Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo

Smjer: Komparativna književnost i historija umjetnosti (moderna i savremena)

Marina Abramović: Odnos umjetnika i publike na primjeru performansa Lips of

Thomas i The Artist is Present

Prof.: prof.dr. Aida Abadžić-Hodžić Studentica: Anisa Lilić

Sarajevo, 2019.
 Sadržaj:

1. Uvod............................................................................................................3
2. Marina Abramović: Performans..................................................................4
3. Performans Lips of Thomas (Usne Tomasa)..............................................5
4. Performans The Artist is Present (Umjetnica je prisutna)..........................8
5. Zaključak...................................................................................................10
6. Literatura...................................................................................................12

1. Uvod

2
 U ovom seminarskom radu na temu Marina Abramović: Odnos umjetnika i publike na
primjeru performansa Lips of Thomas i The Artist is Present objasniti ću na koji način je
performans povezan i sa umjetnicom i sa publikom. Performans kao specifičan medij
omogućava neposredan odnos između publike i umjetnika. Upravo takav odnos utiče na bolju
percepciju i interpretaciju umjetničkog djela, a osoba koja posmatra ima direktan uvid u
umjetnikov kreativan proces stvaranja.

Marina Abramović izvođenjem svojih performansa djeluje na određene načine kako bi

zadobila pažnju posmatrača, a sve sa ciljem vrednovanja uspješnosti realizirane ideje.
Govoreći o performansima Lips of Thomas (1975) i The Artist is Present (2010), pokazati ću
da se u tim djelima uloga publike mijenja, ali ono što konstantno ostaje nepromijenjeno kroz
te izvedbe jest aktivna uloga publike koja je od neupitne važnosti za izvedbu performansa.
Tijekom svojih izvedbi, Abramović sudionicima ponekad dopušta da režiraju tijek odvijanja
performansa, dok se u nekim slučajevima jedina aktivna uloga svodi na promišljanje kroz
voajeristički pogled.

2. Marina Abramović: Performans

3
 Performans (engl. performance art) je „režirani ili nerežirani događaj zasnovan kao
umjetnički rad koji umjetnik ili izvođači realiziraju pred publikom.“1 Abramović je umjetnica
performansa, koja je u počecima slikarstvo zamijenila bodi artom, odnosno, bolom, mimikom,
gestom, te insistirala na jeziku tijela igrača, akrobata, vračeva, tibetankih kaluđera i šamana.
Za festival u Edinburgu 1973. godine vezuje se bodi art u kojem je Abramović počela da
ispituje granice psiho-fizičke izdržljivosti. Osnovna karakteristika njenog performansa jeste
iscrpljivanje tijela. Ona svoje tijelo koristi kao platno, a svaki performans se bavi ispitivanjem
granica samog tijela i psihičkog stanja. U jednom od intervjua ona za umjetnost i umjetnika
kaže sljedeće:

U umjetnosti se mora ići do kraja... Ja sam vojnik u službi umetnosti... Svaki umetnik koristi
svoja sredstva da se izrazi, moje oružje je moje telo... Telo je oruđe u službi umetnosti, a
performansima učite da ga kontrolišete, istražujete njegove mogućnosti i granice, zarad
emocionalne i spiritualne transformacije... Telo je uvek veza sa kosmičkim svetom, pruža Vam
taj čudesan dodir ljudskog i božanskog... Umetnost mora da je kompleksna i uznemirujuća.
Ona mora biti kiseonik društva. Mora da je u dosluhu sa onim što će tek doći...2

U samom performansu je naglasak na samom procesu nastajanja umjetničkog djela koji

ideju nastoji realizirati kroz pokret, proces i akciju, a ne finalnom proizvodu, odnosno,
fizičkom predmetu. Kako nije ograničen medijem, tehnikom, tematikom ni okolinom,
omogućen mu je neograničen broj mogućnosti i izvedbi. Zamišljen je kao događaj izveden
pred publikom i za publiku koji utjelovljuje i prikazuje umjetnički proces stvaranja.

3. Performans Lips of Thomas (Usne Tomasa)

1 Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnost, (Zagreb: Horetzky, 2005.), 451.

