 802-839) - 1113, 4
Eliot Sir John (1529-1632), eng!. dr­
Zavnik - VII!3
ElliI;abeth, engleskakraljica (vladala
155~1603) - VI/4, 6 VIllI, 2, 3, 5
IX/I
Errunet Robert (l77~1803), irski revu­
Iucionar - XI/5
Engels Friedrich (1820-1895), njem.
socijalist, ekonomist j fiiloZl)f, zajed­
no sa Marksom 06nlva<! nau<!nog so­
eijalizma - Iv/4, XII/3, XIV'2, 4, 5
Esher, Reginald Bail101 Brett, Viscount
of E. (1852-1930), 00irt. 'PO'litil:ar i pi­
sac - XVI'2
Essex, Robert Devereux, 2, Earl of
Essex, (1567-1601), engI. politi<!ar i
vojskaVoda - VIl/3
Essex, Robert Devereux, 3. Earl of
Essex (l591-1646),' brit. pol1ti<!ar
;i;7.­
lNDEKS
vojskovoda, komandant armije Par­
lamenta - VIII/I, 2
Ethelbert of KEnt {560?-8161 '- IIi3,4
Ethe1red the Redeless (vIad. 978?­
1016), anglosaksonski kralj - IIit.
Fairfax Thomas, 3. Baron Famax (1612
-1671), general parlamentarne amJd­
je u Gradanskom ratu - VIII'2, 3, 4
IXl3
Falkland, Lucius Cary, 2. Viscount F.
(1610?-1643), engI.q;X,liti<!ar - VIII/I
Finch, suddja na sudenju Hampdenu
1637 god. - VIlIs
Fis~er of KiJ.verston~, John Arbuthnot
Fisher, 1. Baron (1841-1920), britan­
ski admiral - XVr/2
Fitzgeralds, Earls of Kildare, itrska ple­
micka porodiea - IX/I
Fleetwood Charles (1lmor. 1692), general
~. "
armilje Komonvelta - IX/3
Fox Charles James (1749-1806), brito
politi<!ar -:- X/4, Xl'4
Fran(;ois I, francuski kralj (vlad. 1515
-1547) - VI'5
Franz Ferdinad (1863-1914), austriBki
nadv()ljvooa i prestolonasljednik
.'-~,.
XVI'4
Firiedri~h II (mrnednich der Grosse),
iprUSki kralj (vIad. 1740-1786) X'3
Froissart Jean (oko 1337-1410), fla­
manski hroni<!ar - IV/6
Frost John, voda ustaIrika u Juzoom
Velsu· 18~9 god. - XIV'2
Fugger Johann (14 st.), osniva<! velike
njem. trgova(!ke porodice - VI/2
Gama, Vasco da Gama (oko 1460-1524)
'portugalski moreplovac - VI!2
Gaunt, John of Gaunt, Duke of Lan­
caster (1340-1399) - IV/6, 7 V/2
1.
~~~,
George I (George LouiS), engL kralj
(vIad. 1714-1727) - Xl2
George II (George Augw;tus). engleski
kralj Mad. 1727-1760) - XI2-
GeQrge III (Geocge William Frederick)
enlgl. kralj (vlad. 1760-1820),.- X/3, 4
Ge~e Henry (183g.....,.1897.), ameril!Jti
ekonomista -: XIv/4
~ (urn; c.WlO .god.,,. ht0hi~!n'imaPF
. sao D£:. excidio .et .. cont)~.stll. ~dM­
. ,~.)m~ia~. ;;,I :rJ:~( ~·;.t~,f i .. >:,t;:,Jl::.'Y~·;_ t,pt}~i;':,,·~,~:
. Gialls.to~ei::WJ.lli<)m.Ewart·(1!~898),
,,,;eng!, ~}.f~ikBTi ;-lU11/2;.:' :4; ;lIi:iV/2,
. c:,*,Y(3:,.". . . c;.!;-'!y,:':'·'· :.• ~'''. 11i
. Gl@.dowerJll{;lw.en· ,113119:?~I~~6i). J'\!el­
.. ,.:Ski pleni;;k,:-vod;a 1,JStiltlka 140qigOd'i- .
. v'~<' .; . : . -'. ':·~'!";:'-i.;.c t':
GQI;I.ulpoiu .$iW\ey,mJ5aljl;9'f:Gr;:(~!!4~ .
.17<!.a);;i,engl,; d1ilt\!,ijik~''';''1~2, ;:r;r~~
GodVl',i:!l. ang~9Sa\tg;onska)!em,lc~a;:P.O­
;.~odi~iI';.T':: 11/5: "..";
Gond'om.ai;I1jegO·San1iien~ de"ac~,
sp@Ski ambasadoo; u Eugleskoj, (16I3
: 7;'1:618 .162~1~22)· "':"VIIf3.
.,' :":: .. ~
" <; , ' ! ' .... " '-. - ---:;- '..
