UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET

ODSJEK ZDRAVSTVENIH STUDIJA

PREDMET: URGENTNA MEDICINA

SEMINARSKI RAD

Tema:Akcidentalna stanja(sunčanica,toplinski grčevi,toplinska

iscrpljenost,hipertermija)

Profesor:Dr.sc Semir Imamović Studenti :Dedić Maida

Saima Britvarević

Bradarić Mirela

Hasiba Britvarević

1
 Sadržaj

UVOD ..............................................................................................................................................3

HIPERTERMIJA ILI TOPLOTNI UDAR ......................................................................................4

Simptomi i dijagnoza .......................................................................................................................5

Urgentna medicinska pomoć............................................................................................................6

Prevencija .........................................................................................................................................7

TOPLOTNI GRČEVI ......................................................................................................................7

Urgentna medicinska pomoć............................................................................................................8

TOPLINSKA ISCRPLJENOST ......................................................................................................8

Simptomi i dijagnoza .......................................................................................................................9

Urgentna medicinska pomoć............................................................................................................9

SUNČANICA ................................................................................................................................11

Urgentna medicinska pomoć..........................................................................................................11

Sunčanica kod djece .......................................................................................................................13

Urgentna medicinska pomoć..........................................................................................................13

OPŠTI PRIKAZ KLINIČKE SLIKE .............................................................................................14

OPŠTE MJERE PREVENCIJE ....................................................................................................15

ZAKLJUČAK ................................................................................................................................17

LITERATURA .............................................................................................................................18
UVOD
Urgentna stanja povezana s izlaganjem visokim temperaturama okoliša uključuju toplinske
grčeve, toplinsku iscrpljenost, sunčanicu i toplinski udar. Toplinska iscrpljenost i toplinski
grčevi, blaža su, relativno česta stanja, koja se mogu lako prepoznati i liječiti.Međutim,
sunčanica i toplinski udar mogu biti potencijalno smrtonosni.Zdravstveni problemi uzrokovani
izloženosti visokim temperaturama javljaju se kada organizam više nije u mogućnosti održavati
normalnu tjelesnu temperaturu, jer je odgovor ljudskog organizma na toplinski stres ograničen i
mehanizmi termoregulacijenisu u mogućnosti svladati takve nagle promjene. Ljudsko tijelo
temperaturu regulira znojenjem, no pri intenzivnom i dugotrajnom izlaganju visokim
temperaturama to ponekad nije dovoljno. Sposobnost organizma da se prilagodi novim uvjetima
nastalim uslijed duže izloženosti visokim temperaturama je individualna te ovisi i o
zdravstvenom stanju pojedinca.Od posljedica djelovanja toplinskih valova najugroženija skupina
su djeca i osobe starije od 65 godina i to osobe ženskog spola.Rizičnim skupinama posebice
osjetljive na izloženost toplinskim valovima odnosno visokim temperaturama smatraju
se:osobestarije od 65 godina,djeca mlađa od 4 godine,trudnice,teško pokretne osobe,
invalidi,osobe koje boluju od raznih kroničnih bolesti ,radnici koji rade na otvorenom bez
adekvatne zaštitne opreme,pretile osobe,osobe koje žive same, bez pomoći drugih (socijalna
izolacija),loši socioekonomski uvjeti populacije (siromaštvo, loši i neredoviti obroci)

3
HIPERTERMIJA ILI TOPLOTNI UDAR

Toplotni/ toplinski udar (omarica) je stanje opasno po život koje nastaje zbog dugotrajne,
prekomjerne izloženosti toplini pri čemu se osoba ne može dovoljno znojiti da snizi tjelesnu
temperaturu.Toplotni udar je stanje potpunog zatajenja termoregulacije uz zakazivanje svih
mehanizama snižavanja tjelesne temperature (kao npr.znojenje), uslijed čega dolazi do povišenja
temperature i posljedične denaturacije proteina. (Weinmann, 2003).Toplotni udar je vrlo sličan
sunčanici, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Toplotni
udar se može desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visokih peći - kao i neopreznom
vozaču koji sjedne u pregrijan auto, kamperu koji spava u loše postavljenom šatoru ili mornaru
kraj pregrijanog brodskog motora. Kod nekih bolesti, kao što su sklerodermija i cistična fibroza,
smanjuje se sposobnost znojenja pa se povećava opasnost od nastanka toplinskog udara.Toplotni
udar nastaje zbog (često naglog) prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti
organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je vlaga u zraku
visoka, za vrijeme ljetnih sparina i omare - jer je u takvim uvjetima otežano znojenje i prirodno
hlađenje organizma.

