BILTEN

XXII Federalno takmičenje

iz fizike za učenike
osnovnih škola
Sarajevo, 13. 05. 2017.
Društvo fizičara u Bosni i Hercegovini

Predsjednica DF u BiH: prof. dr. Rajfa Musemić

Email: dfubih@gmail.com

Web: http://dfubih.com.ba/

Bilten pripremio: Benjamin Fetić

Škola domaćin: JU O.Š. „Skender Kulenović“, Novi Grad, Sarajevo

Sarajevo, 13. 05. 2017.

Komisija za sastavljanje zadataka

Enisa Kozlić

Dževdeta Dervić

Dragana Brcina

Jasmina Baluković

Merjem Ustamujić

Komisije za pregledanja zadatka

VIII razred

1. Merjem Ustamujić
2. Dževdeta Dervić
3. Dragana Brcina
4. Jasmina Baluković
IX razred

1. Senad Isaković
2. Mirsad Tunja
3. Nudžeim Selimović
4. Benjamin Fetić

Predsjednica Takmičarske komisije: Jasmina Baluković

1
2
 Program takmičenja

9:30 – 10:00 Registracija učesnika

Svečano otvaranje takmičenja

10:00 – 10:30
Raspored učenika po učionicama

10:30 – 13:00 Izrada zadataka

13:00 – 15:30 Ispravljanje zadataka

15:30 Objavljivanje preliminarnih rezultata

15:30 – 16:00 Žable učenika

Objavljivanje zvanične rang liste

16:30
Svečano zatvaranje takmičenja i podjela diploma

Program za osnovne škole

Učesnici takmičenja u fizici su učenici osmog i devetog razreda osnovnog devetogodišnjeg

obrazovanja.

Program Federalnog takmičenja učenika osmih razreda obuhvata zadatke iz sljedećih

sadržaja: pravolinijska kretanja (ravnomjerno i jednako promjenljivo), Newtonovi zakoni,
težina tijela, sila trenja, pritisak ( prenošenje pritiska kroz čvrste, tečne i gasovite tvari,
potisak ), energija*, rad*, snaga*, prosti mehanizmi*, toplotne pojave**.

Program Federalnog takmičenja učenika devetih razreda obuhvata zadatke iz sljedećih

sadržaja: međudjelovanje naelektrisanih tijela, električno polje, istosmjerna struja stalne
jačine, magnetno polje, elektromagnetna indukcija *, naizmjenična struja *, svjetlosne pojave*,
elementi atomske i nuklearne fizike **.

Sadržaji označeni sa * mogu se pojaviti tek na kantonalnom nivou, a sa ** na federalnom

nivou.

3
Osnovna škola „Skender Kulenović“ Sarajevo

„Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.“

„Ne gledajte na dijete kao na dragulj, već se trudite da ono to postane“

Osnovna škola „Skender Kulenović“ u Dobrinji počela je da radi 1983/1984. godine pod
imenom OŠ „Dobrinja“, u vrijeme kad je grad Sarajevo bio najbolji domaćin ZOI. U aprilu
iste godine, preimenovana je u „Simon Bolivar“ i pod tim imenom egzistirala do 1992.
godine, kada je početkom agresije na našu Domovinu zapaljena.

Nakon što je 1996. godine period otvorene agresije na sve ljudsko okončan, a zahvaljujući
činjenici da su i u ratu ostvareni kontakti sa nekim dobrim ljudima, filantropima po vokaciji,
pristupilo se aktivnostima na obnovi, u ratu zapaljene školske zgrade.

Prijatelji iz Francuske, Švicarske, Luksemburga, zajedno sa svim uposlenicima škole, ostvarili

su cilj onda kada se prvi put nakon rata oglasilo školsko zvono u novosagrađenoj zgradi OŠ
„Skender Kulenović“.

I - krenulo je... OŠ „Skender Kulenović“ je smjelo otvarila vrata novim metodologijama.

Postaje prva UNESCO škola na ovim prostorima, te učestvuje na međunarodnim taborima u

Sloveniji i Norveškoj.

Član je mreže eko-škola, te usvaja metodologiju STEP by STEP u razrednoj, a RWCT u

predmetnoj nastavi.

Dio je mreže „Škola – prijatelj djece“.

Pristupa i projektima informatizacije, te umrežavanja u internet na razini škole.

Nastavnici se permanentno stručno usavršavaju u projektima kantonalne, federalne, državne,

ali i internacionalne razine.

Grade svoju prepoznatljivost i budućnost na bogatom kulturnom naslijeđu, tradiciji i

vrijednostima, te na savremenim naučnim dostignućima.

Inkluzija je ono što je također stvarnost u ovoj školi.

U svemu nabrojanom puno je uspjeha.

O tome svjedoče diplome, priznanja, odlikovanja u takmičenjima općinskog, pa do

međunarodnog ranga. Kolektiv se i podmlađuje, jer stara garda odlazi u zasluženu mirovinu,
nastupaju mlade snage spremne za nove izazove.