Qo:'<ion ~ .Charles ·G-eQrge . (18ss-.:-1885),
'br{tg~n~~ai._:: XY/3'" "".
Gorq,&t,i;Gni: qeorg~'·(175i:"":':179.al:~~
-gleski politi~r - Xf4 . · dobio 'Nob~~, cnaiJ.:afluia .~­
t:;;otlhg GeOrgel B.aion G. '(160S-:16l!J),
. 'rroj~ii~fi wjskovOda '11. Gr,a!1Jm­
. sktllU ;ratu VIII/I, 2 . '
G:erNme GeQ~ge· (i7~~1770),' britan­
skl·d.t,iavn* - X/4 .... . '.
Grey, Lady Jane (!>ko.1537-i5~), pre­
tendent na engl.' prijesto - VI/3"
VI!6
Grey,Charles Grey, '2. Earl .117M-­
. 1845), britanski drlavnik i premijer'
(1830-34) ~ XII/5 . ..
G:ey o~ Fallodon, Edward Grey, 1. Vis­
count 0'862-1933),b:lt. driavnik -
XVI!2, '4 . .
Grimaldi, it~. trg. perodica' - VI!2
Guile D<liUel, tredju.nionistiCki voda,
<!lan Hunte - XIV/3
Hakluyt Richard (l552?-lIil6), brito
geQgraf - VI/2
Haldane of Cloan, RichaTd Burdon
. Haldane, 1. Viscount (1856-1928),
brito driavnik i filozof
XVI/2
.HalderbY Walter, selja<!kj :Vodaiz Sa-.
folka - tV/6
Hampden John (1594-1643), brito dr­
.iavnik - VII/3, 5 VIiIl1
Hardie James Keir{185~1915), ~~t­
ski revolucionar - XIV/5, XVII/2
Hardy'ThoIllas, radnii!kL.voda -. XI/4
23 - Istorija Engleske
"'l~ ···:m3
l,~!$~~2~,."." .
.l{arney ~ge· J-iiliaij;'l'vQ4a t
tile'\i:og
<fItFUa ~~~ XWl2;1!.4 ·~c::o:;~ :i/' . . .
Harold Godwinsoo.. ~1I.i~?'::),Q66):. ;en­
'. '~'fI:;~~i'~~l~iIij~t~~~~.;,:~i1~.
:Raa:':ils<l~ brito ge~er:aJ u.doHa KOjnon­
·~:::;~~~:"~d2~!~~~~::,
J... M~uess. of H. '(1754.:-1826),. brito
'vOJsktWOI1~ . i igen:eraIni:gu.ve'r;ller :,In':
.:"": ;
.; dije' XV'I '. .' .
.' HaW'kinsSk ,Johll {i532-:-i595~' britiiD.­
/ •. ski' poM6rac,•.osmva~ .trgqviti~ rob­
ljem. ;.' VII/2 . . , . .
B:end~~ Arthur {rOd. 1863);brlt.
,tredjuDiOOlsta i politicar,' 1934 god.
.. xvn'2 " ... .
Heniietk :Maria{i60~1666), •. frimc.
- princeia, zena Ci;trls~ I .-:..' vii!2
a.enrYI (vlad, ,1l00-i135), . engieski
ki;:iJ.j - iIi'll, 3; 4,
,H~nry n,k:.~alJ EQgleske (vIad. 1154
.~li89) . 1lI!3, 4 .
Henry III, kralj EngleSke{vlad.. 1216
~1272) ~ IIi1:s,. rv:11,2
Hen!'y IV; kralj Engleske' (VI ad. 1399
-':1413) ~ Vii, i' .
Henry V, . kralj ·Engleske (vlad.. 1413.
1422) ...:... IV'~; V/3 " .'
Henry VI, kraij Engleske (vhi.d. 1422
-'-61r 1470-:-71) :'- IVI}, V'3,' ~
Henry Vn,kralj Engleske (vIad. 1485
· -'-1.509).~ V/4~ VIii, i,4
Hen~ VIII,kraljEnglesk:e (vIad. 1509
-1547) - VI/3, 4,5, 6 .
~iirY !If Huntigdoo (Jim. 1155), bro­
ni<!ar, napisaoHistona AngtorUm. ­
· III'4 '
'Hoare, Sir Samuel John Gwrney (rod.
·1886), . en~~ politi<!ai: -' XlII/3
Hoche Lazare (1763-179'7),. :f:i:anc. ge­
neral u- rato'Vima Re~olucije - XI/S
Hooper, protestantski bisku~' u 'c;loba
:Protui:efonnaeije u Eng!. - VIl6
Hopton Sir RaIph;rojalisti~ki vcijsko­
voda u 'Engt revoluciji ...:.. VIII 2 .
..

