Edukacijska psihologija 1

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA 1

POJAM EDUKACIJSKE PSIHOLOGIJE

- disciplina psihologije koja se bavi proučavanjem mišljenja i ponašanja povezanih s načinom
učenja i poučavanja, posebno u školskim uvjetima
- osigurava znanstvene spoznaje o čimbenicima koji utječu na proces poučavanja: spoznaje o
principima učenja i njihovoj primjeni u konkretnim situacijama, čimbenicima koji utječu na
proces učenja kao što su individualne razlike, socijalna atmosfera, disciplina, te načinima
evaluacije rezultata poučavanja
- cilj  objasniti proces učenje-poučavanje  sustavnim opažanjima utvrditi uzročno-
posljedične odnose među fenomenima učenja i poučavanja; izgraditi teorijske modele
koji će omogućiti predviđanje i kontroliranje obrazovnog procesa i ishoda poučavanja
- metode istraživanja EP:
1. DESKRIPTIVNA ISTRAŽIVANJA
- analiza problema na deskriptivnoj razini
- dozvoljavaju opis ponašanja, ali ne objašnjavaju njegove uzroke
- metode opažanja, korelacijska istraživanja (nastoji utvrditi vezu između dvije
ili više varijabli promjenjivih pojava) bez namjere da se na njih utječe; npr. U
kakvom su odnosu inteligencija i školsko postignuće?), komparativna
istraživanja (uspoređuju rezultate dviju skupina sudionika)

2. EKSPERIMENTALNA (KAUZALNA) ISTRAŽIVANJA

- utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza
- faktorijalni (promatra se kako prisutnost ili odsutnost NV djeluje na ZV) i
funkcionalni (promatra se kako različiti nivoi NV djeluju na ZV) eksperiment

3. RAZVOJNA ISTRAŽIVANJA
- ispitivanje promjena neke pojave tijekom duljeg vremenskog perioda
- longitudinalna (praćenje istih sudionika kroz određeno vremensko razdoblje) i
transverzalna (usporedba sudionika različitih dobnih skupina u jednoj
vremenskoj točci) metoda

POUČAVANJE/UČENJE
- poučavanje – proces donošenja odluka, sistem akcija za poticanje učenja; složena aktivnost
rješavanja problema
- poučavanje i učenje su povezani, ali samostalni procesi; poučavanje nekad vodi do učenja,
ali ne uvijek
- nastavnik – potiče učenje; učenik – upravlja vlastitim učenjem
- što čini dobrog nastavnika:
a) akademska područna znanja
b) specifične vještine upravljanja razrednim procesima i poticanja na učenje
- komunikacijske vještine (umijeće rada s učenicima, razumijevanje i motiviranje

1
 Edukacijska psihologija 1

učenika)
- konceptualne vještine (uočavanje problema, identificiranje mogućih rješenja i
njihovo vrednovanje, donošenje odluka)
- komponente procesa učenje-poučavanje - MODEL PROCESA POUČAVANJA (Hunter, 1971):
- jedna od najvažnijih odluka koje nastavnik donosi jest cilj poučavanja, tj. što želi da
bude naučeno
- na odlučivanje o cilju poučavanja utječe nastavnikovo poznavanje sadržaja, njegova
sposobnost određivanja što učenici već znaju o tome, znanje o tome što učenici trebaju
učiniti da bi naučili predviđeni sadržaj utječu
- 2. komponenta jesu metode poučavanja  čimbenici koji utječu na izbor metoda
poučavanja su teorije učenja, individualne razlike među učenicima i ponašanje
nastavnika
- teorija učenja koju primarno prihvaća nastavnik značajno određuje njegovo ponašanje
i izbor metoda poučavanja. Ponašanje nastavnika također treba modificirati
uvažavajući individualne razlike u sposobnostima, ličnosti i motivaciji učenika  na
ovaj proces izravno utječe interpersonalna komunikacija tj. socijalna dinamika u grupi
- Evaluacija napredovanja također izravno utječe na proces učenje-poučavanje, iako se
mainfestira u svim fazama poučavanja, od planiranja, preko poučavanja do eksplicitne
primjene.
Principi učenja Individualne razlike Ponašanje nastavnika

Sadržaj Ponašanje učenika

Metode poučavanja

TEORIJE UČENJA
Ciljevi poučavanja PROCES
Učenje = proces u kojem organizam mijenja svojeUČENJE-POUČAVANJE
ponašanje kao rezultat iskustva
= svaka relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju prouzrokovana određenom
interakcijom ili skupom interakcija s okolinom
Evaluacija
Dvije karakteristike učenja: 1. relativno trajna promjena

TEORIJA UČENJA
Učenje = proces u kojem organizam mijenja svoje ponašanje kao rezultat iskustva
= svaka relativno trajna promjena u ponašanju ili znanju prouzrokovana određenom
interakcijom ili skupom interakcija s okolinom
Dvije karakteristike učenja: 1. relativno trajna promjena
2. promjena u ponašanju mora proizaći iz interakcije s okolinom
da bi bila smatrana učenjem

2
 Edukacijska psihologija 1

 ne uključuje promjene nastale zbog instinkta ili sazrijevanja na koje nitko ne može
utjecati
 INSTINKTIVNA PONAŠANJA - urođena ponašanja svojstvena svima sa svrhom
zadovoljavanja potreba (npr. hranjenje - instinktivno ponašanje, način i izbor hrane – naučen)
 SAZRIJEVANJE – relativno trajne promjene u fizičkom rastu nastale zbog urođenih,
genetskih određenja (npr. dijete u 2. razredu može duže mirno sjediti u klupi nego prvaš –
djelomično uzrokovano sazrijevanjem, djelomično učenjem)
 učenje uvijek uključuje i kogniciju i manifestaciju promjena ponašanja
 2 grupe teorija učenja:
1. Biheviorističke teorije - naglašavaju što osoba čini; istražuju promjene u ponašanju
koje se mogu opažati, a ignoriraju/minimaliziraju internalne
procese koji su u osnovi promjena ponašanja; njihov sadržaj je
učenje ponašanja i emocionalnih reakcija
 nastavnici koji prihvaćaju biheviorizam - ponašanja učenika su reakcije na
prošlu ili sadašnju okolinu i da su sva ponašanja naučena; zadatak - stvoriti
okolinu u kojoj će poticati poželjno ponašanje učenika
 osiguravaju vrijedne uvide u ljudsko učenje i ponašanje:
 uvjeti već prisutni u okolini izazivaju odgovore koji nisu (klasično
uvjetovanje) ili jesu (operantno uvjetovanje) voljni
 ovi odgovori zauzvrat dovode do promjene u okolini (npr. potkrepljenja
ili kazne)
 rezultat je kontinuirana interakcija između učenika i njegove okoline  podražaj
reakcija podražaj reakcija podražaj ...
 promjenom bilo kojeg elementa niza, moguće je pomoći učenicima u stjecanju
produktivnijih razrednih ponašanja
 primjena bihevioralnih principa u poučavanju:
- uloga nastavnika je kontrola i usmjeravanje aktivnosti učenja
- naglašavaju se tri komponente poučavanja:
 određivanje specifičnih ciljeva (u terminima ponašanja)
 redoslijed prezentacije materijala u malim koracima
 osiguravanje potkrepljenja neposredno nakon reakcije