Lijepa, moderno opremljena, ugodna za boravak - to je danas OŠ "Skender Kulenović"

4
Pozdravne riječi direktora škole Esat Erović

Uvaženi predstavnici Društva Fizičara BiH, poštovane kolege nastavnici, uvaženi roditelji
dragi učenici!

Sve vas toplo pozdravljam i želim vam

da se ugodno osjećate u našoj školi.
Našim dragim učenicima i njihovim
nastavnicima želim što bolje rezultate na
današnjem i svim budućim
takmičenjima.Posebno se želim obratiti
našima malim naučnicima. Djeca kao vi
prava su dragocjenost za svaku školu ali i
za društvo u cjelini Nadam se da ćete i
dalje čuvati i uz pomoć svojih
nastavnika ,razvijati sklonost prema
nauci i u budućnosti biti nosioci
naučnog i tehnološkog razvoja naše
domovine. Danas se samo kvalitetom možemo boriti za bolju budućnost naše djece, opstanak
i prosperitet naše jedine domovine BiH.

Još jednom vam svima želim ugodan boravak u našoj školi i puno sreće i uspjeha u budućem
životu i radu.

Sretno i Hvala vam!

1. A sada će vama naša učenica VI razreda Alihodžić Merjem poželjeti dobrodošlicu na svoj
način – izvoli Merjem

2. Pozivam predstavnika udruženja Gospođu Jasminu Baluković da vam se obrati .

5
 XXII Federalno takmičenje iz fizike za učenike osnovnih škola
Sarajevo, 13.05.2017.godine

VIII razredi

Zadatak 1: Duž pravog puta kreću se, jedan iza drugog, auomobil i kamion. Kamion je
𝑘𝑚
dugačak 5 m i kreće se brzinom 72 , a automobil ima dužinu 3 m i kreće se brzinom
ℎ
𝑚
30 . Koliko vremena traje preticanje i koliki put pređe automobil za to vrijeme, ako je na
𝑠
početku i na kraju preticanja udaljenost kamiona i automobila 30 m? Nacrtati odgovarajuću
sliku!

Rješenje:

𝑘𝑚 1000 𝑚 𝑚
𝑣2 = 72 = 72 ∙ = 20
ℎ 3600 𝑠 𝑠
𝑚
𝑣1 = 30
𝑠
𝑙1 = 3 𝑚
𝑙2 = 5
𝑙 = 30 𝑚
_______________

𝑡 = ?,𝑠 = ? (2 b)

Traženo vrijeme kretanja je najjednosatvnije odrediti ako se posmatra kretanje automobil u

odnosu na kamion

(2 b)

Na slici su prikazani položaji automobila u odnosu na kamion, neposredno prije i poslije

preticanja. Automobil je prešao put:

𝑠 = 𝑙 + 𝑙2 + 𝑙 + 𝑙1 (3 b)

𝑠 = 68 𝑚 (1 b)

U odnosu na kamion automobil ima brzinu:

6
𝑣𝑎 = 𝑣1 − 𝑣2 (3 b)
𝑚
𝑣𝑎 = 10 , (1 b)
𝑠

pa je vrijeme trajanja preticanja:

𝑠
𝑡=𝑣 (2 b)
𝑎

𝑡 = 6,8 𝑠. (2 b)

U odnosu na cestu, za to vrijeme je automobil prešao put:

𝑚
𝑠2 = 𝑣1 ∙ 𝑡 = 30 ∙ 6,8 𝑠 (2 b)
𝑠

𝑠2 = 204 𝑚 (2 b)

7
Zadatak 2: Dva tijela masa 𝑚1 = 200 𝑔 i 𝑚2 = 400 𝑔 povezana su lakom
neistezljivom niti, koja je prebačena preko nepomičnog kotura, čiju masu
možemo zanemariti. U početnom trenutku tijela se drže tako da je njihova
visinska razlika 75 cm. Odrediti kinetičku energiju tijela mase 𝑚1 u trenutku
kada se tijela nađu na istoj visini. Svi gubici energije su zanemarivi.

Rješenje:

𝑚1 = 200 𝑔 = 0,2 𝑘𝑔
𝑚1 = 400 𝑔 = 0,4 𝑘𝑔
ℎ = 75 𝑐𝑚 = 0,75 𝑚
____________________

𝐸𝑘𝑖𝑛 (𝑚1 ) =? (1 b)

Primjenit ćemo zakon očuvanja mehaničke energije, s tim da

posmatramo položaj 1 i položaj 2 (slika).

