Professional Documents
Culture Documents
Kanarinci
Kanarinci
Kanarinci
Uvod
Divlji kanarinac (Serinus Canarius) potječe sa Kanarskih otoka. Tamo su ga, zbog
njegovog očaravajućeg pjeva prvi uočili španjolci. Oni su ga i prvi udomačili. Oko 1600.
godine su također talijani i englezi počeli uzgajati kanarince, a uskoro i francuzi.
Međutim, svatko od njih je imao svoj put u uzgoju kanarinaca.
kanarinci pjesme,
kanarinci boje,
kanarinci oblika i stasa.
HARZ ROLLER
Ova vrsta spada među najstarije poznate vrste kanarinaca. Uzgojeni su metodom
selekcije krajem 18. i početkom 19. soljeća. Iz gorja Harz raširili su se po cijeloj Evropi.
Zlatno doba za ove kanarince je bilo između 1880. godine pa do prvog svjetskog rata.
MALINO
Pojavili su se 1850. godine u Mechelnu, Belgija. Ova vrsta kanarinaca pjeva nešto
glasnije od Harz rollera i za njih je definirano 13 pravilnih načina pjeva. Belgijski su
relativno dugo selektirali ovu vrstu kanarinaca, pa je vjerojatno zato ona relativno kasno
prihvačena od strane uzgajivača širom Evrope. Naglo širenje je ova vrsta doživjela
nakon drugog svjetskog rata.
TIMBRADOS
Ovu su vrstu kanarinaca predstavili španjolski uzgajivači negdje izmeđi 1920. i 1930.
god. I za ovu vrstu kanarinaca je definirano 13 pravilnih načina pjeva. C.O.M. je ovu
vrsu kanarinaca priznao 1968. god.
lipokromske kanarince i
melaninske kanarince.
Kod lipokromskih kanarinaca susrećemo tri osnovne boje: bijelu (koja je u stvari
odsutnost i lipokromske obojenosti), žutu i crvenu.
Kod žutih i crvenih kanarinaca susrećemo tri načina obojenosti ptice. To su intenzivna,
neintenzivna i mozaična. Za mozaičnu obojenost karakterističan je i spolni
dimorfizam (različit izgled mužjaka i ženke).
Kod žutih i crvenih lipokromskih kanarinaca boje javlja se pastelna mutacija koja daje
svjetliju obojenost ptice, i ona se javlja u sva tri intenziteta obojenost.
Kod lipokromskih kanarinaca u sve tri boje javlja se crvenooka mutacija. Kod pojave
ove mutacije uobičajeno je da bijele mutirane kanarince nazivamo albino, žute lutino,
a crvene rubino.
Kanarinci boje - melaninski kanarinci
Slijedeća mutacija koja se javlja kod melaninskih kanarinaca je ahat. Ahat faktor
djeluje tako da modificira crni melanin pa tamni pigment postaje svjetliji, uključujući i
podperje koje postaje tamno sivo. Noge, nokti i kljun gube veći dio svoje crne boje.
Ova se mutacija može primjeniti na smeđi melaninski faktor i tada je nazivamo izabela.
Pastelni je faktor kod melanina spolno vezani recesivni. Kod izabela pastela ptica je
vizuelno skoro lipokromska, a podperje je drap boje. Crtaž je jako rasvjetljen.
Kod ino faktora ptice imaju crvene oči i ta se boja starenjem ptice ne mijenja. Kod
prvog tipa ino faktora pojavljuje se bijela obojenost na mjestima gje se normalno nalazi
smeđi eumelanin, tj. ispod centra pera. U drugom su slučaju rubovi pera smeđi.
Lipokromska boja smještena je između smeđe i bijele. Kod trećeg tipa smeđi je pigment
smješten ispod centra i navrhu pera, dok je lipokromska boja na preostalim dijelovima
pera. Kod sva tri tipa podperje je drap boje.
Kod kanarinaca boje, boja, iako najvažniji, nije jedini faktor koji odlučuje o kvaliteti ptice.
Tu se još gledaju veličina i oblik, kvaliteta perja, držanje i opći utisak.