2. Kognitivne teorije - istražuju internalne mentalne procese koji se odvijaju za vrijeme

učenja; njihov sadržaj - znanje: kako se stječe, uskladištava i
upotrebljava
 nastavnici koji prihvaćaju kognitivizam - nastavnik može biti efikasniji ako
zna što učenici već znaju i kako razmišljaju za vrijeme poučavanja; zadatak –
poticati procese učenja i strategije pamćenja – kako učiti, pamtiti, razmišljati,
sebe motivirati

 neasocijacijsko učenje - javlja se kad je organizam jednom ili ponavljano izložen jednoj
vrsti podražaja i upamćuje ih:
 HABITUACIJA - slabljenje reakcije organizma na ponavljani, a neštetni ili
beznačajni podražaj
 SENZITIZACIJU - jačanje reakcije organizma na raznolike podražaje što se jave
odmah nakon jednog snažnog i/ili štetnog podražaja

 asocijacijsko učenje – klasično i operantno uvjetovanje (biheviorizam)

3
 Edukacijska psihologija 1

UPOSREDBA KLASIČNO I OPERANTNOG UVJETOVANJE

KLASIČNO UVJETOVANJE OPERANTNO UVJETOVANJE

ORGANIZAM JE PASIVAN ORGANIZAM JE AKTIVAN

PONAŠANJA BEZ VOLJNA PONAŠANJA

VOLJNE KONTROLE
OKOLINSKI DOGAĐAJ PONAŠANJE PRETHODI
PRETHODI PONAŠANJU OKOLINSKOM DOGAĐAJU
(S - R ODNOS)

SLIČNOSTI:
 oba zahtijevaju iskustvo kako bi učenje započelo;
 jednom kada dođe do učenja, oba oblika podložna su generalizaciji i diskriminaciji
podražaja, kao i gašenju
 oba oblika učenja su predvidljiva - okolinski podražaj ili ponašanje indiciraju da
slijedi potkrepljenje  naučeno ponašanje perzistira dok god su potkrepljenja
predvidljiva, odnosno smanjuje se kada potkrepljenja više nisu predvidljiva
TEMELJNA RAZLIKA:
 operantno uvjetovanje temelji se na posljedicama ponašanja
 klasično uvjetovanje temelji se na uparivanju podražaja

KLASIČNO UVJETOVANJE
 organizam uči o međusobnom odnosu više različitih podražaja; uči predviđati odnose
između dva događaja (podražaja) u okolnom svijetu (npr. “kad kiša pada, ulice su mokre”)
 sastoji se od uparivanja podražaja koji je originalno neutralan s podražajem koji proizvodi
reakciju  nakon jednog ili više uparivanja prethodno neutralan podražaj izaziva
reakciju – dogodilo se klasično uvjetovanje
 Ivan Pavlov – ruski fiziolog; poč. 20. st. slučajno otkriva mehanizam učenja KU  da bi
došlo do klasičnog uvjetovanja potrebno je postojanje refleksa
- pokus - Pas refleksno luči slinu na hranu.
Hrana – BP....lučenje sline – BR.
Prethodno neutralan podražaj – zvuk  to je uvjetovan podražaj;
reakcija se naziva uvjetovana reakcija koja je vrlo slična ali ne i
ista bezuvjetnoj reakciji
 PODRŽAJI I REAKCIJA U KS:
 Bezuvjetni podražaj (BP) - izaziva bezuvjetnu reakciju bez prethodnog uvjetovanja
(učenja)
 Bezuvjetna reakcija (BR) - nenaučena reakcija na bezuvjetni podražaj koja se javlja
bez prethodnog uvjetovanja
 Uvjetovani podražaj (UP) - prethodno neutralan podražaj koji nakon učenja izaziva
uvjetovanu reakciju
 Uvjetovana reakcija (UR) - naučena reakcija na uvjetovani podražaj

 javljanje novih podražaja u okolini (BP) može nas uplašiti (reakcija straha) – BR  ako se
taj podražaj opetovano javlja i s vremenom ne izaziva nikakve reakcije, strah prestaje  to
je proces HABITUACIJE

4
 Edukacijska psihologija 1

 značajno u životu čovjeka je tzv. emocionalno uvjetovanje

npr. osmijeh, zagrljaj i lijepa riječ učiteljice – BP za dijete,
osjećaj ugode – BR....učiteljica, škola (prethodno neutralni podražaji) – UP,
ugoda – UR
vikanje, vrijeđanje nastavnika – BP, strah – BR…nastavnik, škola – UP, strah – UR
 u školi se kod djece može pojaviti veza između rezultata škol. Ispitivanja i osjećaja
neuspjeha (npr. ruganje djece)  ispitna anksioznost – snažna reakcija straha izazvana
uvjetovanim podražajima – najavom ispitivanja ili ispitivanjem
 verbalno uvjetovanje – klasično uvjetovanje u kojem glavnu ulogu podražaja ima verbalni
podražaj....
npr. nepoznata osoba nam postane simpatična jer nosi ime neke nama simpatične osobe
(BP – ime...BR – simpatična osoba......UP – nepoznata osoba....UR – simpatična
osoba)
 što sve utječe na uspostavljenje uvjetovane reakcije?
• ako je asocijativna veza između UP i BP prestala nakon uvjetovanja ... moguć je
izostanak UR kao odgovora na UP – gašenje (ekstinkcija) uvjetovane reakcije
• ugašeni UP-UR može ponovo brzo postati aktivan ukoliko asocijacija UP/BP postane
ponovno jaka – spontani oporavak
• generalizacija podražaja – javljanje naučene reakcije i kod podražaja koji su slični
originalnom
npr. dijete koje se boji matematike može reagirati strahom i na fiziku jer se i u tom
predmetu traži računanje
• diskriminacija podražaja – ako izostane reakcija na podražaj različit od originalnog
npr. djeca reagiraju strahom samo na one osobe s kojima su imala neugodno iskustvo
 klasično uvjetovanje u razredu:
• mnoga djeca doživljavaju vezu između rezultata školskih ispitivanja i osjećaja
neuspjeha
• najava ispitivanja ili samo ispitivanje (uvjetovani podražaji) izazivaju snažne reakcije
straha - ispitnu anksioznost
• primjer:
Prije - (BP) pokuda nastavnika zbog neuspjeha u rješavanju zadatka (nelagoda)
- (UP) matem. Zadatak (nema reakcije)
Za vrijeme - (BP+UP) uparivanje situacije pokude/neuspj. i matematičkog
zadatka (nelagoda)
Nakon - (UP) matematički zadatak (nelagoda/anksioznost)
• generalizacija u školi  učenik koji se nauči bojati matematike može reagirati strahom ina
fiziku (jer se i u tom predmetu traži računanje); učenik čiji je
komentar ismijan na satu povijesti, može prestati izražavati svoje
mišljenje i na satovima drugih nastavnika
• diskriminacija u školi  učenik pokazuje strah samo na ispitima iz matematike ili daje
svoje mišljenje na svim satovima osim na povijesti uočava
razlike među situacijama i daje različite odgovore na slične, ali
ne identične podražaje

OPERANTNO UVJETOVANJE

5
 Edukacijska psihologija 1

 organizam uči o odnosu podražaja i vlastitog djelovanja; uči predviđati odnose između
određene vrste vlastitog ponašanja i posljedica do kojih to ponašanje dovodi (npr. “kada
izađeš na kišu bez kišobrana, pokisneš”)
 oblik učenja koji uključuje manipuliranje posljedicama nakon reakcije tako da se
povećava ili smanjuje vjerojatnost te reakcije
 pojam “operantno” odnosi se na pojam učenja kroz “operiranje” okolinom