 354 . INDEX.s
:a:umphrey, Duke of Gloucester (1391
-1447), ,engL plemic, sin Henrija IV,
poznat po ucenooti. i potpomaganju
nauke i umjetnosti - VII
Hlf§kisson William, engleski politi­
car ~ XII/4
Hyde Edward, Earl of Clarendon (1609
-1674), engl. driavnik i istorii:ar ­
iI VIII/I rX!3
I., Hyndman Henry Mayers (1842--1921),
" engl. ~oeijaldemokrata - XIV{4
Inoeent III, papa fVlad. 1198-1216)­
UI/2,5
l:'eton Henry (1611-1651), eng!. gene­
ral parlamentarne armije u doba
RevoluCije - VIII/3, 4 IX/I
Ismail (1830-1895), egipatski kediv ­
- XV/3 ' driavnik, voda .konzervativaca
James I, kralj Engleske (vlad. 1603­
1625) - VII/2, 3, 4
James II, kralj Engleske (vlad. 1685­
1688) ~ IX/3, 4
Jameson, Sir Leander Starr (1853­
1917), brito kolonijalni administrator
u Ju!noj Africi.- XV/4
John, eng!. kralj (vlad. 1199-1216) -,
III/3, 4 5
Jones Ernest Charles (1819-1869), vo­
da lijevog krila cartista, novmar i
pravnik - XIV/2
Jeanne d' Arc (1412--1431), franc. ju­
nakinja i svetica - V/3
Kay John (1704-1764), pronalazac le­
teceg cunka za tkanje - XI/S
Kett Robert, veda ustanka u NOTfolku
1549 godine - VI/3
Kildare, Earls of K., vidi Fitzgeralds
Kitchener, Horatio Herbert Earl· Kit­
chener (1850-1916), britanski feld­
mar~al - XV13
Lalor, James Fintan, irski revolucio­
nar - XIV/5
Lalor Peter, voda ustanka kod Eure­
ka Stokejda- XV/2
Lambert John (1619-1683), general
D2xlamentarne armije u -Gr. ram ­
IX/3
INDEKS
Lancaster, Sir James, engleski pomo­
Lugard, Frederick John Dealtry Lu­
rae - VII/2
. gard, 1. Baron, br~t. kolo~hll'l1i ad­
Langland William (14 stolj.), pisac.
vjerovatno autor .alegOTicne poeme miniStrator - XV/4
Piers the Plowman, satire uperene
Lyons John, u'govac - Ivls
protiv sveiitenstva. Prema m~ljenju_
Macadam John Loudon (1756-1836),
nekih naucnika ova poema je djelo,
. '~kotsk:i gradlitelj ipUtev.a - XII2 ..
nekolicine .ljudi i Langland je izmi­
sljena li~nost - IV/6, 7
Macaulay, Thomas Babington (1806-­
1859), erugl. ;istoricar d pisac XIII5
Langton Stephen (um. 1228), eng!. kar­
Macdonald Alexander, 'tredjunioni­
dinal i kenterberiski nadbiskup -
sHari v~a - ,xiVI3 .
III/5, IV/2
MacDonald James Ramsay, brito
Latimer Hugh (oko 1485-1555), engl.
ddavnilk. voda LaburlSt. stranke ­
biskup, voda eng!. Reformacije ­ _ XIV/4, XVII/2, 3 '
vi/4, 5, 6
Maclean John, (McLean), !§kotski revo­
Laud William (1573-1645), nadbiskup
luci.:>nar i sociJj alista -'- xVII/2
kenterberiski i politicar - VIII!l Manchester, Eal'l. of M., - .VIIIIl,,2
Law, Andrew Bonar (1858-1923), brito
:Mann TofXi, bmt:, rad:Dli&i veda i sin­
dikallsta - XIV/4 xVIl3
XVI/3 Marsfiall.· William, Earl of Pembroke
Leg John;' trgovac -::. IV/6 (tim. 1219), engl.poliltiCar - IID5,
Lenjin, Vladimir IljiC Uljanov (1870­
IV/2
1924), ruski revolucionar i marksi­ Marx Karl (1818-1883), njem.. soctja­
sticki teoreticar, veda Oktobarske
list,. ekonomist i filozof.sa F. Engel­
soe. revolucije - XIV/4, XlVII, 3 $Om .~val: naui!nog soclj.a.l.izlD6 ­
Unthal, pret3jednik Dugog pada­ VI/3, IX3, 4, XII, 'xlI/3, XIW3,
. menta - VII/4 . XIv/2, 4,:rt/l, 2 ..