U početnom trenutku (prije puštanja tegova) energija sistema je

potencijalna energija tijela. Ako za referentni nivo uzmemo nivo na
kome je tijelo mase 𝑚1 , onda je to:

𝐸1 = 𝑚2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ = 3 𝐽 (2 b)

Kada pustimo tegove, teg 𝑚1 će se kretati na gore, a teg 𝑚2 na dole, jer je 𝑚2 > 𝑚1. Svaki
ℎ
teg će preći put dok se ne nađu na istoj visini. Budući da je nit neiztezljiva, tegovi se kreću
2
jednakim brzinama koje se povećavaju, tako da u trenutku kada se nađu na istoj visini,
energija sistema je:

ℎ 𝑚1 ∙ 𝑣1 2 ℎ 𝑚2 ∙ 𝑣2 2
𝐸2 = 𝑚1 ∙ 𝑔 ∙ + + 𝑚2 ∙ 𝑔 ∙ +
2 2 2 2
1 1
𝐸2 = 2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ ∙ (𝑚1 + 𝑚2 ) + 2 ∙ 𝑣 2 ∙ (𝑚1 + 𝑚2 ) (5 b)

jer je 𝑣1 = 𝑣2 = 𝑣. (1 b)

Iz zakona održanja energije slijedi da je:

𝐸1 = 𝐸2 (2 b)

pa je:
1 1
𝑚2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ = 2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ ∙ (𝑚1 + 𝑚2 ) + 2 ∙ 𝑣 2 ∙ (𝑚1 + 𝑚2 ) (2 b)

8
odakle je:
1 1 1 𝑔ℎ
∙ 𝑣 2 ∙ (𝑚1 + 𝑚2 ) = 𝑔 ∙ ℎ ∙ (𝑚2 − 2 𝑚1 − 2 𝑚2 ) = (𝑚2 − 𝑚1 ) (2 b)
2 2

Sljedi da je:
𝑔ℎ(𝑚2 −𝑚1 )
𝑣2 = (𝑚1 +𝑚2 )
(1,5 b)

odnosno:

𝑔ℎ(𝑚2 −𝑚1 ) 𝑚
𝑣=√ (𝑚1 +𝑚2 )
= ⋯ = 1. 58 (1,5 b)
𝑠

𝑚1 ∙𝑣1 2
𝐸𝑘𝑖𝑛 (𝑚1 ) = = 0,2496 𝐽 ≈ 0,25 𝐽 (2 b)
2

9
Zadatak 3. Sa visine 100m, prvo tijelo se baci uvis brzinom 10𝑚/𝑠, a drugo tijelo pusti da
slobodno pada. Naći rastojanje između njih poslije vremena od 2,5 sekundi i njihovu
udaljenost od Zemlje. Uzeti 𝑔=10𝑚𝑠2.

Rješenje

Prvo će se tijelo zbog svoje početne brzine popeti maksimalno na visinu hmax=𝑣o2/2𝑔=5𝑚
(2b).

Da bi se popelo na tu visinu „potrošiti“ će

𝑡𝑝=𝑣o/𝑔=1𝑠 (2b).

Dakle, ostatak vremena 𝑡1=1,5𝑠 (2b)

prvo tijelo slobodno pada i pri tome pređe put od h1=𝑔𝑡12/2=11.25𝑚 (2b)

Što znači da je prvo tijelo udaljeno od zemlje

h1𝑧=h+hmax-h1=100𝑚+5𝑚−11,25𝑚=93,75𝑚. (5b)

Drugo tijelo svo vrijeme slobodno pada i predje put od

h2=gt2/2=31,25m (2b)

Pa je njegova udaljenost od zemlje

ℎ2z=ℎ−ℎ2=100𝑚−31,25𝑚=68,75𝑚. (3b)

Udaljenost između ova dva tijela je sada h12=h1z−h2z=93,75𝑚−68,75=25 𝑚. (2b)

10
Zadatak 4: Homogena kocka pliva na površini žive. Pri tome je potopljena jedna petina
zapremine kocke. Ako se na tu kocku postavi još jedna, iste veličine, ali od drugog materijala,
u živi će biti potopljena polovina prve kocke. Odrediti gustinu obje kocke. Gustina žive je
𝑔
13, 6 𝑐𝑚3 .

Rješenje:

1
𝑉1 = 𝑉
5
1
𝑉2 = 2 𝑉 (gdje je V zapremina I kocke)

𝑔 𝑘𝑔
𝜌𝐻𝑔 = 13,6 = 13 600
𝑐𝑚3 𝑚3
_____________________________
𝜌1 =? , 𝜌2 =? (1 b)

znamo da je uslov ravnoteže:

𝐺 = 𝐹𝑝𝑜𝑡 (2 b)

𝐺 = 𝑚∙𝑔 (2 b)

𝐹𝑝𝑜𝑡 = 𝜌 ∙ 𝑉′ ∙ 𝑔 (2 b)

Gdje je V' potopljeni dio zapremine.