2.1.Simptomi i dijagnoza

Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna
temperatura može prijeći 40 °C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su
mozak, srce i bubrezi. Toplinski udar može se razviti postupno, no može nastati i iznenadno.
Prije toplotnog udara, mogu se pojaviti simptomi crvena i vruća koža,bez pojave
znojenja,tjelesna temperatura iznad 40 C,mučnina,povraćanje, toplotne malaksalosti i grčeva -
vrtoglavica, žeđ, slabost i malaksalost, a nekada nastaje toliko iznenada da mu ne prethode
uvijek ovi znakovi upozorenja. Unesrećeni se obično prestane znojiti zbog dehidracije, te osjeća
jaku glavobolju, vrtoglavicu,nesvjesticu, pulsiranje u grudima i ušima ubrzan rad srca,ubrzano i
pliko disanje i pretjeranu vrućinu.Toplotni udar nastupa naglo i bez najave - iznenadnim
kolapsom i padom krvnog pritiska. Koža unesrećenog je topla (vidljivo povišene tjelesne

4
temperature), suha i crvena. Frekvencija srca se povećava i može brzo doseći 160 do 180 udaraca
na minutu, u suprotnosti s normalnom frekvencijom od 60 do 100 udaraca na minutu.
Frekvencija disanja se obično povećava. Zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene.
Tjelesna temperatura, koja se mora izmjeriti rektalno, naglo raste do iznad 40o C uzrokujući
osjećaj da će osoba izgorjeti. Osoba može postati neorijentirana i zbunjena i može brzo izgubiti
svijest ili dobiti grčeve.Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka
termoregulacije organizma - a u najtežim slučajevima može uzrokovati komu i smrt unesrećenog
- stoga je neophodna intervencija lijekara.Temperatura viša od 40o C je vrlo ozbiljna opasnost;
temperatura viša za samo jedan stupanj često uzrokuje smrt. Može nastati trajno oštećenje
unutarnjih organa, kao što je mozak, što često ima za posljedicu nastanak smrti. Vrlo stari ljudi i
oni s bolešću koja oslabljuje, uključujući alkoholičare, obično imaju najlošije ishode. Dijagnoza
toplinskog udara temelji se na simptomima.

Urgentna medicinska pomoć

Unesrećenog treba postaviti u hladovinu, skinuti mu odjeću i obilno rashlađivati hladnom vodom
i oblozima na glavi i vratu, umotati ga u vlažnu posteljinu ili odjeću, te ga masirati, uz
istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama.Hlađenje treba trajati
dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. U isto vrijeme treba pozvati hitnu pomoć.
Onesvještenog postaviti u bočni položaj i provjeravajti puls i disanje - u najtežim slučajevima
može biti potrebno i reanimirati bolesnika umjetnim disanjem i masažom srca.Za vrijeme
toplotnog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se može
pregrijati ili u nekim slučajevima i podhladiti. Zbog toga je u težim slučajevima potrebno stalno
provjeravati tjelesnu temperaturu - pa prema tome unesrećenog treba hladiti ili zagrijavati,
zavisno od njegove tjelesne temperature. Bolesniku se mogu dati intravenski lijekovi kako bi se
suzbili grčevi.Ako je unesrećeni pri svjesti i ako ne povraća, treba mu dati hladne napitke.Nakon
teškog toplotnog udara savjetuje se ležanje u krevetu nekoliko dana. Tjelesna temperatura može
tjednima nenormalno rasti i padati.

