l.

Hrvatsko domobranstvo

Odmah po proglašenju NDH l O. travnja
1941. objavljen je Zakon o osnutku vojske i
mornarice Države Hrvatske, po kojem
"vojsku i mornaricu Države Hrvatske sači­
njavaju svi vojni obvezanici dotadašnje vojske
i mornarice Kraljevine Jugoslavije i to časnici,
podčasnici i momčad sviju vrsti oružja,
aktivni i rezervni koji su dana l. studenog
1918. bili zavičajnici u ma kojoj općini koja je
danas sastavni dio Države Hrvatske ili čiji su
očevi bili toga dana zavičajnici til1 općina."
Do 16. travnja 1941. službeni naziv za novu
hrvatsku vojsku bio je Vojska Države
Hrvatske.
(s/. 3), Zračnih snaga pukovnik Vlado Kren js/.
4), a Mornarice kapetan bojnog broda Đuro
Jakčin. Već 25. svibnja 1941. general Stanzer
postao je glavni inspektor Hrvatskog domo-
branstva, a na njegovo mjesto došao je pod-
maršal Vladimir Laxa (s/. 5).
Zapovjedništvo vojske i Ministarstvo Hrvat·
skog domobranstva utemeljeno je 16. travnja
1941. kao jedinstvena organizacija koja sc
dijelila na Predsjedništvo i sedam odjela: Slika 1
Vojskovodja Slavko Kvaternik u odori
I. Odjel kopncnili snaga
Kopnene vojske Hrvotskog domo-
II. Odjel za ratnu mornaricu, riječnu blanst'IIJ.
plovidbu, obale i pomorstvo (HhO!Wpol'ljMIOOI!j}

Na prvoj sjednici državne vlade 16. travnja

odlučeno je da se "ustrojstvo nove hrvatske
vojske organizira i vodi po uzoru i na principi-
ma koji su vrijedili za Hrvatsko domobran-
stvo do 1918. godine. Na taj način produžile
bi sc kroz novu vojsku sve slavne tradicije
prve hrvatske vojske i njene slavom ovjenčane
42. vražje divizije." Nova hrvatska vojska toga
je dana nazvana Hrvatsko domobranstvo, a
dijelila se na Kopnene snage (ubrzo preimeno-
vane u Kopnenu vojsku), Mornaricu i Zračne
snage.
U prvo vrijeme u sklopu Hrvatskog domo-
branstva nalazile su se i sve prometne usta-
nove (žel jeznice, pošta, brzojav, telefon,
radio), kao i s-ve snage sigurnosti objedinjene
u Odjelu za zbor javnog reda i sigurnosti
(državno redarstvo, općinsko i gradsko redar-
stvo, građanska zaštita i oružništvo; kasnije je
jedino oružništvo ostalo dijelom oružanili
snaga.) Kad su ustrojeni Narodna zaštita 1
Državna častna radna služba, i oni su sma-
trani dijelom Hrvatskog domobranstva.
Zapovjednikom cjelokupne oružane sile i
ministrom Hrvatskog domobranstva postao
je vojskovođa Slavko Kvaternik (sl. 1). On je
formalno na dužnosti ministra ostao do 4.
siječnja 1943., no u stvarnosti je uklonjen s
položaja već u jesen 1942. Neposredni nadzor
nad Ministarstvom preuzeo je Ante Pavelić, a
za vršioca dužnosti ministra postavio je gene-
rala Vilka Begića (sJ. 2) koji je na toj dužnosti
ostao do 2. rujna 1943. kada je za ministra
postavljen zrakoplovni general Miroslav
Navratil. Već 29. siječnja 1944. godine na
n,egovo mJesto dolazi ustaški pukovriik
Ante Vokić. Zbog poznatog pripremanja
puča kojim je zajedno s min istrom
unutarnjih poslova Mladenom Lorkovićem
pokušao NDH prevesti na stranu
savezničkih sila bio je uhićen 30. kolovoza
1944. Zadnji ministar bio je vice-admiral
Nikola Stcinfel, postavljen 31. kolovoza
1944.
Zapovjednikom Kopnenili snaga postao je 16.
travnja 1941. general pješaštva Slavko Stanzer

13

Slika 2
Gene1ol Vilko Begić, glovm Glavnog
stoleJo, u genemlskoj kabanici suven-
im poJUbimo i uvenom pod-
slovom, 1943.
(S. Pogotii)
Slika 3
Geneml pješaštvo Slavko Stanze1,
zapovjednik Kopnene vojske HJVotskog
domobJonst'lo, 1941. ' '
(Hrw~ki po~jesni muzej)
14
l. Hrvatsko domobranstvo
Ill. Odjel zračnih snaga
IV Odjel za željeznice i promet
V Odjel za cestovni saobraćaj i građevine
VI. Odjel pošta, brzojava, telefona i radija
VII. Odjel za zbor javnog reda i sigurnosti
Privredni inšpektora t kao Vlli. odjel ustro-
jen 2. svibnja 1941.
Do 4. kolovoza 1941. godine kada je
formirano novo Ministarstvo Hrvatskog
domobranstva, s radom su započela i osta-
la civilna ministarstva, te su odjeli nevoj-
Iličkog značaja prešli u sklop Ministarstva
unutarnjih poslova i Ministarstva prome-
ta. Novo Ministarstvo Hrvatskog domo-
branstva sastojalo se od Predsjedničkog
meda, osam odjela1, Glavnog stožera,
Upravnog glavnog stožera i Glavnog
računarskog nadzorništva.
Postojali su sljedeći odjeli:
l. Osobni odjel,
2. Novački odjel,
3. Pravosudni odjd,
4. Zdravstveni odjel,
!1. Odjel za konjarstvo i veterinarstvo,
6. Odjel za naoružanje i tehničku opremu,
7. Vojno-gospodarstveni i upravni odjel,
8. Odjel za Narodnu zaštitu.
Svaki odjel dijelio se na više odsjeka. Na čelu
odjela nalazili su se glavari odjela, a na čelu
odsjeka stajali su pročelnici odsjeka.
Neposredno podređeni Ministarstvu bili su i
Vrhovno nadzorništva Hrvatskog domo-
branstva i Zapovjedništvo vojnih škola.
Naziv Hrvatc;ko domobranstvo prontijenjen je
2. rujna 1942. godine u Domobranstvo, pa je
 l. Hrvatsko domobranstvo
i naziv samoga ministarstva promijenjen u
Ministarstvo domobranstva.
Ministarstvo domobranstva 21. siječnja
1943. mijenja naziv u Ministarstvo oružanih
snaga, te pod njega potpada i Ustaška vojni-
ea, koja je do tada bila samostalna2 . Naziv
"domobrru1stvo" često je neslužbeno označa­
vao kopnenu vojsku, a od navedenog nadnev-
ka i službeno sc pravi razlika izmedu
Domobranstva, Mornarice i Zrakoplovstva.
Po toj zakonskoj odredbi Oružane snage
NDH sastojale su se iz sljedećih dijelova:
Domobranstvo
Bojno zrakoplovstvo
Plovne snage
Ustaška vojnica
Omžništvo
Narodna zaštita
Državna radna služba.
Tako je ostalo do kraja rata, uz povremeno
mijenjanje naziva pojedinih dijelova, o čemu
se govori u pojedinim kasnijim poglavljima.
Glavni stožer Ustaške vojnice postao je
dijelom Ministarstva oružanih snaga, a neki
njegovi odjeli bili su spojeni s odgovarajućim
odjelima dotadašnjeg Ministarstva domo-
branstva.
Novo Ministarstvo oružanih snaga sastojalo
sc od sljedećih dijelova:
l. Pobočništvo,
2. Glavnostožerni ured,
3. Upravni ured,
4. Osobni ured,
S. Stožer Ustaške voj nice,
6. Izvjcštaj1li odjel,
7. Odgojni odjel,
8. Redarstvo oružanih snaga,
9. Nadzorno vijeće.
Uredi su se sastojali od odjela, a odjeli od
odsjeka. Ministar Navratil dobio je titulu
"ministar i zapovjednik oružanih snaga", no Slika 4
kada je Ante Vokić preuzeo Ministarstvo 29. Zrakoplovni pukovnik Vlodimu Kren,
siječnja 1944. položaj "zapovjednil<a oruža- zapovjednik Zračnih snago.
(1 /l,qkn)
nih snaga" dobio je general-poručnik Matija
Čanić.
Detaljan opis svih organizacijskih promjena
u okviru Millistarstva i svih njegovih ureda
i odjela ne možemo dati na ovome mjestu
jer bi to zahtijevalo prostor od barem još
stotinjak stranica. Ovo osta.vljamo za
neko drugo buduće djelo koje će potanko
opisati ustroj vojnih postrojbi NDH.
Obvezatno djelatno razdoblje (vojni rok)
u Hrvatskom domobranstvu (kasnijim
Omžanim snagama) trajalo je dvije
godine, a novačenje je vršeno u dvade-
set prvoj godini života.
Sliko 5
General-poručnik Vladimir laxo, glovor
Glavnog stožera.
(S Pogo(oc)
2 Vet lg. o!ujko 1942. godine Zakonsko orhedba o oružanoj
vojnice, međutim to odredba nije imolo nikakve prok1i1ne p~jedice.

15
 l. Hrvatsko domobranstvo

Kopnena vojska
Podređeni su mu bil i i vojni izaslanici i ostalo
Ustrojstvo Glavnoga stožera vojno osoblje u inozemstvu.
Nadzorništva vrsta oružja također su se
Prvih tjedana postojanja Nezavisne Države nalazila u sklopu Glavnoga stožera. Postojala
Hrvatske zapovijedanje Kopnenom vojskom ~u četiri nadzorništva: Nadzonuštvo pješa-
bilo je usredotočeno u Stožeru Kopnene štva, Nadzorništva konjaništva, Nadzor-
vojske koji se sastojao od Predsjedničkog ništva topništva i Nadzorništva tehničkih
ureda i 14 odjela. četa. Kasnijim prcustrojstvom stvoreno je
Stožer je 20. svibnja 1941. promijenio naziv u umjesto Nadzorništva konjaništva Nadzor-
Zapovjedništvo Kopnene vojske, a njegovi ništva brzih četa koje je bilo zaduženo za
odjeli nazvani su uredima. Zapovjednik je bio konjaničke, samovozne, oklopne i koturaške
general pješaštva Slavko Stanzer, a od 3 lipnja (biciklističke) postrojbe; također je stvoreno
1941. podmaršal (general-poručnik) Vladimir Nadzorništva dojavništva. Nadzorniš rva su
Laxa. organizirala vojnu izobrazbu, predlagala pro-
Postojalo je još jedno zapovjedništvo - Glavni mjene u ustrojstvu, izrađivala pravilnike itd.
stožer vojskovođe - koje je djelovalo pod Nakon stvaranja Ministarstva omžanih snaga
neposrednim nadzorom vojskovodc Kva- u siječnju 1943. Glavni stožer Domobranstva
ternika, a na čelu mu je bio podmaršal August preustrojen je najprije kao Glavni stožer
Marić. O ružanih s naga, a zatim kao Glavnostožerni
Zapovjedništvo Kopnene vojske i Glavni ured. Time je na neki način njegov značaj
stožer vojskovođe ujedinjeni su 4. kolovoza smanjen, budući da je bio tek jedan od nekoliko
1941. godine u Glavni stožer D omobranstva. ureda Ministarstva, a ne posebno zapovjedno
Glavar stožera postao je general-poručnik tijelo. Na čelo Glavnostožernog ureda došao je
August Marić, a od 4. listopada na njegovo general Fedor Dragoj lov; njega je l. rujna 1944.
mjesto došao je general-poručnik Vladimir zamijenio ustaški pukovnik Tomislav Sertić.
Laxa. Glavnostožerni ured sastojao se od četiri
Glavni stožer Domobranstva sastojao se od odjela:
jednog ureda i devet odjela: l. Operativni odjel (poznat i kao
l. Opći odjel, Pothvami odjel),
2. Ustrojbeni odjel,
2. Operativni odjel,
3. Nastavni odjel,
3. Etapni odjel,
4. Pozadinski odjel.
4. Odjel za ustrojstvo,
U ~klopu ureda nalazila su se i sva nad-
S. Odjel za očevidnost, zorništva vrsta oružja. Ostali odjeli koji su
6. Nastavni odjel, ranije bili sas tavnim dijelom Glavnog stožera
7. Odjd za ratnu povijest, Domobranstva premiješteni su u druge urede,
te je time odgovornost Glavnostožcrnog
8. Prometni odjel, ureda smanjena.
9. Odjel za predvojničku i
poslijevojničku naobrazbu,
10. Pomoćni ured.
Ustrojstvo operativnih postrojbi
Glavni stožer Domobranstva zapovijedao je
svim vojn im pothvatima i nadzirao sve
Tablica l. postrojbe, škole i ustanove Kopnene vojske. U načelu se Kopnena vojska sastojala od
odredenih vrsti oružja i struka. Vrste oružja
HRVATSKI NAZIVI: STAROJUGOSLAVENSKI NAZIVI: bile su pješaštvo, konjaništvo, topništvo i teh-
ničke čete (podijeljene na opkoparstvo, dojav-
VOJSKA ARMIJA
ništvo, žcljezničarstvo, samovostvo i oklop-
ZBOR KORPUS ruštvo; dvije zadnje grane bile su kasnije
DIVIZUA DIVIZIJA zajedno s konjaništvom spojene u brze čete) .
ZORUGl BRIGADA Struke su bile zdravstvena, pravosudna,
PUKOVNIJA PUK intendantska, popunidbena, gospodarska i
tehnička. Tu s u bile još i pomoćne struke
BOJNA4 BATAU ON
(činovnici, nastavnici, glazbenici, svećenici).
(u topništvu SKLOP) (u ortiljeriji OIVIZION)
SATN IJAS ČETA Nazivi formacija Kopnene vojske temeljili su
(u topništvu BITNICA) (u artiljeriji BATERIJA) se na nazivima koji su bili u uporabi u doba
Austro-Ugarske. Neki su nazivi iz tog vreme-
VOD VOD
ROJ
.\ ODEUENJE
na ipak promijenjeni (tablica 1.)- bataljun u
bojnicu, odnosno bojnu, a brigada u zdrug.

