Univerzitet u Sarajevu

Mašinski fakultet u Sarajevu

Vlisonovo Šetalište br. 9

71000 Sarajevo

-S e m i n a r s k i r a d –

Analiza rada i mehaničkog opterećenja radnika pri

obavljanju metalostrugarskih poslova na mašini-
univerzalni strug TRC 90

Predmet: ERGONOMIJA

Mentor: prof. dr. Fikret Veljović Studenti: -----------

Sarajevo 2008. godine

 SADRŽAJ

1. UVOD 2

2. OPTEREĆENJA NA RADU 4
2.1. Opterećenje pri radu i konstrukcija radnog mjesta

3. Analiza rada i mehaničkog opterećenja radnika

pri obavljanju metalostrugarskih poslova na mašini
univerzalni strug TRC 90 5
3.1.Karakteristike radnog mjesta :
3.2.Karakteristike mašine :
3.3.Uslovi pod kojim se rad obavlja na osnovu uvida
3.4.Uslovi radne sredine 6

4. Rezultati opterećenja za karakteristične radne poze 10

5. Zaključak 18

6. Literatura 19

2
1. UVOD

Ergonomija

(grč. ergon – rad, nomos – zakon)

Ergonomija je znanost o radu, interdisciplinarna znanstvena grana

koja proučava ljudske mogućnosti, ponašanje , ograničenja i sve druge
karakteristike koje nam mogu poslužiti za konstrukciju alata, oruđa,
naprava, organizaciju proizvodnje (uključivši i rad u uredima), bilo da je
to vezano za rad ili za slobodno vrijeme.

Cilj ergonomije je povećati produktivnost, ali paziti da čovjek koji radi, da to čini
na što sigurniji i udobniji način ( znači da mu je radna okolina prilagođena – buka
, rasvjeta , itd. …, a podrazumijevaju se i fizičke mogućnosti odnosno faktori –
dimenzije čovjeka od kojih su glavne masa i visina).

HUMAN FACTORS ENGINEERING je sinonim za Ergonomiju u stranoj

literaturi. Izraz ili termin Ergonomija je dao 1949. godine K.F.H. MURRELL (Oxford), a
1950. godine se praktično udomaćio u terminologiji.

Razvoj ergonomije

Razvoj ergonomije može se podijeliti u dvije etape:

klasična ili korektivna ergonomija (traje od industrijske revolucije do 1950-tih
godina),
sistemska ili projektna ergonomija (od 1950-tih do danas).

Klasična ili korektivna ergonomija zasniva se na principu:

Vidiš – gledaš - ideš poboljšati
Predstavnik ove ergonomije je Barnes sa studijom rada u kojoj je definirao 22
principa za racionalizaciju rada kao cjeline.
Od ta 22 principa:
8 principa je vezano za ekonomiju pokreta,
8 principa je vezano za uređenje radnog mjesta,
6 principa je vezano za metode i načela oblikovanja alata i opreme.
Sistemska ili produktivna ergonomija govori da se kod projektiranja počinju
uključivati ergonomska saznanja, veliki doprinos razvoju je donijela vojna industrija,
počeci su joj u II. svjetskom ratu zbog vojnih aviona (trebalo je prilagoditi ručice,
gumbe i ostalo svim potencijalnim pilotima).
Glavna razlika između ove dvije ergonomije je da se u početku ergonomije
čovjek prilagođavao radu, a danas se rad prilagođava čovjeku.

Interdisciplinarnost ergonomije očitava se u tome da ona koristi podatke

nekoliko različitih znanosti:
medicina (čovjek-način funkcioniranja organizma iz fiziologije rada),
antropometrija (važno prilagoditi dimenzije čovjeka, npr: odrasla populacija i
dječja populacija – vrtići),
psihologija (psihički odnos čovjeka prema alatu, uređaju, računalu, npr: strah
da će se na računalu nešto krivo napraviti),

3
 sociologija (odnos čovjeka u grupi prema suradnicima, nikada ne radimo sami
već u interakciji sa okolinom),
razne tehnologije (koristimo saznanja iz raznih tehnologija, kako ih primijeniti
da čovjeku bude bolje),
organizacija rada (kako organizirati rad – najboljeg radnika za određeni
posao),
pedagogija (svrsishodnost školovanja – da li se potrebno školovati ili se
prepustiti sami sebi),
biomehanika (proučavanje pokreta sa stanovišta funkcioniranja čovjeka),
fizika okoline (buka, rasvjeta, vibracije, mikroklima, itd.),
primijenjena psihologija (odnosi se na obučenost radnika – u odnosu čovjeka i
stroja odnosno kako čovjek reagira na pojedina upozorenja i kako postupa
dalje),
matematika (pri obradi podataka),
statistika (obrada i prikaz rezultata).