U prvom slučaju (slika 1):

𝑚1 ∙ 𝑔 = 𝜌𝐻𝑔 ∙ 𝑉1 ∙ 𝑔 (1 b)

Masa se može izraziti preko gustine i zapremine kocke, pa se prethodni uslov svodi na:
𝑉
𝜌1 ∙ 𝑉 ∙ 𝑔 = 𝜌𝐻𝑔 ∙ ∙ 𝑔 (2 b)
5

odnosno:
1 𝑘𝑔
𝜌1 = 𝜌𝐻𝑔 ∙ 5 = 2 720 (2 b)
𝑚3

U drugom slučaju (slika 2) uslov ravnoteže je:

11
(𝑚1 + 𝑚2 ) ∙ 𝑔 = 𝜌𝐻𝑔 ∙ 𝑉2 ∙ 𝑔 (2 b)

odnosno:
𝑉
(𝑚1 + 𝑚2 ) = 𝜌𝐻𝑔 ∙ (1 b)
2

Slijedi:
1
𝜌1 ∙ 𝑉 + 𝜌2 ∙ 𝑉 = 2 𝜌𝐻𝑔 ∙ 𝑉 (2 b)

Nakon sređivanja:
1
𝜌1 + 𝜌2 = 2 𝜌𝐻𝑔 (1, 5 b)

Pa je konačno:
1 𝑘𝑔
𝜌2 = 2 𝜌𝐻𝑔 − 𝜌1 = 4 080 (1,5 b)
𝑚3

12
Zadatak 5. Jednoga dana rimski car je odredio da svih 45 000 gledalaca u Koloseumu u pauzi
između gladijatorskih borbi popiju vruć čaj, iako je bio lijep proljetni dan s temperaturom od
25°C. Da bi se čaj brže i lakše napravio svako od posjetilaca dobio je ogledalo koje će
postaviti tako da se svjetlost odbijajući od njih usmjeri ka velikom spremniku punom vode u
obliku kvadra dimenzija 4𝑚×3𝑚×1𝑚. (Dužina, širina i visina). Koliko vremena su čekali da
voda proključa ako je korisna površina svakog ogledala 0,1𝑚2 ? Pri tome je poznato da
ogledalo površine 1𝑚2 prenese 1000 J sunčeve energije za 1 sekundu, specifični toplotni
kapacitet vode je 4200𝐽/(𝑘𝑔𝐾), a gustoća 1000𝑘𝑔/𝑚3.

Rješenje

Da bismo odredili vrijeme potrebno da se proključa data količina vode potrebno je prvo
odrediti količinu topline koja je za to potrebna. Odnosno 𝑄=𝑚𝑐𝑣Δ𝑡

Gdje je 𝑚=𝜌𝑉 , a 𝑉=4𝑚×3𝑚×1𝑚=12𝑚3. (2b)

pa je 𝑚=𝜌𝑉=1000𝑘𝑔𝑚3∙12𝑚3=12 000 𝑘𝑔 (2b), i Δ𝑡=75𝐾 (2b)

odnosno 𝑄=𝑚𝑐𝑣Δ𝑡=12 000 𝑘𝑔∙4200𝐽𝑘𝑔𝐾∙75𝐾=3,78∙109𝐽 (4b).

Kako svaki od gledalaca N=45 000 ima ogledalo površine 𝑆1=0,1𝑚2 to je ukupna površina
ogledala koji griju vodu 𝑆=𝑁∙𝑆1=45 000 ∙0,1𝑚2=4 500 𝑚2(2b).

Iz postavke zadatka ogledalo površine 1𝑚2 prenese 1000J sunčeve energije, pa je ukupna
prenesena energija svih ogledala jednaka 𝐸𝑢=𝑆∙𝐸1=45 000∙1000𝐽=4,5∙106𝐽(2b)

gdje je 𝐸1=1000 𝐽 prenesena energija jednog kvadratnog metra ogledala.

Što znači da je snaga svih ogledala za jednu sekundu 𝑃=𝐸𝑢𝑡=4,5∙106𝑊. (2b)

Ta snaga će grijati vodu , odnosno

𝑃=𝑄𝑡⟹𝑡=𝑄𝑃=3,78∙109𝐽 4,5∙106𝑊=0,84∙103𝑠=840𝑠=14 𝑚𝑖𝑛. (4b)

13
XXII Federalno takmičenje iz fizike za učenike osnovnih škola

Sarajevo, 13.05.2017.godine

IX razredi

Zadatak 1: Rastojanje između naelektrisanja 𝑞1 = +10 𝑛𝐶 i 𝑞2 = −1 𝑛𝐶 iznosi 𝑙 = 1,1 𝑚.

Naći jačinu električnog polja u tački na pravoj koja spaja naelektrisanja, a u kojoj je potencijal
jednak nuli.

Rješenje:

𝑞1 = +10 𝑛𝐶

𝑞2 = −1 𝑛𝐶

𝑙 = 1,1 𝑚.