Leslie David, skotski general, vQda :Mary I, englElSka kraljica (vlad. 1553­
armije kovenantera IX/l 1558) - Krvava Marrija - VI/3, 4,
Liebknecht Karl (1871-1919), njema~­ 6, Vn/l
ki socijalista - XVII/I, 2 Mary II (1662-1694), engleska k:r:aljica,
Zen.a Vilij.ama OranskOll - IX/3, 4
Lilburne John (1614-1657), voda leve­
lera - VII/4, VIII/1, 3, 4 :Mary Queen of Scots (Mary Stuart)
Lilburne Robert, brat Dzona L., oficir (1542--1587), slrotska kralj>ica - VIl6,
u Kromvelovoj armiji - VIII/3 VII/I
Llewellyn ap Griffith (1246-1283), po­ Matilda ill Maud (1l02--1l67),engl.
sljednji velSki vladar - IV/3 kraljdca, Merka HeIl11i:ja I - II1/3
Lloyd George, DaVid, brit. drZavnik­ Metternl.j:h, ClemetUl Weozel Nepom;uk
Lothar, Prinz von M. (1773-1859),
XVII2, 3 XVIII2, 3
Lockyer Robert, oficir Kromvelove ar­
austr:i:ski driavnik - XI/5
mije, strijeljan' zbogpobune - VIII/4
MilneI' Alfred, ViscoUnt M. (1854­
1925), brito dIiavnik. v.isoki komesar
Louis XIV,' francuski kralj (vlad. za Juznu Afr:iku i gen. guvemer
1643-1715) - IX/3, 4 XII
Kaplandioje - XV/4
Louis XVI, francuski kralj (vlad. Milton John (1608-1674), engleski pje­
1774-1793) - XI/4 sn.ik - VII/4
Lovett William, voda rotundista ­ M:i~hel John. (1815-187 5), irSki rev&­
- XII/5, XIV/2, 3 lucionaT - XlvI5
Lowe Robert, Viscount Sherbroke Mond, Alfred Moritz, Baron :Nre1chett
(1811-1892), brit. dl'Zavnik - XIII{4. (1868-1930), engleslti hemi~ar. 'int'ln­
strijalac i politicar - XVIII3,
355
MOOk (Monck) George, l. Duke of Al­
bemarle (1608-1670), brito general i
politicar, u Gradanskom ratu borio
se najprije na stram. 'rojalista, a za­
tim na s\rnnii PM'lamenta - IX/3
Monmouth, James Scott, Duke of M.
(1649-1685), plretendent na engL pri.;.
jesto ~ 003, 4
Montague Charles, Earl of· Halifax
(1661-1715), brito d$vnik i pjesnik,
kance~ drl. blagajne - Xfl
Monfort, Simon· de M" voda baronske
opozic:j,je pod Edv:ardOOl. I -'- IV/2
Morcar, Earl ().f Northumbria- II/5,
III/I
More Sir ThOOl.as (1478-1535}, 'autor
UtOpi;e i eng!. dlrzavnik - VI/3, v:Ii6
Motrison James, oogl. tredjWlionista:":";'
XIV/l
Morris. William (1834-1896), engl. pi..
sac i soc:ijalista - XIV/4
Morl.imer,Earl of Marcb, Edmund
Mortimer (1391-1425), Ipietendent na
engl. prijesto, suparo.ik HoorijalV:-'-'
V/2
Mortimer Richa!."d, Duke of York (1411
1460), pretendent, na prljesto pod
'V1ladom Benrlja VI - V/4
Marton John (oko 1420-1500) ka'l"dinal
i drlavnik - VI/4
MountjOY, lord .M., engleskiVojs!roVO'" .
da - 001
MuiIr Thomas, !§kotski, revolucionar­
XI/4
Mubamed Ahmed Ibn Sejid Abdullllh.­
Ma:hdi (1848-1885), s~ki derviS,
.proglasio.se za bo!jeg p6l>lariikai po­
rugao usWla:k proUv angJ,&-egipatSke
okupacijeSud~a - xvl.3
MussoLiniBenit6 (1~1945), italijan­
skJi fa&ti\!ki ~ -c" XIIII3
Napo1eonJ3onaparte, Napoleon I (1769
-iS2i), franC. genm-at, konzul i .im­
~-XI/5 .