5
Slika br1.toplotni udar:simptomi i pomoć.

Prevencija

Direktno izlaganje suncu treba izbjegavati u određenim vremenskim razdobljima. Ukoliko se

izlaganje ovakvim uvjetima ne može izbjeći, potrbno je primjeniti odgovarajuću zaštitu, kao što
je zaštita u obliku lagane odjeće, zaštitala za glavu ili sjenila (kačketi, šeširi i slično), hlad te
obilne količine tekućine da bi se izbjegla dehidracija.

TOPLOTNI GRČEVI

Toplotni grčevi su teški mišićni grčevi koji nastaju zbog prekomjernog znojenja tijekom napora
u izuzetno toploj sredini.Toplotne grčeve uzrokuje prekomjeran gubitak tekućine i soli
(elektroliti), uključujući natrij, kalij i magnezij—što nastaje zbog jakog znojenja kakvo se javlja
pri velikim naporima, odnosno javljaju se nakon fizičkih napora pri visokim temperaturama.
Toplotni grčevi su česti kod fizičkih radnika koji rade u kotlovnicama, čeličanama i rudnicima.
Više slojeva odjeće kakvu nose alpski penjači ili skijaši može prikriti jako znojenje. Sportaši koji

6
su dugotrajno izloženi naporima dobro znaju za mogućnost pojave ovakvih grčeva i za opasnosti
koje mogu uzrokovati.Grčevi nastaju kao posljedica iznojavanja, jer tijelo gubi znatne količine
soli. Grčevi obično nastupaju naglo i to često nakon prestanka aktivnosti. Unesrećeni obično
padne na tlo sa zgrčenim nogama, jer su najčešće grčevima zahvaćeni listovi nogu, ruke i trbušni
mišići. Često su bolni i onesposobljuju. Bolovi zbog ovih grčeva mogu biti tako jaki da je
potrebno potražiti pomoć ljekara - a mogući su čak i hematomi zbog pada na pod, ili zbog
pretjerane zgrčenosti mišića.Pri ovakvim tegobama, koža je obično blijeda i znojna, temperatura
tijela je normalna (nije osjetno povišena), a na zgrčenom mišiću se može opipati tvrdo
zadebljanje. Mišići postaju tvrdi, napeti i teško se opuštaju.Na prvu pojavu grčeva treba
intervenirati - obzirom da grčevi obično dolaze u napadima i mogu se ponavljati satima.
Toplotni grčevi se mogu spriječiti ili liječiti pijenjem pića ili jedenjem hrane koja sadrži sol.
Tablete soli mogu spriječiti toplotne grčeve, ali često uzrokuju nelagodu u želucu. Uzimanje
previše soli može uzrokovati zadržavanje tekućine (edem)

Urgentna medicinska pomoć

Unesrećenog treba poleći u hladovinu, raskopčati ga i primjeniti masažu na zgrčenom mišiću - a

nakon toga obavezno dati zasoljenu vodu. U 1 litri vode treba rastopiti oko 2 grama soli (1 čajnu
kašiku) koju treba popiti u sljedećih 30 - 60 minuta. Ukoliko se stanje ne popravi, postupak
treba ponoviti sa još jednom litrom vode. Kada tijelo nadoknadi manjak soli grčevi će prestati.
Ukoliko poteškoće potraju, ili je grčenje osobito jako – treba pacijenta uputiti ljekaru koji će
provesti terapiju za opuštanje mišića i dati infuziju protiv dehidracije

Ukoliko su prisutni toplotni grčevi, potrebno je:

 Odmoriti se i rashladiti
 Piti voćni sokili neki sportski napitak bogat elektrolitima.
 Primijeniti umjereno istezanje i masažu zahvaćene grupe mišića
 Ne započinjati s napornim fizičkim aktivnostima nekoliko sati ili duže nakon što toplotni
grčevi prestanu
 Posavjetovati se s ljekarom ukoliko toplotni grčevi ne prođu za jedan sat