16
 l. Hrvatsko domobranstvo
U ustrojbenom pogledu Kopnena vojska sa- 6. pješačka pukovnija, Vinkovci
stojala se od pothvatnog (operativnog) i teri- III. topnički odjel, Osijek
tOrijalnog dijela. Zborovi, divizije, zdmgovi,
IV topnički odjel, Petrovaradi n
pukovnije, samostalne bojne te sklopovi,
izvršavali su operativne i borbene zadaće, a L konjanički odjel Konjaničke pukovnije,
zborna podmčja, popunidbcna zapovjedništva Vuovitica
i doknadne postrojbe izvršavale su vojno-teri- Pontonirska bojna, Osijek
torijalne zadaće (administracija, novačenj e, 3. samovozna satnija, Osijek
opskrba itd.).
Željeznička bojna, Brod na Savi
U početku je postojalo pet divizijskih po- Osi j ečka povozna satnija, Osijek
dmčja:
Savsko divizijsko podmčje Bosansko divizijske podmčje
(sa sjedišLcm u Zagrebu) 7. pješačka pukovnija, Sarajevo
Osj ečko divizijsko podmčje 8. pješačka pukovnija, Tuzla
(sa sjedištem u Osijeku) 9. pješačka pukovnija, Travnik
Vrbasko divizijsko područje V. topnički odjel, Sarajevo
(sa sjedištem u Banja Luci) VL topnički odjel, Tuzla
Bosansko divizijsko područje Samostalni konj anički odjel, Kalinovik
(sa sjedištem u Sarajevu)
Il samovozna bojna, Sarajevo
Jadransko divizijsko podmčje
(sa sjedištem u Mostam) Bosanska povozna satnija, Sarajevo

Pukovnije bivše jugoslavenske vojske najprije Vrbasko divizijske područje

su bile preustrojene kao nove hrvatske l O. pješačka pukovnija, Banja Luka
pukovnije s novim nazivima, ali to preustro- ll. pj ešačka pukovnija, Sisak
jstvo bilo je samo privremeno, te su u sklopu
divizijskih područja tijekom travnja i svibnja 12. pj ešačka pukovnija, Otočac
1941. godine postrojene 23 pohodne i 24 po- VII. topnički odjel, Banja Luka
sadnc bojne. VllJ. topnički odjel, Bihać
Većina je tih bojni 29. lipnja 1941. ušla u o. samovozna satnija, Banja Luka
sklop novopostrojenih l S pješačkih ptlkovni- Vrbasl<a povozna satnija, Ban ja Luka
ja. Osim pješačkih pukovnija stvorene su i
jedna konjanička pukovnija, J O topničkih Jadransko divizijsko područje
odjela te mnogo manjih i pomoćnih postrojbi. 13. pješačka pukovnija, Mostar
Postrojbeni pregled Kopnene vojske od srpnja 14. pješačka pukovnija, Trebinje
do listopada 1941.: lS. pješačka pukovnija, Knin
Savsko divizijsko podmčje IX. topnički odjel, Mostar
l. pješačka pukovnija, Bjelovar X. topnički odjel, Knin
2. pješačka pukovnija, Zagreb 7. samovozna satnija, Mostar
3. pješačka pukovnija, Karlovac Jadranska povozna satnija, Mostar
I. topnič.ki odje:!, Varaždin
Svaka pješačka pukovnija trebala je imati
IL topnički odjel, Zagreb l .626 časnika, dočasnika i domobrana. Tre-
IL konjanički odjel Konjaničke bala se sastojati od dvije pješačke bojne,
pukovnije, Zagreb stožerne satnije, protuoklopne satnije, prateće
Stožer i Stožerna satnija Konjaničke satnije, radnog poluvoda i pukovnijske glazbe.
pukovnije, Zagreb Svaka pješačka bojna imala je tri streljačke
satnije i strojničku satniju; streljačka satnija
Pionirska ptlkovnija, Karlovac
sastojala se od tri voda, svaki vod od tri roja;
L samovozna bojna, Zagreb stroj nička satnija sastojala sc od dva voda, a
Savska povozna satnija, Zagreb svaki vod od četiri roja. Stožerna satnija imala
je razvidni vod, dojavni vod, pionirski vod i
Osječko divizijsko podmčje
pomoćni vod. Protuoklopna satnija in'lala je
4. pješačka pukovnija, Osijek tri voda sa šest protuoklopnih topova. Prateća
S. pješačka pukovnija, Požega satnija in1ala je topnički vod i bacački vod.

3 Naziv"zdrug" upočetku je označavao odred, o tek od proljeću 1942. yodine počeo se upotrebljavati uznačenju riječi "brigada". Od 1942. godine,
pod utjewjem novog korijenskog provopiso, umjesto "zdrug" i "zbor" počelo se govorili "sdrug" i "sbor". Ovo promjena dosljedno se poštivala u
Ustaškoj vojnici, ali u Hrvatskomdomobranstvučesto su i dolje pisali i govorili po starom, po i u službenim spisima i propisima. Već iduće godine
ponovo se počelo govoriti "zdrug" i "zbo~', oli samou Domobranstvu.
• UDomobranstvu je uprvo vrijeme korišten noziv"bataljun", otek kasnije "bojnica", i konačno, od jeseni 1941., "bojno"; u Ustaškojvojnici odmah
je uveden naziv"bojnica", što je uAustro-Ugarskoj, u 19. stoljeću, bionazivza topni1kubitnicu. Do jeseni 1941. tojnazivpromijenjen je u"bojno"
Ukon;oništvu i topništvo koristiose upočetku naziv"odjel", ood 13. prosinca 1941. naziv"sklop".
s 13..prosinca 1941. naziv "sotnijo" promijenjen je u"sar (muškog rodo}; 9. siječnja 1943. ponovno je vraćen naziv "satnijo", o28. ožujka 1943.
nazivje ponovno promijenjenu "sar', oli ovoga putozens.~ogo rodo. Neslužbenose uvijek govorilo "satnijo".

17
 l. Hrvatsko domobranstvo
U stvarnosti je pojedina pukovnija mogla biti
nešto manja ili poprilično veća od propi-
sanoga. Na prin..,;er, l. pješačka pukovnija
koja se borila u -Bosni imala je u prosincu
194 L. godine čak sedam bojni.
druge privremene posebne postrojbe, kao na
primjer Grupa generala Klaića u Doboju
(kasnije sc premjestila u Tuzlu) ili Grupa
generala Lukića u Karlovcu koja je bila podre-
đena talijanskoj 2. vojsci. Grupa generala

Svaki topnički odjel sastojao se od tri Klaića pokrivala je cijelo područje sjeveroisto-
čne Bosne i kao najvažniju zadaću imala je
topničke bitnice (svaka s dva voda) i stožerne
bitnice (s dojavnim, premjerni:m i pomoćnim sprječavanje ulaska partizana iz Srbije i
vodom.); teoretski se topnički odjel sastojao zaštitu željeznički h pruga Rrod-Zavidovići ,
od 421 časnika, dočasnika i domobrana, 266 Doboj-Tuzla i Usora-Teslić. Ta je grupa bila
konja i 12 haubica od 100 mm. temelj uspostave 4. pješačke divizije u stude-
nome 1941.
Cjelokupna Kopnena vojska brojala je u lipn-
ju 1941. godine oko 44.000 časnika, dočasni­ Učinkovitost navedenih privremenih postroj-
ka i domobr;ma. bi bila je raznolika i varirala je od potpunog
uspjeha do potpunog neuspjeha, ovisno o
Kvaternik je 9. svibnja 1941. godine naredio
sposobnosti pojedinih zapovjednika i oprem-
·zatvaranje granice sa Srbijom. Već 24. travnja
ljenosti njihovih sastavnih dijelova. Zbog toga
ustrojeno je Zapovjedništvo Istočnog pogra- je Glavni stožer isplanirao korjenito preu-
ničnog područja koje je dobilo zadaću nadzi-
strojstvo Kopnene vojske koje je na snagu
rati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori. stupilu l. studenoga 1941.
Zapovjedništvu su na raspolaganje stavljene
dvije pohodne bojne (ll. i V). 24. svibnja iste Tim su preustroJstvom stvorena tri domo-
godine promijenjen je naziv toga zapovjed- brans!Gl zbora, tri domobranska zbor na pod-
ništva u Zapovjedništvo Hrvatskog graničar­ mčja i Vojna zona br. l . Svaki zbor imao je
stva, te su mu dodijeljene još tri pohodne po dvije pješačke divizije; svaka divizija imala
bojne (III., TV i VII.). Već 21. srpnja 1941. je dvije do tri pješačke pukovnije, jedan do
došlo je do novog preustrojstva, tc je stvoreno dva topnička odjela te pomoćne i pozadinske
Z apovjedništvo Vojne krajine, nakon čega je postrojbe. Zborovi i divizije bili su operativna,
formirana Vojna krajina kao posebno vojno, te ujedno i teritorijalna vojna tijela, što znači
upravno i sudsko tijelo koje je obuhvaćalo da su sc stalno nalazili na svome području za
kotareve duž granice sa Srbijom i Crnom koje su bili zaduženi u pogledu održavanja
Gororn. Pridružene pohodne bojne dobile su javnoga reda i mira.
nove brojčane oznake (I. - V bojna Vojne kra- Kopnena vojska dijeWa se na sljedeće zboro-
jine), a sve ostale oružane postrojbe (Oružni- ve, odnosno zborna područja:
štvo, Redarstvo i Riznička straža) podređene
I. domobranski zbor, Sisak
su novom Zapovjedništvu Vojne krajine.
Početkom kolovoza 194 L. svaka bojna dobila . TI. domobranski zbor, Slavonski Brod
je i vod brdskih topova od 65 mm. III. domobranski zbor, Sarajevo
Posadnu službu provodila su mjesna zapov- I. domobransko zborno područje,
jedništva kojih je na kraju 1941. bilo dvade- Petrinja
set tri. Kasnije su postrojene i mnogobrojne II. domobransko zborno podn1čje,
posebne posadne postrojbe, obično bojne ili Banja Luka
satnije (do kraja 1941. postojalo ih je tek
III. domobransko zborno područje,
nekoliko).
Travnik
Postojala su i popunidbena zapovjedništva
koja Sl!.l brinula o novačenju vojnika i njiho- Od 3. prosinca 1941. postojala je u okvim III.
vom slanju u operativne postrojbe. Do lipnja zbornog područja i pod njegovim zapovjed-
1941. stvoreno je 18 takovih zapovjedništava. ništvom Vojna zona br. l. Obuhvaćala je
kotareve Travnik, Fojnica, Bugojno, fajce i
Nakon izbijanja borbi u razdoblju od lipnja do
Mrkonjić-Grad.
kolovoza 1941. Glavni stožer je pokušao
suzbiti aktivnosti ustanika redovnim oružni- U nadležnosti zapovjedništava domobranskih
čkim pa tek zatim i mirnodopskim domo- zborova bilo je opće zapovijedanje podčinje­
branskim postrojbama. Uskoro je postalo nim postrojbama u borbenom, stegovnom i
očigledno da se Kopnena vojska mora preu- nastavnom pogledu; uporaba svih postrojbi
strojitit kako b i se uspješno nosila s neočeki­ na području zbora u cilju obrane područja i
vanim borbenim zadaćama. Kvaternik je 31. održavanje reda i mira; rukovođenje doglas-
srpnja 1941. ustrojio tri posebne postrojbe za nom službom, vojnom promidžbom u
borbu protiv partizana i četnika u Bosni i postrojbama, ustanovama i kod pučanstva tc
dijelovima Hrvatske. Bili su to Lički zdrug, rješavanje osobnih poslova z.a časnike, vojne
Sanski zdrug i Kninski zdrug. Ovi zdrugovi službenike, dočasnike i vojnike.
(pri čemu riječ "zdmg" ovdje označava odred, Postrojbeni pregled na dan l . studenoga
a ne brigadu ) in1ali su svoje -posebno opera- 194L bio je kako slijedi:
tivno područje i sve postrojbe Hrvatskog
domobranstva, Ustaške vojnice i ostale oru- I, do~obranski zbor:
žane postrojbe na n jihovom području bile su l. pješačka divizija, Bjelovar
stavljene pod njihovo zapovjedništvo. · l . pješačka pukovnija, Bjelovar
' \ U razdoblju od kolovoza do listopada 1941. 2. pješačka pukovnija, Zagreb
zdrugovi su preustrojeni, a stvorene su i neke ll. pješačka pukovnija, Sisak

