Professional Documents
Culture Documents
0 Impresum Sadrzaj Predgovor
0 Impresum Sadrzaj Predgovor
0 Impresum Sadrzaj Predgovor
Edicija:
Zbornici
Urednici:
doc. dr Velibor Lalić
Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet bezbjednosnih nauka
dr Marija Mićović, naučni saradnik
Kriminalističko-policijska akademija, Beograd
Milica Sikimić, ma, asistent
Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet bezbjednosnih nauka
Lektor:
Adrijana Mitrić
Tiraž:
200
Štamparija:
Comesgrafika d.o.o. Banja Luka
_____________________________________________________________
____________
© Univerzitet u Banjoj Luci, Fakultet bezbjednosnih nauka
Regionalna konferencija „Regionalna saradnja u suzbijanju prekograničnog
kriminala: savremeni izazovi terorizma i migrantske krize“, Bijeljina,
Republika Srpska, BiH, 22-24. maj 2018. godine
PROGRAMSKI ODBOR
ORGANIZACIONI ODBOR
Zbornik radova koji se pred Vama nalazi nastao je kao rezultat rada
trodnevne regionalne konferencije, koja je pod nazivom „Regionalna saradnja u
suzbijanju prekograničnog kriminala: Savremeni izazovi terorizma i migrantske
krize“, održana u periodu od 22. do 24. maja 2018. godine u etno-selu Stanišići
kod Bijeljine. Organizatori ovog naučnog skupa - Kriminalističko-policijska
akademija u Beogradu, Fakultet bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci
i Fondacija Hans Zajdel iz Minhena - izborom tema i izlagača potrudili su se da
ovo ne bude konferencija najviše potrebna njenim organizatorima i učesnicima
jer je privukla značajnu medijsku pažnju. Interesovanje medija za ovaj događaj
bilo je veliko. Vodeći mediji emitovali su priloge o konferenciji u najgledanijim
terminima informativnih emisija. Poseban omaž skupu dalo je prisustvo Željke
Cvijanović, predsjednice Vlade Republike Srpske. U obraćanju učesnicima,
predsjednica Cvijanović je istakla značaj bezbjednosnih izazova, rizika i prijetnji
koje nose terorizam i migrantska kriza, a sa kojima se suočavaju ne samo
Republika Srpska i Bosna i Hercegovina već i region.
Rad konferencije odvijao se u okviru tri sesije. Prva sesija pod nazivom
„Terorizam, radikalizacija i nasilni radikalizam“ bila je okvir za radove
fokusirane na niz aspekata fenomena terorizma i radikalizacije. U tom kontekstu,
prezentovane su teme koje se odnose na probleme prisutne unutar institucionalnih
kapaciteta Republike Srbije prilikom suprotstavljanja terorizmu. Obrađeni
su strateški pristupi ovom problemu koji slovi kao jedna od vodećih prijetnji
nacionalnoj bezbjednosti Srbije. Dragocjeno je bilo i čuti iskustva Crne Gore.
Uslijedile su teme u kojima su obrađena teorijska, konceptualna i praktična
pitanja radikalizacije koja vodi ka terorizmu. Apostrofirajući sadržaj prve sesije
dolazimo do zaključka da su terorizam i nasilni ekstremizam realnost, vrlo
prisutna u zemljama Zapadnog Balkana i da se, prilikom suprotstavljanja ovom
problemu, poseže za različitim rješenjima na nacionalnom nivou. Takođe, kada
je riječ o pojavi terorizma na Zapadnom Balkanu, iz perspektive međunarodnih
odnosa mogu se uočiti različiti i selektivni pristupi.
Tokom sesije pod nazivom „Terorizam i migranska kriza“, izlagači su
predstavili radove u kojima se obrađuju teorijski aspekti radikalizacije, kao i
pitanja proaktivnog i reaktivnog djelovanja prema terorističkim prijetnjama.
Obrađena je i uloga policije, ali i obuka policijskih službenika u suprotstavljanju
terorizmu. Zaključci koji se mogu izvesti iz sadržaja druge sesije glase da koncept
radikalizacije i ekstremizma zaslužuju temeljniju elaboraciju. Naročito je važno
naglasiti ocjenu da pristup obezbjeđenju pravnih lica, potencijalnih meta terorista
– ponaosob kritične infrastrukture – nije zadovoljavajući i da institucionalni
kapaciteti nisu adekvatni te je, stoga, nužan zaokret u odnosu prema zaštiti
kritične infrastrukture. Istaknuto je da su u navedenoj oblasti nužne temeljne
izmjene radi unapređenja mjera i smanjenja rizika. Težište rada drugog dijela
sesije bilo je na migrantskoj krizi, a zaključak koji je proistekao iz diskusije glasi
da migrantski talas sa kojim je suočena Bosna i Herecegovina predstavlja ozbiljnu
bezbjednosnu prijetnju i da trenutno BiH nema institucionalne kapacitete kojima
bi se istoj oduprla. Iako izvršna vlast još od 2010. godine donosi dokumente poput
Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, za javne politike u ovoj
oblasti ne može se reći da su prepoznatljive.
U okviru treće sesije, prezentovani su radovi čiji su se autori bavili
posljedicama organizovanog kriminala, ilegalnih migracija i terorizma po
bezbjednost Bosne i Hercegovine, a izložen je i rad iz oblasti forenzičkih
analiza eksplozija. Korišćenje eksplozivnih naprava je vrlo čest način izvršenja
terorističkih napada te je ova tema privukla pažnju učesnika skupa.
Terorizam i migracije su teme regionalnog značaja i zahtijevaju ozbiljnu
prekograničnu saradnju. Migrantska kriza ni danas, nakon pola godine, ne gubi
na aktuelnosti niti joj se nazire kraj. To daje dodatnu vrijednost, onu koju samo
proteklo vrijeme može dati diskursu koji se proljetos vodio u etno-selu Stanišići.
UVODNI RAD
RADIKALIZACIJA I NASILNI
EKSTREMIZAM KOJI VODE KA TERORIZMU
doc. dr Predrag Ćeranić
Milica Sikimić, ma ............................................................................................... 33
ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI
OKVIRI SUPROTSTAVLJANJU TERORIZMU
RATOVANJE U INOSTRANSTVU U
KRIVIČNOM ZAKONIKU SRBIJE
doc. dr Ivana P. Bodrožić ................................................................................... 147
SUPROTSTAVLJANJE TERORIZMU
NA NIVOU LOKALNIH ZAJEDNICA
Petar Đukić ................................................................................................ 227