2.OPTEREĆENJA NA RADU

2.1 Opterećenje pri radu i konstrukcija radnog mjesta

Ljudski rad i njegovo poimanje jest izraziti primjer ljudske djelatnosti, koja se
može razmatrati kao zadaća ergonomije i biomehanike istovremeno.
Opterećenja, koja se mogu pojavljivati u čovjekovom radu, često su povezana u
većini primjera s njegovim izrazito neergonomskim položajem. Radnici se često za
vrijeme rada nalaze u pognutom, čučećem ili klečećem položaju. Neergonmski je
položaj tijela radnika štetan, a naročito kada je prisilan ili u području suboptimalnog
stanja. Velika opterećenja veoma utiču na sigurnost radnika, te su i opasnost za
ozbiljne ozlijede i trajna oštećenja organizma radnika.

Iz iskustva se došlo do zaključka da dolazi do niza problema ako se ne

vodi računa o konstruiranju radnog mjesta (načinu korištenja alata, i uređaja,
raspored alata i uređaja, klimatski uvjeti na radnom mjestu, itd.). ako pri
konstrukciji radnog mjesta ne pazimo na ergonomske principe možemo
smanjiti produktivnost:
povećanje gubitka radnog vremena (puno pokreta činimo pa imamo manje
vremena za rad, a više se umaramo),
radnik se više umara (npr: ako mora ići oko nečega),
povećavaju se troškovi liječenja (medicinski troškovi),
imamo i veće materijalne troškove,
dolazi do niske kvalitete samog rada,
veća je i mogućnost nezgoda na radu.

U SAD-u je 1954. godine prijavljeno 6,3 milijuna radnih ozljeda što je rezultiralo
sa 121 milijardom dolara gubitka.

4
Faktori koje moramo uzeti u obzir prilikom konstrukcije novog ili analize starog
radnog mjesta:
antropometrijski faktori (visina čovjeka zbog dohvata ručke ili dugmeta na
stroju, voditi računa za koju se populaciju radi M/Ž, za koji se narod radi –
Japanci su nižeg rasta, …)
biomehanički faktori (način na koji sila djeluje na naše zglobove, način
prenošenja materijala i rukovanje teretom, položaj tijela pri radu – sjedeći ili
stojeći, da li postoji mogućnost podešavanje visine),
fiziološki faktori (način funkcioniranja našeg organizma),
faktori povezani sa konstrukcijom posla (poslove podijeliti u manje segmente,
da li je radnik uključen u rješavanje problema oko svog posla, upoznati ga sa
ciljem, i svrhom posla),
faktori povezani sa informacijom i kontrolom posla (da li su informacije
prikazane na najjednostavniji način, iste se mogu prikazati na puno načina –
kontrasti boje i podloge, koje boje koristiti za upozorenja – zvučna ili vidna,
itd.),
faktori radne okoline (buka i vibracije – da li je njihov nivo u dozvoljenim
granicama, rasvjeta – bliještanje i sl., klima – toplo, hladno, prevruće, da li se
zbog ovih faktora mora nositi zaštitna oprema na radu).

Prilikom konstrukcije radnog mjesta potrebno je voditi računao o uvjetima rada

te ih treba uskladiti sa 4 karakteristike (komponente):
motorno-fizičke (visina, težina),
senzorne (sluh, vid),
mentalne (intelektualne sposobnosti, memorija, pažnja),
duhovne (moralnost).

Devedesetih godina prošlog stoljeća javljaju se dvije bolesti koje su u direktnoj

vezi sa primjenom ergonomskih načela:
bolest kralježnice (leđa) i
bolest zapešća šake.

Obje bolesti javljaju se zbog dugotrajnih položaja ruke i leđa, a iste se mogu
smanjiti upotrebom ergonomskih principa.