lB

l. topničkt odjel, Varaždin
n. tOprtičkt odjel, Zagreb
l povozna satm1a, Zagreb
2. pJešačka diVIZija, Blhac
3. pješačka pukovruJa, Karlovac
12. pješačka pukovnija, Otočac
l 5. pješačka pukovmja, Kmn
Vlll. tOpmčkJ odJel, Bihać
X. tOpručkJ odjel, Zagreb
KonJaničk.'l pukovnija, Zagreb
l piOmrskn boJna, Sl'>:lk
111. piOnirska bojru1, Karlovac
Koturaška bojna, Koprivnica
Golubarska satnija, Zagreb
ll. domobranski zbor:
3. pJCŠačk.'l divizija, Vmkovci
4. pješačka pukovnija, Osijek
6. pješačka pukovniJa, Vinkovci
l. bojna l 6. pješačke pukovn1je
!postroJba Njemačke narodne
skupine)
lli. topmčk.l odjel, Doboj
rv. topručk.l odJel, Petrovaradm
3. povozna satniJa, Osijek
4 pJešačka d1vizija, Doboj
5 PJC~ač!G1 pukovniJa, Sl. Požega
8 PJCŠ<Ička pukovruJa, Vinkovct
l O. pješačka pukovnija, Banjaluka
Vl topnički odjel, Tuzla
Vl!. topmčk.l odJel, Banjaluka
4 povozna satru)a, Bru1jaluk.a
3. amovozna satnija, Osijek
6. Samovozna satnija, Banja Luka
ll. p1onirska bojna, Brčko
rv. piOnirska bojna, Osijek
DoJav11a bojna, Požega
Golubarska posw ja, Slavonski Brod
željeznička bojna, Slavonski Brod
V. bojna Vojne krajine (taktički)
Ill. domobranski zbor:
5. pJešačka dJVJZJja, SaraJevo
7. pješačka pukovniJa, Sarajevo
9 pješačka pukovru1a, Travnik
V. topmčkt odJel, Sarajevo
:; povozna saUl!Ja, Sarajevo
6. pJešačka dJvizija, Mostar
13. pješačka pukovm)a, Mostar
14. pJešnć!Gl pukovmJa, Trebmje
LX. topmčk.l odjel, Mostar
6. povozna satnija, Mostar
Lli. srunovozna bojna, Sarajevo
Samoswlni konjanički odjel, Sarajevo
Golubarska posta ja, Sarajevo
l, II, III. i IV. bojna VoJne krajine (taktički)
U okviru 4. pješačke divizije postrojena su
čet iri posebna odreda, tzv. "gromade", radi
učinkovnije borbe protiv parti:wna i četnika­
Gromada Mateša, Gromada Paja, Gromada
Grum i Gromada Bosruć.
l. Hrvatsko domobranstvo
Svako zborno područJe b1lo 1e Me~ovno
podčinjeno zapoVJedništvu domobranskog
zbora na području koJega '>e nalazilo a u
svemu O'>talom Mllll'>tar.,tvu Hrvat.,kog
domobranstva.
Zapovjedništvu domobran~kog :borno~ pod-
ručja bile su podčinJene u ste~ovnom po~edu
sve doknadne poMroJix, popun1dbcna zapo-
VJcdmi;tva, mJC~na 1 po~ta)JlJ zapoV)c~tva,
dotadašnje dlVlzijske 1 posadne bolruce sa
zdravstvenim .,atm)ama, domobranska ht:ći­
lišta, radnJčkO-Z.111<llhjo,kc ...atnJJC, ob-.krbnc
postrOJbe, domobran.,kJ thvtZII"kl sudoVI i
tužiteljstva, skladišta, radion1cc 1 ostale usta-
nove koje nisu neposredno b1le podčinjene
Miniswrstvu Hrvat~kog domohranstv;t, a u
materijalnom i novčanom r<>~lcdu sve r<>s·
trojbe, ustanove i zavodi Kopnene VOJske na
dotičnom podmčju.
Zapovjedni~tva domobramk1h zhornd1 pod-
ručJa vršila ~u novačenJe 1osJ).,'UranJc r<xlručJ:I
u ratu, izvršavala popumdbcnc po-.lovc (nova-
čenje, očev1dnost obveznika. pričuvmka,
stoke vozila), odobravala .,u <xllagan)e .,Juzbc
obvczmcmu i pricuvntm ć<l'-nicmta 1 doca-
srucnna, poduztmala .,u mJere u obla-.u naro-
dne zaštite (d1o kou '>pada u nadležnost
vojske), vršila su poslove VOJnog zdravsl"a 1
veterinarstva p<>zadJn...kc r<>slovc, op.,krbu
svili rostroib• 1 U'>tanm··• na worn p<xlručJu
hranom, odJećom 1 obućom tvonvom i
oružjem, rukovodila su ~adttehsktm po~lo­
vima (izgradnJa, odrZ.lV<IIlJc 1 nadzor nad
VOJlllrn gradcvmam;tJ na wom područJu
KraJem 1941 u Za~cbu JC utemelJena 1
Ustaško-domobranska pukovnija "Poglav-
nika Dr-a Ante Pa velića" Trcb;tl:t JI.! 1rnati
isu MStav bo redovne pjc~aćkc pukovn1je,
uz dodatnu konj:l tHćku s;\lmJu i lOprucku
bitnicu.
Treba spomenuti još 1 Kotura;;ku bojnu koja
je u h~topadu 1941 . pm tJ o jena u Koptlvn•c•, a
sastoJala se od ćetin S<lllllje, te Jurišnu bojnu
u Bihaću kao posebnu clium po~trojbu nepo·
srcdno podrcdenu VC>JskL>VodJ Kvatermku
Na kraJU 1941 . ~txlmc Kopncn;t VOJ'-!Gl Je
in1ala oko 77 000 ča~mka, doca.,mka 1domo-
braT13.
U prolJeće 1942. godmc CiJelo državno pod·
ručJe NDH rod•Jchcnn JC 11<1 J'<llhV<Iln<l (opc-
rauvna) područJa Svaka puko\ruJa, a b-,mjt!
i zdru~ imala JC svoJe točno odredeno poth-
vamo područje 1 wak.1 manJa po.,tro)ba koJa
JC zbog borbcmh zadaca bila prcmJ~o:'.tcn·l na
podmčje te pukovnJJL bila JOJ JC podrctlcna u
pogledu borbene uporabe. Rild1 boljeg pokri-
vanJa pod ručJa po.,tn>JCI11 'll Pe trinjski
zdrug, Srijemski zdrug (u Runu), Slavonski
zdrug lu OSIJeku, ka'>mic Požegi), Ba njalučki
zdrug, 'Ihzlanski zdru~ i Zcnički zdrug. To
su b11i staln1 zdrugov1 koJi ~u okupljali mzno-
li.ke postrojbe pod ~VOJim Z.'lpoVJedntštvom,
ali još uvijek rusu •mali značaJke brigade u
pravom snw.lu tc riJeči . KraJem 1941. i
početkom 1942. godmc u ~lužbcn•m ~e '-Pl'>l·
ma spominJu JOŠ .i Dobojski zdrug, U ti njski
zdrug, Kordunski zdrug, Gradiški zdrug 1
19
l. Hrvatsko domobranstvo
novopostrojeni Lički zdrug, no nismo sigurni
jesu li oni imali značajke ranijih privremenih
zdrugova u smislu odreda ili novih stalnih
zdrugova.
U travnju l 942. godine postrojena je l. gors-
ka divizija sa sjedištem u Bjelovaru. Ta diviz-
ija nije bila dijelom domobranskih zborova
već je bila neposredno podvrgnuta Glavnom
stožem. U prvo vrijeme sastojala sc od četiri
gorska zdruga, svaki s jednom pješačkom
pukovnijom i jednom lovačkom bojnom:
l . gorska divizija, Bjelovar
l. gorski zdrug, Zagreb
Ustaško-domobranska pukovnija
"Poglavnika Dr·a Ante Pavelića"
II. lovačka bojna
Il. gorski zdrug, Bjelovar
2. gorska pješačka pukovnija
ITI. lovačka bojna
JJI. gorski zdrug, Požega
3. gorska pješačka pukovnija
IY. lovačka. bojna
IV gorski zdrug
4. gorska lovačka pukovnija
V lovačka bojna
Nakon otprilike šest mjeseci gorski zdrugovi
su preustrojeni tako da su pješačke pukovnije
i lovačke bojne ukinute, a wnjesto njih stvo-
rene su po četiri bojne u svakome zdrugu;
zdrugovi su imali i po jednu gorsku topničku
bitnicu, pionirski vod i druge pomoćne pos-
trojbe, a divizija je imala i oklopnu satniju.
U veljači 1943. godine Petrinjski zdrug pre-
ustrojen je u V. gors ki zdrug, a nešto ranije
utemeljen je i VII. gors ki zdrug koji je bio na
izobrazbi u Reichu, u gradiću Bruck an der
Leitha. VII. gorski zdntg ukinut je u travnju
1943., a ljudstvo je prešlo u ostale gorske
zdrugove ili je upućeno u 369. legionarsku
diviziju.
Sredinom 1942. godine formirane su četiri
novačke pukovnije (l. u Zemunu, 2. u Osije-
ku, 3. u Bjelovaru i 4. u Varaždinu) koje su
bile zadužene za vojnu naobrazbu novaka.
Također su postrojene Domobranska veleo-
brtna zaštita lo njoj više u pogl. 1.5.) i
Domobranska poljopriradna zaštita Ikoja je
na ugroženim područjima š titila polja i
usjeve). Izvršene su sve organizacijske pred-
radnje za ustrojavanje Domobranske pripre-
me kao nasljednice Vojne prednaobrazbe koja
sc počela formirati u okvim Odjela za prijevo-
jničku i poslijcvojničku naobrazbu Glavnoga
stožera, međutim Domobranska priprema je
morala obustaviti rad, a njene zadaće preuzela
je Ustaška priprema (poglavlje /1-3.).
U travnju 1943. naređeno je novo preustro-
jstvo Domobranstva (Kopnene vojske), a
stupilo je na snagu l. kolovoza 1943.
Preustrojstvo je izvršeno radi lalclcg zapovi-
jedanja i bolje pothvatne uporabe postrojbi na
osiguranju područja.
Zapovjedništva zborova i zapovjedništva
zbornih područja spojena su u tri zapovjed-
20
ništva zbornih područja koja su imala i pot-
hvatnu i upravnu (administrativnu) zadaću.
Preustrojstvom su ukinuti divizijski stožeri
losin1 6. pješačke divizije, koja je bila u tali-
janskoj Il. zoni), a od većine pješačkih i svih
gorskih postrojbi stvorena su četiri gorska i
četiri lovačka zdruga, svaki s po dvije gorske,
odnosno lovačke pukovnije, te po dva top-
nička sklopa.
Svaki gorski zdrug imao je u svome sastavu
još i gorsku dojavnu satniju, gorsku obko-
parsku satniju, oklopni vod, vojno-oružnički
vod, zdravstvenu satniju, veterinarsku sat-
niju, l. i 2. tovarni povoz, samovozni povoz,
pekarsku polusatniju i gospodarski ured.
Svaka gorska pukovnija imala je po tri bojne;
svaka bojna sastojala se od tri streljačke sat-
nije i strojničkc satnije. Stožer bojne imao je
18, strcljačka saulija 196, a strojnička satnija
226 časnika, dočasnika i domobrana, što je
ukupno bilo 832 čovjeka u svakoj bojni.
Stroinička satnija imala je osam teških stro-
jnica i šest teških bacača, a streljačka satnija
dvanaest lakih strojrlica i tri laka bacača.
Lovački zdrugovi vjerojatno su imali sličan
sastav, ali potankosti nisu poznate, osin1
činjenice da su svu opremu, naoružanje i
streljivo osiguravali Nijemci.
U sklop gorskih i lovačkih zdrugova ušle su i
neke ustaške bojne: XI. ustaška djelatna boj-
na postala je III. bojnom 4. gorske pukovnije;
XXXVII. ustaška djelatna bojna uključena je
u 8. gorsku pukovniju, takoder kao Ul. bojna;
IV i VITI. ustaška djelatna bojna postale su
dijelom lO. lovačke pukovnije, vjerojatno kao
njena II. bojna.
Evo pregleda postrojbi za ljeto 1943:
I. zborno područje, Z agreb
Zapovjedništvo I. zbornog podmčja -
Zagreb
l. gorski zdrug "Poglavnika Dr-a Ante
Pavelića", Bjelovar
l. gorska pukovnija, Zagreb
S. gorska pukovnija, Petrinja
III. topnički sklop, Petrinja
XIV. top1lički sklop, Pt:truvaradin
3. gorski zdrug, Petrinja
3. gorska pukovnija, Bjelovar
l l. gorska pukovnija, Sisak
II. topnički sklop, Zagreb
XIII. topnički sklop, Zagreb
4. gorski zdrug, Daruvar-Pakrac-Lipik
4. gorska pukovnija, Sisak
8. gorska pukovnija, Zagreb
I. topnički sklop, Varaždin
XII. topnički sklop, Varaždin
2. lovački zdrug, Bos. Novi
l. lovačka pukovnija, Bjelovar
l O. lovačka pukovnija, Banja Luka
IY. topnički sklop, Osijek
VIIl. topnički sklop, Banja Luka
2. pješačka pukovnija, Zagreb
l 2. pJešačka pukovnija, Gospić

15. pješačka pukovnija, Knin
Il. lovačka bojna, Gospić
l. koruraška bojna, Koprivnica
II. zborno područje, Brod
Zapovjedništvo n. zbornog područja -
Brod
l. lovački zdrug.. Vulkovci, Doboj
4. lovačka pukovnija, Osijek
6. lovačka pukovnija, Vtnkovci
V. topnički sklop, Osijek
XVI. topnički sklop, Osijek
3. lovački zdrug, Brčko
5. lovačka pukovnija, Slavonski Brod
8. lovačka pukovnija, Thzla
VII. topnički sklop, Brčko
XVIII. topnički
sklop, 'Ibzla
4. lovački
zdrug, Banja Luka
7. lovačka pukovnija, Sarajevo
13. lovačka pukovni;a, Mostar
XI. topnički sklop, Mostar
XXII. topnički ~klop, Mostar
3. pješačka pukovnija, Karlovac (ali
većinom u Bosni)
Sriemski zdrug, Ruma
1llzlanski zdrug, Thzla
Slavonski zdrug, Požega
U. jurišna bojna, Brod
Dobrovoljački zdrug narodnog ustanka
bojnika Hadžiefendića, Tuzla
Domobranska dobrovoljačka bojna
"Branitelji Kladnja", Kladanj
Domobranska dobrovoljačka bojna,
Banja Luka
Domobranska dobrovoljačka bojna,
Kotorišćc
Domobranska dobrovoljačka bojna, Teslić
Domobranska dobrovoljačka bojna,
Derventa
Domobranska dobrovoljačka bojna,
Gračanica
Ul. zborno područje, Sarajevo:
Zapovjedništvo Ill. zbornog područja,
Sarajevo
2. gorski zdrug "Vojskovodje Doglavnika
Slavka viteza Kvaternika", Konjic
2. gorska pukovnija, Sarajevo
9. gorska pukovnija, Jablanica
IX. topnički sklop, Sarajevo
XX. topnički sklop, Sarajevo
6. pješačka divizija, Mostar
14. pješačka pukovnija, Trebinje-Bileća
l . domobranska dobrovoljačka
pukovnija, Imotski
Domobranska dobrovoljačka bojna
Fazlagić-Kula
Domobranska dobrovoljačka bojna
Kupres
1. konjanička pukovnija, Travnik
l. Hrvatsko domobranstvo
Izvan sastava zbornih područja nalazilo sc
osamnaest željezničko-stražarskih bojni
("žestra" bojni), ko1e su bile podređene nJe·
mačkom Stožeru za osiguranje željeznica u
Brodu ("Eisenbahn-Sicherungsstab Kroati-
en"). Postojale su i četiri samovozne bojne (1.
- IY.) koje su imale i određeni broj lakih
tenkova i oklopnih vozila.
Razne doknadne postrojbe koje su prikupljale
ljudstvo za izobrazbu, združene su u veljači
1944. u tri doknadna zdruga (po jedan za
svako zborno područje):
I. doknadni zdrug, Zagreb
l. doknadna pukovnija, Zagreb
I. gorska doknadna bojna, Varaždin
III. gorska doknadna bojna, Zagreb
IV gorska doknadna bojna, Križevci
I. doknadna željezničko-stražarska
bojna, Petrinja
I. posadna doknadna bojna, Karlovac
I. doknadni topnički sklop, Zagreb
I. doknadna opkoparska bojna, Sisak
I. doknadna dojavna bojna, Zagreb
II. doknadni zdrug, Vmkovci
2. doknadna pukovnija, Zemun
I. lovačka doknadna bojna, Zemun
II. lovačka doknadna bojna, Vinkovci
II1. lovačka doknadna bojna, Hrvatska
Mitrovica
II. doknadna željezničko-stražarska
bojna, Nova Gradiška
II. posadna doknadna bojna, Požega
ll. doknadni topnički sklop, Petrovaradin
II. doknadna opkoparska bojna, Brčko
II. doknadna dojavna bojna, Požega
Ill. doknadni zdrug, Samjevo
3. doknadna pukovnija, Sarajevo
II. gorska doknadna bojna, Travnik
rv: lovačka doknadna bojna, Mostar
ITI. doknadna željezničko-stražarska
bojna, Zavidovići
Ill. posadna doknadna bojna, Visoko
III. doknadni topnički sklop, Sarajevo
III. doknadna opkoparska bojna, Sarajevo
m. doknadna dojavna bojna, Sarajevo
Doknadni zdrugovi vršili su izobrazbu nova-
ka, te djelovali kao područne operativne pos-
trojbe ukoliko se ukazala potreba.
U travnju 1944. od posadnil1 postrojbi, raznih
pješačkih, topničkih i dobrovoljačkih postro-
jbi koje nisu ušle u sklop gorskih i lovačkih
zdrugova, stvoreno je deset posadnih zdru-
gova. U posadne zdrugove uključene su kas-
nije i željezničko-stražarske bojne ("žestra-
bojnc") i satnije oklopljcnil1 vlakova.
U proljeće 1943. stvoren je Brzi zdrug, koji je
objedinio većinu konjaničkih, samovoznih,
oklopnih i koturaških postrojbi Domobran-
stva. Taj je zdrug krajem 1944. jedn ostavno
priključen Ustaškoj vojnici i dobio naziv Brzi
zdrug Ustaške vojnice.
21
 l. Hrvatsko domobranstvo
Postojao je i veW<.i broj pozadinskih postrojbi,
vojnih ustanova i vojnih škola.
Postrojbeni pregled za sredinu 1944. godine:
I. zborno područje, Zagreb
Zapovjedništvo I. zbornog podmčj a,
Zagreb
l. gorski zdmg, Ku tina
3. gorski zdrug, Banja Luka
4. gorski zdrug, Lipik
2. lovački zdmg, Donji Lapac
l. posadni zdmg, Križevci
2. posadni zdmg, Karlovac
3. posadni zdmg, Gospić
4. posadni zdrug, Sisak
Zagrebački posadni zdmg, Zagreb
l . doknadni zdmg, Zagreb
II. zborno područje, Brod
l. lovački zdrug, Doboj
3.1ovački zdrug, Brod
4. lovački zdmg, Dvor
5. posadili zdrug, Nova Gradiška
6. posadili zdrug, Doboj
7. posadni zdrug, H1vatska Mitrovica
lO. posadili zdrug "Bosanski planinci",
Tuzla
2. doknadni zdrug, Vinkovci
Ill. zborno područje, Sarajevo
2. gorski zdmg, Konjic
8. posadni zdrug, Sarajevo
9. posadni zdrug, Dubrovnik
3. doknadtli zdrug, Sarajevo
Izvan sastava zbornih područja nalazili su se:
Brzi zdrug, Brod na Savi
l. domobranska radna pukovnija, Bjelovar
2. domobranska radna pukovnija, Osijek
3. domobranska radna pukoVIlija, Sarajevo
željeziličko-stražarske bojne (ukupno njih
24, s još tri satnije oklopljenih vlakova)
Doknadne samovozno zapovjedništvo u
Zagrebu s tri bojne (u Zagrebu, Brodu i
Sarajevu)
l . doknadna oklopna sat, Zagreb (kasnije
Doknadne oklopno zapovjedništvo)
Krajem 1944. i početkom 1945. stvoreno je
dvadeset h rvatskih divizija u koje su zdru-
žene sve domobranske i ustaške postrojbe. O
tome više u Ill. poglavlju.