 E. Thorndike: zakon efekta  vjerojatnost javljanja ponašanja se povećava ako ga prate

pozitivne posljedice, odnosno smanjuje ako ga prate
negativni efekti

 Skinner i analiza ponašanja

 proučava instrumentalno uvjetovanje na različite načine  najpoznatija je
“Skinnerova kutija”  omogućava eksperimentatoru kontrolu brojnih okolinskih
podražaja te mu dozvoljava nagrađivanje ili kažnjavanje
 definira ponašanje naučeno operantnim uvjetovanjem kao  voljno i cilju
usmjereno; kontrolirano posljedicama; pojačano nagrađivanjem, oslabljeno
kažnjavanjem
 uvodi pojam potkrepljenja  neki je događaj potkrepljenje ako njegova pojava nakon
odgovora mijenja vjerojatnost pojavljivanja tog odgovora
 Skinner opisuje ponašanje  (1) događaj koji prethodi - uključuje prezentaciju
diskriminativnog podražaja
(2) ponašanje kao odgovor na diskriminativni
podražaj
(3) događaj koji slijedi - posljedica našega ponašanja

 primjena principa operantnog uvjetovanja radi mijenjanja ponašanja u realnim životnim

situacijama naziva se primijenjena analiza ponašanja (modifikacija ponašanja)
 manipuliranje posljedicama vrši se upotrebom potkrepljenja  sve ono što povećava
vjerojatnost ponovnog javljanja reakcije
 vrste potkrepljenja:
Potkrepljenje zadano Potkrepljenje uklonjeno

Kazna
Pozitivan Pozitivno potkrepljenje uklanjanjem
potkrepljivač (povećava vjerojatnost (smanjuje vjerojatnost odgovora,
odgovora) Time-out)
“Odlično si to napisao!” “Ne mogu više tolerirati tvoje pričanje,
otiđi sjesti u zadnju klupu.”
Kazna Negativno potkrepljenje
Negativan primjenom (povećava vjerojatnost odgovora)
potkrepljivač (smanjuje vjerojatnost “Ako se ne osjećaš dobro, danas ne
odgovora) trebaš odgovarati.”
“Prestani razgovarati.”

Pozitivno potkrepljenje - nagrada, međutim posljedice koje djeluju kao pozitivna

potkrepljenja nisu uvijek nagrađujuća. Nastavnikova pohvala je
efikasno potkrepljenje za većinu djece, ali za dijete kojem nije
stalo do toga što nastavnik misli pohvala ne djeluje
potkrepljujuće – treba utvrditi što je potkrepljujuće za pojedinog

6
 Edukacijska psihologija 1

učenika
- nagrada nije sinonim za pozitivnog potkrepljivača, ona mu je
slična, ali mora zadovoljavati 3 uvjeta:
(1) posljedica ovisi o ponašanju
(2) ponašanje se javlja s većom vjerojatnosti
(3) ponašanje se javlja s većom vjerojatnosti isključivo zato
što posljedica ovisi o ponašanju
- npr. verbalna opomena može biti pozitivan potkrepljivač, jer
osigurava pažnju

Negativno potkrepljenje - uklanjanje ili izostanak određenog neugodnog (averzivnog)

podražaja povećava vjerojatnost da se reakcija ponovno javi.
- npr. učenik mirno sjedi u klupi i time izbjegava nastavnikovo
prozivanje ili opomenu zbog nemira. (učenje izbjegavanjem)

Uklanjanje negativnog podražaja donosi olakšanje. Reakcija uklanjanja proizvodi negativno

potkrepljenje. Npr. učenik sanjari tijekom dosadne nastave i time se uklanja iz neugodne
situacije. (učenje uklanjanjem)

 razlikujemo primarne i sekundarne potkrepljivače:

Primarni - zadovoljavaju primarne potrebe (glad, žeđ, potreba za sigurnošću)
- efikasni su za mijenjanje ponašanja male djece i mentalno zaostalih osoba
(npr. slatkiši)
Sekundarni - prethodno neutralni podražaji koji su uparivanjem s potkrepljujućim
podražajima stekli svojstvo potkrepljenja
- u obrazovanju – socijalni potkrepljivači
- značenje - glavnina našega učenja u realnom svijetu pod utjecajem je
sekundarnih potkr.(npr. novac, osmijeh, komplimenti ...)
- SP dobivaju na značenju kroz klasično uvjetovanje  prediktori su
bezuvjetnih podražaja (BP) koji su u asocijativnoj vezi s primarnim potk.
(BR)
- bez SK usmjerili bismo se samo na kratkotrajne odgovore, te ne bismo
naučili složene obrasce ponašanja
- većina potkrepljivača koji se primjenjuju u obrazovanju jesu SP (pohvale,
nagrade, ocjene, bodovi...)

 planovi potkrepljenja:
 odnose se na to kada i koliko često se reakcija potkrepljuje
 2 osnovna tipa:
1. Kontinuirano – potkrepljenje se daje iza svake tražene reakcije
2. Povremeno (parcijalno) – potkrepljenje se daje nakon više traženih reakcija
- fiksan plan – potkrepljenje se daje svaki put iza istog broja traženih reakcija
(fiksno-omjerno) ili u istom vremenskom intervalu (fiksno-
intervalno)
- varijabilni plan – varira broj reakcija (varijabilni-omjerni) ili vremenski
razmak (varijabilni-intervalni) nakon kojeg se daje
potkrepljenje
 tako se može koristiti:
a) Fiksni-omjerni plan
- rezultira stabilnim reagiranjem

7
 Edukacijska psihologija 1

- može biti korišten nakon kontinuiranog, a na kraju potkrepljenje može biti

postupno izostavljeno
b) Varijabilni-omjerni plan
- osigurava potkrepljenje nakon različitog broja točnih reakcija i osoba ne zna
kada će dobiti potkrepljenje
- izaziva mnogo više reakcija nego kontinuirani plan
- ponašanja koja održava varijabilni plan mnogo se teže gase
- npr. javljanje dizanjem ruke, kockarsko ponašanje
c) Fiksni-intervalni plan
- izaziva pad učestalosti reagiranja neposredno nakon dobivanja potkrepljenja i
pojačano reagiranje kada se približava vrijeme potkrepljenja – efekt
nazubljenosti
- npr. učenje studenata tijekom semestra i tijekom ispitnih rokova
d) Varijabilni-intervalni plan
- izaziva stabilno i uniformno reagiranje koje traje dugo nakon prestanka
potkrepljivanja......
- npr. nenajavljeni kratki kontrolni radovi – potiču učenike na kontinuirano
učenje, ali mogu stvoriti visoku razinu anksioznosti kod učenika

Fiksno Varijabilno

Omjerno Potkrepljenje se daje iza Potkrepljenje se daje

istog broja traženih reakcija.nakon različitog broja
točnih reakcija.
Intervalno Potkrepljenje se daje Varira se vremenski
nakon istog vremenskog razmaka. razmak nakon kojeg se
daje potkrepljenje.