MELANIN
Ocjenska stavka za melaninske kanarince boje. Intenzivne ptice pokazuju tanji i kraći
crtež u usporedbi sa naintenzivnim i mozaičnim pticama.
LIPOKROM
Kod pigmentiranih ptica osnovna boja se kreće u rasponu od žute do crvene. Ptica
mora biti iste nijense boje na cijelom tijelu.
KATEGORIJA
U ovoj stavci ocjenjuje se da li ptica po stavci intenziteta (A-intenzivno, B-neintenzivno,
C-mozaik) zadovoljava kriterije. To je stavka u kojoj se ocjenjuju pigmentirane
lipokromske i melaninske ptice.
PERJE
Perje mora biti komletno operjano i izmitareno. Letno perje krila i repa mora biti čitavo i
simetrično. U krilima mora biti po 18, a u repu 12 dugih pera. Perje mora biti priljubljeno
uz tijelo, mora odisati svježinom i sjajem, te predstavljati jednu kompaktnu cjelinu u
izgledu ptice.
DUŽINA I OBLIK
Idealna dužina ptice je 13,5-14 cm. Oblik kanarinca boje je izmeđi Carduelis carduelisa i
Carduelis canabine. Tu naročitu pažnju treba posvetiti kljunu koji mora biti čunjast
(kratak i jak), glavi, koja mora biti dosta široka i zaobljena, kratkog i punog vrata, koji se
neprimjetno slijeva u trup. Prsa su slabo naglašena, te sa nešto uvučenim trbuhom
prema korjenu repa čini neprekinutu krivulju u obliku blagog luka. Leđa od vrata do kraja
repa čine neprekinutu liniju. Ramena su čvrsta i zaobljena, te sa krilima i repom čine
vretenasti oblik. Letna pera krila sastaju se na trtici. Rep je lijepo sakupljen i i
harmonično ukomponiran u dužinu ptice. Završava u obliku slova V. Noge lagano
savijene u koljenima. Dužina i oblik trebaju sačinjavati jednu harmoničnu cjelinu.
DRŽANJE
OPĆI UTISAK
1. Pariški kovrčavi
2. Sjeverni kovrčavi
3. Južni (francuski) kovrčavi
4. Švicarski kovrčavi
5. Talijanski kovrčavi grbavac (Gibber Italicus)
6. Padovanski kovrčavi
7. Španjolski kovrčavi grbavac (Giboso)
8. Kovrčavi cvjetić (Fiorino)
9. Japanski kovrčavi (Makige)
Mužjaci stalno pjevaju, a ženke čuče na prečki. Mužjak obavlja 3-4 skoka.
Ženka počinje da nosi obično nakon 3 dana, a poslije svaki ili svaki drugi dan po
jedno jaje. Tako snese najčešće 4 jaja. Da bi vam se mladi izlegli u približno isto
vrijeme, dobro je vaditi jaja iz gnijezda te ih zamijeniti lažnim, tako se ženka
raskvoca. Kada izlaže četvrto jaje, sve ih vraćate u gnijezdo.
Kada se ženka raskvocala, ustaje 2-3 puta radi hrane. Ženka leži na jajima 13 dana,
ali događa se i 14 pa i 15 dana ovisi koliko je ustajala dok je ležala.
Dešava se da mladi ne mogu iz jaja jer je ljuska jajeta tvrda, u tom slučaju jaje
nježno navlažimo mokrom vatom ili krpicom ili u krajnjem slučaju pred samo
izlijeganje pažljivo otvorimo.
4. Smještaj kanarinaca
Za pravilan smještaj kanarinaca bitni su slijedeći faktori:
odgovarajuća prostorija
odgovarajuća temperatura i vlaga
kavezi
Prostorija
Temperatura i vlaga
Idealna temperatura za držanje kanarinaca je oko 18°C. Kod nekih vrsta može
biti i niža od navedene, dok se za kanarince oblika i stasa zahtijeva 22°C.
Idealna vlaga za držanje kanarinaca boje je oko 60%, dok je za kanrince oblika i
stasa 75%.