Napol~ m (Louis ~l.ipOleOn) (1808­
1813), francUski car (1V'1ad. 1852:­
18>19)-' xfri13
Nelsoi( ViscoUrit H()ratiO N: (1758­
\
1805), engl~ki admiral - Xl5 ,
. \-'

356 IN'DEKS
Newcastle, Thomas Pelham-HoLles,
Duke of N. (1693-1768), engl. polibi­
car - X/2, 3
Newcastle, Earl of N. William Caven­
dish (1592-1676), rojali:sticki vojsko­
voda u Gradanskom Tatu - VIII/1,2
Nightingale Florence (1820-1910), or­
;gani:zTa.tor eng!. IbolniCke sluibe -
XIII/3
Norfolk, Thomas Howaro,4. Duke of
N. (1536-1572), engl. plemic - VIIfI
Oastler Richard, cartisticki veda xII/a
XIIIII
Oates Titus (1649-1705), jedan odor­
"'garuzatora tkzv.' "Papinske zavjere«
protiv Carlsa, II - IXI3
O'Bri.en BTOillterre, cartisW:ki, veda
- XII/5, XIV/2 ' ' pitt William, Earl of Chatham (1708­
O'Connell Daniel, (1775-.-1847), ,i:rSki
politiCa'r - XIV(5
O'Connor Feargus (1794--1855), Carti­
: stWki voda - XIV/2
O'Connor Thomas Power (1848-1929),
'trw novinar .' revolucion3l!'­
'- XIV/5
Odger George, engl. ,tlredjunionista,
clan Hunte - XIV/3
Oldcastie Sir ,John (pogub. 1417), veda
lolarda - IVI7, V/3
O'Neill Hugh (I), voda irskih ustani­
ka -IX/I
O'Neill Hugh (2), voda inkih ustani­
ka - IX/I
O'NeiJ.l Shane (oko 1530-1567), veda
, ~ ustandka - IX/I
Orange, 'WilUam of Orange, William
''III, eng!. kralj . (vlad. 1689-1702)
- IX/3, 4, X/l
Orange, William I Prince of Orange,
holandski ddavntk, tvorac 'Holand­
ske RepubIUke (1533-1584) - VIIlI
Oswald ,(605?~4~!. ,vlad~r Nortil!nbri­
je -11/3 " Ramsei 'Tommy, tredjunionisticki vo­
Overton Richard, ~oda' levelera :......
- VIII/4
Owen Robert (1771-1858); eng!. eko­
nomista i socijaUsta -XII/3, XIV/I, 3
Oxford, Earl of O. - Vl2
Paine Thomas (1737-1809), amerH!kf
politicki teorebicar i pisac - XI/4
Palmerston Hemy John Temple 3.
Viscott'ht (1784--1865), brit.ddavnik­
' - XII/4, XIII/3, 4
Pankhurst Emmeline (1857-1928), eng!.
reformator, voda borbenog zenskog
pokreta zA pnwo glasa - XVI/3
Parnell Charles Stewa'l.'t (1846-1891).
irski drlavnik - XIV/5
Pearse, Patrick (Padraic Henry) (1879
-i916), ixski revoluciOilllalr - XVI/3.
XVlII12
Peel, Sir Robert (1788-1850), engl.
ddavnik -:-' XIIf4, 5, Xm/2'
Penderyn Dick (pogubljen 1831), engl.
radn:ik i revolucionar ~ XIV/l
Penl;ia, vladar Mercije - II/3
1778), brito dl."Zavnik - X/2, 3, 4
Pitt Wimam (1759-1806), brito ddav­
nik (ptt Mlad~) - X/4, XI/4, 5, XIII1.
XIV/I
Place F.rap.cls, engl.. political' -:- XIVII,
XII!5 ' skoveda u borbi. ~rotilv lmrtaskih
Pole, Michael de la P. 1. Earl of Suf­
folk (urn. 1389), savjetnik Ricarda II.
trgovac - VII, 2
Potter 'George, Domar, bredjunioni­
eta - XIV/3
Pride Thomas (um. 1658), oficir, ka­
snije genocal KrOllIllVelove a:rmije ­
- VIII/2
Priestley Joseph (1733-1804), eng!. teo­
log, !istoriear i fizicar - XI/4
pym John (1584--1643), engJ.. drZavnik
i parlamentarni veda VIIf4, VIII!l
Rais, Gilles de R. (Gilles de Retz)
'(1404--1440), francuskli plemic i voj­
skovoda - V/3
Raleigh, Sir Walter 0.5521-1618), 'eng}.
dr.zaVII:ik i pomorac - VII/2
da - XIV/a ' '
Redcliffe, Lord Str;ltford de H., ~1'lt.'
, dilplomata - XIII/3
Redmond John Edward (1856-1918), 11'­
ski politicar - XIV/5, XVI/3
INDEKS
Rhodes, Cecil John, (1853-19Q2), brit­
, ddavniik i kolonijalni administr.­
XV/3,4
Richard I (Ricard Lavovo STce), engl.
kral] (vlad. 1189-1199) - 11114
Richard II, engleski kralj (vlad. 13'77':""
-1399) ;..... IV11, 3, 6, V/2, 3
Ri~haJrd III, eng].. kralj (vlad. 1~
-1485) - V/4 "
Rodney, George Brydges Rodney 1.,
Baron (1719--1792), engL 'admiral ­
-Xl4 ' drZaVmk - Y/4
Rothschild; bankarska porod:ica, osni­
vac Mayer A.nselm R. (1743-1812):­
XIlI/4, XV/3
Rupert, Prince (1619-1682),njem. vOj­
skovoda na strani rojalista u' Gra­
damkom raw - IV/4, VIII/I, 2
Russell John, 1. Earl R. (1792-1878),
ed'gI. pOlitiCar - XII/5, XIII/I, 4
'J, Russell Sir William XIIV3
Russell Willi.am, Lord (1639-1683),
engl. drZaVlnik 004
Saladin, (1137-1193), muslimlinski vaj­
armija, 1l87·god. osvojio JeruSaJ.inl­
IIIf4
Sarsfield Patrick, Earl of Lucan (pog.