7
TOPLINSKA ISCRPLJENOST

Toplinska iscrpljenost je stanje koje nastaje zbog izloženosti toplini satima pri čemu prekomjeran
gubitak tekućine zbog jakog znojenja dovodi do umora, niskog krvnog tlaka i katkada
kolapsa.Izloženost visokoj temperaturi može uzrokovati prekomjerni gubitak tekućine
znojenjem, naročito za vrijeme teškog fizičkog rada ili vježbanja. Soli (elektroliti) se gube s
tekućinama što smeta cirkulaciji i funkciji mozga. Kao posljedica može doći do toplinske
iscrpljenosti. Aklimatizacija je proces kroz koji se organizam prilagođava novim klimatskim
uvjetima. Prema nekim autorima iz sportske medicine, za potpunu aklimatizaciju potreban je
prirodni ciklus od 60 dana postupnog prilagođavanja - iz čega je lahko zaključiti da na ljetovanje
zapravo odlazimo loše prilagođeni novim klimatskim uvjetima. Ljetovanje traje 15-20 dana i u
tom periodu smo željni što više uživati u svim blagodatima mediteranske ili tropske klime - pa
često preforsiramo mogućnosti našeg metabolizma.Toplinska iscrpljenost često nastaje i kod
starosjedilaca, kao posljedica visokih temperatura i visoke vlage zraka. Pri visokoj vlažnosti
zraka, otežano je znojenje i prirodna termoregulacija, a kao posljedica toga, tijelo se zagrijava
jednako kao i okolina.Kada je temperatura zraka viša od prirodne tjelesne temperature (dakle
viša od 37 o C) tijelo moramo rashlađivati. A ukoliko duže vremena boravimo na ovako visokim
temperaturama, pojavljuju se simptomi jednako kao i kod tipične (virozne) temperature - umor,
malaksalost, bolovi u mišićima i glavobolje, bezvoljnost i pospanost.Na opće stanje organizma
posebno utiče i disbalans uzrokovan manjkom određenih minerala i soli koji se izbacuju
znojenjem. Znojenje je prirodan način reguliranja tjelesne temperature, ali manjak minerala se
mora nadoknaditi kroz mineralizirane napitke ili hranu bogatu solima i mineralima. Odraslim
osobama je neophodno svaki dan uzeti 1-2 grama kuhinjske soli.

Simptomi i dijagnoza

Znaci i simptomi toplinske iscrpljenosti obično nastaju iznenada, ponekad nakon fizičke
aktivnosti, obilnog znojenja, te neadekvatnog unosa soli i tekućine. Znaci i simptomi slični su
onima u šoku i mogu uključivati:Osjećaj nesvjestice ili vrtoglavice,mučnina,pretjerano
znojenje,ubrzan i oslabljen puls.nizak krvni pritisak,hladna, vlažna, blijeda koža,blago povišena
tjelesna temperatura,toplotni grčevi,glavobolja,umor,tamno obojeni urin.

8
Urgentna medicinska pomoć

U slučaju nesvjestice, a ukoliko je temperatura tijela normalna (nije osjetno povišena),

onesvještenog treba položiti na bok u hladovini, rashladiti ga vodom i uputiti na duže mirovanje,
odmor u hladu.Glavno liječenje je nadomještanje tekućine (rehidracija) i soli. Općenito sve što je
potrebno je ležanje na ravnom ili s glavom niže od ostalog dijela tijela uz polako pijenje blago
zasoljenih pića svakih nekoliko minuta. Katkada se tekućina daje intravenski. Pomaže i
premještanje u hladnu okolinu. Nakon rehidracije osoba se često brzo i u potpunosti oporavi.
Ako krvni tlak ostane nizak a puls polagan dulje od jednoga sata unatoč liječenju, treba
posumnjati na neki drugi poremećaj.