Kavezi
5. Higijena kanarinaca
Za uspješno držanje kanarinaca higijena je jedan vrlo bitan faktor, i to kako higijena
prostorija tako i higijena kaveza i samih ptica.
Prostorije
Prostorija u kojima držite ptice trebaju biti uredne i čiste i treba ih svakodnevno
zračiti. Zidove prostorija treba redovito bojiti, a preporuča se u samu boju za zidove
dodati neko sredstvo protiv nametnika, npr. NEGUVON.
Kavezi
Kaveze u kojim držite ptice treba redovito čistiti, i to najmanje jednom tjedno, a u
sezoni parenja i podizanja mladih i češće. Na kraju sezone, sve kaveze i pribor za
kaveze treba dobro oprati vručom vodom i deterdžentom, potom ih dobro isprati i
posušiti. Čiste kaveze i pribor treba zaštiti od prašine i spremiti ih do početka iduće
sezone.
Za držanje ptica vrlo je bitan i pokrov koji se stavlja na pod. Ptice, kada skaču i lete
u kavezima, podižu prašinu koja sadrži kvarcne listiće koje ptica kasnije i udišu. Na
taj način kvarcni lističi ulaze u dišni sustav u uzrokuju značajne smetnje i poteškoće
u disanju. Upravo zbog navedenih nedostataka, uzgajivači sve više napuštaju
pijesak kao pokrov za pod i umjesto njega koriste papir, drveni granulat (strugotine)
ili granulat od umjetnih materijala koji spriječava kokcidiozu.
Kupanje kanarinaca
6. Prehrana kanarinaca
No, bez obzira na program i režim prehrane koji ste odabrali za svoje ptice, bitno je
da u njemu nema naglih promjena i oscilacija.
Sjemesnka hrana
Uzgojna se počinje davati u fazi pripreme ptica za parenje. Dok ženka hrani mlade,
uzgojnu hranu nadopunjavamo perilom i crnim sjemenom. U fazi osamostaljivanja
mladih ptica, njima u sjemensku hranu dodajemo uljanu repicu.
Mekana hrana
Pticama mekanu hranu dajemo tokom cijele godine. Osnovu čini komercijalno
pripremljena mekana hrana za kanarince sa jajima i medom. U sezoni uzgoja tu
hranu pojačavamo komercijalnom mekanom hranom sa insektima u omjeru 5 kg
hrane za kanarince i 0,8 kg hrane sa insektima. Iako su kanarinci u osnovi
sjemenojedi, međutim pokazalo da mladi puno bolje napreduju kada ih se hrani i sa
proteinima animalnog porijekla. Po osamostaljivanju mladih kanarinaca treba im
prestati davati hranu sa insektima. U sezoni uzgoja, gore spomenutoj mješavini
hrana za ptice dodajem i spirulinu. Spirulin se pokazala kao vrlo kvalitetan dodakat
hrani za mlade kanarince.
Grit
Grit u prehrani ptica ima dvostruku ulogu. Kao prrvo, predstavlja važan izvor
minerala. Druga, važnija uloga je sudjelovanje u probavi hrane. Ptice općenito,
pa tako i kanarinci, opće je poznato nemaju zube. Stoga im je za omekšavanje
hrane radi lakše probave potrebno pomoćno sredstvo. U prirodi su to sitni
kamenčići koje ptica sakuplja unaokolo, a u kavezu je to grit. Grit koji ptica
proguta sakuplja se u njenom probavnom traktu i kada ptica proguta hranu,
mošići se sakupljaju i rastežu i uz pomoć zrnaca grita melju hranu. Kada ptica u
kavezu ne bi imala šljunka ili grita, probava hrane bila bi otežana, a u ekstremnim
slučajevima može se reći da ptica čak i ugiba od gladi iako redovito jede hranu.
Sipina kost
Sipina kost kod kanarinca ima višestruku funkciju. Prvenstveno služi kao izvor
kalcija i nekih drugih minerala. Također šluži i kao sredstvo za održavanje kljuna ptice, a
isto tako može predstavljati neku vrstu zanimacije za pticu.