RASPOREDI POTKREPLJENJA

 eliminacija reakcije:
1) gašenje - najčešće se javlja kod klasičnog uvjetovanja kada nema bezuvjetnog
podražaja
- ponekad se može javiti nenamjerno
- najprimjereniji način uklanjanja nepoželjnih reakcija
- izostavljanjem potkrepljenja postupno se smanjuje učestalost javljanja
reakcije i dolazi do gašenja
- npr. ometajuća ponašanja u razredu koja nastavnik potkrepljuje nenamjernim
ili namjernim obraćanjem pažnje  najbolji način uklanjanja takvih
nepoželjnih oblika ponašanja je nereagiranje koje u početku poveća
učestalost ponašanja, a kasnije ga postupno ugasi
Otpornost na gašenje
- ponašanje naučeno kroz diskontinuirani (varijabilni) obrazac potkrepljenja
otpornije je na gašenje nego ono koje je konzistentnije nagrađivano
- što je viši omjer zadavanja potkrepljenja, veća je otpornost na gašenje
2) kažnjavanje - uklanjanje nepoželjnih oblika ponašanja
- u najboljem slučaju kazne su tek privremeno djelotvorne i obično
sprečavaju nepoželjno ponašanje samo u prisutsvu onoga koji kažnjava
- učinkovitost:

8
 Edukacijska psihologija 1

 vrijeme zadavanja – za vrijeme ili neposredno nakon nepoželjnog

ponašanja
 dosljednost – primjena svaki puta kada se javi nepoželjno ponašanje
 intenzitet – ne preslaba/prejaka kazna; najgora kombinacija je
postupno pojačavanje kazne (navikavanje)
 važno je kod kažnjavanja ponuditi novo, poželjno ponašanje i
pozitivno ga potkrijepiti tj. osigurati razvoj nekog drugog ponašanja
- negativni aspekti  frustriranost, anksioznost, izbjegavanje ili odgoda
neugode (npr. učenik kojeg roditelj pretjerano kažnjava zbog loše
ocjene, može lagati roditelju ili početi izbjegavati školu),
povećana agresivnost (kao odgovor na frustraciju), ishod može
biti suprotan od željenog; učestalost nepoželjnog ponašanja može
se čak povećati, osoba koja kažnjava može steći osobine
negativnog podražaja, moguća je generalizacija negativnih
osobina na podražaje koji su u dodiru s osobom koja kažnjava
(npr. predmet, školu)

3) time out postupak se koristi za uskraćivanje potkrepljenja na neko vrijeme

4) averzivna stimulacija se koristi kod samopovrijeđivanja autistične i mentalno
retardirane djece.....Kod 40% djece ne djeluje potkrepljenje.
Npr. ako dijete lupa glavom o zid može ga se vezati, davati
elektro-šokove... Stoga se ovdje javljaju velike etičke dileme.

 upravljanje kontingentnošću:
 Kontingentno potkrepljenje – potkrepljenje ovisi o određenim uvjetima...
Potkrepljenje se daje samo ako je uvjet zadovoljen
(ako..onda.....dobit ćeš kolač, ako pojedeš povrće)
 Premackov princip – aktivnost koju dijete preferira može biti potkrepljenje za manje
preferiranu aktivnost....npr. riješimo ove zadatke pa ćemo se
ići van igrati....za kontrolu ponašanja razreda u kojem djeca
iskazuju mnogo ometajućeg ponašanja (sjednite i pogledajte
ploču...sada skačite i vičite)
 Ugovaranje kontingentnosti – dogovor o kontingentnosti potkrepljenja može se
napraviti u pisanoj formi....izgleda poput pravog
ugovora.
 Ekonomija žetona (žetoniranje) – upotreba žetona kao simboličkog
potkrepljenja..... Žetoni koji se daju prema unaprijed
dogovorenim uvjetima povremeno se mogu mijenjati za
različite stvari ili aktivnosti koje djeca preferiraju...npr. kod
treninga djece s teškoćama u čitanju

 mijenjanje složenih oblika ponašanja:

1) Oblikovanje – potkrepljuje se uspješno približavanje ciljnom ponašanju....standardi za
potkrepljivanje se postupno povećavaju što je ponašanje bliže
ciljnom......Najlakše se oblikuju ponašanja koja se mogu kvantificirati
po učestalosti, snazi, trajanju.
Pri planiranju oblikovanja treba točno znati što je poželjno ponašanje
da bi se mogli odrediti koraci do ciljnoga ponašanja. Također, treba
znati što je učenik u stanju izvesti da bi se znalo od kuda početi i da bi
se odredila veličina pomaka koji se potkrepljuju. Ako su pomaci
premali, nepotrebno gubimo vrijeme, a ako su preveliki, učenik će

9
 Edukacijska psihologija 1

izgubiti motivaciju jer neće doživjeti potkrepljenje. Prije nego što se

povećaju zahtjevi za dobivanje potkrepljenja, treba biti siguran da je
prethodni cilj postignut.

2) Nizanje (ulančavanje) – ponašanja se mogu podijeliti u sekvence odgovora

(lance), u kojih je važan redoslijed tih sekvenci....potkrepljen je
tek zadnji član lanca, ali ponašanje se ipak odvija jer podražaj
koji prethodi potkrepljenju postaje diskriminativan podražaj koji
i sam može biti potkrepljenje.....npr. niz reakcija za upaliti auto,
a potkrepljenje kad auto krene Uvjet za nizanje je prethodno
poznavanje svih elemenata niza koje treba povezati. Nizanje
unaprijed, unazad ili kombinacijom oba smjera.....nizanje
unatrag - npr. učenje dugoga dijeljenja... nizanje unaprijed –
kada je svaki element u nizu jednako važan kao i prvi npr.
učenje stihova... kombiniranje – kod učenja složenih vještina
koje sadrže lake i teške elemente npr. učenje sviranja pjesme na
muzičkom instrumentu

 potkrepljenje i kazne u školi

 Potkrepljenje treba biti jasno povezano s ponašanjem; učitelj treba jasno reći zašto je dijete
nagrađeno, njegov izraz lica i glas trebaju biti primjereni situaciji
 Potkrepljivači trebaju biti primjereno odabrani i njihova vrijednost se ne smije umanjivati
bezrazložnom upotrebom; učenici mogu sami smisliti potkrepljenje ili ga odabrati s menija
nagrada
 Kada nagrađivati ponašanje? Prema istraživanjima, potkrepljivanje nezainteresiranih učenika
rezultira boljim uratkom i povećanjem interesa, dok potkrepljivanje učenika koji već jesu
zainteresirani za sadržaj, može dovesti do gubitka interesa
 Kako učenici interpretiraju doživljeno pozitivno potkrepljenje:
• kada ga tumače kao znak svog napredovanja u području, dolazi do daljnjeg napretka i
povećanja motivacije
• ako je potkrepljena aktivnost samo put do nagrade, potkrepljenje može dovesti do
opadanja interesa za samu aktivnost