Slika 6
Glazbenici Vojske Države Hrvotske lS.
travnja 1941. Još se uvijek nose staro-
jugoslovenske oznake činova, alis
hrvatskom trobojkom iznad oznake
čina no epoletama; no tvrdim kopo mo
takoder je hrvatsko trobojka.
(HI\'allki povijesni murej)

22

Odore i oznake Kopnene vojske
Prvih dana je nova vojska nosila sta.rojugo-
slavenske odore i oznake činova, ali su s kapa
odmah skinuli kokarde i stavili hrvatsku tro-
bojku. Te su trobojke bile nestandardizirane,
obično pravokutnoga oblika, a koristili su se i
vijenci sa starojugoslavensltih časničkih
kokardi, pri čemu se prethodno skinuo
dvoglavi orao, a umjesto njega stavila troboj-
ka. Trobojne trake stavljane su i na oznake
činova, na gornju stranu epolete (sl. 6).
Ponekad se nosila i široka trobojna vrpca oko
lijeve nadlaktice (sl. 7) ili mala trobojka iznad
lijevoga džepa, odnosno po jedna na svakoj
strani ovratnika.
Fotografije nam pokazuju da su prvih dana
učinjeni pokušaji prekrajanja omrznutih
starojugoslavenskih šajkača da bi se barem
novim oblikom kape razlikovali od stare
vojske (sJ. 8).
Odmah po proglašenju NDH određeno je
povjerenstvo koje je trebalo načiniti propise o
novim odorama. Članovi povjerenstva bili su
general Vilko Begić, major Ferdo pl. Halla,
major Julije Donner i pukovnik Kraus Thdić.
Odredba o osnutku povjerenstva navodi da će
se oznake činova i rodova stavljati na rukave
i da oznake neće biti ni zlatne ni srebrne "jer
· je to ostatak feudahzma, gdje se moralo zla-
tom nagrađivati i u vanjskom obliku one, koji
vrše službu za domovinu" No, s obzirom na
odluku od 16. travnja 1941. da će se organi-
zacija vojske temeljiti na domobranstvu iz
l. Hrvatskodomobranstvo
vremena Austro-Ugarske Monarhije, odlu-
čeno je da i odore moraju slijediti tu tradiciju,
dakle, s dosta zlata i srebra.
Nove odore Kopnene vojske napravljene su
tijekom svibnja, a službeno su predstavljene u
javnosti 13. lipnja 1941. na Antunova kada
su i pitomci bivše kraljevske vojne akademije
promaknuti u poručnike, te su dali i svečanu
prisegu.
No, nije bilo moguće na brzinu proizvesti na
tisuće novih odora, te je odlučeno da se i dalje
nose starojugoslavenske odore, ali s novim
oznakama i uz nove kape. Najveći dio surki
kraljevske vojske ipak je prepravljen (sl. 9 i l O)
- stavljeni su novi spušteni ovratnici, a pro-
bušcne su i mpice za puceta na džepovima i
rubovima skuti (puceta na starojugoslaven-
skim surkama nisu bila vidljiva). Ponekad su
stavljeni ovratnici tamnozelene boje, a
ponekad iste boje koje je i odora, dakle masli-
nasto sive. Ponekad je provedena samo jedna
izmjena, ponekad sve ili nijedna, sve je ovisi-
lo o raspoloživom vremenu i materijalu.
Starojugoslavenske momčadske kabanice
nisu se prepravljale, čak štoviše, na ovratnici-
ma su često ostavljene latice kvadratnog obli-
ka (dok su u Kopnenoj vojsci za kabanice
Slika 7
propisane latice u obliku koplja).
Domobrani ustorojugoslovenskim
Zbog ratnog stanja te su se prepravljene i surkamo i novim hrvotskim taborskim
neprepravljene odore nosile još godinama - kopomo; no lijevom rukavu nose
postoje fotografije čak iz 1945. koje pokazuju povesku ubojo mo hrvotske zostove.
domobrane u starim odorama. (S. V~novii)
23
 l. Hrvatsko domobranstvo
Sliko 8
Vojsko Države Hrvatske 15. travnja
1941. na sprovodu Petra Kvoternikou
Zagrebu na grobljuMirogoj. Vojnici
nose starojugoslavenske šinjele s
preprovljenim ŠĐjkocomo no kojima je
mola hrvatsko trobojka.
(Htwllki IIO'"Ieslll muzej)

Slika 9
Domobranski vodnici - doci no lelu s
porulnikam u prepravljenim staroju-
goslovenskim odoramo sdomobran-
skim kapomo i oznokamo 1inoYO,
1941. Koo oznaku doka nose staroju-
goslavenski znak uoblik11 dvo
prekrižena mola iznad lijevog džepa.
(S i'oga1ić)

24

Proizvodnja novih odora nikako nije mogla
postići potrebnu brzinu pa se tijekom 1944.
godine sve više poj avijuju odore njemačke
vojske. Surke su znane pod nazivom "M-43",
a bilo je i dosta kabanica koje se raspoznaju
po izrazito velikim ovratnicima (sl. ll ).
Tijekom te godine u Hrvatsku je uvezeno više
l. Hrvatsko domobranstvo
od 120,000 kompleta njemačkih odora, koje
su se osim u Domobranstvu nosile i u
Ustaškoj vojnici. Njihova je boja bila slična
boji domobranskih odora. Na njima su se
nosile sve propisane oznake, osim na ovrat-
niku kabanice gdje se nisu stavljale ni latice,
vjerojatno zbog štednje.
- -L ~
25
Slika 10
Skupina visvkHt časnika Kopnene
vojske Hrvatskog domoilronstva. Drugi
i četvrti čosnik slijeva nose
storojugoslovenske surke no kojima su
stavljeni novi ovratnici i proilušene
rupice zo puceto; prvi i treći slijevo
takoder nose preprovijene
storojugoslovenske surke, ali s
na~venim džepovimo prema novim
propisima; 13 lipnja 1941.
Slika ll
Domoilranu njemačkoj kabanici i
desetnik u njemačkoj surci M-43 - te
su se odore uvozile tijekom 1944.
godine zbog nedostatka propisnih
domoilro nskih surki i ko ilanica.
 l. Hrvatsko domobranstvo

Oznake či nova general pješaštva, topništva ili konjaništva,

general-poručnik i general; stožerni časnici
bili su pukovnik, podpukovnik i bojnik;
Prvi nazivi činova bili su potpuna kopija nazi- nadčasnici su bili nadsatnik, satnik, nad-
va koji su vrijedili do 1918 6 Nakon samo pomčnik, pomčnik i zastavnik, dočasnici9 su
nekoliko tjedana (službeno objavljeno 29. bili časnički namjesnik, stožerni narednik,
svibnja 1941.), umjesto čina majora uveden je narednik i vodnik; u momčad su se ubrajali
čin bojnika, koji je već postojao u Ustaškoj razvodnik, desetnik i domobran. lO Dočasnici
vojnici. Istodobno je razvodnik [najniži čin) su se dijelili na više dočasnike (časnički nam-
postao desetnikom i obratno, desetnik jesnik i stožerni narednik) i niže dočasnike
razvodnikom. Čin podmaršala je do rujna (narednik i vodnik).
mjeseca promijenjen u čin general-poručnika
Domobranski glazbenici-časnici imali su iste
i to je bila zadnja izmjena naziva do 13.
nazive činova kao i ostali časnici (uz dodatak
sij ečnja 1945.
riječi "glazbenik"), dok su dočasnici prvih
Kontfčno prevođenje u nove činove za sve one nekoliko mjeseci imali posebne nazive (to su
koji su Hrvatskom domobranstvu pristupili iz u stvari bili starojugoslavenski činovi kojima
bivše kraljevske vojske izvršeno je na način je riječ ''klasa" promijenjena u "razred" u
Tablica 2 prikazan u tablici 2. odnosnim padežima). Ti posebni nazivi
ukinuti su 15. srpnja 1941, te su dočasnici
Armiski đeneral General pješaštvo, topništvo, konjoništvo 7
prevedeni u nove činove (tablica 3) .
Diviziski đeneral Podmoršol (General-poručnik) Kod glazbenika Domobranstva umjesto čina
Brigadni đeneral General časničkog namjesnika postojao je čin "kapci-
Pukovnik Pukovnik nički namjesnik".
Potpukovnik Podpukovnik Za dočasnike i momčad 1942. godine uvedeni
Major Bojnik su naslovni činovi. Tako je npr. razvodnik
mogao steći čin naslovnog vodnil<a, pri četnu
Kapetan l. klase Nodsotnik
je njegov naziv čina glasio "razvodnik-naslov-
Kapetan ll. klase Satnik ni vodnik". Uvijek su sc nosile oznake
Poručnik Nodporučnik naslovnih činova (koje su bile posve jednake
Polporučnik Poručni k redovnim činovin1a), no nakon prestanka
Narednik-vodnik l. klase Časnifki namjesnika obavljanja službe u naslovnom činu pripad-
nik Domobranstva vraćao se u svoj stari čin,
Narednik-vodnik ll. i lli. kl. Stožerni narednik te je dalje nosio oznaku svog starog čina.
Narednik l. i ll. klase Narednik
Oznake činova nosile su se na laticama u boji
Podnarednik l. i ll. klase Vodnik vrste oružja i struke, koje su se stavljale na
Kaplar (s više od 6 mjeseci službe) Razvodnik ovratnik (sl. 14). Za označavanje činova uzet
Kaplar {s manje od 6 mjeseci službe) Desetnik je trolist, sastavljen iz tri dijela, od kojih je
Redov Domobran svaki dio izgledao kao dva zupca, te simbo-
ličl<i prikazivao Hrvatsku i Slavoniju, Bosnu i
Prevođenj e u nove činove dočasnika za bivše Hercegovinu, Dalmaciju i Zahumlje. Trolisti
starojugoslavenske dočasnil<e izvršeno je l 7. su za domobrane i dočasnike bili koštani ili
lipnja 1941. metalni presvučeni bijelom pokosti, za
nadčasnike i generale srebrni, a za stožerne
U Hrvatskom domobranstvu svi činovi podi-
časnike zlatni.
jeljeni su u nekoliko skupina: generali su bili
Tijekom 1941. za oznaku činova viših časni­
ka i generala koristila se i srebrna, odnosno
zlatna vrpca s uzorkom austro-ugarskog
Domobranstva (p. 1/15), a 14. ožujka 1942.
službeno je određeno, da vrpca mora biti
"istkana tropletom koji je načinjen po uzom
onog tropleta kakav se nalazi na splitskoj
krstionici iz X. stoljeća" (p. 1/16; sl. 12).
Prema plVOLnim propisima !aLice sLožernill
časnika bile su dugačke 8, ~ široke 4,5 do 5
cm, pri čemu je srebrni vez bio dugačak 7 cm,
a širok 4 cm. Glavnostožerni časnici su imali

Slika 12 6 Nazivi činova Hrvatsko-slavonskog domobranstvo do 1918. godine glasili su: razvodnik, desetnik, vodnik, narednik, stožerni narednik, časnički
Oznaka čina domobranskog genera lo zamjenik, zosftJvnik, poručnik, nodporučnik, satnik, major, pođpukovnik, pukovnik, general-major, podmoršol.
prema propisima izožujka 1942. 1 Rodise oIri čina iste vrijednosti: general pješaštva, general topništvo i general konjaništva. Već krojem 1941. godine nazivi su izmijenjeni uskladu
godine.
(S. P<XJoliQ
s novimkorijenskim provopisom, po su glasili: general pješačtvo, general ftJpničtvo i general konfrmičtva.
a Uskoro je toj naziv uskladu s novimkorijenskim provopisom promijenjen učas/nički nomjestnik.
9 Oo 29. svibnja 1941. umjesto nozivo "dočasnik" VJijedio je naziv "podčasnik".
ro Ovi nazivi skupina činova niSlJ se uvijek dosljedno primjenjivoli. Tijekom roto ponekad se umjesto stožerni čosnid govorilo viši časnici, o umjesto
nodčasnici koristio se izraz niži časnid. Ponekad su se u časnike uopćenitom smislu ubrojali i generali, oponekad ne. Postojale su i razlike upisanju
i izgovoru - u početku se pisaloi govorilo časnik i ćočasnik, o od kroja 1941. godine častnik i dočastnik.

26
 l. Hrvatsko domobranstvo
latice dužine l 0,5 cm; srebrni vez je bio duga- vm muzičar l. razreda Kapelnički namjesnik
čak 8 cm, izbojak od crnog baršuna l cm, a Viši muzičar ll. i 111. razreda Stožerni narednik-glazbenik
ostatak latice još 1,5 cm.
Niži muzičar l. razreda Narednik-glazbenik
Latice nadčasnika bile su obrubljene sre- Niži muzičar ll. razreda Vodnik-glazbenik
brnom (kod nadsatnika zlatnom) vrpcom
debljine 1,5 mm. Trolisti su se pričvršćivali Niži muzičar 111. razreda Razvodnik-glazbenik
na 4,5 mm od prednjeg ruba latice, koja je (s više od 6 mjeseci službe)
bila 8 cm dugačka i 4,S do S cm široka. Niži muzičar lli. razreda Desetnik-glazbenik
Trolisti za nadčasnike bili u srebrni, osim za (s manje od 6. mj. službe)
nadsatnika koji je nosio zlatne troliste.
narednika se srebrna vrpca širine S mm sta- Tablica 3
Latice časničkog namjesnika i zastavnika bile
vijala na 5 mm od prednjeg ruba latice, a
su 8 crn dugačke i 4,S do 5 cm široke. Srebrna
zatim trolisti na 3 mm od vrpce. Kod sto-
vrpca bila je široka l crn, a kod zastavnika je
žernog narednika se na 3 mm od naredničke
na 3 mm od te vrpce dolazila još jedna tanja, vrpce stavljala još jedna tanja, širine 3 mm.
širine 3 mm. lako je već u svibnju i lipnju
1941. određeno da vrpce moraju biti istkane Mjere za latice generala nisu bile propisane,
hrvatskirn tropletom, one su do 1942. godine ali se prema fotografijama čini da je zlatni vez
bile ukrašene austro-ugarskim cik-cak uzor- bio barem l cm duiJl nego kod latica stožer-
kom (s/. 13). nih časnika.