_____________

x =? (1 b)

Zadatak ima dva rješenja. Neka je x udaljenost od naelektrisanja 𝑞1 do tačke gdje je potencijal
nula.

a) Za tačku između naelektrisanja važi:

𝑞1
𝜑1 = 𝑘
𝑥
2 𝑞
𝜑2 = 𝑘 (𝑙−𝑥) (1 b)

Iz:
0 = 𝜑1 + 𝜑2 (1 b)

𝑞1 2 𝑞
𝑘 𝑥
= −𝑘 (𝑙−𝑥) (2 b)

Odavde se za x dobije:

𝑞1 10
𝑥=𝑞 𝑙 = 11 𝑙 (2,5 b)
1 −𝑞2

Jačina električnog polja je:

𝑞1 |𝑞2 |
𝐸 = 𝐸1 + 𝐸2 = 𝑘 ( +( ) (2 b)
𝑥2 𝑙−𝑥)2

𝑉
𝐸 ≈ 990 (1 b)
𝑚

14
b) Za tačku koja se ne nalazi između naelektrisanja, već izvan spojnice, vrijedi:

𝑞
𝜑1 = 𝑘 𝑥1,

2 𝑞
𝜑2 = 𝑘 (𝑙+𝑥 ,) (1 b)

0 = 𝜑1 + 𝜑2 (1 b)
𝑞1 2 𝑞
= − (𝑙+𝑥 (2 b)
𝑥, ,)

Pa je:
𝑞1 10
𝑥 , = 𝑞 +𝑞 𝑙= 9 𝑙 (2,5 b)
1 2

Jačina električnog polja iznosi:

|𝑞 | 𝑞
𝐸 , = 𝐸2 , − 𝐸1 , = 𝑘 ((𝑥 ,−𝑙)
2 1
2 − 𝑥 ,2 ) (2 b)

𝑉
𝐸 ≈ 542 (1 b)
𝑚

15
Zadatak 2: Pločasti vazdušni kodenzator čije su ploče na rastojanju 1 cm
potopljen je do plovine u ulje 𝜀𝑟 = 2,2. Za koliko treba udaljiti ploče
kondenzatora pa da mu kapacitet ostane isti kao prije potapanja u ulje?

Rješenje:

𝑑 = 1 𝑐𝑚 = 0,01 𝑚

𝜀𝑟 = 2,2

_____________

∆𝑑 =? (1 b)

Prije spuštanja kondenzatora u ulje njegov kapacitet je:

𝑆
𝐶0 = 𝜀0 𝑑 (3 b)

Kada je kondenzator do pola potopljen u ulje, njegov kapacitet je jednak ekvivalentnom

kapacitetu paralelno vezanih kondenzatora:
𝑆
𝐶1 = 𝜀0 2𝑑 (2,5 b)

i
𝑆
𝐶2 = 𝜀0 𝜀𝑟 2𝑑 (2,5 b)

Znači, potapanjem u ulje kapacitet se povećao. Ako kapacitet treba da bude kao prije
potapanja u ulje, potrebno je povećati rastojanje između ploča. Iz:

𝐶𝑒 = 𝐶0 (2 b)

slijedi
𝑆 𝑆
𝜀0 = 𝜀0 (1 + 𝜀𝑟 ) (2 b)
𝑑 𝑑1

Odavde je:
𝑑
𝑑1 = 2 (1 + 𝜀𝑟 ) (3 b)

Konačno, rastojanje ploča treba povećati za:

𝑑
∆𝑑 = 𝑑1 − 𝑑 = 2 (𝜀𝑟 − 1) = 6 𝑚𝑚 (4 b)

16
Zadatak 3. Komponente prikazane ispod spojene su u strujni krug radi ispitivanja jačine struje
I volframove niti lampe u zavisnosti od razlike potencijala V na njenim krajevima.

(a) konstruiši dijagram (shemu) koji prikazuje kako navedene komponente

trebaju biti spojene zajedno u strujni krug da bi se dobilo što više mogućih
vrijednosti za razliku potencijala lampe.

(b) Na ose ispod, skiciraj grafikon I u zavisnosti od V za lampu u interval V = 0

do njene radne V.

(c) Na lampi su oznake “1.25 V, 300 mW”. Izračunaj jačinu struje u niti kada
lampa normalno radi.

(d) Otpornost volframove niti pri radnoj temperature lampe iznosi 4 × 10–7
Ωm. Ukupna dužina niti je 0.80 m. Odredi radijus niti.

(e) Baterija je spojena na dvije identične lampe spojene paralelno. Oznake na

lampama su 1.25 V, 300 mW. Elektromotorna sila baterije je 1.5 V, a
unutrašnji otpor 1.2 Ω.
Odredi da li će lampe normalno svijetliti.