• Potkrepljenja jesu dobra za poticanje poželjnih ponašanja, ali vjerojatno neće u

potpunosti ukinuti neželjena ponašanja
• Kazne kao što su opomene djelotvornije su ako ih učitelj izriče tiho učeniku, a ne pred
cijelim razredom (glasnu opomenu učenik može doživjeti kao potkrepljenje)
• Primjedba ili opomena treba se odnositi na učeničko ponašanje, a ne na njegovu ličnost;
u ljutnji smo skloni generalizirati primjedbu na osobu umjesto na ono što je učinila
(Ovo nisi pažljivo obavila umjesto Stvarno si nemarna )
• Ponašanja imaju svoju cijenu koju učenici trebaju znati; kažnjavanje mora ovisiti o
ponašanju i treba ga primjenjivati dosljedno, a ne sukladno trenutnom raspoloženju
učitelja
• Potkrepljenje i kazne u školi
• Kazna treba biti primjerena ponašanju, ne smije ovisiti o tome koliko je učenik
simpatičan učitelju
• Domaća zadaća ne smije biti kazna; ako kažnjavamo domaćom zadaćom, ona gubi svoj
smisao, a to je utvrđivanje novog znanja ili vještina, sljedeći put će učenici zadaću, bez
obzira na njezin cilj, doživjeti kao kaznu

SOCIJALNO-KOGNITIVNA TEORIJA (teorija modeliranja)

 osim ponašanja uključuje i kognitivne procese koji su u osnovi promjena u ponašanju
 objedinjuje elemente biheviorističkih i kognitivnih teorija

10
 Edukacijska psihologija 1

 modeliranje, samodjelotvornost, samoregulacija

 tvorac ove teorije je Albert Bandura (1986.)  originalno nazvana teorija opservacijskog
učenja (Bandura i Walters, 1963)  potom teorija socijalnog učenja  potom socijalno-
kognitivna teorija (jer socijalno učenje posreduju kognitivni procesi)
 recipročni determinizam  PONAŠANJE = f (Ličnost, Okolina)
 pretpostavke:
I. Ljudi mogu učiti opažajući druge
Primjer: Porazgovarajte u paru o tome što je sve moguće naučiti opažajući druge
II. Učenje je internalni proces koji može i ne mora mijenjati ponašanje
Primjer: Često učimo sadržaje s medija poput TV-a koji ni na koji način ne utječu na
naše ponašanje; nešto znamo, ali to ne činimo
III. Ponašanje je usmjereno prema određenim ciljevima
Primjer: Zašto studirate? Koji su to ciljevi u čijem će vam dostizanju studiranje
pomoći?
IV. Ponašanje može postati samoregulirano
Samoregulirano ponašanje - ponašanje koje pojedinac sam započinje, nadgleda i
evaluira kako bi dostigao vlastite ciljeve
 Bihevioristi vjeruju da se učenje ljudima dogodi i da ga kontroliraju vanjski
podražaji i standardi.
 Socijalno-kognitivni teoretičari vjeruju da ljudi postavljaju vlastite ciljeve i
standarde, te da mogu naučiti kontrolirati svoje učenje i ponašanje
V. Potkrepljenje i kazna mogu imati izravne, ali i neizravne učinke na ponašanje
Primjer: Očekivanja stvorena na temelju prijašnjeg iskustva s potkrepljenjem mogu
utjecati na ponašanje više od aktualnih potkrepljenja
Objašnjenje: Vjerovanja utječu na efekte potkrepljivača
 velik dio našeg znanja stječe se modeliranjem koje se događa kroz kognitivne procese za
vrijeme izloženosti modeliranom događaju, prije izvođenja bilo koje reakcije i ne zahtijeva
nužno ekstrinzično potkrepljenje
 učenje modeliranjem uključuje opažanje nekog modela  može slijediti izvođenje istog
ili sličnog ponašanja
 model može biti osoba ili neki reprezentacijski uzorak reakcija npr. verbalna uputa za
ponašanje
 blisko je:
Imitacija – oponašanje ponašanja, naglasak je na kopiranju ponašanja i nije nužno
razumijevanje (npr. psovanje kod djece) → modeliranje – usvajanje postavki i
pravila za generiranje ponašanja odgovarajućeg za različite situacije, i
uključuje proces psihološkog uspoređivanja postavki s ishodima izvođenja
Identifikacija – inkorporacija cijelog uzorka ponašanja koji odražava ličnost modela →
modeliranje – učenje s razumijevanjem, te nije nužno da dođe do
identifikacije pošto je za identifikaciju tipično da osoba zaključi da je
slična nekome po svim obrascima.
 osnovni efekti modeliranja:
 Bandura ovo pokazuje na tzv. Eksperiment s Bobo lutkom  Ispitivanje
modeliranja agresivnog ponašanja na uzorku djece predškolske dobi (3 do 6 godina)
 Efekt učenja opažanjem - stjecanje novih reakcija kroz opažanje ponašanja modela
 Facilitacijski efekt – javljanje reakcija koje nisu nove, nego idu u istu skupinu
ponašanja kao i opažano ponašanje
(djeca su prije opažala agresivne modele)

11
 Edukacijska psihologija 1

 Inhibitorni i dezinhibitorni efekt:

– jačanje ili slabljenje ponašanja koja su prethodno naučena

– najjači kad opažač vidi posljedice ponašanja modela  tada govorimo o
VIKARIJSKOM (posredno) UVJETOVANJU
– posljedice ponašanja utječu na to hoće li opažač kasnije izvesti naučeno ponašanje
– ako je model doživio negativne posljedice za ponašanje – inhibicija kod opažača
– ako je model doživio pozitivne posljedice – dezinhibicija
– očekivane posljedice utječu na izvođenje opažanoga ponašanja, a ne na stjecanje
ponašanja  izvođenje nije nužno kao potvrda učenja
– temelji se na  procjeni vjerojatnih posljedica ponašanja; informacijama o
mogućnostima izvođenja (procjena opažača o vlastitim sposobnostima; percepcija o
posljedicama modeliranog ponašanja; zaključci hoće li doći do željenog ponašanja ako
se sami angažiraju u takvim aktivnostima)

 faze učenja modeliranjem – SUBPROCESI MODELIRANJA:

1. PROCES PAŽNJE
 učenje započinje obraćanjem pažnje i točnom percepcijom relevantnih aspekata
modelirane aktivnosti
 selektivnost pažnje ovisi o:
• Značajkama aktivnosti – pažnju će privući istaknuti dijelovi aktivnosti i oni
koji se razlikuju od ostalih dijelova
• Značajkama pažnje – individualne razlike opažača
• Funkcionalnoj vrijednosti aktivnosti – pažnju privlače oni oblici ponašanja
koji vode poželjnim ishodima
• Atraktivnosti modela – pažnju privlače modeli koji su slični opažaču, koji
imaju bolji status, i koji su poznatiji opažaču (visoki
status, kompetentnost i stručnost, sličnost opažaču,
privlačnost, popularnost, dostupnost)

2. PROCES RETENCIJE – ZADRŽAVANJE (PAMĆENJE)

 opaženo treba naučiti  ovi procesi vezani su uz upamćivanje  aktivna
transformacija i restrukturiranje informacija o događajima
- npr. proces simbolizacije – osjetne informacije se transformiraju u simbole
 ovi simboli su korisni kao vodiči za generiranje aktivnosti i moraju biti točno
upućeni

3. PROCES IZVOĐENJA ILI REPRODUKCIJE

 samim gledanjem izvođenja složene aktivnosti nećemo naučiti izvoditi samu
aktivnosti, već je nužno izvođenje
 potrebno nadgledati vlastito izvođenje da bi se dobila povratna informacija 
ona je važna zbog eventualnog korigiranja simboličnog vodiča za akciju koji je
stvoren u fazi retencije (temelji se na korektivnom modeliranju)
 npr. kažemo djetetu da lakše pritišće olovkom na papir  proces korigiranog
usklađivanja izvođenja i simboličkog vodiča = proces usklađivanja postavki 
osnovni mehanizam učenja opažanjem