1693), rojal!istiCki vojskQveda (pod
Dzeinrom II) - IXf4
Shaftesbury, Antho.nY Q.!?hley Cooper, 1.
Earl of Sh., (1621-1683), engl. drlav­
nlIk - IX/3, 4
ShaftesbWY, Earl of Sh. (II) XII/3
Shelley Percy BysShe (1792-1822), engl.
pjesnik - XI/5 '
Sidmouth Henry Add:il!lgton, VJscount'
(1757-1844), brito driavnik - XIl5
XIV!1
Sidney (ill Sydney) Algernon (1622­
-1683); engl. politiCal', rel,lublika­
nac - 004
Simon, Sir John AIlsebrook, engleski
poli:ti~ar i pravnik - XIIII4
Smith S:ilr Thorn;:Is - VI!4
Snowden Philip, V~ount, brit ddav­
nik - XIV/4, XVTI!2;3
.somerset, Edward Seymour, ·Duke of.
S.(15Q6?-1552Ji lord protektor Engle­
ske - VIf4, VI/a
<).... *
357
10"
Stead William Thomas (1849-1912)~
engl. noviDar j pollticki pisac - X tl/3
'Stephen (t;1u Blois), enl&1eski kraJ.j; 'vIa":
dao 1135-1154 god. - m/3
StepileDS J. R:, metod. svciteDik iSocl­
ja:lni refunnator XlIIlI
Strongbow, Earl of Pembroke, Richaro
de Clare (um..1l76), engl. vOjskovo":
da - IV/3
Suffolk,Ead of'S., kancelar - 'V/2
, SUffolk, Earl ofS. (II) (ub.I450); erigl.
'
SWeyn (oko 9ao-.:l014), danski. k±alj;
osvajae Englesk:e - III:>
Teufik,egipatski 'kedill' {vladao 1879­
, -1892) - XV/a ' ,
, TiwmaS James Henry, engl. ~liticar:"""
'XVlI12
Thorne Will, tredjun~onskiv6t1a-
XIV/4 "
Totie, ThOObaId Wolfe (1763-1798), ir'"
ski r~lucioilarnd j vOtta i polftii&.i
pisac '....:. Xl4, XI/4; 5
Tooke, John Horne (1736-1812) brito
politiear, vocfa KorespOOd.eniskog
drustVa - Xl4, XI/4 ' ,
Townshend (Turnip) Lord, engl. agro- ,
mm - XI/4
Tull Jethro (1674-1741), engl. agronom
i~aC....;.XI/l
Tyler Wat (um.. 1381), jedan' od voda
ustanka iz1381 god. -:- IVi6
Tyrconne1, E31!'1 of T. Richard TalbGt,
(163o-.,.i691), irslti rojalOsta, podrZavao
Dzemsa u Gt:a4ans1romratu - 004
Verney Sir Edmund, ,eQgl. pollticar­
VIIIfl
Villiers GeGrge,', Duke of Buckingham.
1529-1628), engl. dclarn.ik -" vtI/3
Vincent Henry, Cartisti&.i veda
- "XJV/2
Waketleld Edward Gibbon (1798­
, 1862), eniL dI7.avnik i kolQnijalD.i ad~
minisb:ator - XV/2
wA~eW_ ikotsld plemic, vQ4a
uStamra protiv Edvarda I 1927
god. - IV/3
 358 INDEKS

Walpole Rol?ert, 1. Ead of Orford William II, William Rufus, kralj En­
. (1676-1745), engl ddaV'l1Jik - Xi2 gleske (vlad. 1087-1100) - III/3
Walsingham, Sir Francis (1530?-1590), William III - viol Orange, William
engL driaVmk - VIllI of O.
Walter Huberrt (um. 1205), engl nad­
William IV, kTalj Engleske (vlad. 1830
, biskup i driaVIl!i.k - III/4
-1837) - XII/5
Wa!l'enne,· E9.1"1 of W. - IV/3 '
William the Lion of Scotland, §kotski
Warwick, Earl of W. RichaJrd Neville
kralj (\ilIad. 1165-1214) - IV!3
(1428-1471) - V/4
WaTWick, Earl of W., kasni:je Duke of Willoughby Sir Hugh, engl. moreplc­
Northumberland, John Dudley· (oko
nc- VI/2 SADRZAJ
1502-1553) - VI/3, 4, 6 Wilson Thomas Woodrow (1856-1924),
Warwick Sit" Philip, e:ngJ.. poliofJicar­ pretsjed!llli:k SAD - XVIIII PREDGOVOR DRUGOM I TRECEM IZDANJU .