3.Analiza rada i mehaničkog opterećenja radnika pri

obavljanju metalostrugarskih poslova na mašini-
univerzalni strug TRC 90

Radno mjesto : VKV metalostrugarski poslovi

Mašina: Univerzalni strug TRC 90

3.1 Karakteristike radnog mjesta :

Obrada kočnih doboša svih vrsta
Obrada metalnih modela za livenje doboša spoljašnje I unutrašnje slike
Obrada komada čiji su gabariti do 650mm

5
3.2 Karakteristike mašine :
Visina šiljaka: 465/435
Prečnik struganja iznad šiljaka: 650mm
Prečnik struganja iznad mosta: 920 mm
Prečnik struganja bez mosta: 1380 mm
Broj obrtaja: 21 (8-800) o/min
Broj posmaka: 011-7,28 mm/o
Otvor vretena : 95mm
Snaga: 16/23 kw
Brzi hod u uzdužnom pravcu: 1000mm/min
Brzi hod u poprečnom pravcu: 2000mm/min
Maksimalni prečnik stezne glave : 1250mm
Mogućnost izrade metričkog, colovnog i modulnog navoja

3.3 Uslovi pod kojim se rad obavlja na osnovu uvida

1. Unutra
2. Prašina
3. Buka
4. Rad u smjenama

3.4. Uslovi radne sredine

Mikroklimatska mjerenja:
Spoljna temperatura iznosi 80C
Temperatura u odeljenju iznosi 150 C
Relativna vlažnost vazduha 51%
Brzina strujanja vazduha 0,43 m/s

Mjerenja pokazuju da se mikroklima nalazi u zoni konfora za zimski period

Fizičke štetnosti

-Osvjetljenost-
Mješovito osvjetljenje (dnevno i električno ) . Opšta osvjetljenost je prema
izmjerenim veličinama zadovoljavajuća.

-Buka-
Na poslu izmjeren nivo buke od 83 dB
Mjerenje pokazuje da buka ne prelazi dopušteni nivo u frekventnom području od 31,5
do 8000 Hz

-Prašina-

-Nađene koncentracije:
-prašina 160š/cm3

6
- Nađena koncentracija prašine je iznad dozvoljene (135 č/cm 3)
- Faktor zagađenja 1,09

Procjena higijenskih uslova radne sredine

Fizički faktori
-Osvjetljenost: zadovoljava
-Buka u granicama dozvoljenog

Hemijske štetnosti i prašina

-Prisustvo srednje toksičnih materija ispod granice dozvoljenog
-Prisutna prašina iznad g.d.

Kvalitativna procjena fizičkog opterećenja i napora organizma

-angažovanje velikih mišićnih grupa,
-dinamički i statički rad naizmjenično
-stajanje, saginjanje, dohvatanje, dizanje tereta ručno od 1-15 kg i hodanje

Napori čula

Čulo vida- podrazumjeva nošenje naočara ako su potrebne

1. Posao zahtjeva dobar vid na blizinu

Čulo sluha:
1. Posao zahtjeva dobar sluh

Psihičke i psihofiziološke osobine koje rad zahtjeva

1.Opšta motorna spretnost 4. Okulomotorna koordinacija

2. Brzina reagovanja 5. Pažnja: koncentrisana
3. Spretnost prstiju i ruku 6. Odgovornost za svoj rad

Nedostatak ili umanjenje ovih psihičkih i psihofizioloških funkcija predstavlja

kontraindikaciju za uspješno obavljanje ovog posla.

Opasnost od povreda i organskih oštećenja

Radnik je izložen povredama: od oruđa za rad i pada predmeta
Radnik je izložen organskom oštećenju: respiratornog sistema.

Preporuke
-Za radnike na ovom poslu preporučljivo je :
a) Uslovi koje radnik treba da ispunjava na ovom poslu
b) Zdravstveni pregled prije stupanja na posao
c) Periodični zdravstveni pregledi
d) Uvećanje godišnjeg odmora
e) Potrebna lična zaštitna sredstv

a) Uslovi koje radnik treba da ispunjava na ovom poslu

1. Godine starosti: preko 18

7
 2. Potreban pol: muški ili ženski
3. Stručma sprema: KV
4. Psihički i psihofiziološki zahtjevi: opšta motorna spretnost
5. Zdravstveni zahtjevi:
- Na ovom mjestu ne mogu raditi lica koja boluju od :
Hroničnih oboljenja respiratornog sistema sa insuficijencijom ventilacije srednjeg
stepena , težih oboljenja i deformiteta lokomotornog sistema