9
Slika br2.toplinska iscrpljenost:simptomi i pomoć.

SUNČANICA
Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju
sunčeve topline.Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem. Kako
bi znojenje bilo efikasnije, za vrijeme visokih vrućina, kroz kožu protiče veća količina krvi. Dio
tekućine iz krvi se izlučuje i lapi, a nakon toga se ohlađena krv vraća u tijelo. U ovom
mehanizmu je važno uočiti dvije stvari: pošto više krvi odlazi u kožu na hlađenje, mogući su
problemi sa pritiskom jer se u ostatku organizma dešava manjak krvi . Osim toga puls se
ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo i procirkuliralo tijelom.Koristeći krv kao rashladnu
tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe - kao što je mozak.Ukoliko se nesmotreno
izlaže glava uticaju sunca, temperatura se u lubanji povećava. Tijelo će pokušati rashladiti
mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da žilice u mozgu
nabreknu i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi
ovakve pojave su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice
mogu završiti i dugotrajnom nesvjesticom, pa i komatoznim stanjem i smrću. djelovat. Simptomi
sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na
glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, te je vidljivo crvenilo lica,preosjetjivost očiju na
svjetlost,mučnina,zujanje u ušima. U teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih
zjenica,opća tjelesna slabost, te se na koncu može i onesvjestiti. Puls je ubrzan, a disanje plitko i
brzo.Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje - koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu
i komom i smrću.

10
Urgentna medicinska pomoć

Osobu za koju se sumnja na sunčanicu odmah treba smjestiti u hladovinu, u polu ležeći položaj i
raskomotiti joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnuti na bok. Unesrećenog treba
rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih
obloga ili vrećica sa ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati. Sa
hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odn. padne ispod 38
°C.Bolesniku treba dati hladne napitke (ako je pri svjesti) te mu zabraniti pića koji utiču na
pritisak i krvotok - ponajprije kafu i alkohol.Nakon sunčanice se obično javljaju: glavobolja koja
može potrajati danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima - te
razdražljivost i opće nezadovoljstvo zbog vlastite nepažnje i uništenog odmora. Unesrećeni se
mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnom okruženju.

Slika br.3 razlika između suncanice i toplinsek iscrpljenosti

11
Sunčanica kod djece

Sunčanica kod djece je veoma opasna jer djeca spadaju u riznicnu kategoriju za sunčanicu.
Tjelesna temperatura uglavnom je povišena, no može se dogoditi i da bude normalna, što ne
smije zavarati roditelje. Što je dijete manje, a simptomi izraženiji, to je mogućnost komplikacija
veća.kod djece se mogu javiti dvije vrse suncanice rana sunčanica i kasna sunčanica.

Rana sunčanica

Rana reakcija je veoma burna: dijete odjednom onemoća, osjeća vrtoglavicu i mučninu, nerijetko
povraća i postaje pospano. Veći klinci mogu biti i uznemireni, a glavobolja je skoro uvijek
prisutna. Dijete je orošeno znojem, ruke i noge su prvo tople, a ako se ne skloni sa sunca, postaju
hladne i drhtave. Tjelesna temperatura može biti normalna, ali je obično povišena. Što je dijete
manje i simptomi su izraženiji, a opasnost od komplikacija veća. Kada se baš pretjera sa
sunčanjem, može doći i do gubitka svijesti, što se češće događa kod adolescenata.

Kasna sunčanica
Kada se događa "kasna" sunčanica simptomi sporije nastupaju, manje su izraženi, ali duže traju.
Djeca su vruća, zajapurena, iako nisu na suncu. Izgledaju kao da ih "lomi virus", pa se mame i
tate često zbune misleći da je u pitanju infekcija. Mališani su veoma razdražljivi – plaču,
naizgled bez razloga, a veća djeca obično imaju mučninu (ponekad i povraćaju), promjenljivog
su raspoloženja i imaju nesanicu. Tjelesna temperatura je po pravilu povišena.Tu ponekad može
doći do zabune, odnosno roditelji mogu pomisliti da se radi o virozi jer dijete više nije izloženo
suncu, a simptomi su prisutni.