. VII/4 Wilson Sir Henry Hughes· (1864-1922),
Washington George (1732-:99), vocia brito general - XVI/2, 3 Giava I·
-. Amex:i;l!ke Tevolucije, prvi pretsjednik Winstanley Gerrard - VIII/4 PLEMENA I LEGIJE straM
SAD (1789-1797) - Xi4 Wolfe Jamies (1727-1759), brito gene­
9
Watt James (1736-1819), likotslti pro­ Tal - XIs :1. IibeI1I • • • • • • • • • • • • • • •
1~
.nalaza.e, konstruktor pame maSi:Jle- Wolseley Garnet Joseph, 1. Viscount :2. KelJtsk-a :p~. •• • • • • • • •
Xl5 .. 15
(1833-1913), brilt.gene:ral - XV/3 .' :3. BritalDli:.la pld v1adl!w.itnom RimiI!.iina
. 4. Sumrak RiltIilj\a!n181 • . • . . . • • • 16
Wellesley, Richard Col!ley, Wellesley, Wolsey Thomas, kaxdinal i dtiavnik,
Marquess (1760-1842), brito generalni engl. lord kancelalr (1475/-1530) _.
guvemer u Indij'i - XVII VI/4, 5 .G loll v SIll
Wellington, Arthur Wellesley, 1. Duke
of W. (1769-1852), brit. v9jskovo(fa
Worcester, John Tiptoft, Earl of W.
(oko 1427-1470), vo(fa jockista u Ra­
JACANJE FEUD.ALI2'iMA '­
d . d:davnlk - XI/5, XII/4, 5 toVlima . rub - VII ·21
""1. ~ pobjeda

Wentworth Thomas,·!. EaTl of Straf­ 25

Woccester, Edward Somerset, 6.. Earl :2. Gradska ~ . . . .

ford (1593-1641),engl. drlav:nlik _ of W. (1601-1667), eng!. rojalisticki 27

{3.H~o •....

~
VII/4 VIII/I IX/l
Westmorland, Charles Neville, 6. Earl
plemic, . pronalazac i nauCnik t-4. Nord!ijci. •...••.

. ... . . . .
31
B5
- VIII/I '.;5. Kq:aj Sakoonske IDnglt:Ske

of W. (1543-1601), engl. plemit clan Wycliffe John (oko 1320-1384), engl.

katolicke grupe koja 5e borila protiv reformator i !PI"evodi~ac Biilbi:je ­
EMzabete - VII/I Gaava If[I
- IV17.
Wilberforce William {1753-1833), engl. FEUDALNA ElNGLESKA
poll1;i.CaJr, P~tov saradnik - XIV11 York, Richard Mortimer, Duke of 40
Wilkes John (1727-1797), engl. politi­ ·1.0s~ ....••••••••••

York (1411-1460) - V/4 40

CaJr;.rvoda l()Udonskih masa - X/4 '.2. Sooij.a1.na strulktura Engi.esk.e. 1JomSdesj'

York Frederick Augustus Duke of 3. DrZava, ba·l"'OIl1i, crkVlal 46

William I, William the Conqueror York (1763-1827), brito vojskovo(ia ­ ~.
(Osvajac), eng!. kralj (viad. 1066­ ·4.V~sa~m
- XII/5 :5. Vellilka ipOVelja • • .' 54
1087); - lII5, III11, 2, 3 4

GlavaIV
OPADANJli1FE~MA
-1. Trgovma i gr.adovi . • • 57
'2. Postlarllak ParlameIllba •. .. 62
:3. Vek;, ~ Silrotska:, 66
-4. Stogod:I.I!nj1 mt i revolucija u~l~vanja.
/.-j: :"'/"..
71
:5. Crna SInrt . . . . - • . . '.' ............ ,"::' • .• • •
75
>6. Selja&i ~ . . . . ..••. :'. .. " , . ~ .. 90
~'l. Politi&:i z:n.aoo.i Lola:rdske net~e{; . . . . . . ~
•....
11

\
,
i
I
9SO 361

Glavra V Glava XI

KRAJ SREDNJEG VIJEKA INDUSTBJSKA REVOLUCIJA Sbrana

Stranar.
:1. Poljoprdlv:reda • . • • ." . • • • • • • • • • • • 1/.06,
1. Stoljeee paa:aooksa . . . . . . . . sa; ';'"'. . ,210'
2. PaTlameruat .i porodica Lank~r 90 -:2. Goriw. z.elje.zo i transpoJ:t,. . • • • • • • • . • •
;a Tekstiilna industrlja. $pinhem1endski eksper.iu!enIt 213
3. S1ng:od'iS:nji rat - II 93' .
-4 :Ji"inmcUska remluclja • . . . . . . . . . . . . 219
4. Ratovi dvaju ~a . . . . . . . . 95.:
:5. Nl9Q;lOleonski J.'I!II:ovi • • 2M

Glava VI
Glava XII '
NOVA MONARHIJA, I BURZOAZIJA
TRIJUMF INDUSTB.IsKOG KAPlTALl2lMA .