2 Marković, Nataša, Marina Abramović, (Beograd: Plavi jahač, 2012.)

4
 Marina Abramović je u galeriji Krinzinger u Innsbrucku 24.10.1975. godine prezentirala
svoj performans Lips of Thomas. Performans je počeo time što se umjetnica razodjenula u
potpunosti. Zatim je otišla do stražnjeg dijela galerije da bi na njega pribadačama pričvrstila
svoju fotografiju koju je uokvirila petokrakom zvijezdom. Odatle se uputila prema stolu koji
je stajao nedaleko od stražnjeg zida, stol je bio prekriven bijelim stoljnjakom na kojemu je
postavljena flaša crnog vina, tegla meda, kristalna čaša, srebrena kašika i bič. Sjela je na
stolicu postavljenu uz stol, uzela teglu s medom i srebrenu kašiku. Teglu je polahko praznila
sve dok nije pojela kilogram meda. Nasula je crveno vino u kristalnu čašu i ispijala ga u
sporim gutljajima. Tu radnju je ponavljala sve dok flašu i teglu nije ispraznila. Desnom rukom
je razbila teglu. Ruka je počela krvariti. Abramović je ustala i krenula do zida na kojem je bila
pričvršćena fotografija. Oslonjena leđima o zid i frontalno prema publici, žiletom je u stomak
urezala petokraku zvijezdu. Tada je uzela bič, pod svojom slikom je kleknula leđima
okrenutim publici i žestoko bičevala leđa. Pojavile su se krvave modrice. Zatim je legla na
križ sastavljen od blokova leda, široko raširenih ruku. S plafona je visio električni grijač koji
je bio usmjeren na njezin stomak. Njegova toplina je izazivala krvarenje urezane zvijezde.
Abramović je nepomično ležala na ledu, odlučna da se njezino mučenje nastavi sve dok grijač
ne počne topiti led. Nakon što je trideset minuta ustrajala na križu od leda ne poduzimajući
ništa da prekine torturu, pojedini posmatrači više nisu bili u stanju podnositi njezinu patnju.
Pritrčali su ledenim blokovima, zgrabili umjetnicu, digli je s križa i odnijeli je. Time je
završen performans koji je trajao dva sata.3

3Lichte, F. Erika, Estetka performatvne umjetnost, (Sarajevo/Zagreb, 2009.), 1.

4 https://www.google.com/search?q=lips+of+thomas&tbm=isch&tbs=rimg:CUQeixsLljZGIjjWgkJk-
KaBJYRR4ZeA2nzKPbk3MUt6yFVbHaENu7Adgw4OOTTYjFF2b4QXu1v45ha-
_1IbGzaBqXCoSCdaCQmT4poElEabVy2QL0ZBDKhIJhFHhl4DafMoRNBZbgiwMeZgqEgk9uTcxS3rIVRHzHEWoeKa4
_1CoSCVsdoQ27sB2DEUM4AKFGI0RAKhIJDg45NNiMUXYRi0yU7rdy8bsqEglvhBe7W_1jmFhGI6zi-
AheYuCoSCb78hsbNoGpcEWA04ki8A0MK&tbo=u&sa=X&ved=2ahUKEwiTw8nx3-

5
 Koje pravilo treba gledalac primjeniti u slučaju performansa Marine Abramović? U svim
perforansima umjetnica testira granice izdržljivosti i svog uma i svog tijela. Ona prepušta
odluku gledaocu. Ako se osvrnemo na performans Lips of Tohomas u kojem je očito iz samog
performansa da je umjetnica samu sebe povrijedila i da je bila odlučna nastaviti sa
samopovrijeđivanjem. Da je to učinila u parku, posmatrač ne bi čekao dugo da se umiješa, ali
u galeriji? Sam respekt pred umjetnicom je zahtijevao ne miješanje u samu izvedbu, njen plan
i njenu umjetničku namjeru. U svom performansu Abramović je stvorila situaciju koja je
posmatrače stavila između normi i pravila umjetnosti i svakodnevnog života, između
estetičkih i etičkih postulata. Publika je najprije reagirala tako što je proizvela znake koje je
umjetnica uskratila: znake koji upućuju na unutarnja stanja, kao što je nevjerovatno čuđenje
koje se pokazalo tokom jedenja i pijenja, ili na užas koji je izazvalo lomljenje kristalne čaše
rukom. A kada je umjetnica počela žiletom rezati vlastito meso doslovno se moglo čuti kako
posmatrači, zbog šoka koji je ta radnja izazvala, zaustavljaju dah. Transformacije kroz koje je
publika prošla u vremenskom periodu od dva sata su okončale patnju umjetnice kao i sam
performans. Međutim, posmatrači su se preobrazili u aktere, zbog svoje umješanosti u sam
perfromans.5