b) Zdravstveni pregled prije stupanja na posao

-Pregled ljekara spec. medicina rada
-Pregled ljekara spec. za interna oboljenja
-Laboratorijski standard
-EKG, Ro grafija pluća, spirogram

c) Periodični zdravstveni pregledi

Neophodno je obaviti jedanput u 12 mjeseci:
-Pregled ljekara spec. medicina rada
-Pregled ljekara spec. za interna oboljenja
-Laboratorijski standard
-EKG, Ro grafija pluća, spirogram

d) Uvećanje godišnjeg odmora, kao poseban vid zažtite radnika treba uvećati za tri
dana
Potrebna lična zaštitna sredstva
1. Zaštitno radno odjelo sa kapom
2. Zaštitne cipele sa čeličnom kapom
3. Naočare bezbojne
4. Dolaktice platnene
5. Rukavice gumene
6. Maska M-3

Analiza rada i mehaničkog opterećenja radnika pri obavljanju

metalostrugarskih poslova na mašini-univerzalni strug TRC 90

Svaka je radna aktivnost čovjeka povezana sa odgovarajućim radnim

opterećenjima a time i naporom, Velika opterećenja naravno utiču na sigurnost
radnika, te su i opasnost od ozbiljne ozlijede i trajna oštećenja organizma radnika.
Podizati i prenositi teret jest često relativno veliko opterećenje, a ako je to
nužno brzo i često raditi, onda to izaziva i iscrpljujuće dinamičko naprezanje
čovjekova tijela. U daljem tekstu navedeni su oblici i stanja radnih položaja kojim su
vrlo često izloženi radnici pri obavljanju metalostrugarskih poslova.

8
 Ime i prezime ispitanika: Muriz Poturak
Datum rođenja: 22.11.1954.
Visina : 175 cm
Težina: 80 kg
Zaposlen od : 1974 god

.
Slika 1. Radnik koji obavlja metalostrugarske poslove

Na slijedećim slikama će biti predstavljeni karakteristični položaji radnika koji

obavljaju poslove radnog mjesta -VKV metalostrugarski poslovi a ujedno njima
pridruženi žičani modeli položaja radnika u programu CATIA V5 R16( u kojoj su
vršeni proračuni ):

Slika 2. karakteristični položaji radnika koji obavljaju poslove radnog mjesta

9
Za određivanje biomehaničkog naprezanja ispitanika kao kritična veličina tijela uzima
se slabinski dio kičme (disk između 4. I 5. slabinskog pršljena – tačka
L4/L5).Proučavanja su pokazala da intraabdominalni pritisak raste zavisno od
povećanja tzv. lumbalnog momenta, čiju je veličinu Mairiaux izrazio regresijskom
jednačinom :
pabd = IAT = 0,079 �
M L - 1,127 Kpa
Na ovaj se način mjerenje trbušnog pritiska može koristiti kao indeks
opterećenja kičmenog stuba u stvarnim radnim uslovima.

4.Rezultati opterećenja za karakteristične radne poze

Prva radna poza:

Dati su položaji svih karakterističnih dijelova ispitanika kao i rezultati mjerenja sile i
momenta za pojedine segmentalme mase, od kojih su na naša istraživanja najbitniji
trup i karlica (pelvis, trunk):

10
Slika 3. – Rezultati mjerenja pri prvoj radnoj pozi

11
 Da bismo odredili uticaj sila u predjelu intraabdominalnog presjeka koristit ćemo
uticaj vanjskih sila i segmentalnih težina uz šta se jevlja i uticaj abdominalnog
pritiska. S obziram na nekoherentnost jednačine potrebno je pritisak pretvoriti u silu,
pa u tom smislu treba pritisak pomnožiti sa površinom projekcije

Pošto je visina ispitanika 175 cm, a njegova težina 80 kg, na osnovu

harmonijskih odnosa u odnosnu na ukupnu visinu ispitanika određuje se širina
kukova 0,19H = 33,25 cm iz čega dalje slijedi da je A = 270,86 cm2.

Na osnovu sume svih sila i momenata slijedi:

Slika 4. – Suma svih sila i momenata pri prvoj radnoj pozi

Veličina abdominalnog pritiska, za slučaj našeg ispitanika je:

p abd = 0,079  M L - 1,127 = 0,079  122 - 1,127 = 8,51 KPa

12
Poboljšanja radnog mjesta

1.) Na osnovu dobijenih rezultata mehaničkog opterećenja za prvu radnu

pozu, pokušaćemo da damo poboljšanje radnog mjesta, tako što ćemo našem
ispitaniku dati da radni komadi nakon prve operacije obrade za drugom mašinom
dolaze u položaju kako će to biti prikazano na slici:

a) b)

Slika 5. a) Nepoželjan položaj radnog komada

b) Poželjan položaj radnog komada

Samim tim bi se izbjegao neprirodan položaj radnika kako je to prikazano na slici 2. u

prvom radnom položaju.