RJEŠENJE:

(a) strujni krug u kojem će struja teći kroz lampu;

promjenljivi otpornik spojen kao djeljitelj napona;
voltmetear paralelno spojen s lampom;
ampermetar spojen serijski s lampom;

17
 5

(b) precizan oblik;

prolazi kroz koordinatni početak; 3

(c) 0.24 A; 1
(d) izračunati otpor R = 5.2(Ω); 1
 l 
A =   = 6.2 × 10–8 m2;
R
A
radijus r = ;
π
= 1.4 × 10–4 m; 4
(e) izračunati otpor lampi u paralelnoj vezi (R=2.6 Ω); 2
V = ε – Ir korišteno da se dobije V = 1.0 V; 2
1.0 V je manje od 1.25 V / snaga dostupna od svake lampe 192 mW
manja od 300 mW; 2

[20]

18
Zadatak 4. Pravolinijski prodovnik dužine l = 1,2 m može da se kreće po međusobno
paralelnim i glatkim šinama zanemarljivog otpora. Šine su vezane za električni otpornik, R= 6
Ω. Čitav sistem je postavljen u homogeno magnetno polje koje je usmjereno vertikalni naniže
i ima magnetnu indukciju 2, 5 T. Da bi se provodnik kretao ravnomjernom brzinom prema
desno, treba da djeluje sila F – slika.

a) Pokaži da je indukovana elektromotorna sila u ovakvom strujnom krugu   Blv .

b) Odredi smjer i intenzitet Amperove sile koja djeluje na provodnik.
c) Odredi smjer struje kroz provodnik.
d) Odredi intenzitet sile F koja djeluje na provodnik ako se kreće stalnom brzinom od
2 m/s.
e) Odredi energiju koji dospijeva do otpornika u jedinici vremena.

Ukupno 20 bodova

Rješenje:

a) Elektromotorna sila, prema Faradayevom zakon elektromagnetne indukcije je:


 N
t
U našem slučaju N = 1, pa je
 BS Bl x
    Blv
t t t
x je pomak/put koji provodnik pređe za vrijeme t .
(6 bodova)

b) Amperova sila koja djeluje na provodnik je usmjerena prema lijevo jer se provodnik
kreće ravnomjerno pa rezultujuća sila na provodnik u pravcu kretanja jednaka je nuli.

(2 boda)
FA  BIl
(1 bod)
 Blv
I 
R R
(2 boda)

19
 Blv B 2l 2 v
FA  B l  3N
R R
(1 boda)

c) Smjer struje je prema gore.

(1 boda)
d) Intenzitet sile F treba biti jednak intenzitetu Amperove sile.
Intenzitet sile F je 3N.
(3 boda)

e) Energija prenesena u jedinici vremena je snaga.

B 2l 2 v 2
P  IU  I 2 R   6W Ili P  Fv  6W
R
(4 boda)

20
Zadatak 5. Kada se predmet fotografiše sa udaljenosti 𝑑1 = 15 m, na filmu se dobija lik čija
je visina ℎ1 = 30 𝑚𝑚. Ako se predmet fotografiše sa udaljenosti od 𝑑2 = 9 𝑚, visina lika je
ℎ2 = 51 𝑚𝑚. Odrediti žižnu daljinu objektiva. (Napomena: Pri promjeni udaljenosti
predmeta mijenja se rastojanje objektiva od filma. Time se postiže oštrina lika).

Rješenje:

𝑑1 = 15 m
ℎ1 = 30 𝑚𝑚
𝑑2 = 9 𝑚
ℎ2 = 51 𝑚𝑚
____________
𝑓 =? (1 b)

Za objektiv fotoaparata važi jednačina:

1 1 1
=𝑝+ 𝑙 (3 b)
𝑓

Iz ove jednačine dobija se da je daljina lika (filma):

𝑝∙𝑓
𝑙 = 𝑝−𝑓 (2 b)

Odnos visine lika i visie predmeta jednak je odnosu daljine lika i daljine predmeta. Dakle,
ℎ1 𝑙 𝑓
= 𝑑1 = 𝑑 (2,5 b)
ℎ0 1 1 −𝑓

a:
ℎ2 𝑙 𝑓
= 𝑑2 = 𝑑 (2,5 b)
ℎ0 2 2 −𝑓

Gdje je ℎ0 visina predmeta, a 𝑑1 = 𝑝1 i 𝑑2 = 𝑝2 . Iz ovih jednačina slijedi:

ℎ1 (𝑑1 −𝑓)
ℎ0 = (2 b)
𝑓

ℎ2 (𝑑2 −𝑓)
ℎ0 = 𝑓
, (2 b)

a to daje:
ℎ1 (𝑑1 −𝑓) ℎ2 (𝑑2 −𝑓)
= . (2 b)
𝑓 𝑓

Rješenjem se dobija:
ℎ2 ∙𝑝2 −ℎ1 ∙𝑝1
𝑓= = 0,43 𝑚. (2 b)
ℎ2 −ℎ1

Žižna daljina objektiva je 43 cm. (1b)

