Ime i prezime, razred, nadnevak _____________________________________________________

Ostvareni bodovi _____/33

Galama u glavi

Zašto djeca tako glasno govore? Zašto nas dozivaju iz sve snage iako stojimo tik do njih?
Zašto nam doživljaje iz škole prepričavaju glasom koji bi po snazi prije pristajao prosvjednom skupu
na gradskom trgu nego toplom obiteljskom gnijezdu? Mame to obično znaju – kad se dijete vrati kući
iz škole, treba mu barem pola sata da mu sva školska buka izvjetri iz ušiju. Za to je vrijeme najbolje
dati mu da nešto fino jede jer s punim ustima ne može urlati ili ga ostaviti vani da se još malo istutnji
po dvorištu i potroši ono malo glasa što mu je ostalo.

Djeca u školi govore glasno zbog najmanje tri razloga. Prvi razlog je veličina prostora. U školi
su sve prostorije velike. Nije „kunst“ dovikivati se s kraja na kraj u jednosobnom stanu, ali u školskoj
blagovaonici – za to treba talent! Na primjer, s jednog se kraja zaori: „Markooo!“ (barem tri puta) i sve
se glave okrenu prema vikaču. S druge se strane začuje: „Haaa?“ Glave slijede i taj glas. „Jesi donio
ono?“ (prstima po zraku crta neki predmet). „Aha!“ „Daj da vidim.“ „A, ne dam!“ Tako to otprilike
izgleda.

Drugi razlog je posebni školski žamor. Samo učitelji znaju kakvu silnu buku prizvodi
tridesetero đaka koji šapću. A tek kad počnu o nečemu raspravljati svi u glas! Kad u uši uđe
neprekidno brujanje, šuškanje, grgoljenje, pištanje, šmrcanje, kašljucanje i coktanje, teško je govoriti
tiho. Treći razlog je da jednostavniji ne može biti – đaci oponašaju učitelje, a učitelji moraju govoriti
glasno. Svi znaju da pravim rođenim učiteljima nikad ne treba mikrofon. Oni bi glasom mogli
zaustavljati i vlakove. A djeca bi htjela biti baš kao njihova učiteljica pa se trude govoriti glasno poput
nje. Ipak, najvažniji razlog dječje glasnosti otkrila sam kad me je jedna dvogodišnja curica žestoko
ugrizla za nogu dok sam razgovarala s njezinim starijim sestrama. Njezin je glas bio slabiji pa ju nisam
čula, a skoro ni primijetila, sve dok me nije zubima podsjetila da je i ona tu. Eto zašto klinci puštaju
glas „do daske“ – zato što ih ne slušamo!

No ipak je šteta da uzalud troše glas. Zato im vi, mame i tate, morate pomoći dok su kod
kuće. Slušajte ih pozorno cijelo vrijeme, osim onih prvih pola sata poslije škole dok im je glava još
prepuna školske galame. Utišajte ih, još bolje, isključite radio i televizor, smanjite i svoje vikanje na
minimum i vježbajte, zajedno s djecom, onaj fini tihi govor koji se i čuje i razumije. I o vašem glasu
ovisi hoće li djeca naučiti razlikovati govor od vikanja.

Maja Flego
1. Kome je upućen tekst Galama u glavi? Zaokruži točan odgovor. ___/1
a) učenicima
b) učiteljima
c) roditeljima

2. Ispiši iz teksta tri razloga zašto djeca u školi govore glasno. ___/3
1/ _____________________________________________________________
2/ _____________________________________________________________
3/ _____________________________________________________________

3. Koji je najvažniji razlog zašto djeca glasno govore? ___/1

_______________________________________________________________

4. Ispiši iz teksta dvije onomatopejske riječi. ___/2

______________________ i __________________________

5. Koliko učenika ima u razredu koji je predstavljen u tekstu? ___/1

______________________

6. Zaokruži točan odgovor. Koje je stilsko izražajno sredstvo uporabljeno u rečenici

„...treba mu barem pola sata da mu sva školska buka izvjetri iz ušiju.“ Svoj odabir obrazloži
jednom rečenicom. ___/2
a) onomatopeja
b) kontrast Obrazloženje: __________________________________
c) metafora ______________________________________________
d) gradacija

7. Kojim je metaforičkim izrazom književnica označila obiteljski dom? ___/1

_______________________________

8. a) Marko b) Maja ___/2

Kad dođem iz škole, tata čita novine Kad dođem iz škole, tata gasi televizor, a
dok mama pozorno gleda seriju na televiziji, mama stavlja večeru na stol i razgovaramo
tako da najčešće večeram sam. kako smo proveli dan.

Hoće li Markova ili Majina obitelj naučiti svoga đaka razlikovati govor od vikanja? Svoj
odgovor obrazloži jednom rečenicom.
___________________________________________________________________________

9. Poredaj riječi tako da dobiješ gradaciju. ___/5

govor vikanje šušanj šapat urlik
_______ _______ _______ _______ ______

10. Rečenicama u lijevom stupcu pridruži odgovarajući broj iz desnog stupca. ___/4
 ___ Kad u uši uđe to neprekidno brujanje, 1. jednostavna rečenica
teško je govoriti tiho.
___ U školi prvi put postaje doista važno da 2. vremenska rečenica
ga svi čuju.
___ Zašto djeca tako glasno govore? 3. subjektna rečenica
___ Njezin je glas bio slabiji pa ju nisam
čula. 4. sastavna rečenica

11. Preoblikuj sljedeću rečenicu upravnog govora u neupravni.

„Marko, čuješ li me?“ povikala je Maja. ___/1
_____________________________________________________

12. Ispiši tražene vrste riječi iz rečenice.

Njezin je glas bio slabiji pa ju nisam čula, a skoro ni primijetila, sve dok me nije zubima
podsjetila da je i ona tu. ___/8
osobne zamjenice ________________________________
posvojna zamjenica ________________________________
suprotni veznik ________________________________
sastavni veznici ________________________________

13. Zbog čega je u sljedećim rečenicama napisan zarez? ___/2

Nije kunst dovikivati se s kraja na kraj u jednosobnom stanu, ali u školskoj blagovaonici za to
treba talent. _____________________________________________________
Kad u uši uđe brujanje, teško je govoriti tiho. ____________________________________