4. MOTIVACIJSKI PROCES

12
 Edukacijska psihologija 1

 pri učenju opažanjem treba razlikovati učenje od izvođenja  naučena

aktivnost ne mora se izvoditi
 da li će se to izvesti ovisi o vrijednosti i posljedicama (direktne, posredne,
samoproducirane) te aktivnosti, o pozitivnom potkrepljenju ili kazni
 sve to ovisi i o uvjerenosti u vlastitu sposobnost da se to izvede
 na temelju infor. stečenih kroz direktno i vikarijsko iskustvo ljudi formiraju
koncepciju o sebi svijetu oko sebe i tako predviđaju što će se eventualno desiti

 oblici modeliranja:
1) mentorstvo
2) samoregulacija ponašanja
 primjena principa modeliranja na sebi (samopohvaljivanje i samokažnjavanje)
 glavne komponente samoregulacije:
1) samonadgledanje – čine ga nadgledanje i bilježenje rezultata  javlja se
reaktivni efekt koji kaže da su promjene u ponašanju kao
posljedica samog opažanja i bilježenja.
2) samoevaluacija - određivanje adekvatnosti izvođenja usporedbom rezultata
- samonadgledanja s nekim standardom, procjena izvođenja

3) samopotkrepljivanje - daje osjećaj zadovoljstva ili nezadovoljstva svojim

ponašanjem
- npr. učenik sebi može dodjeljivati bodove, privilegije
ili pozitivne kognicije
4) samoupućivanje – primjena određenih uputa, pravila ili strategija s ciljem
rješavanja problema otvoreno ili prikriveno.

Model treninga samoregulacije (Meichenbaum i Goodman)

- govori o tome da se kontrola postepeno provodi s vanjske na unutarnju kontrolu.
- koraci su:
1) učitelj izvodi zadatak uz glasan komentar učeniku koji opaža
2) učenik izvodi zadatak dok učitelj daje glasne upute
3) učenik izvodi zadatak i sam si daje glasne upute
4) učenik izvodi zadatak i sam si daje tihe upute
5) učenik izvodi zadatak i daje si upute u sebi
- cilj : promjena učenikovih misli i rješavanja specifičnih problema →→ kada je
promijenjeno mišljenje mijenja se i ponašanje rješavanja problema →→
samoevaluacija →→ samopotkrepljenje ili samokažnjavanje →→ jačanje
ili slabljenje ciljnog ponašanja

 modeliranje i poučavanje:
– učenici puno uče kroz opažanje nastavnika i ostalih učenika
– učenje modeliranjem koristi se pri usvajanju različitih kognitivnih vještina  npr.
strategije rješavanja matematičkih problema, ujednačavanje kemijskih jednadžbi,…
– nastavnici mogu modelirati pozitivne stavove prema sadržajima koje poučavaju
– osim intelektualnih, opažanjem se uče i socijalna ponašanja  npr. kontrola
izražavanja emocija u konfliktima, iskazivanje uvažavanja i zanimanja za druge,
pozorno slušanje,..
– usvajanje poželjnih ponašanja kroz vikarijska iskustva pohvale i kazne
– mentorstvo  osigurava kontinuirano učenje modeliranjem kroz duži period

13
 Edukacijska psihologija 1

PITANJA ZA ISPIT, KOLOKVIJ (1)

1. Opservacijsko učenje (i vrste)

2. Klasično uvjetovanje
3. Operantno uvjetovanje
4. Da li primjer za pozitivno potkrepljenje?
 Melita je učila čitati izgovarajući zvukove povezane sa slovima abecede kada bi joj
majka pokazala slovo. Kad bi Melita točno pročitala slovo, majka bi je pohvalila. Melita
je jako voljela pohvalu.
NE (nije povećana učestalost ponašanja)
 Učiteljica Lovrić je znala da njezin razred jako voli izlete pa je svaki dan nakon nastave
stavljala oznaku na ploču. Kada bi se na ploči skupilo 30 oznaka, učenici su išli na izlet.
Učiteljica je primijetila da učenici točnije odgovaraju na pitanja tijekom nastave i bila je
zadovoljna rezultatima.
NE (događaj nije slijedio konkretno ponašanje – ne postoji pogodbeni
odnos)
 Dva biheviorista su radila sa pacijenticom koja je bila smještena u psihijatrijskoj bolnici.
Pokušavali su naučiti medicinske sestre da smanje pacijentičin psihotični govor.
Tijekom liječenja dogodio se problem. Socijalni radnik koji nije bio uključen u tretman,
našao se u bolnici i razgovarao s pacijenticom, obraćajući pažnju na nju za vrijeme
psihotičnog govora. Kao rezultat njegove pažnje, pacijentica je češće držala svoje
psihotične govore.
DA
 Dr. Morić je radio s dječakom s fizičim invaliditetom koji je radio malo pokreta i nije
govorio nakon prometne nesreće koju je doživio. Dr. Morić je počeo pričati s dječakom
svaki dan kao dio terapijskog procesa. U početku, dječak se smiješio oko dva puta na
dan, no kao rezultat doktorove pažnje počeo se smiješiti svakih par minuta.
NE (događaj nije slijedio konkretno ponašanje – ne postoji pogodbeni
odnos)
5. Da li primjer za pozitivno potkrepljenje i objasni
 Sven i Hrvoje su dva mentalno zaostala dječaka koji se rijetko smiješe drugim ljudima.
Dr. Horvat koristio je postupak u kojem bi ih vodio u šetnje i ako bi se nasmiješili
prolaznicima dao bi im bombone. Kao rezultat ovog postupka Sven i Hrvoje su se
smiješili puno češće nego prije.
U situaciji b nema povećanja učestalosti ponašanja
 b)Petra je bila gospođa od 67 godina koja zbog moždanog udara nije mogla koristiti
lijevu podlakticu jer nije mogla saviti lakat. Kako bi se riješio ovaj problem, istraživač je
konstruirao mjerač koji je pokazivao bodove koje je Petra osvajala savijajući lakat za 5
stupnjeva. Nakon terapije mogla je zamijeniti bodove za novac. Kao rezultat, Petra je
češće savijala lakat, a nakon 19 terapija mogla ga je saviti cak 70 stupnjeva.
U situaciji a radi se o negativnom potkrepljenju

POZITIVNO POTKREPLJENJE
Primjer 1.
Pozitivno potkrepljivanje točnih odgovora u ispitivanju znanja
• Učitelj je uveo tjedno ispitivanje znanja učenika.

14
 Edukacijska psihologija 1

– Postupak: Kako je u prvom tjednu postotak točnih odgovora bio nizak, počeo je
pohvaljivati one učenike koji su ispravno odgovarali na postavljena pitanja.
– Posljedica: Povećanje postotka točnih odgovora učenika u ispitivanjima znanja u
narednim tjednima.

Kada je točno odgovaranje pozitivno potkrepljeno?