21
 REZULTATI

Osmi razred

Red.
Ime i Prezime Škola Kanton/Mjesto Ukupno
br
Nurdžihan Drkić Šejh Muhamed ef. 100
1. Sarajevo
Hadžijamaković
Alen Hodžić 98
2. OŠ. „Ključ“ Unsko-sanski
Džan Ibrahimović Međunarodna osnovna 97
3. Tuzlanski
škola
Fatih Žgalj Oš „Hamdija 95
4. Sarajevo
Kreševljaković“
Naida Perišević 94
5. Safvet-beg Bašagić Zeničko-dobojski
Selma Holjan 93
6. Druga osnovna škola Sarajevo
Boris Tanković 92
7. Safvet-beg Bašagić Zeničko-dobojski
Tarik Devedžić 88
8. OŠ „Lukavica“ Tuzlanski

9. Sibel Hadžimušović Mehmedalija Mak Dizdar Sarajevo 87

Haris Imamović 81,5

10. Čengić Vila I Sarajevo
Azra Pamuk 80
11. Druga osnovna škola Sarajevo
Kanita Rakovac 80
12. Kalesija Tuzlanski
 Sajra Fajić 72
13. Druga osnovna škola Unsko-sanski
Emir Dedić 69
14. OŠ „Han Bila“ Srednjobosanski
Belma Hodžić 66
15. Lukavica Tuzčanski
Namik Hadžović 65
16. Musa Ćazim Ćatić Sarajevo
Ajša Herceglija 65
17. Kulin Ban Zeničko-dobojski
Esma Turković 62
18. Pofalići Sarajevo
Ena Jovanović 58
19. Meša Selimović Zeničko-dobojski
Ahmed Softić 57
20. Travnik Srednobosanski
Aida Mazalović 51
21. Oš „Jala“ Tuzlanski
Ajla Baturić 51
22. Musa Ćazim Ćatić Tuzlanski
Emin Beganović 49
23. Meša Selimović Zeničko-dobojski
Sajra Mujačić 49
24. Hasan Kikić Unsko-sanski

25. Aiša Muhić Čengić Vila I Sarajevo 48

Edin Živojević Bosansko- 41

26. Husein ef. Đozo
podrinjski
Dženana Bečirović 38
27. Druga osnovna škola Srednobosanski
Amir Imširović 36
28. Musa Ćazim Ćatić Tuzlanski
Lamija Ahmetašević 35
29. Safvet-beg Bašagić Tuzlanski

1
 Sadžida Rakovac 35
30. OŠ „Dubrave“ Tuzlanski
Azra Kasumović 34
31. OŠ „Novi Grad“ Tuzlanski
Lejla Zorlak 32
32. OŠ „Umihana Čuvidina“ Sarajevo
Adin Kurbegović 29
33. Prva osnovna škola Srednjobosanski
Emir Šarić 27
34. Liskovac Unsko-sanski
Faruk Bašić Bosansko- 25
35. Husein ef. Đozo
podrinjski
Ilma Hodžić 24,5
36. Mirsad Prnjavorac Sarajevo
Haris Redžić 21
37. Prva osnovna škola Tuzlanski
Merdijja Zarean 16
38. Đulistan Sarajevski
Džana Krnjić 15
39. Safvet-beg Bašagić Srednjobosanski
Samir Memiš 14
40. Prva osnovna škola Srednjobosanski
Amina Kazazović „9 maj“ Pazarić 11
41. Sarajevo
Lejla Omerbegović Bosansko- 10
42. Husein ef. Đozo
podrinjski

2
Deveti razred

Zadatak Zadatak Zadatak Zadatak Zadatak

Mjesto Šifra Ime i prezime Škola Ukupno
1 2 3 4 5
1 73 Adin Dajdžić OŠ „Lukavac“ Grad, Lukavac 9,5 20,0 17,0 20,0 20,0 86,5
2 10 Ahmed Čalkić OŠ „Vladimir Nazor“, Zenica 9,5 20,0 11,0 20,0 20,0 80,5
3 71 Din Ammar Tolj OŠ „Malta“, Sarajevo 8,5 20,0 12,0 16,0 20,0 76,5
4 15 Azra Alagić OŠ „Skender Kulenović“, Sarajevo 9,5 20,0 12,0 15,0 20,0 76,5
5 86 Aldin Saračević OŠ „Mejdan“, Tuzla 9,5 17,0 11,0 14,0 20,0 71,5
6 80 Tarik Rahmanović OŠ „Osman Nakaš“, Sarajevo 9,5 9,5 12,0 19,0 20,0 70,0
7 17 Ismail Brkić OŠ „Grivice“, Banovići 7,5 20,0 12,0 9,0 20,0 68,5
8 25 Merima Durić OŠ „Muhsin Rizvić“, Fojnica 9,5 20,0 6,0 8,0 20,0 63,5
9 33 Bakir Devedžić OŠ „Lukavica“, Gračenica 9,5 20,0 12,0 15,0 6,0 62,5
10 49 Mirza Hasović OŠ „Osman Nakaš“, Sarajevo 9,5 10,0 10,0 13,0 20,0 62,5
11 60 Lejla Mutapčić OŠ „Meša Selimović“, Zenica 7,5 17,0 6,0 11,0 20,0 61,5
12 75 Haris Zirić OŠ „Harmani I“, Bihać 6,0 20,0 8,0 6,0 20,0 60,0
13 68 Elma Djedović OŠ „Kreka“, Tuzla 9,5 20,0 12,0 15,0 1,0 57,5
14 83 Sandro Paradžik OŠ „Čengić Vila I“, Sarajevo 8,5 20,0 5,0 14,0 6,0 53,5
Muhamed
15 19 OŠ „Malešići“, Gračanica 7,5 20,0 6,0 13,0 5,0 51,5
Duraković
16 44 Asim Kalčo OŠ „Skender Kulenović“, Zenica 2,5 19,0 12,0 11,0 4,0 48,5
17 42 Edis Jašarević OŠ „Mehurići“, Travnik 2,0 20,0 6,0 14,5 4,0 46,5
18 1 Amina Čobić OŠ „Malta“, Sarajevo 1,0 12,5 7,0 5,0 20,0 45,5
19 28 Faris Delić OŠ „Sveti Franjo“, Tuzla 6,5 14,0 9,0 9,0 6,0 44,5
OŠ „Savfet - beg Bašagić“,
20 85 Hatidža Serdarević 7,5 20,0 2,0 11,0 1,0 41,5
Sarajevo
Tarik OŠ „Savfet - beg Bašagić“,
21 69 7,0 12,5 6,0 7,0 6,0 38,5
Muharemovć Sarajevo