Kod desetnika, razvod- Kad su u ožujku 1942. propisane vrpce h

nika i vodnika trolisti hrvatskim tropletom, odredeno Je da
su se stavljali na 6 vrpce za stožerne časnike moraju
mm od prednjeg biti široke 33, a za generale 37
ruba latice. Kod

Slika 13
Domobranski zastavnik s oznakom lina
premo propiSI! iz 1941. (cik-cok
uzorak).
(J No<O<)

27
 l. Hrvatsko domobranstvo

domobran desetnik razvodnik vodnik

(obkoporski) (dojovnički) (željeznilki)

narednik stožerni narednik tosnilki namjesnik zastavnik

(oklopnitki) (zdroYStveni)

poručnik nod poručnik satnik nodsotnik

bojnik podpukovnik pukovnik

(glovnostožerni)

general general-porulnik genaral pješačtvo, tapniltvo, konjoniltvo

Slika ll
Oznake činova Kopnene vo1ske
Hrvatskog domobranslvtJ; gore -
prema popisu iz svibnja 1941 , dolje
omoke stoiermh časnika i generala,
prema propisu iz ožujka 1942.; lin
vojskovođe o~tno je isti.
(M(Tt000 Povlow)
vojskovodja

bojnik padpukovnik pukovnik

general generol-porulnik genaral pješoltvo, topniltvo, konjoniltvo

28
 l. Hrvatsko domobranstvo
Kopljasta latica na kabanici glavnostožernih
Oznake vrsto oružja i struka časnika bila je eme boje sa crvenim obrubom.
Isprve je bilo određeno da general i pod-
Boje latica (suvratki, obojnih oznaka) koje su maršal, kasniji general-pomčnik, nose latice
svi časnici, dočasnici i momčad nosili na u boji vrste on!Žja ili stmke, no uskoro je
ovratnicima surki i kabanica (tablica 4) pro- određeno da svi generali nose skrletno-crvene Tablica 4
pisane su 29. svibnja 1941. Samo na latice na latice. Boje latica no odorama
surkama stavljale su se oznake činova i stru-
ka, a latice u obliku koplja, kakve su stavljane VRSTE ORUŽJA l STRUKE BOJAl MATERIJAL LATICE
na kabanice, bile su bez dodatnih oznaka. Četni generali Skrletnocrveno sukno
Operativni i administrativni Skrletnocrveno sukno i izbojak
glavni stožer od crnog baršuna
Pješaštvo Svijetlo broiasto crveno sukno
Topništvo Votrenocrveno sukno
Konjaništvo Tamnožuto sukno
Tehničke čete Čeličnozeleno sukno
Vojni suci Ljubičasto sukno
Intendantski časnici Trešnjevostocrveni baršun
Vojni l iječnici Tomnosmeđi baršun
Zdravstveni časnici Svijetlodrap sukno
Vojni veterinari Golu basta sivi baršun
Ljekarnici Svijetlosmeđe sukno
Gospodarski časnici Svijetlomodro sukno
(upravni, opskr'bni, blagajnički, niži
intendantski časnici i činovnici)
Planinski lovci Poput trave zeleno sukno
Skladišni časnici Škriljasto sivo sukno
Povozni časnici Tamno poput neba modro sukno
Samovozne postrojbe Crno sukno

2 3 4

5 7

Pripadnici odn::đenih struka imali su i posebne Slika 15

metalne znakove na svojim laticama (si. 15)
l. Liječnici - svi liječnici nosili su zmijicu na
štapu; veterinari i ljekarnici vjerojatno su
nosili posebne oznake, ali nismo pronašli
fotografiju ili dokumenat koji bi to
potvrđivao.
2. željezničke postrojbe - 4. siječnja 1944.
propisan je i "željeznički znak" za pripad·
nike željezničke struke tehničkih četa -
kotač s krilom.
3. Tehnička stmka - za pripadnike tehničke
struke propisan je 29. svibnja 1941. znak
u obliku zupčanika.
Oznake stru ko Kopnene vojske. S lijevo
no desno: /asnici-liječnici, lel1eznicko
struka, tehnii'ko struka, dojovničori,
oklopne postrojbe, glazbenici,
opkapari.
Slika 16
General usvečanoj odori s oznakama
cima uvedenimo uožujku 1942. i
znakovima za kopu uvedenimo ustu-
denome 1942. godine.
(nomoo O.Povlo~c)

29
 l. Hrvatsko domobranstvo
4. Dojavne postrojbe - okmžnica od 26.
travnja 1942. propisuje "dojavni znak" u
obliku dvaput prelomljene strelice od
metala za sve pripadnike dojavništva
telmičkih četa (sl. 17). Prije toga neki su
nosili starojugoslavenski znak - dvije
prekrižene munje.
5. Oklopne postrojbe - već od 1941. pripad-
nici oklopnih postrojbi nosili su na crnoj
!atici samovostva i znak bojnih kola, ali
nije sigurno, radi li se o starojugoslaven-
skom znaku, ili novom domobranskom
znaku. Od kraja 1943. uvedene su posebne
odore i oznake za oklopne postrojbe
(opisane na str. 46-49).
6. Glazbenici - 8. studenoga 1943. propisan
je glazbenički znak "lira" za sve glazbovođe
i glazbt:nikt: Domobranstva. Prije toga su
glazbenici nosili starojugoslavenski glazbe-
nički znak, inače vrlo sličan onom domo-
branskom [sl. 19).
7. Opkopari - 4. siječnja 1944. propisan je
"opkoparski znak" za pripadnike opkopar-
ske struke tehničkih četa - dvije ukrštene
lopate i pijuk.
Pripadnici tehničkih četa - tehničari, dojavni-
ci, željezničari i opkopari nosili su znakove na
čeličnozelenim laticama, glazbenici na crve-
nim laticama, a oklopnici na crnim laticama.
Znakovi su bili od srebrnastog metala za niže
časnike, dočasnike i momčad, te od zlatnog
metala za više časnike. Generali nisu nosili
znakove struke.
Prvih mjeseci, pa i duboko u 1942. godinu,
nosili su se i razni starojugoslavenski znaci
stmka [sl. 18 i 19). Neki od njih nosili su se
uz službenu dozvolu, a neke su pripadnici
Kopnene vojske upotrebljavali samoinicija-
tivno, uglavnom zato da malo ukrase odoru.
Tako je početkom 1942. godine jednom

Slika 17
Dojavni vodnik u zimskoj službenoj
odori.

Slika 18
Vodnik soznakom storojugoslovens~h
željezničkih postrojbi i podobrons~
ralV1ldnik Ivan Zamuda, Ko~rill{lico,
1943.
(J Ncvul)

30

okružnicom najstrože zabranjeno dacima
(svršenim gimnazijalcima) na odsluženju
obvezatnog djelatnog razdoblja nositi staroju-
goslavenske prekriženc mačeve bo oznaku
daka iznad lijevog džepa haljinca !surke) i na
hjCVOJ strani kabanice.
29. svibnja 1941. prop1sane su i boje lampasa
na hlačama za generale, boje podstava i poru-
ba na kabanicama, te poruba na hlačama i ka-
pama. Svi časnici imali su porubc u boji latice,
tj. boji vrst~ oružja i struke. Za glavnostožcr-
ne časnike određeno it: da moraju imati poru-
bc skrletnocrvene boje, osim poruba na hlača­
mn koji su morali biti malinastocrvcne boje.
Za generale je propisano sljedeće: svi četni i
oružnički generali imali su lampase, podstavu
l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 19
Na1ednik so starajugoslavenskom
oznakom glazbenika
IS l'ogJI~)
i pombe od skrletnocrvcnog sukna; generali u
operativnom (podhvatnom) i administra-
tivtlom (upravnom) glavnom stožeru nosili su
takoder skrletnu boju; generali - vojni suci
nosili su ljubičasto sukno; intendantski gene-
rali trešnjevastocrveno sukno; generali- vojni
liječnici svijetlosmeđe sukno.
Ovo je ubrzo ukinuto tc su svi generali imali
lampase, podstavu i porube od skrletnocrve-
nog sukna. Isto tako je ukinuto nošenje
maslinastocrvcn ih poruba na hlačama za
glavnostožerne časnike, pa su nadalje nosili
skrletnocrvene porube.
Krilni pobočnik Poglavnika također je nosio
latice, pombe i lampase od skrletnocrvenog
sukna.
31
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 20
Svečano promaknuće novih poručnika
Kopnene vojske Hrvatskog domo-
branstvo, Zagreb 13. trovnjo 1941.
Poručnici nose svečanu odoru so šest
puceto.
{Hrvutlkil""it!llltmuzei)

smeđe boje. Ovo je krajem 1941. unekoliko

Surke, kabanice, kape i hlače
bile su maslinastosive boje.
Prvi propisi objavljeni sredi-
nom 1941 . godine navodili su
da svi časnici, dočasnici i mom-
čad moraju imati ovratnike tam-
nozelene boje, a generali tamno-
izmijenjeno: časnici su samo na službenojl 2
odori nosili tamnozelene ovratnike, a na
svečanoj odori nosili su tamnosmeđe ovrat-
ruke. Generali su i dalje uvijek nosili tam-
nosmeđe, a dočasnici i momč.o'ld tamnozelene
ovratnike.
Časničke surke bile su zatvorenoga laoja s
mekim spuštenim ovratnikom tarnnozclcnc

Slika 21
Domobranski poručnik u svečanoj odori
no Borongaju21. rujno 194 L
{HNolskopo~jesm muzet)

Slika 22
Oomobronski vodnik i razvodnik (s
kacigom) podnose prijovok Po(llovniku;
Bosansko Kostajnica 5/6. kolovoza
1942.; Nose ljetne odore s nepoznatim
znakomiznad desnog džepa
(HMJtsiJ l""iresno muzej)

' ' 11 Umjesto nozivo "surka" često se koristionaziv "haljinac".

11 Pod izrazom "~užbeno odora" podrozumijevo se svokodneVIlo rodno, odnoSilo ratno odora.

32
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 23
Domobransko glazbo u Varaždinu,
liponj 1942. Svi nose ljetne surke.
(J hovok)

boje za službenu i tamnosmeđe boje za sveča­ Slika 24

nu odoru. Kako je rat odmkao proizvodilo se Oomobron u ljetnoj surci, s njemačkom
sve više surki s ovratnicima iste boje kao i kacigom M-16.
sama surka. Surke su imale četiri našivena
džepa s karakterističnim prorczom u sredini,
nisu imale naramenice, a na krajevima ruka-
va bila su dva rnala puceta za pritezanje.
Službena i svečana surka krojem nisu bile
posve jednake. Svečana je bila od boljeg mate-
rijala i zakopčavala sc sa šest metalnih puceta
maslinasto zelene boje s troliMom u tropleru
!sl. 20 i 21 ). Službena je bila od "momčadskog
sukna", dakle grublje izrade, a zakopčavala se
s pet metalnih maslinasto zelenih puceta bez
ukrasa.
Surke za dočasnike i momčad (sl. 17) bile su
iste kao časničke službene surke (uvijek s
tanmozelenim ovratnikom), s tim da su imale
još i naramenice tamnozelene boje (koje su
isto kao i ovratnici tijekom rata, zbog štednje,
sve više pravljene u običnoj boji odore). Neke
su surke na desnoj naramenici imale valjak,
koji je služio za pridržavanje puške. Puceta su
bila metalna, maslinastosive boje, bez ukrasa.
Generalske surke imale su tamnosmeđe ovra-
tnike i zlatna puceta s trolistom u tropletu.

ljetne surke
Ljetne surke za časnike bile su slične zimskim
službenim surkama, s tim da su bile napra-
vljene od tanjeg platna, na krajevima rukava
su imale samo po jedno puce, dzepovi nisu
imali prorez u sredini, a ovratnici su uvijek
bili iste boje kao i sama surka.
Ljetne surke za dočasnike i domobrane bile su
iste kao i za časnike, ali su imale još i nara-
menice iste boje kao i sama surka, a bile su
ponekad i od nešto slabijeg materijala (s/. 22,
23 i 24).
Časnicima i generalima bilo je ljeti dozvolje-
no nošenje surke bijele boje, što se u praksi
rijetko događalo.