Pitanje koje postavlja Erika Fischer Lichte jest stavlja li Marina Abramović posmatrača u
ulogu voajera ili samo želi provjeriti u kojem će trenutku posmatrač prekinuti njezinu patnju.
U tim trenucima na vidjelo izlazi dualnost njezinih performansa u kojima suprotstavlja
umjetničke i moralne društvene standarde. U tim trenucima posmatrač uvijek griješi jer ako
pusti umjetnicu da izvede performans, postoji mogućnost da ona strada, ali ako se umiješa u
performans, postoji mogućnost da uništi umjetničko djelo u nastanku. Tako se uloga i položaj
posmatrača u performansu konstantno mijenjaju i zbog toga posmatrač tijekom njega prolazi
kroz stanje liminalnosti, iznova se preispitujući i donoseći krive odluke. Erika Fischer Lichte
smatra da posmatrač u trenutku izvođenja performansa ne može interpretirati pojedine
simbole i objekte uključene u rad jer to podrazumijeva prevelik broj mogućnosti.

_bAhWOnFkKHV1GCRUQ9C96BAgBEBs&biw=1356&bih=586&dpr=1#imgdii=bI7NZi_kbJfjmM:&imgrc=dXzv4X9
XaCCM6M:

5 Lichte, F. Erika, Estetka performatvne umjetnost, (Sarajevo/Zagreb, 2009.), 3.

6
 4. Performans The Artist is Present (Umjetnica je prisutna)

„Došla sam do zaključka da performans nema značenje bez publike jer, kao što je Duchamp
rekao, publika je ta koja kompletira umjetničko djelo. U slučaju performansa, rekla bih da
publika i izvođač nisu samo komplementarni već skoro nerazdvojni.“6

Marina Abramović u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku predstavlja svoj

performans The Artist is Present. Ona poziva nepoznate ljude, odnosno, publiku da sjede
nasuprot nje i gledaju je u oči onoliko dugo koliko žele. Prilikom izvođenja ovog performansa
dešavalo se da ljudi počnu plakati ili bivaju preplavljeni emocijama. Abramović je ovaj

6 “The Abramović Method,” Sean Kelly Gallery, http://www.skny.com/artists/marina-abramovi/

7
performans izvodila svaki dan po sedam sati, a samo izvođenje performansa je trajalo tri
mjeseca.

Posjetiteljima je omogućeno da jedan po jedan sjednu za isti stol, nasuprot umjetnici,

međutim u potpunoj tišini, bez ikakva razgovora ili fizičkog kontakta. U ovom radu do
izražaja dolazi element tišine, koji je bitan za publiku koja gubi percepciju okolnih zvukova i
fokusira se isključivo na umjetnicu koja postaje ogledalo, u potpunosti nestajući u njihovoj
percepciji. Suočena s tišinom, publika se osjeća izmješteno iz konteksta jer umjetnik ne izvodi
svoju tradicionalnu ulogu, već stvara prazninu koju publika popunjava akcijom. Obično se
praznina smatra prekidom produktivnosti koja je dosadna, prazna i nezanimljiva, međutim
Marina Abramović je tišinu uspjela iskoristiti kao intrigu kojom je privukla publiku i
emocionalno je uključila u rad.

U djelu Artist is Present, publika više ne promatra izvedbu samo kao djelo, već postaje
sastavnim dijelom te izvedbe.

8
 7

7https://www.google.com/search?
q=the+artist+is+present+slike&tbm=isch&source=univ&sa=X&ved=2ahUKEwi0g_a9y4_jAhULp4sKHSa7DQwQsA
R6BAgIEAE&biw=1366&bih=657#imgrc=4V4gLajnZAcMkM:

9
 5. Zaključak

Važan element performansa postaje umjetnikovo tijelo iz kojeg umjetnik crpi podsvjesno i
instinktivno za svoj rad. Izlažući svoje tijelo fizičkim naporima, umjetnik bolje upoznaje
samog sebe i svoje granice. On sam je medij koji se izravno obraća publici kod koje pokušava
izazvati nekakvu emocionalnu ili fizičku reakciju kako bi na taj način preispitao njen odnos i
stav prema samoj izvedbi, umjetnosti ili općenito prema kulturi, dok s druge strane, publici na
taj način dopušta intimniji pristup procesu stvaranja umjetnosti, procesu koji kroz takvu
umjetničku izvedbu ostvaruje karakteristike kojima u slikama i skulpturama kao krajnjem
rezultatu tog istog procesa prije nije mogla posvjedočiti.