3
22 31 Faris Dautović OŠ „Mehurići“, Travnik 6,0 8,5 9,0 9,0 4,0 36,5
23 82 Rejhana Nezirić OŠ „Suljo Čilić“, Jablanica 0,0 7,5 4,0 6,0 18,0 35,5
OŠ „25. Novembar“, Velika
24 9 Dalila Alibašić 0,0 12,5 8,0 10,0 5,0 35,5
Kladuša
25 76 Merima Pajalić OŠ „Konjodor“, Bužim 3,0 16,0 7,0 6,0 3,0 35,0
26 58 Ahmed Trkić OŠ „Gornji Vakuf“, Gornji Vakuf 9,5 5,5 5,0 9,0 5,0 34,0
27 32 Emina Dostović OŠ „Grivice“, Banovići 1,0 12,5 2,0 10,0 5,0 30,5
28 46 Sara Galijašević OŠ „Sead Ćehić“, Velika Kladuša 0,0 12,5 5,0 7,0 4,0 28,5
29 79 Ilma Spahić OŠ „Musa Ćazim Ćatić“, Zenica 0,0 10,5 4,0 7,0 6,0 27,5
30 4 Ilma Erović OŠ „Skender Kulenović“, Sarajevo 6,0 8,5 5,0 5,0 3,0 27,5
31 24 Hadžera Duhrkić OŠ „Kiseljak 1“, Kiseljak 0,0 18,0 0,0 9,0 0,0 27,0
32 7 Halima Baturić OŠ „Musa Ćazim Ćatić“, Gradačac 6,0 10,5 3,0 3,0 2,0 24,5
33 34 Teo Kapetanović KŠC „Stup“, Sarajevo 0,0 8,5 1,0 9,0 4,0 22,5
34 5 Minela Garača OŠ „Gornji Vakuf“, Gornji Vakuf 0,0 10,5 3,0 9,0 0,0 22,5
35 78 Azra Žunić OŠ „Alija Nametak“, Sarajevo 1,0 10,5 1,0 5,0 5,0 22,5
Eman OŠ „Fahrudin Fahro Baščelija“,
36 48 0,0 9,5 7,0 5,0 0,0 21,5
Hrustemović Goražde
37 64 Sara Mukanović OŠ „Prva osnovna“, Donji Vakuf 0,0 1,0 6,0 6,0 6,0 19,0
38 59 Alem Muratović OŠ „Huesin ef. Đozo“, Goražde 0,0 12,5 1,0 1,0 4,0 18,5
39 74 Amina Turković OŠ „Huesin ef. Đozo“, Goražde 0,0 8,0 0,0 9,0 1,0 18,0
40 40 Lejla Jakupović OŠ „Prva sanska“, Sanski Most 0,0 4,0 2,0 7,0 5,0 18,0
41 61 Sandi Vujaković OŠ „Čengić Vila I“, Sarajevo 0,0 1,0 16,0 0,5 0,0 17,5
42 37 Ilvana Šunje OŠ „Bijelo Polje“, Mostar 1,5 13,5 1,0 0,5 1,0 17,5
OŠ „Savfet - beg Bašagić“, Novi
43 63 Muamera Hodžić 0,0 1,0 7,0 3,0 6,0 17,0
Travnik
44 67 Ajla Mahmutović OŠ „Jezerski“, Bosanska Krupa 0,0 9,5 1,0 4,0 1,0 15,5
Samra Mida OŠ „Četvrta osnovna škola“,
45 53 0,0 7,0 5,0 1,0 0,0 13,0
Mesihović Mostar