33
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 25
Domobronskr wvmrukobonrcomo,
1941. tosnrk ~11evo je glovnOSioierni
pukovnik.
r.:'d\b polle\ll'jl
16
Sotnk Mo1norK u 1osnrčko1 kabanici,
Zagreb 1942
(li /h•OIIC)
Okružmcom od 22. svibnJa 1943. ukmuto
JC nošenJe latica u boJi na hctn.im surkama
za sve domobrane bez čina, zbog štednje.
Ni1h .,u, mcduum, ohičm domobram i
pnJc mctko no.,lh
bile -.u otvorenoga
kro,a bez naramenica, ., dva ill>Jt!tena
džepa s kosun prcklopcuna i dva reda
po šest metalmh rna!>hna!>wsivih pucc-
t;l ., troh.,tom 1 tropletom. Kabamcc '>U
llll<llc narukavl1c !> prcdnJC 1 '>tražnje Mranc
za~ 1(Jcno prema gore h/. 25 i 26). Prednja
strana, preklopci džepova, spojnica na
lcdima 1 namkav(Je bili \u obmbheni ll
boJI vr~tc OružJa th <,trukc, ~to če~to IDJe
provodeno zbog ~tednJe. Ovratnici ~u btli
tamnozelene boJe na sluzbenim kabani-
cama, odnosno tamno-.mcdc boje na
Slika 27
Sl<ur no d... brano u kobctnkomo
0H
34
sv(.'Čan.i.m
kabanicama. Na ovratnicimH '>ll sc
nosue latice u bojt vrste oružja ili stntkc ll
obliku koplja s malun maslinastosivim pucc-
tom na vrhu, ukral.enim tropletom 1 troh-.-
tom (p. l 17'
Generalske kaban1cc tmale su tamno!>mcdi
ovratnik i zlatna puccta. Latice, obrub1 1 pod-
stava kabanica bili su skrletno crvene boje.
Generali su prva dva puceta nosili neza-
kopčana, tako da sc vtdJcla crvena pod..,tava
bl. 2).
Dočasničke 1 momčadske kabamcc bile su
... hc::ne časmtklma, no msu tmalc obrube u
boJt, puceta na laucama, mu naruk:wl1a (\/.
27). Puceta za zakopčavanje hiJa '>ll glatka,
maslinastosive boje. Na krajevima rukava
n<tlazilo se po Jedno malo puce za pritezanje.
Ovratnici 1 nar,tmcntcc bih su tamnozclcru,
no već 1942. dosta proizvederuh kabaruca
tmaJo je ovratnike t naramenice obične boje
odore.
 l. Hrvatskodomobranstvo
Slika 28
Kape Domobranski nadporučnik s tvrdom
kopom i znakovljem uve<lenim 28. stu-
Tvrde kape (tzv. tanjurače) denoga 1942. godine.
IS Pogaoi)
Isprva su ih nosili samo časnici i generali, a
od 1943. i dočasnici. Bile su njemačkoga
kroja sa crnim suncobranom i srebrnim (zlat-
nim za generale) podbratkom. Kod nižih
časnika podbradak su tvorile dvije okmgle
pletenice međusobno upletene deset puta (s/.
20 i 21 ), a kod viših časnika pletenice od tro-
pleta {p. 1!10). Isto je bilo i kod generala,
samo što su njihove zlatne pletenice bile
nešto deblje. Na sredini gornjeg dijela kape
nosio se zlatni "vrhovnički znak" sa slovima
NHD {p. 1/3 i 1!4), a ispod, na sredini vijenca
kape, vezeni ili srebrni metalni (zJatni za ge-
nerale) znak u obliku poluvijenca od lipovog
lišća s hrvatskom okruglom trobojkom u sre-
dini (p. 2/6). Prema Domobranskom priručni­
ku iz 1942. godine vrhovnički znak je izradio
slikar J. Horvat prema zamisli Poglavnika.
Novi je oblik podbratka određen 9. lipnja
1942. Morao je biti od aluminija sive boje, u Slika 29
obliku tropleta širine 1,8 cm za više časnike, Taborsko kopo Kopnene vojske.
l cm za niže časnike, dok su generali nosili po (S. Sabljorii)
starom.
28. studenog 1942. određeno je da svi pod-
bratci moraju biti jedan cm široki, aluminij-
ske boje (za generale zlatne boje) {p. 1/11).
Uvedeni su i novi znaci za kape (sl. 28) -
umjesto ovalnog NHD znaka stavljeno je
slovo "U" u tropletu visine i širine 25 mm {p.
1/2)_ Umje<;to poluvijenca od lipovog lišća i
trobojke, stavljen je poluvijenac od hrastovog
lišća s državnim znakom NDH u njt:mu {p.
1/71. Taj je znak bio srebrn, a za generale zla-
tan, visine 38, a širine 33 mm. Generali su
smjeli nositi taj znak vezen.
Kape su uvijek bile obmbljene u boji vrste
oružja ili struke. Vijenac kape bio je za gene-
rale i časnike tamnosmeđe boje. Generalske kape imale su zla ma puceta s tro-
listom i tropletom, časničke maslinasto zele-
1943. godine uvedene su tvrde kape za
na puceta s trolistom i tropletom za svečane, Slika 30
dočasnike. One su bile krojem iste kao za
tj. bez ukrasa za službene kape, a dočasničke i Trubač neke domobranske konjamičke
časnike, s time da im je podbradak bio u
momčadske kape imale su glatka maslina- postrojbe, 1942.
obliku tropleta zelene boje širine jedan cm.
Na gornji dio kape stavljao se znak U u tro- stozelena puceta. (HMJtski pllVijesni muzej)

pletu, kao i kod časnika {p. 1!2), a na vijencu

se nosio vrhovnički znak s taborske kape sa
slovima NDH {p. 1!9).
Časnici i generali mogli su ljeti uz bijelu
surku nositi i bijelu kapu sa crnim suncobra-
nom.

Taborske kape
Taborske su kape oblikom slijedile tradiciju
hrvatskog domobranstva do 1918. Na vrhu
kape nosio se zJatni ovalni znak sa slovima
NHD (s/. 29; p. 1/3 i 4).
Taj je znak 28. studenog 1942. zamijenjen
sličnim, ali sa slovima NDH {p. 1/9). Tada se
pojavila i razlikovnost u pogledu metala -
g~nerali su nosili zlatne znakove, časnici sre-
brne, a dočasnici i momčad brončane. Postoje
i znakovi obojeni maslinasto-zelenom bojom.

35
 l. Hrvatsko domobranstvo
Taborske kape za momčad oklopijenih vlakova Hlače i obuća
Taborske kape sa štitnikom smetale su vojni· Postojalo je pet vrsta hlača:
cima u oklopljenim vlakovima, jer zirnici kod
Jahaće hlače - nosili su ih samo časnici uz
strojnica i strijelci nisu imali slobodan vidik,
svečanu ili službenu odoru. Uz njih su se
a i motriteljima na kupoli je štitnik smetao.
nosile crne čizme.
Zato su okmžnicom od 24. m jna 1943. za
momčad oklopljenih vlakova uvedene kape
Slika 31 bez štitnika, inače krojem jednake onima sa
Pješački sctnik muslimanske nacional· štitnikom.
nosti no mimohodu uzimskoj
~užbenoj odori.
{Nocrloo O. PoviOVIQ Fesovi
Ćasnici, dočasnici i momč.ad muslimanskih
postrojbi obavezno su za vrijeme službe
nosili crveni fes umjesto taborske kape
(sl. 31 i 32). U slobodno vrijeme nosila
se kapa ili fes, po volji. 1., 2., 3., 4., i
6. pješačka pukovnija bile su sastav·
ljene isključivo od Muslimana, a u
početku su se nalazile u Bjelovaru,
Zagrebu, Karlovcu, Osijeku i
Vinkovcima.
Isprve su i časnici i dočasnici i
momčad na fesu nosili zla uu ovahli znak sa
slovima NHD, a od 28. studenog 1942. časni·
ci su na fesu nosili časnički znak (ovalni znak
Slika 32 sa slovima NDH u vijencu od hrastova lišća)
Domobran Musliman uprepravljenoj kao što se nosio na tvrdim
storajugaslavenskaj odori scrvenim kapama. Ostali su dobili
fesom. znakove istoga oblika
(S Pogoiic) kao i ranije sa slovi·
ma NDH.

36
 l. Hrvatsko domobranstvo
Duge hlače nosili su ih časnici i dočasnici
izvan službe ilf u uredskoj službi (sl. 21). Uz
njih su sc nosile eme cipele.
Duge eme hlače - nosili su časnici i generali
u svečanim prilikama, uz eme cipele.
Bosanske hlače nosili su časnici, dočasnici i
momčad uz službenu odoru u prvim godina-
ma rata (~/. 9). Uz njih :.u st: nu:.ili uvijači i
duboke crne cipele.
Njemačke hlače - tzv. njemačke ili skijaške
hlače nosili S\.1 časnici, dočasnici i momčad
negdje od 1942. godine, umjesto bosanskih
hlača s uvijačima koje su se izbacivale iz
uporabe. Uz njil1 su se nosili gležnjaci masli-
nastosive boje koji su se zakopčavali s tri
maslinastosiva puceta i duboke eme cipele, ili
niske čizme njemačkoga kroja (sl. 29).
Jahaće, duge i duge crne hlače za časnike
imale su na vanjskom šavu nogavica obrub u
boji vrste oružja odnosno struke, širine dva
nm1. Generalske hlače su imale skrletnocrve-
ne lampase.
Glavni je stožer 26. siječnja 1942. propisao
nošnju "njemačkili" ili "skijaških" hlača, te
hlača jahaćega i bosanskoga kroja, dakle onih
hlača koje su se nosile u službi:
Hlače njemačkoga kroja nosili su pješaštvo
(osim onili postrojbi koje su nosile fes i hlače
bosanskoga kroja, dakle muslimanske postroj-
be), te pionirske, dojavne, željezničke, zdrav-
stvene, obskrbne, koruraške, oklopne i samo-
vozne postrojbe i svi zavodi. Hlače jahaćega
kroja nosile su sve konjaničke i topničke
postrojbe, a hlače bosanskoga kroja sve one
postrojbe koje nose fes, ukoliko nisu pripadale
konjaništvu.
Okružnicom od lO. rujna 1943. ukinuta je
zbog štednje proizvodnja časničkih čizama, a
konjanički i topnički časnici od tada su dobi-
vali čizme od momčadskog (slabijeg) tvoriva. Postojale su i dolamice koje su pri l ično ličile Slika 33
Svi ostali dobivali su isključivo cipele. na starojugoslavenskc, pa je teško reći da li su Domobron\ki poručnik i nokoplovni
izvorne hrvatske dolamice uopće bile proizve- narednikukišnim kaba ni coma,
dene. Na njima se nisu nosile oznake činova, Scrojevo 1942.
već su se na ovratniku n osile kopljastc latice
(S l'ogolii)
Ogrtač, kišno kabanica i kožnati kaput kao na kabanici. Dolamice su umje~to kaban-
ica nosili pripadnici Kotu raške boJne; latice su
Ćasnicima je l. kolovoza 1941. odobreno no-
bile žute boje, kao za konjaništvo.
šenje ogrtača (pelerine) svijetlosivomaslinaste
bojt: od m:promocivug :.ukna, lodt:na ili od
bilo kojeg drugog impregniranog ili gumenog
materijala. a ovratnike suknenih ogrtača
stavljale su se latice kopljastog oblika u boji Bod i sabljo
vrste oružja ili struke, a na gumirane ogrtače
latice se nisu stavljale. Činovi se nisu nosili. Časnički bod propisan Je okružnicom od 24.
Ogrtač sc nosio u službi i izvan službe, a
lipnja 1941. Dobijao ~e samo Jednom, a reM-
časnici su ~ morali sami mbaviti i platiti,
ea se dobijala svake godine nova.
ako su ga željeli nositi. Glavica drška boda bila je izrađena od ma tira-
Osim ogrtača časnicima je odobreno i nošenje noga posrebrenog bakrenog lima. Bila JC okru-
starojugoslavenskih ili novoizradenlh kišnih gla oblika s plosnatim stranicama omede-
nima kružnim tropletnim ornamcntom u
kabanica "ako im se boja ne razlikuje previše
čijem je središtu na prednjoj izbočenoj strani
od temeljne maslinastosive boje" (sl. 33).
Smjeli su nositi i kratke kožnate kapute. bio natpis NHD (umjesto NDII, što je
učinjeno iz estetskih razloga, odnosno zbog
Negdje od l943. počeli su časnici nositi 1 bolje prilagodljivosti slova N i D kružnom
maslinastosive dugačke kožnate kapute obliku glavice). Na stražnjoj stmni glavice
njemačke proizvodnje.
svakom je časniku bilo dozvoljeno ugravirati
Na kišne kabanice i kapute nisu se stavljale početna slova svoga imena i prezimena u
latice ni oznake činova. središte unutar tropletnog ornamenta.

37
 l. Hrvatskodomobranstvo
Držak boda imao je kružni namrcškani oblik Visak (nosni remen) za bod bio je izrađen od
od osam izbočina koje se blago proširuju kože i presvučen s prednje strane zlamim pre-
prema središtu rukohvata. Bio je izraden od divom za generale, srebrnim predivom za
bijele plastične (sintetičke) mase, plastificira- časnike i tamnomodrom svilom za dočasnike.
nog drveta ili drveta prebojan og bijelom U početku se na zlatnom i srebrnom
bojom (u zakonskim tekstovin1a spominje e predivu naJazio ukras u
držak izrađen od kosti). obliku cik-cak linija
Rukobran je bio pljosnatog oblika s jedna- austrijskog uzorka, a
O kinl ornamentima s obje strane (središnji
dio bio je kombinacija kružnog i kumog
kasnije (vjerojatno
od ožujka 1942.
pletera, a po rubu je bio sitan kružni pleter). kad su izmijenjeni
Krajevi rukobrana bili su blago zavinuti tvo- i ukrasi na činovi­
reći pritom kružni oblik duž čijih se rubova ma generala i viših
časnika) ukras u obli-
p rotezao sitni kružni pleter. Rukobran je bio
izradivan od matiranoga posrebrenog ku hrvatskoga
bakrenog lima. tropleta.
( ) Oštrica boda izrađivala se od poni-
klane kovine, a n a n jenom gornjem
dijelu često je bila utisnuta oznaka
proizvođača ("Braća Knaus" ili "Tosip
Bobek"). Po dužini oštrice časnici
su mogli ugravirati slogan postro-
jbe ili nadnevak uz naznaku
nekog svog uspjeha (npr. najbolji
strijelac, pohvala itd.), ali su
takve gravure izuzetno rijetke.
Tok (korice) boda izrađivao se od
matiranog posrebrenog hrončanog
lima. Na otvoru toka često je bilo
Slika 34 ugravirano une proizvođača, a ispod
Boo za losnike Kopnene voj5ke. njega se nalazio sitni kružni pleter.
(S PogOO<l Za njin1 je slijedio veći kutni
tropletni ornament ispred ko-
jega se nalazila izbočina
širine 2 mm, na koju se
nadovezivala karika za nos-
ni remen boda. Potom je
slijedila duža neravna
(sitne kmžne izboči ne) po-
vršina koja je završavala s
izbočenjem za drul:,'U kari-
ku nosnoga remena. Ispod
druge karike pa do samoga
vrha toka nalazilo se deset
trolista čija se veličina
smanjivala prema vrhu, a
okruživao ih je kružni tro-
picUli ornament koji se tako-
der sužavao. Vodoravno u
odnosu ua spojna mjesta tro-
pletnoga ornamenta nalazili
su se simetrično sa svake
s trane mali cvjetni motivi
ljiljana. Tok je bio jednak s ob-
je strane.
Resica za bod bila je izrađena
od zlatnog prediva za generale,
srebrnog prediva za časnike i
od tamnomodre svile za dočas­
nike. Donji djo resice bio je u
obliku pločice jajolikog oblika,
presvučene tkaninom crvene
boje (postoje i druge inačice, ali
Slika 35
Konjanički nodporu(nik no mimohĐdu
je jedino ova službeno propisa·
uzimskoj ~užbenoj Đdori. Nosi kacigu na). Resica se vezala za držak
njemačkog uzorka M-l ć i storoju- boda tako da je okrugli dio visio
goslovensku soblju. s donjeg dijela drška u duljini od
(not~oo D.l'oi41M() 10 do 12 cm.