Urgentna medicinska pomoć

U slučaju nagle sunčanice dijete prvo treba skloniti sa sunca i smjestiti u rashlađeni prostor te ga
razodjenuti. Ako je dijete jako “pregrijano”, dobro ga je omotati ručnikom ili nekom drugom
tkaninom namočenom u hladnu vodu. Tekućinu treba nadoknađivati nuđenjem vode (ne
prehladne) u manjim gutljajima. Ako je moguće, dijete se može istuširati mlakom vodom te ga
ostaviti da se osuši na zraku odnosno bez brisanja. Ako je prisutna i povišena tjelesna
temperatura, djetetu treba dati antipiretik (ako je dijete manje, čepić je dobar izbor jer će prije
početi djelovati). Nakon pružene prve pomoći, dijete se treba odmarati i spavati. Naravno, i dok
dijete spava potrebno je pratiti njegovutjelesnu temperaturute, ako je potrebno, ponoviti postupak
skidanja antipiretikom prema uobičajenim pravilima kada je riječ o smanjivanju tjelesne
temperature (antipiretik svaka četiri sata, a između tuširanje mlakom vodom).Ako se simptomi
ne povuku nakon primijenjene pomoći, uputno je obratiti se liječniku jer je moguće da je na
pomolu neka druga bolest poput crijevne infekcije ili upale dišnih organa, što će liječnik
najpreciznije dijagnosticirati.Nadalje, ako je dijete izgubilo svijest te je nakon “buđenja” i dalje

12
pospano i slabo responzivno, treba konzultirati liječnika. I nastavljeno povraćanje također je
znak ozbiljnijih simptoma koje ne treba zanemariti.U slučaju nesvjestice, treba provesti hlađenje
tijela i glave - ali odmah pozvati i hitnu ljekarsku pomoć.

Koliko traje sunčanica i koje su njezine posljedice?

Posljedice sunčanice mogu biti različite, od razdražljivosti pa sve do dugotrajnih glavobolja, no

ako se ne počne liječiti na vrijeme, u najgorem slučaju, može doći do gubitka svijesti pa i smrti
osobe. Trajanje sunčanice varira, ovisno o težini slučaja, a najčešće prolazi kroz period 24-48 h.

Opsti prikaza klinicke slike

Urgentna stanja povezana s izlaganjem visokim temperaturama okoliša uključuju toplinske

grčeve, toplinsku iscrpljenost, sunčanicu i toplinski udar. Toplinska iscrpljenost i toplinski grčevi,
blaža su, relativno česta stanja, koja se mogu lako prepoznati i liječiti.Međutim, sunčanica i
toplinski udar mogu biti potencijalno smrtonosni

Kako možemo prepoznati da osoba ima suncanicu i toplotin udar.

Toplotni udar Toplinska iscrpljenost Sunčanica Toplinski grčevi

Glavobolje Nesvjestica i Jake glavobolje
vrtoglavica
Odsustvo znojenja Izraženo znojenje Nema izraženog Nema znojenja
znojenja
Visoka temperatura Tjelesna temperatura Povisena tjelesna Temperatura normalna
temp iznad 40C blago povisena temperatura iznad 40C
Suva i vruća koža Hladan i svijetla koža suha crvena i vrela Blijeda koža
koža
Mučnina i grčevi Mučnina, povraćanje Gubitak svijesti
gračenje
Puls nizak Slab puls Ubrzan puls

Tabela1 prikaz klinceke slike

13
Opće mjere prevencije
Vrućina može uticati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije.

To su:

- Starije osobe, bebe i mala djeca,

- osobe koje uzimaju određene lijekove,
- osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici,
- osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala,
- osobe koje uživaju alkohol ili droge,
- osobe koje imaju problema sa kretanjem,
- osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.

Šta treba učiniti?

Uglavnom se ovdje radi o zdravom razumu. Pratite vijesti te redovno slušajte vremensku
prognozu kako biste bili informirani o temperaturi. Planirajte unaprijed da biste smanjili rizik od
toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vrućinom.

Klonite se vrućine

- Ako su prognozirali toplotni val, pokušajte planirati dan na način da izbjegavate

izloženost vrućini,
- izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati),
- izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao što je sport ili radovi na otvorenom,
odgodite to za nešto svježiji dio dana, recimo rano jutro,
- ako morate izaći, krećite se u hladu, nosite šešir ili kapu i laganu i široku odjeću, po
mogućnosti pamučnu te ponesite sa sobom vodu za piće.