Performans se koristi svim poznatim medijima, tehnikama, disciplinama i izvorima,

trenutan je i aktivan, promjenljiv, direktan, necenzuriran, nerafiniran, šokantan, otvoren,
liberalan. Performans je oduvijek rušio sva ograničenja forme i sama bi definicija lako mogla
biti ograničavajuća pa tako zapravo svaki umjetnik definira i određuje svoju vlastitu
definiciju, pravila i standarde izvedbe.

Performans posjeduje izrazito naglašenu socijalnu ulogu i samom izvedbom teži određenoj
društvenoj promjeni koja počinje upravo promjenom pojedinca. Taj socijalni angažman
omogućen je interaktivnim pristupom koji posmatraču omogućuje više od samog posmatranja,
tako da možemo reći kako u performansu promatrači postaju sudionici umjetnosti.

Specifičnost performansa i kreiranja njegova značenja proizlazi iz činjenice da publika

dobiva interpretativnu autonomiju zbog toga što autorova namjera ne mora biti jednaka
iskustvu posmatrača već je upravo iskustvo glavna komponenta izvedbe. Posmatrač, odnosno
publika, kao čitatelj djela koristi vlastiti referentni sistem prilikom interpretacije izvedbe te na
taj način izvedbi dodjeljuje nova značenja. Zbog toga možemo zaključiti kako je izvedba
performansa i dalje samo dio kreativnog procesa, te da konačni produkt, ako o njemu zapravo
uopće možemo govoriti prilikom performansa, nastaje tek iz odnosa publike i umjetnika, kada
publika svojom vlastitom interpretacijom upotpuni sadržajni korpus izvedbenog djela.

Umjetnikov doprinos performansu ne može biti isključivo razvoj koncepta izvedbe koji će
funkcionirati posebno, već se sastoji od načina na koji je autor iskomunicirao svoju ideju
publici. Marina Abramović u performansu koristi svoje tijelo kao medij kroz koji izražava
vlastite ideje, ali tijekom samog izvođenja prednost daje posjetiteljima.
10
 Razlika između performansa Lips of Thomas i The Artist is Present se temelji na promjeni
odnosa između umjetnika i publike. U performansu Lips of Thomas umjetnica publici daje
ulogu prekidanja izvedbe, dok u performansu The Artist is Present, publika postaje sastavni
dio te izvedbe.

11
 6. Literatura:
 Lichte, F. Erika, Estetika performativne umjetnosti, (Sarajevo/Zagreb, 2009.);
 Marković, Nataša, Marina Abramović, (Beograd: Plavi jahač, 2012.);
 Šuvaković, Miško, Pojmovnik suvremene umjetnosti, (Zagreb: Horetzky, 2005.)

Izvori:

 https://www.google.com/search?
q=lips+of+thomas&tbm=isch&tbs=rimg:CUQeixsLljZGIjjWgkJk-
KaBJYRR4ZeA2nzKPbk3MUt6yFVbHaENu7Adgw4OOTTYjFF2b4QXu1v45ha-
_1IbGzaBqXCoSCdaCQmT4poElEabVy2QL0ZBDKhIJhFHhl4DafMoRNBZbgiwMe
ZgqEgk9uTcxS3rIVRHzHEWoeKa4_1CoSCVsdoQ27sB2DEUM4AKFGI0RAKhIJD
g45NNiMUXYRi0yU7rdy8bsqEglvhBe7W_1jmFhGI6zi-
AheYuCoSCb78hsbNoGpcEWA04ki8A0MK&tbo=u&sa=X&ved=2ahUKEwiTw8nx3
-
_bAhWOnFkKHV1GCRUQ9C96BAgBEBs&biw=1356&bih=586&dpr=1#imgdii=bI
7NZi_kbJfjmM:&imgrc=dXzv4X9XaCCM6M
 “The Abramović Method,” Sean Kelly Gallery, http://www.skny.com/artists/marina-
abramovi/
 https://www.google.com/search?
q=the+artist+is+present+slike&tbm=isch&source=univ&sa=X&ved=2ahUKEwi0g_a
9y4_jAhULp4sKHSa7DQwQsAR6BAgIEAE&biw=1366&bih=657#imgrc=4V4gLaj
nZAcMkM:

12