38
 l. Hrvatsko domobranstvo
lako postoji veliki broj razltč1t1h mačica resica
i vi~kova, ni j(:dna ud njih nije bila službeno
propisana i standardizirana.
Bodež se nosio uz lijevi bok !>'vcčane odore,
provučen ispod surke ili kroz lijevi džep
kabanice, ili je visio sa svečanog pojasa.
Ok! uŽI.ticom ud 24. lipnja 1944. uvcd<.:nc su u
Domobranstvo sablje. One su sc u konjani-
stvu nosile i ranije, ali su !>ada pravo da ih
nose dobili još i glavnostOžcrru, pješački,
topnički, oklopnički, samovozni, obkoparski,
doJavni i željeznički časniCI i dočasnici od
čina narednika na više. Svi om koji su bili
odredeni za uredsku službu nisu smjeli nositi
sablje.
Sablja se nosila u sljedećim prilikama: kod
prut:daba vojne naravi (svečanosti, mimoho-
da, svečanih dočeka, polaganja prisege, sve-
čanog polaganja vijenaca), kod vojnih žalob-
nih svečanosti i voj1tih ukopa, na počasnoj
~traži, kod služhe Božje voinc naravi (ako je
no!>itclj bio prisutan službeno), kod priredaba
državnih, poludržavnih i samoupravrtih obla-
sti i ustanova nevojničke naravi, te u službi.
U odrede1tim slučajevima moglo se birati
hoće li sc nositi sablja ili bod i to kod prireda-
ba nevojničke naravi posebničkih (privatnih)
ustanova i priznatih vjera, izv;m s lužhe, te
kod službe Božje vojne naravi (ako je nositelj U vrijeme donošenja tc okružnice Hrvats ka Slika 36
bio nazočan dobrovoljno). Jtije imala svoju proizvodnju sablji, tako ela su Razvodnik i domobran u potpuno11
U ratnoj službi, na svim stražama (osim po- časnici i dočasnici sm jeli nositi sablje bivšega domobronskrm odorama s njemačkim
Kraljevskog ugarsko-h rvatskog domobranstva lizmomo. Domobran rrna lwcigu fron-
časmh), prilikom ophodnje u posadama, te u
koje su sc nosile do 1918. Ako časnici i doča­ cuskogo uzorko ~drian·.
službi nadzornog časnika ili dočasnika nosio (S fngol'd)
sc obavezno pripasni remen ~a san1okresom, snici nisu imali tih sablji čije su korice prema
bez sablje ili boda. propisima morale bHi pocrnjene, nosih su
pripasni remen sa samokresom ili pak bod.
Časnici Domobranstva iz vrsta oružja i stru-
ka koje nismo gore naveli, svi časnici odre-
deni za uredsku službu i vojni činovnici nosili Dodatni dijelovi
su i dalje samo bod j to u pngodama koje smo Smeđi pripasni remen: bio je širine S cm !>
naveli za nošenje sablji. običnom kopčom iz kovine. Isprve se tok s
Uz sablju se nosio svečani pojas u sv1m vojn- pištoljem nosio na desnoj strani, a od l 2.
im svečanim prigodama, te na ~)()Časnoj stra- veljače 1944. odredeno je da se mora nositi "
ŽI, a obični pripasni reme n bez samokresa u lijeve strane.
svim vojničkim prigodanu kuje ni~>u bile Svečani pojas: bio je širine S cm, a postojala
~večane naravi, kod službe Božje vojne naravi je inačica za časmke -vezen srebrom, s plete-
1 kod priredaba državnih, poludržavnih i rom u narodrum bojama, s okruglom '>re-
~amoupravnih oblasti j ustanova nevojničke brnom kopčom u obliku vrhovrtičkog znaka
naravi. {p. 2/15), tc za generale, koji je bio jednak ča~­
Sablja sc nosila na lijevoj strani, a visila je o ničkoj inačici, ali vezen zlatom i s okmglom
nosni remen koji je bio pričvršćen za uski pri- kopčom zlatne boje. Postojala je još jedna ina-
pasni remen, koji se opet nosio bpod haljinca čica svečanog pojasa za generale, na kojoj sc
ili kabanice. Nosni remen bio je za generale duž pojasa nalazi širi pletemi ornament vezen
zlatan, za čas1tike srebrn, a za tloca~nike od zlatom, a kopča je zlatne boje i ovalnog obli-
bijele svilene ili vunene tkanine. ka duž čijeg ruba se nalazio vijenac od lipova
lišća. (sl. 16). Nosio sc u svečaitim prilikama,
Na sablji sc nosila resic.1 u sablju koja je za
generale bila zlama, za časnike s rebrna, a na mimohodima, primanjin1a i slično.
dočasnike od bijele svilene ih vunene tkanine. Rukavice !>U bile sive boje, hetne su b1lc
končanc, a z1mskc kožnate.
Kad.!><: nosila kaban ica ili ki~na kabanil:a sabl-
ja je visila o nosnom remenu koji je virio kroz
prorez kabanice iznad džepa. Kacige
Ako je časnik ili dočasnik bio oboružan Korišten je veliki broj raznih vrsta kaciga. U
sabljom, a zapovijedao je postrojbom u zboru prvim danima rata najviše se koristila kaciga
oboružanom vatrenim oružjem, tada je sablju &ancuskc proizvodnje M-lS '~drian" (s/. 36).
morao unati tzvučenu iz korica, a ako postro- Postoji veliki broj inačica te kacige, a njena
Jba nije nosila vatreno oružje, tada ju je držao posebnost je izdignuta metalna "kresta'' po
u koricama. vrhu kacige.

39

Slika 37
Pješački padpukovnik Kopnene l'ojske
uzimskoj odori s kacigom češkoga
uzorka.
(noctroo D. Mvlovii)
l. Hrvatsko domobranstvo
Koristile su se i kacige njemačke i austro-
ugarske vojske iz prvog svjetskog rata M-16,
M-17 i M-18 (konjanička inačica), a proizvo-
dile su se i u laaljevini pod službenom ozna-
k<lm M-20. Posebnost ove skupine kaciga su
dva izdignuta vrška smještena na prednjim
bočnim !aajevima kacige. Ove kacige b Lie
su najrasprostranjenije i u uporabi su
zadržane do kraja rata (sl. 35).
, M-34 bila je kaciga čehoslovačke
proizvodnje, a koristila se i proizvodi-
la u kraljevini Tugoslaviji pod nazivom
"Model Čačak". Bila je posebnog jajo-
llkog oblika (sl. 54 i 37). l d) čizme ili cipele
Koristile su se, dakako, i novije kacige
njemačke proizvodnje - M-35, M-42 i
M-43. Posebno su postale česte od 1942.
godine nakon povratka prvih legionara s
istočnog bojišta.
Oznake na kacigama
Treba naglasiti da je kod znakovlja na kaciga-
ma uočljiva neobična raznolikost, te da te
oznake nikada nisu bile službeno propisane.
Kacige su uglavnom bile zagastio maslinas-
tozelene boje, a manji dio il1 je bio čelično­
modre, odnosno crne boje.
U p~Vim danima NDH na veliki broj kaciga
ucrtane s11 bojom na čelo kaciga neke od
sljedećih oznaka:
- slovo "U" sa i bez goruće bombe, veličine
l O-IS cm,
- hrvatska trobojnica,
- hrvatski grb (bez slova U iznad grba).
Tijekom 1942. godine, vjerojatno po uzom na
njemačku vojsku, znakovlje je premješteno
na bočne strane kaciga. S jedne strane (naj-
češće desne) nalazio se državni grb (hrvatski
grb s U u tropletu iznad ili samo hrvatski grb),
a na lijevoj strani hrvatska trobojka u obliku
štita s poljima položenin1 u koso. Hrvatski
državni grb prikazan je na kacigama u obliku
španjolskog, poljskog i francuskog štita, a pos-
toje i inačice gdje nisu bojana crvena polja već
je lik grba rađen preko šablone tako da su iser-
tana samo bijela polja. Treba napomenuti da
je veliki broj kaciga bio bez ikakvih oznaka.
Nošenje odore za časnike
Domobranstva
10. studenoga 1944. objavljena je okružnica
Upravnog ureda MINORS-a koja je propisala
vrstu i način nošenja odora za časnike
Domobranstva. Okružnicom je odredeno da
postoje tri vrste časničkih odora: obična,
službena i svečana.
Običnu odom činiJj su:
a) časnička kapa (tvrda kapa ili taborska
kapa, odnosno fes)
b) surka
e) hlače (dugačke ili jaha(~:) poljske boje
(misli se na maslinastosivu boju)
40
d) cipele ili čizme
e) pripasni remen sa samokresom
f) sive mkavice
Obična odora nosila se u službi izvan četne
postrojbe i izvan službe u običnim prilikama.
Uz običnu odoru bilo je obavezno nošenje jed-
noga hrvatskoga odlikovanja. U nedostatku
samokresa bilo je dozvoljeno nositi bod.
Službena odora sastojala se od ovih dijelova:
a) kaciga ili taborska kapa, odnosno fes
b) surka
e) hlače (dugačke ili jahaće) poljskt: buj~:
e) pripasni remen sa samokresom
f) sive rukavice
Uz dugačke hlače obavezno su se nosili glež-
njaci. Kaciga sc nosila onda kada ju je nosila
dotična postrojha. Časnici su morall nositi
punu ratnu opremu, ako je s njome bila opre-
mljena čitava postrojba. Ova se odora nosila i
u postrojenoj četi (u zboru), u nadzornoj služ-
bi, na prijavk:u i pri ~lužbenim nastupima kad
nije predviđena svečana odora. U svečanim
prilikama časnici su morali uz službenu
odoru nositi sva odlikovanja.
Svečanu odoru činili su:
a) tvrda kapa
b) surka
e) dugačke hlače s cipelama ili jahaće
hlače s čizmama, poljske boje
d) bod
e) svečani pojas
f) sive rukavice
g) sva odlikovanja luvatska i inozemna
Svečana odora nosila se kod svih svetkovina u
kojima su sudjelovale postrojbe, a časnici su
izvan postrojbe, na svečanim službama
Božjinl, na različitim svečanostima i sveča­
nim primanjima, i kad se to izričito zapovije-
di. Okružnica kao dio svečane odore navodi
hlače poljske boje, no poznato je da su za sve-
čane prilike postojale i hlače crne boje, koje su
se zbog štedr!je već prestale proizvoditi.
Kabanica se ubrajala u dijelove svih triju vrsta
odora i pripasni remen, odnosno svečani
pojas, obavezno su se morali nositi preko nje,
a ne ispod n~e.
Kišna kabanica ili plašt (pelerina) mogli su se
nositi kod svih triju vrsta odora, ali su se kod
svečane odore morali skinuti za vrijeme tra-
janja svečanosti.
Kožni kaput se nosio umjesto kc1.banice, osinl
kod svečane odore kad se morala nositi
kabanica.
Ogrtač ili kratki kaput mogli su se nositi
samo uz običnu odom.
Umjesto čizama mogli su se nositi kožni
gležnjaci s cipelama, osim kod svečane odore.
Hrvatski zaštitni lovci
Hrvatska seljačka sLranka bila je najjača
stranka u Banovini Hrvatskoj. Već prije uspo-
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 38
Pripadnici Hrvatske grodonske Mtite u
Zagrebu ustarojugoslovenskimŠlntelr·
ma, twvonj 1941
{l ~~<·~n)

Slika 39
Pripadnici Hrvotske ~ljačke zošhle u
korrbinezonimo 1 kaputima, travon1
1941.
(S ,..lii)

stave banovine HSS je utemeljio svoju polu-

vojnu organizaciju Hrvatsku seljačku zaštitu
IHSZ), koja se u gradovima nazivala Hrvatska
građanska zaštita IHGZ). 1940. godine
HSZIHGZ je postala nekom vrstom pomo-
ćnoga redarstva, a njeni pripadnici su obavlja-
li službu straže gdje god je to bilo potrebno.
Čak oko 140,000 ljudi bilo je pripadnicima
zaštite.
Po proglašenju NDH pripadnici zaštite ra-
zoružali su veliki broj starojugoslavenskih
vojnika, te sačuvali nedirnuta vojna skladišta.
Bataljun zaštite upućen je 20. travnja 1941. u
sklopu 13osansko-hercegovačkog odjela u
Sarajevo gdje je sudjelovao u preuzimanju
vlasti.
Vojskovoda Kvaternik je zbog velikih zasluga
Hrvatske građanske zaštite u Zagrebu, ovu
organizaciju 19. travnja 1941. !okružnica je
objavljena 23. svibnja 1941.) uključio u sklop
Hrvatskog domobranstva pod posebnim im~::­
nom - Hrvatski zaštitni lovci. To se odnosi-
lo samo na HGZ u Zagrebu, a ne na ostale
dijelove zaštite. Međutim, već dva mjeseca
kasnije Hrvatski zaštitni lovci su ukinuti, a
njihovi pripadnici raspoređeni u razne
dijelove Kopnene vojske.

41
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 40
Desetnik (prvi s desno) i vodnik (treći s
desno, s kacigom češkog ouz01ko)
Domobranskoga oružništvo u ljetnim
odorama. No donjem dijelulijevoga
rukovo imajunotpis DOM.
ORUŽNIŠTVO. z~ocenje pleterasdvo
žiro koji nosi vodnik nijepoznato.
Izmedu njih je redarstveni stražar u
tamno-plavoj odori.
(S i'Qgoflt)

Iako je poznato da je dio pripadnika HGZ u Domobransko oružništvo

Zagrebu već prije rata nosio posebne odore
smede boje i posebne oznake činova, nije bilo
moguće utvrditi kako su te odore i ti činovi
izgledali. Fotografije iz travnja 1941. pokazu-
ju nam pripadnike HGZ u starojugoslaven-
skim kabanicama i njihovim karakteristi-
čnim šeširima (s/. 38), ili u kombinezonima
nepoznate boje i civilnim kaputima (sl. 39).
Domobransko oružništvo je vršilo službu
vojnoga redarstva i to prema zapovjedima
mjesnih i posadnih zapovjedn.ištava. 13 Te su
se postrojbe do kraja listopada 1941 . službeno
nazivale "vojno-oružnički vodovi", a L. stu-
denog 1941. naziv im je promijenjen u
"domobranski oružnički vodovi". Sredinom

Slika 41
Oznake za majstore oružore majstor oružor majstor oružor majstor oružor majstor aružar
(tlo(lloo XMikulon) X. položajne grupe IX. položojne grupe VIli. položojne grupe VII. položajne grupe

lJ UZagrebu je 1941. postrojen Domobranski oružnički vod Zagreb. UPetrinji, Sisku, Sl. Brodu, Banjo luci, Travniku i Sorojevu ustmjeni sudomobran-
ski oružnički vodovi l. razreda, o u Vamždinu, Bjelovaru, Karlovcu, Biharu, Osijeku, Vinkovcima, Petrovaradinu, Zemunu, Doboju, Tuzli, Kninu, Sinju,
l \ Mostaru, Trebinju i Dubrovnikudomobranski oružnički vodovi ll. razreda. Vodovi l. rorreda imoli su po40 ljudi, o stroreni su usjedištima zopo'ljed-
ništova zborova i zbornih područje; vodovi ll. razreda imoli su po 26 ljudi, o utemeljeni su kod mjesnih zapovjedništava. Kasnije su domobranski
oružnički vodovi postrojeni i kod pojedinih zdrugovo i imoli su ulogu vojnoga redorstvo no pothvofllompodručju odredenogozdruga