Osvježite se

- Boravite u najsvježijem dijelu stana, koliko god je to moguće

- Zamračite prostorije okrenute prema suncu
- Ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani. Otvorite ih kada
unutrašnja temperatura naraste noću
- Tuširajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvježite se hladnom vodom,
posebno lice i zatiljak
- Redovno pijte vodu iako ne osjećate žeđ
- Izbjegavajte alkohol, čaj i kafu, oni pogoršavaju dehidraciju

14
 - Jedite koliko inače jedete te pokušajte više jesti hladnu hranu, salate, voće i povrće.

Potražite pomoć ukoliko ste zabrinuti

- Nazovite svog doktora ili hitnu pomoć ako ste zabrinuti za svoje zdravlje tokom
toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili imate neuobičajene simptome,
- obratite pažnju na grčeve u rukama, nogama ili stomaku, osjećaj blage konfuzije, slabost
ili probleme sa spavanjem,
- ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati, osvježite se i pijte vodu
ilivoćne sokove, te potražite pomoć doktora ako vam se stanje ne popravi ili pogorša.

Pružite pomoć drugima

- ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizičnih grupa, pružite mu potreban savjet i
pomoć tokom toplotnog vala,
- starije osobe koji žive sami treba svakodnevno posjećivati.

Dok čekate hitnu pomoć

- ako je moguće, premjestite osobu na hladnije mjesto,

- otvorite prozore da stvorite strujanje zraka,
- rashladite osobu otkopčavanjem odjeće, prskanjem hladnom vodom ili je umotajte u
vlažne čaršafe,
- ako je pri svijesti, dajte joj vode ili voćnog soka,
- nemojte joj davati nikakve lijekove.

Ostale informacije

Redovno pratite vremensku prognozu i bilo kakva upozorenja vezana uz povećanje temperature
u sredstvima javnog informiranja.

15
ZAKLJUČAK

Zbog negativnih utjecaja vrućine na mozak i tijelo, ponekad je vrlo teško shvatiti da nešto
nije u redu, pogotovo ako smo koncentrirani na ono što radimo. Vrućina može uticati na
svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije. To su: Starije osobe, bebe i mala djeca,osobe
koje uzimaju određene lijekove,osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani
bolesnici,osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala, osobe koje
uživaju alkohol ili droge,osobe koje imaju problema sa kretanjem,osobe koje su fizički
aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.Pri pružanju pomoći drugima potrebno je
premjestiti osobu na hladnije mjesto,otvoriti prozore ,rashladiti osobu otkopčavanjem odjeće,
prskanjem hladnom vodom ili je umotati u vlažne čaršafe, ako je pri svijesti, dati joj vode ili
voćnog soka.Zbog prevencije potrebno je izbjegavati izlazak u najtoplijem djelu dana (11 i
16sati) izbjegavati naporne vanjske aktivnosti, kao što je sport ili radovi na otvorenom,nosite
šešir ili kapu i laganu i široku.Redovno pijenje vode smanjuje rizik od dehidracije,izbjegavati
alkohol caj i kafu je oni pogoršavaju dehidraciju. Pri sumnji na suncanicu pozvati ljekara ili
hitnu pomoc,jer sunčaica može dovesti do otkazivanja središnjeg živčanog sistema,može doci
do stete unutrašnjih organa kao i mozga.

16
 LITERATURA

1. Hadžiahmetović, Z. (2008). Urgentna medicinska pomoć. Sarajevo: Dover&Co

2. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/povrede-i-rane/poremecaji-uzrokovani-
toplinom/toplotni-udar

3.http://ss-zdravstveno-uciliste-zg.skole.hr/upload/ss-zdravstveno-uciliste-
zg/newsattach/147/Prva_pomoc_-_SKRIPTA.pdf

4.https://www.nhs.uk/conditions/heat-exhaustion-heatstroke/

5.https://www.google.com/search?q=difference+between+sunstroke+and+heat+exhaustion&client=fire
fox-b-
d&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjhjtzOqr_iAhVtposKHdT6BZMQ_AUIDigB&biw=1366&bi
h=654#imgrc=YXgYJmpdhGWWZM:

6. Hanisa Vranjić i saradnici ; Urgentana medicina.Sarajevo (2016)

17