• Posljedica ovisi o ponašanju:
– pohvala je povezana s ponašanjem tj. ispravno odgovaranje:
• ako je odgovor točan, primijeni se pohvala; ako odgovor nije točan, nema pohvale
• Raste učestalost poželjnog ponašanja:
– povećava se postotak točnih odgovora
• Ponašanje se javlja s većom vjerojatnosti isključivo stoga što posljedica ovisi o
ponašanju:
– veći postotak točnih odgovora ovisi o odnosu između točnog odgovaranja i pohvale

Primjer 2.
Pozitivno potkrepljenje kooperativne igre
• Marta je 5.godišnjakinja i polazi dječji vrtić. Rijetko se igra zajedno s drugom
dijecom na konstruktivan način.
• Postupak: Teta ju u vrtiću pohvaljuje i divi joj se svaki put kada se konstruktivno igra
s drugom djecom.
• Posljedica: Djevojčica se češće konstruktivno igra s drugom djecom.
• Nije primjer pozitivnog potkrepljenja ako teta počinje češće općenito hvaliti
djevojčicu i diviti joj se. Kao posljedica toga Marta se češće počinje konstruktivno
igrati.

Kada je igra pozitivno potkrepljena?

• Pohvala i divljenje javljaju se u zavisnosti od poželjnog ponašanja (postoji veza
između igre i pohvale)
• Učestalost konstruktivne igre raste
• Porast učestalosti konstruktivne igre izravno se vezuje uz odnos igre i pohvale.

Primjer 3.
Pozitivno potkrepljenje nepoželjnog ponašanja
• U razredu se ispituju učinci ponašanja nastavnika na ponašanje učenika.
• Postupak: Nastavnik kritizira nepoželjno (ometajuće) ponašanje učenika u razredu
kada se ono pojavi.
• Posljedica: Učenik povećava učestalost nepoželjnog ponašanja.
• Nije primjer pozitivnog potkrepljenja ako učenik smanji razinu nepoželjnog
ponašanja. Tada nije riječ o pozitivnom potkrepljenju već o kazni, jer ponašanje slabi
– kritika nastavnika zapravo je kazna za učenika.

Može li kritika nastavnika biti pozitivno potkrepljenje za nepoželjno ponašanje?

• Postoji povezanost između neodobravanja (kritike) nastavnika i nepoželjnog
ponašanja – neodobravanje povećava učestalost ponašanja
• Podražaj i događaji koji se čine negativni, nepoželjni ili čak bolni mogu djelovati kao
pozitivni potkrepljivači – pojačavati ponašanje

15
 Edukacijska psihologija 1

NEGATIVNO POTKREPLJENJE
• Laboratorijski miš kojega stavljaju u kavez dobiva blagi elektrošok. Šok je negativan
podražaj za miša. Miš pritišće polugu i šok prestaje. Miš dobiva drugi šok, ponovno
pritišće polugu, šok ponovo prestaje.
• Ponašanje pritiskanja poluge je pojačano jer je njegova posljedica zaustavljanje šoka
za miša.
• Negativno potkrepljenje = uklanjanje negativnog/averzivnog podražaja (šoka), ali
posljedica je pojačavanje ponašanja (pritiskanje poluge).

Primjer negativnog potkrepljenja (nastavak)

• Gužva u prometu nepovoljna je situacija za sve nas. Ukoliko ustanemo i krenemo
ranije od kuće vjerojatno ćemo izbjeći gužvu. Učinimo to i sljedeći dan i ponovno
izbjegnemo gužvu.
• Ponašanje ranijeg izlaska iz stana je pojačano jer je njegova posljedica izbjegavanje
prometne gužve.
• Negativno potkrepljenje = uklanjanje podražaja (jutarnje gužve u prometu), ali
posljedica je pojačavanje ponašanja (ranije ustajanje).

Primjer negativnog potkrepljenja (nastavak)

• Učenik ispravi negativnu ocjenu, pa mu je opet dozvoljen izlazak vikendom -
uklanjanje iz
neugodne situacije ili
• učenik se spremi za ispitivanje kako ne bi izgubio pravo na izlazak vikendom -
izbjegavanje
dolaska u neugodnu situaciju
• Učenik mirnim sjedenjem u klupi izbjegava nastavnikovo prozivanje ili opomenu

Primjer negativnog potkrepljenja (nastavak)

• Sanjarenje za vrijeme dosadne nastave
• Ispričavanje bolešću da se ne može odgovarati – izbjegavanje loše ocjene
• Najava ispitivanja je diskriminativan podražaj za reakciju školskog markiranja kojim
se izbjegava loša ocjena

16
 Edukacijska psihologija 1

1. KOLOKVIJ – 2008./2009.

1. Djevojčica je pala kada je preskakala preko kozlića na satu tjelesnog odgoja. Sad čim vidi
kozlić osjeća strah. Uvjetovani podražaj je u ovom slučaju:
a) sat tjelesnoga
b) strah
c) kozlić
d) pad
2. Kad bi djevojčica iz prethodnog primjera osjećala strah kad bi vidjela bilo koju gimnastički
spravu, do koje bi pojave došlo?
a) negativnog potkrepljenja
b) generalizacije podražaja
c) gašenja uvjetovane reakcije
d) spontanog oporavka
3. Učenik je pokvario želudac školskom marendom. Sada čim se marenda donese u razred,
učenik osjeća mučninu. U ovom primjeru mučnina je:
a) uvjetovana reakcija
b) bezuvjetna reakcija
c) kazna
d) uvjetovani podražaj

4. Učitelj iz matematike svakog drugog dana daje peticu učenicima koji su taj dan točno rješili
zadatak. Točno rješavanje potkrepljuje se putem:
a) varijabilno-intervalnog plana potkrepljenja
b) varijabilno-omjernog plana potkrepljenja
c) fiksno-intervalnog plana potkrepljenja
d) fiksno-omjernog plana potkrepljenja

5. Čega se NE BI trebalo držati kod poučavanja novih zadataka:

a) u ranoj fazi učenja treba se držati fiksnog plana potkrepljenja
b) kasnije treba uvesti varijabilni plan potkrepljenja
c) potkrepljenje treba davati s određenom odgodom
d) treba potkrepljivati samo poželjno ponašanje

6. Nastavnik je odlučio one učenike koji su najbolje riješili zadatak nagraditi na način da mu
pomažu u ispravljanju drugih zadaća. Ovakav primjer nagrađivanja nazivamo:
a) negativno potkrepljenje
b) ugovor o kontigentnosti
c) oblikovanje
d) Premackov princip

17
 Edukacijska psihologija 1

7. Što od sljedećeg NE spada u nepoželjne efekte averzivne stimulacije:

a) kazna može dovesti do toga da osoba koja kažnjava stekne osobine
pozitivnog podražaja
b) kažnjavanje može dovesti do toga da se averzija generalizira
c) kažnjavanje može dovesti do toga da kažnjena osoba usvoji obrasce agresivnog
ponašanja
d) kažnjavanje može dovesti do toga da se kažnjena osoba ponaša povućeno i
anksiozno

8. Kako se u okviru modeliranja naziva smanjenje vjerojatnosti da će opažač učiniti istu reakciju
nakon opažanja modelirane reakcije i negativne posljedice te reakcije:
a) efekt simbolizacije
b) efekt dezinhibicije
c) kontraimitacija
d) efekt inhibicije

9. Što je u osnovi pretpostavke da se samoregulacija može provoditi putem samoupućivanja:

a) unutarnji govor utječe na kognicije i samopoštovanje
b) procesiranje informacija je fleksibilno
c) samonadgledanje može promjeniti ponašanje
d) ljudi su u stanju procjeniti posljedice vlastitog ponašanja

10. Promjene u ponašanju koje se javljaju kao posljedice samog opažanja i bilježenja nazivamo:
a) efekt opažanja i bilježenja
b) reaktivni efekt
c) efekt samonadgledanja
d) efekt reaktivnosti

Ilustriraju li primjeri u sljedećim zadacima operantno uvjetovanje?