42
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 42
Oznake zo majstore potkivole
(llocrtaa < lobkulon)

majstor podkivač majstor podkiva1 majstor podkiva1 majstor pod kivo(

X. položaj ne grupe IX. položajne grupe VIli. položajne grupe VII. položojne grupe

1942. nazvani su /(bojno-oružnički vodovi", a Oznake majstora potkivača (sl. 42) bile su od
zadnjih mjeseci rata u službenim se spisima golublje sivog sukna s obrubom od srebrne
spominju kao /(voj no-oružnički vodovi". vitice i određenim brojem vodoravnih srebr-
Okružnicom od ll. svibnja 1943. Domo- nih vrpci, ovisno o položajnim grupama koje
bransko omžništvo je postalo neka vrsta su bile iste kao za majstore oružare.
izvršnoga tijela novoutemeljenoga Redarstva Budući da je postojalo još raznih vrsta obrtni-
oružanih snaga i to kad god je to od njih ka u Domobranstvu (sedlari, puškari, meha-
zahtijevano. ničari itd. J, moguće je da su i oni dobili odore
Okružnicom objavljenom 5. prosinca 1941. i oznake kao što je naznačeno u Zakonu o
propisana je kao obilježje časnika, dočasnika i radnom osoblju kod Hrvatskog domobranstva
momčadi domobranskih oružničkih vodova od 24. siječnja 1942. Izgled tih oznak..'l nije
vrpca svijetloplave boje, širine 8-l Ocm s otis- poznat.
nutim crnim slovima DO (kratica za "domo-
branski oružnik"). Vrpca se nosila prišivena Njemačke čete Hrvatskog domobranstvo
oko lijevoga rukava iznad lakta.
Kasnije je uvedena i posebna značka za U NDH je živjelo oko 180.000 Nijemaca,
Domobransko oružništvo. Bila je srebrnaste uglavnom u istočnoj Slavoniji, Srijemu, ali i
boje s natpisom DOM. ORUŽ. (p. 1/5), te drugdje po Hrvatskoj i Bosni. Kao državljani
vrpca za rukav svijetle boje i s tamnim slovi- NDH bili su dužni služiti u Hrvatskom
ma DOM. ORUŽNIĆTVO (sl. 40). domobranstvu, ali im je odobreno stvaranje
posebnih jednonacionalnih postrojbi u okviru
Kopnene vojske. Th su se postrojbe službeno
Majstori oružori i podkivoči zvale Njemačke čete Hrvatskog domo-
branstva.
U pozadinskim postrojbama Domobranstva
bile su zaposlene osobe građanskoga reda koje Prva takva postrojba u okviru Hrvatskog
su svoj obrtnički posao obavljale u svome domobranstva bila je I. bojna 16. pješačk~:
građanskom, odijelu. To je, međutim, /(štetno pukovnije, a počela se stvarati u studenom
uticalo na red i stegu kod njih samih i kod 1941. u Rumi. Za zapovjednika bojne odreden
domobrana koji su kao pomoćna radna sila
zaposleni u podkivačnicama (ili omžarnica-
ma) jer su domobrani vojničkom obukom i
nastavom odgojeni i navikli smatrati pred-
postavljene samo osobe u vojničkoj odori s
vidljivom oznakom", pa je za majstore
oružare l. kolovoza 1941, a za majstore
potkivače 26. rujna 1941. propisano nošenje
domobranske odore s posebnim oznakama
koje su se nosile na gornjem dijelu lijevoga
rukava. Majstorima su izdane momčadske
odore, te im je strogo zabranjeno dolaziti u
službu u građanskom odijelu.
Oznake majstora oružara (sl. 41) bile su od
crvenoga sukna s obrubom od srebrne vitice i
odredenim brojem pravokutnih srebrnih
VIpCi, ovisno o položajnim grupama, koje su
vrijedile za činovnike i dočinovnike:
Majstor VII položajne grupe 3 srebrne vrpce
Majstor VIli položaj ne grupe 2 srebrne vrpce Slika 43
·Majstor IX položaj ne grupe l srebrn a vrpca Domobran - pripadnikNjemačkih 1eto
Hrvatskog domobranstvo
Majstor Xpololajne grupe bez ikakove vrpce (Noooooloo i >veučitiŠllo knjilnico)

43
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 44 je bojnik Johann Strecher. U siječnju 1942.
Oznaka zo rukov Njemačkih čelo bojna je nazvana I. lovačka bojna. U tijeku
Hrvatskog domobranstvo 1942. formirane su i tri željezničko-stražarske
{S. Pogo1ii) bojne, koje su vršile osiguranje pruge Zagreb-
Zemun. Većina tih postrojbi uključena je
sredinom 1943. u SS diviziju "Prinz Eugen" i
njemačku 714. pješačku diviziju, a ostaci su
popunjeni ljudstvom starijih godišta.
Službeni i zapovjedni jezik bio je njemački, a
jezik općenja s hrvatskim postrojbama hrvat-
ski.
Odore i oznake njemačkih četa bile su iste
kao i za redovnu Kopnenu vojsku Hrvatskog
Slika 45 domobranstva, s tim što se na lijevom tu-
Domobranski zdrovstvenik u kavu, s gornje strane, nosio "njemački znak"
storojugoslovenskoi odori - crni kukasti križ na okruglom crvenom
(S. Pogooi} polju, sve obavijeno vijencem od hrastova
lišća (sl. 43 i 44). Znak je službeno uveden
okružnicom od 2. veljače 1942.

Domobransko veleobrtno zaštita

Za vršenje službe osiguranja u poduzećima od
vanrednog značaja za oružane snage ili
državu, stvorena je Zakonskom odredbom od
7. travnja 1942. Domobranska veleobrtna
zaštita (DVZ). Zaštitnici su se dijeWi na dje-
latne i pričuvne. Djelatni su stalno nosili
domobransku odom i omžje, a pričuvni su
svoju službu obavljali u građanskome odijelu
i to samo u slučaju potrebe, te su tada dobi-
vali omžje koje su kasnije vraćali u skladišta.
Zaštitnici i njihovi zapovjednici bili su
postrojeni iz redova radnika i činovnika
svakog dotičnog poduzeća i bili su podvrgnuti
domobranskim popunidbenim zapovjedni-
štvima.
Nadzor nad svim postrojbama DVZ-a povje-
ren je posebnom Zapovjedništvu Domobran-
ske veleobrtne zaštite u Zagrebu.
Kao vanjsko obilježje zaštitnika odredena je
16. svibnja 1942. žuta vrpca širine l O cm s
tamnomodrim slovima DVZ visine 6 cm.
Vrpca se nosila na nadlaktici lijevoga rukava.

Zdravstveno-nadzorno služba
U Zagrebu, Sisku i Bosanskom Brodu oforml-
jene su tzv. raskužne postaje koje Stl vršile ku-
panje i razušivanje vojnika iz "zaraženih pred-
jela države" (južno od Save). Radi osiguranja
provođenja tih djelatnosti stvorena je na
kolodvorima Zagreb, Sisak i Brod Zdravstve-
no-nadzorna služba. Pripadnici službe pre-
gledavali su putne isprave i potvrde o obavl-
jenom kupanju i razušivanju, a nedisciplini-
rane su pod pratnjom upućivali na izvršenje
zapovjedi.
Pripadnici službe nosili su na lijevoj nadlakti-
ci domobranske odore bijelu povesku sa
znakom crvenoga križa i na~isom NAD-
ZORNA ZDRAVSTVENA SLUZBA.
Pripadrnci redovnih zdravstvenih postrojbi
nosili su kao posebnu oznaku bijelu vrpcu sa
znakom crvenoga križa na lijevoj nadlaktici
(sl. 45).

44
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 46
Znak za kopu IV. gor9.og zdruga
{S l'ooJiu/

Slika 47 (lijevo)
Domobran- ~rpodnrk lovollih zdru·
govo. Znak Uno lijevom džepu
oznočow go koo pripodnrko ustaškog
pokreta. No lijevom rukow ima uni
trokut sa Slebrnim runolistom, o no
lijevoj strani nepropisne taborska kape
(bez suncobrana) ima metalni runolist.
Pripadnici lovačloh zdmgova nosih (S l'oga1K)
su na gornjem diJelu lijevog mkava
posebnu oznaku u obliku crnog
trokuta, obrubljenog srebrnom vrp-
com, na kojem sc nalaz10 ~rebrni
runoli'>t (s/. 47, 48 i 49). Shčni met-
alni runolist nostl1 su i na lijevoJ
strani tabor..kc kape (\/. SO).

Slika 48
Oznaka zo rukov lovolklh zdrugovo
iHa<llao D i'lloiiM:)

Slika 49
Zastavnik lovačke postrojbe primo
odlikovonte, 1943. Na li1Mm rukavu
je oznoko lovolkihzdrugovo.
(S. !'ogoli<)

Gorski i lovački zdrugovi

Gorski 1 lovačlo zdmgovi predstavljali su
elitne postrojbe Hrvatskog domobranstva, a
~a~tavl,ah '>U ih mladi vojn1 obvezmci, a ne
pnčuvmc1 kao što je to b10 slučaJ kod
pJešačkih pukovru)a.
Gorslo zdrugovi formiraru su od novaka koji
u pozvam u domobr<tn'>tvO u 1e~n 1941.
Izobrazbu u Z..1VThlh u travnJu 1942., te Je
utemelJena l. gor..ka dtviziJa s četiri gorska
zdruga ko11 c;u označeni rimskim brojevima
od I do IV
Pnpadruc1 gor..loh zdmgova no!>Lll !lu po!>ebne Slika 50
značke na hJeVOJ strani taborske kape. Značke Oznaka zo tolmke ko pe lovočklh
su imale runske brojeve od l do rv, ovisno o zdrugow
(l•at~oo D FMMI)
zdrugu (\1. 46).
U svibnJU I 943. gorslo se :dmgovi nakon
prcustrOJ'>lVa označavaju arapskim brojevima
od l do 4, J !>astoje !>e od po 2 gorske pukovni-
Je, 2 topnička sklopa i pomoćnih postrojbi.
Oznake se nisu mijenjale.
U svibnju 1943. utemeljeni su i lovački zdm-
gQvi l'>tog sastava kao i gorski zdrugovi.
Po!>tiOJt!na su 4 lovačka zdmga označena bro-
Jevima od l do 4.

45
 l. Hrvatsko domobranstvo
Slika 51 Istarsko domobransko pukovnija
Oznaka za rukav lsto11kedomobranske
pukovnije Nakon kapitulacije ltalije NDH je polagala
(S Pogai•c1
pravu na Dalmaciju, Istru, Rijeku i Boku Ko-
torsku, ali je dobila samo Dalmaciju, dok je
ostatak stavljen pod njemačku upravu. Ipak,
utemeljeno je još i Upravno povjereništvo
Sušak-Krk, na čijem ie području službeni jezik
bio hrvatski, ali je i dalje bilo u sklopu
njemačke Operativne zone Jadransko pri-
morje (Adriatisches Kustenland). Na Sušaku
je utemeljena Istarska domobranska pukov-
nija, koja je kasnije, kad Istra i Rijeka budu
priključeni Hrvatskoj, trebala prerasti u divi-
ziju.
Za pripadnike te pukovnije propisana je po-
sebna oznaka koja se nosila na gornjem dijelu
lijevoga lUkava - štit od tarnnoplavog sukna s
Slika 52 istarskom kozom bijele boje koja stoji na ze-
lbnobronski narednik Istarske domo- lenom polju; znak je bio obrubljen srebrnom
branske pu~ovnite utoliton5koj odori s vrpcom (sl. 51 ). Zbog ove oznake dobili su
hrvatskim cznakoma, 1943/1944 naziv "kozari". Osim tOga većina pripadnika
{S.I'ogaćic) pukovnije nosila je talijanske zelenkaste
odore otvorena kroja, pa i talijanske šešire s
perom, na koje su stavili dumubranskt značke
(sl. 52).
U okviru Hrvatskih oružanih snaga 1945. pu-
kovnija je dobila naziv Hrvats ka istarska pu-
kovnija. U travnju 1945. u pukovniji je osta-
lo samo 14 časnika i 300 dočasnika i vojnika,
a ubrzo se potpuno raspala.

Oklopne čete
Oklopne čete Hrvatskog domobranstva bile su
podvrgnute Nadzorništvu brzih četa pri Glav-
nom stožeru, a bile su raspoređene u četiri
sarnovozne bojne i neke manje samostalne
postrojbe. Na proljeće 1944. od tih samo-
voznih bojni i većine konjaničkih postrojbi
stvoren je Brzi zdrug.
Pripadnici oklopnih četa isprva su nosili
uobičajenu domobransku odoru, a u borbi
smeđe radne odore (sl. 531, s tim što su na
ovratniku domobranske surke imali eme lati-
ce i metalni znak u obliku tenka, a na ovrat-
niku radne odore samo metalni znak u obliku
tenka i ponekad oznaku čina. Imali su
uobičajene taborske kape ili kape bez sunco-
brana, na čiju su lijevu stranu neslužbeno
također stavljali metalni znak u obliku tenka.
l. studenoga 1943. donijet je propis o poseb-
noj odori i oznakama oklopnih četa oružanih
snaga. Oznake činova (s/. 56) slijedile su način
označavanja činova u zrakoplovstvu, s tim da
su se epolete mogle skinuti. Sve naramenice
imale su obrub tamnocrvene boje, a narame-
nice časnika bile su još i podstavljene crnim
baršunom. Dočasnici i momčad nosili su
oznake činova bijele boje, časnici su imali sre-
brne naramenice sa zlatnim trolistima, a
general zlatne naramenice sa srebrnim trolis-
tima.

/. Odora je bila crne boje, krojem vrlo slična

zrakoplovnoj (sl. 54, 55, 57, 601. Surka je bila
otvorenoga kroja s našivenim džepovima i
pucetima boje kovine s tropletom i trolistom.

46
 l. Hrvatsko domobranstvo
Ovratnik časničke surke bio je opšiven sre-
brnom viticom širine 2 mm, a ovratnik doča­
sničke surke ~rebrnom vrpcom širine 8 mm.
Sa svake ~tra ne ovratnika nalazio se znak boJ-
nih kola (\/. 59) na baršuna~toj podlozi
opšivenoj srebrnom viticom od 2 mm (za
časnike), odnosno na suknenoj podlozi opši-
venoj tamnocrvenim dvopletom od 2 mm (za
dočasn i ke i domobrane).
47
Slika 53
Pnpodnici Oklopnih(eto Hrvolskog
domobranstvo negdje u Bosni,
liponVSiponj 1942. Dvo vojnika krojn·
je desno pripadnici su Ustaške voj nice
{Hrv~nsk1 po~iesni muzej)
Slika 54
Poru1niko Oklopnih (eto; posebno crno
odora nosilo se od kJojo 1943. do
kroja 1944. godine, ouz izmjenjene
oznake do kJojo roto
(No111oo DPllvlit'IC)
Slika 55
{asni kOklopnih lero, 194S. Na kap1
imo oznake uvedene 13. siječnja
1945. (vidi Ill. poglavlje)
{D Samodol)
 l. Hrvatsko domobranstvo

momo k desetnik razvodnik vodnik narednik stožerni narednik 1ostnički namjestnik zastavnik

nod poručnik satnik nadsotnik bojnik podpukovnik pukovnik general

poručnik

Slika 56
Oznake linow Oklopnih četa.
(i>o<rtoo Dfollow)

Slika 57
Pripadnici Oklopnih četo u r~_ovim crnim
odoromo.
(S Pogooi)

48