2) Takođe bi poželjno bilo izvršiti određene promjene na platformi na kojoj

dolaze radni komadi. Platformu treba konstruisati tako da radnik kada zeli da uzme
radni komad i stavi ga na strug, sebe ne izlaže neprirodnim položajima tjela vec da
mu bude omogućeno da u uspravnom položaju zakači radni komad dizalicom. To bi
bilo omogućeno konstruisanjem platforme čiju će visinu radnik automatski podešavati
prema želji kako bi izbjegao opterećenje kičme . Takav jedan neprirodan položaj
prikazan je na slijedećoj slici:

13
 Slika 6. Neprirodan položaj tjela radnika

Sada ćemo dati primjer kakav bi položaj radniku bio najpoželjniji pri uzimanju
radnog predmeta i takođe ćemo izračunati mehaničko opterećenje za taj položaj i
uporediti sa rezultatima dobijenih u prvoj radnoj pozi.

14
 Na slijedećoj slici je prikazan najodgovarajući položaj radnika u kojem bi on uz
pomoć dizalice prihvatao radni komad i stavljao ga na strug. Na slici je i takođe data
udaljenost težišta od podloge.

Slika 7. Najodgovarajući položaj radnika

Rezultati opterećenja

Dati su položaji svih karakterističnih dijelova ispitanika kao i rezultati mjerenja

sile i momenta za pojedine segmentalme mase, od kojih su na naša istraživanja
najbitniji trup i karlica (pelvis, trunk):

15
Slika 8. – Rezultati mjerenja mehaničkog opterećenja

16
Na osnovu sume svih sila i momenata slijedi:

Analysis Value Ground Reaction ()

Total (X) 0
L4-L5 Moment () 38 Total (Y) 0
L4-L5 Compression () 1108 Total (Z) 827
Body Load Compression () 442 Left Foot (X) 0
Axial Twist Compression () 1 Left Foot (Y) 0
Left Foot (Z) 670
Flex/Ext Compression () 637 Right Foot (X) 0
Right Foot (Y) 0
Right Foot (Z) 158
L4-L5 Joint Shear () 25 Posterior
Abdominal Force () 0
Abdominal Pressure () 0

Veličina abdominalnog pritiska, za slučaj najodgovarajući položaj radnika je:

p abd = 0,079  M L - 1,127 = 0,079  38 - 1,127 = 1,875 KPa

Sasvim je očito i to , da su lumbalni momenti, što je I bilo za očekivati u prvoj

radnoj pozu po vrijednostima veći od onog prikazanog na slici 8. jer je krak u
uspravnom stavu značajno manji. Dakle, utvrđujemo promjenu trbušnog pritiska,od
početne do poželjne poze, od 8,51 KPa do 1,875 KPa.

17
5.Zaključak

Temeljem ove jednostavne raščlambe rada radnika metalostrugarskih poslova

na univerzalnom strugu i dokazne veličine napora koji se u radu javlja, može se
zaključiti, da ova vrsta rada spada u teške radove . Promjenom položaja tažišta tjela
radnika iz prve radne poze u pozu prikazanoj na slici 8. primjećujemo promjenu
trbušnog pritiska,od početne do poželjne poze, od 8,51 KPa do 1,875 Kpa, kao i
promjenu biomehaničkog naprezanja ispitanika za kritičnu veličinu tijela-slabinski
dio kičme (disk između 4. I 5. slabinskog pršljena – tačka L4/L5) sa 122 na 38 Nm .
Što znači da je izabrano poboljšanje radnog mjesta adekvatno.

18
6. LITERATURA I IZVORI:

Prof. dr sc. Osman Muftić, Doc.dr sc. Fikret Veljović. Dr sc. Tanja Jurčević –
lulić, dr sc. Dijana Miličić, Osnovi ergonomije, Sarajevo, 2001.god.
http// www.zastita.com.hr
Iz arhive fabrike FAR livnica Prijepolje, za radno mjesto VKV metalostrugarski
poslovi

19