Ako da, navedite za svakog o kakvoj se vrsti potkrepljenja ili kazne radi
(pozitivno ili negativno, kazna I ili II). Također, podcrtajte u svakom zadatku
ponašanje koje se potkrepljuje/kažnjava.
Ako se ne radi o operantnom uvjetovanju, napišite zbog čega!

11. Učitelj je pohvalio učenika svaki put kad je točno rješio zadatak. Učenik je zbog toga sretan.
Nema uvjetovanja.
12. Učenik je povremeno bockao olovkom učenicu u klupi ispred sebe. Nakon što ga je učiteljica
počela upozoravati da prestane, učenik je sve češće bockao učenicu. Pozitivno potkrepljenje.
13. Kako bi potaknula pisanje eseja u slobodno vrijeme, nastavnica hrvatskog je učenicima
obećala da neće ispitivati one učenike koji su taj dan predali esej. Učenici su počeli češće
predavati eseje. Negativno potkrepljenje.
14. Učenika su stariji kolege maltretirali za vrijeme školskog odmora. Sad on osjeća strah kad
zazvoni zvono koje najavljuje odmor. Radi se o klasičnom uvjetovanju, a ne operantnom.
15. Na kraju semestra učitelj je svim učenicima koji su imali više od 5 neopravdanih sati zabranio
odlazak na školski izlet. U sljedećem semestru učenici su imali manji broj neopravdanih sati.
Kazna II – time out.

Kratko odgovorite na sljedeća pitanja.

16. Što je modifikacija ponašanja (primjenjena analiza ponašanja)? Kratko opišite njene faze.
17. Navedite modifikaije ponašanja proizašle iz klasičnog uvjetovanja.

18
 Edukacijska psihologija 1

18. Koji se praktični problemi mogu javiti kod modifikacije ponašanja?

19. Što je ugovaranje kontigentnosti? Navedite barem 5 savjeta kako učinkovito ugovarati
kontigentno potkrepljenje.
20. Koje su prednosti ekonomije žetona?
21. Što je cijena reakcije?
22. O čemu sve ovisi hoćemo li izvesti ponašanje koje smo opažali (i naučili)?
23. Na koje načine mentor može poticati učenika, odnosno što učenik može usvojiti od
mentora?
24. Opišite proces vođenog razvijanja samoregulcije.
25. Na koje sve načine uvjerenja o samoefikasnosti utječu na funkcioniranje osobe?
26. Objasnite temeljne principe učenja operantnim uvjetovanjem.
27. Definirajte potkrepljenje i opišite osnovne rasporede potkrepljenja.
28. Objasnite razliku između kazne i negativnog potkrepljenja. Navedite primjere.
29. Navedite karakteristike učinkovite kazne.
30. Navedite primjer pozitivnog pokrepljenja nepoželjnog ponašanja.

31. Mehanizmom klasičnog uvjetovanja objasnite strah od zubara

BP – vađenje zuba....BR – bol
UP – odlazak zubaru.....UR - bol

32. Što sve nastavnik može učiniti da bi školsku situaciju oslobodio bezuvjetnih podražaja
opasnosti i ugoženosti?
Uparivanje s bezuvjetnim podražajima koji izazivaju negativne emocionalne reakcije se
događa bez svjesnosti učenika. Zato dijete ne može razumijeti zašto se osjeća neugodno i
uplašeno i teško može sam otkloniti svoj strah.
Nastavnik treba preispitati školsku okolinu i atmosferu da bi utvrdio BP koji izazivaju
nelagodu i strah i prevenirati učenej nepoželjnih reakcija, a isto tako pomoći učenicima da
ugase naučene negativne emocionalne reakcije.

33. Nabrojte neke sadržaje koje djeca mogu naučiti samo dodirom!
U školi....dril – višestruko doslovno ponavljanje sadržaja Dril je dosadan i zato ga djeca
odbijaju, ali neke sadržaje djeca ne mogu naučiti drugačije nego ponavljanjem podražaja, npr.
učenje tablice množenja, abecede, deklinacija, padeža...

34. Navedite primjere kako negativni načini izražavanja pažnje imaju funkciju pozitivnog
potkrepljenja!
- kad učenik ometa nastavu želeći biti u centru pažnje
- nastavnik ga opominje i time je pažnja usmjerena na učenika (umjesto željene kazne –
pozitivno potkrepljenje)

35. Kada je uputno koristiti kontinuirano potkrepljenje?

- kad se počinje s potkrepljivanjem za mijenjanje nekog ponašanja ???

36. Kako planirati potkrepljenje da bi se potaknulo učenike na kontinuirano učenje, a izbjeglo

visoku razinu anksioznosti?
Nenajavljeni kratki kontrolni radovi – potiču učenike na kontinuirano učenje, ali mogu
stvoriti visoku razinu anksioznosti kod učenika...pa zato najavljivati kratke provjere
znanja tijekom godine, uz «velike» kontrolne radove

37. Navedite kada je opravdano koristiti kaznu u obliku negativne stimulacije.

19
 Edukacijska psihologija 1

- kad je ponašanje ugrožavajuće za socijalni život i druge – npr. nošenje noža u školu,
paljenje šibica...

38. Zašto je pismeno ugovaranje kontingentnosti efikasnije od usmenog obvezivanja?

- jer je formalnije i ozbiljnije...ako nešto usmeno ugovorimo, to možemo brzo zaboraviti pa
može doći do nesporazuma između strana

39. Kako se može upotrijebiti oblikovanje za uklanjanje separacijskoga straha i odbijanja odlaska
u školu?
- podijeliti na zahtjeve koji će izazvati potkrepljenje....npr. oblačenje za školu i spremanje
torbe....odlazak ispred kuće i čekanje autobusa za školu, ali ne ulaženje u
autobus.....ulazak u autobus i dolazak ispred škole, ali ne ulaženje u školu.....ulazak u
školu, ali ne mora otići na nastavu....odlazak na nastavu, ali ne mora sudjelovati u nastavi i
nitko ga neće ništa pitati.....sudjelovanje u nastavi ako želi, ako ne želi nitko ga neće ništa
pitati....i dijete je ozdravilo 

40. Objasnite kako procjena vlastitih sposobnosti izvođenja opažanog ponašanja utječe na odluku
treba li opažano ponašanje izvesti.
- ako mislimo da nismo sposobni onda nećemo izvoditi opaženo ponašanje 

41. Navedite aktivnosti za čije se izvođenje možemo pripremiti mentalnim uvježbavanjem prije
situacije primjene.
- kuhanje, pri rješavanju zadataka

42. U čemu se razlikuje shvaćanje potkrepljenja u teoriji operantnog uvjetovanja i teoriji

modeliranja?
- potkrepljenje ili kazna – za povećanje ili smanjenje učestalosti reakcije (operantno
uvjetovanje)....ponašanje postoji i treba se nastaviti ili prestati javljati
- potkrepljenje ili kazna određuju hoće ili naučeno ponašanje biti izvedeno ili neće (teorija
modeliranja)...ponašanje još ne postoji

20