1. lndustrlja sukna . . 99'
'1. Engleska poslt,ie vaterloa • . • . • .' . • . • • . • . . . 2'31
2. 0tlai6aI ..... 100;
"21. Rat u selUna . . • • • • • • • . . . . ; • • . . 235
3. Ag;rarna rewliuci.ia lOT
4. Monoa.:rhija 'l1:i'udOIra ::3. FIa'bI'1l6ko ~o '; . . • • . . . . • . • . . . • . 238'
113; 2C
6. Refoomacija III Engles'{l:nj 117 t9Kotijemi l!f.Iber.l,Jizm • • • .' • •
<!9ZakDo 0 mormi .. .. .. .. . . . . 246
6; Proturefo:l1!:ll.a6ja i vladavina El!1zaibebe 121. '

Glava VII Gleva XIII

1. Borba;
PORIJEKLO ENGLESKE REVOLUCIJE
!Sa s,.P3!l!ijmn • 126;
. pREVLAST J..IBERALA
~. Novi. Z~an' 0 simorosima i doba Ze1jezn:il::>a 2IiO

,. 2.
. 3.
Povtl:aS6ene k~
Kralj d. Ba:rt1am~ • • :- •

131 .' :EZakatti

~ljml
0 flitu • , . '.' • ~.•.' • • • .

,polii.tlka. ~1on' f ~ . .
254
2:98
13&
4. Puritalnd . • • . . • .' z8kon 0 re'fottn:l • : . . • ;. ; . 282
141
5. Politl&:.a sIIIlwlci.ia u predvOOerje R~luci(je . . . . . 1*
Glava :x;rv
Glava wn ORGANIZOVANJE RADNICKE KLASE
ENGLESKA REVOLUCIJA '~UCioi:laimi~ • • • • • • • • • • • • • 26'1
1. Dugi par1amenm, klase d parti1e 141). tzJCaIrt!sti .•..••.•...•••.•.••.•••. m
2. G·radanski Il'at . . 15'3: .'~T:redjuollon!zam lJ.I(1VOg 'tIiPa • • • • • • • • • • • ~ • • • ... 2,'1'1
3. Umorstw kralja 157 , ' SoCijalizam i organizadja nekvat.ifiJrovllDili radnika ••• •• 281
4. Leveler.! 161. . : Booba za zem1.ju i naci.onalna borba U p;s1roj • • . • • • . • •. 286

Glava Dr Glava 'XV'

KOMONVELT I KOMPROMIS KOLONIJALNA EKSPM,nIJA

1.kSkaj~ ..•...
165· '1. Indija •.••..•. ",... .. ... . 291
2. KQIlllOllvelt . . . . . . . .
169-' 295
-:2.. Kanada d A~ •• i • • '.
3. KIOI!nipron:J:i liz 1'600 godi.ne 173: 298
:3. Egipat ......,. .'
4. KoIIllpX'<lllIlis Ie .!668 ~ 176; 302
.4, Tro~ i JuiDa Afrika
Glava X
Glav~~
VIGOVSKA ENGLESKA
UZROCI PRVOG SVJETSKOG RATA
1. Ratne .firumsije ISo!·
2. Pol.iJtLka sWanke • • • . • ·1. Imperija:l:fzaln . . . . . . . . . ' .' " • • ~ • • • 308

100.:- . . a13
3. Koloofujafud l'I!IIt • '. • • • "2. 'Tl"ojoe a1II:ja:nsa II. TroJna ~ • ; • • • • • • •
4; .AmeriCka revolucljla
• I9&'· : "3. 'Unutarnja k,r.iza 1900-1914 '~e". •.•• '. ~ • • .'.. • '.' • 317
,194. ~.
5. Rat i indiletJrija . . . . . . . . . . 4.. Put za Sarajevo • • , • • • • • • •.• • • ,; • •
203:
 :362
1 II'1
I
'GI a v.a- 'XVII

SVJ'ETSKI RAT, SVJETSKA KRIZA

StTal1B1
1. ITv!i svjetski rat
32.~
2. DomaCi frotIIt
33,2;
3: EpiIlog '. 33'T'
J3.~LIOGRAiUJ'A
343'·
lNDEKS
3~

A. L. Morton

ISTORI.JA ENGLEBKE

•
Lektor:

Nada Senic

Korektor:
N. Cehic

• Naslovna stra"na:

Veselin Badrov

Tehnicki urednik:

Milica Ristic
;.:Stampano u Stamparskom zavodu .Veselin Ma­
. '"\
..slesa« u Sarajevu. Stampanje zavrseno novembra
'1955 godine.

..