SANITARNO TEHNIČKI DIO BOLNICE

Dio bolnice koji sčuzi u sanitarno tehnice svrhe. Objekat u kojem se nalaze prostorije za
obavljanje zdravstvene djelatnosti mora udovoljavati sljedećim sanitarno tehničkim i
higijenskim uvjetima: – mora biti izgrađen od čvrstog materijala, – mora biti smješten na
pristupačnom terenu, – ne smije biti izložen onečišćenju i buci iznad dopuštenih vrijednosti, –
prostorije moraju biti zračne, i građevinski izvedene tako da se mogu efikasno i brzo
provjetriti, – u prostorijama s nedovoljnim prozračivanjem mora biti osigurana umjetna
ventilacija, a u prostoriji za dijagnostiku ili terapiju u kojoj se koristi rendgenski ili drugi
aparat, koji proizvodi ionizirajuće zračenje mora biti osigurana prirodna i umjetna ventilacija
u skladu sa odgovarajućim propisima, – prostorije moraju imati trajno riješeno pitanje izvora
zagrijavanja koji udovoljavaju tehničkim i ekološkim standardima, – visina prostorija u dijelu
koji se odnosi na minimalni površinski dio mora iznositi najmanje 260 cm, – moraju biti
osigurana parkirališna mjesta i pristup osobama s invaliditetom, – mora biti osiguran prilaz za
vozila hitne medicinske pomoći.

ULOGA I ZNAČAJ KOMUNALNE HIGIJENE

komunalna higijena razmatra i rješava pitanja higijenskih mjera u naseljima i javnim
objektima. Od velikog je značaja u organizaciji i zastiti ljudskog zdravlja budući da se
onečišćenja na javnim mjestima svode na minimum, što dovodi i do nemogućnosti razvoja
zaraznih bolesti, epidemija i sl

ZBRINJAVANJE OTPADA
Zbrinjavanje otpada iz zdravstvene djelatnosti predstavlja slozeni sistem i njegovo
ostvarivanje ovisi o nekoliko faktora tj od

 Razvrstavanja otpada na mjestu nastaka

 Sakupljanja
 Prijevoza
 Skladištenja
 Obrađivanja

Definisani su načini zbrinjavanja pojedinih vrsta opasnog medicinskog otpada:

 Nadzor toka otpada

 Izbjegavanje nastanka otpada
 Izdvojeno skupljanje raznih vrsta otpada
 Kontrolisanje načina obrade otpada
 Deponiranje obrađenih i iskoristenih ostataka

Obavezno je sve količine infektivnog i ostalog otpada nadgledati prilikom obrade istih. Kako
bi funkcionisao kompletan sistem zbrinjavanja ovog otpada, mora da se počne još od bolnicke
sobe, ordinacija i sl. U svakoj zdravstvenoj ustanovi treba da postoji organizovano djelovanje
u smislu da postoji način izbjegavanja nastanka te smanjivanja količine otpada.

DIREKTNI I INDIREKTNI UTICAJI KLIME NA ZDRAVLJE

Direktni uticaj – to su svi faktori koji određuju klimu. Njih proučava medicinska
meterologija koja je dio biometeorologije. Ona prati odnose, dinamičku promjenu u atmosferi
i njeno biološko dejstvo. Prati oboljenja i njihovu pojavu u vezi sa klimatskim promjenama i
pojavama u određenim klimatskim područjima. Bolest mornara od sunca, i slično

Indirektno – uticaj klime na zanimanja i na boravak na vazduhu od čega recimo zavisi

epidemiologija kapljičnih bolesti. (evo nešto mi palo na pamet, recimo hladni mjeseci u
godini tjeraju ljude da se okupljaju u zatvorenim prostorijama koje se zbog hladnoće slabije
provjetravaju što omogućava lakše širenje kapljično prenošenih zaraznih bolesti)

DEFINICIJE
Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma,
odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i
bioloških funkcija. Također se, u proširenom smislu može promatrati kao stanje
dobrog tjelesnog, psihičkog i društvenog blagostanja. Zdravlje se najčešće upotrebljava kao
pojam odsustva od bolesti, traume (ozljede i njihovih posljedica), deformacija i duševnih
poremećaja. Neki od uvjeta zdravlja su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i higijena,
te stabilne obiteljske i društvene okolnosti.

Bolest
je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela. Kod ljudi, "bolest" se često
koristi kao naziv svakog stanja koje uzrokuje bol, disfunkciju, socijalne probleme
ili smrt te slične probleme za druge koji su u kontaktu s bolesnom osobom. Poput nekog
stroja, ljudsko tijelo najveći dio vremena radi bez zastoja i učinkovito. Međutim, ponekad
može prestati normalno raditi. Uzrok tome ponekad uključuje ozljede, kao što je
slomljena kost, poremećaje, sindrome, infekcije, izolirane simptome,

HIGIJENA
obuhvata opste i prakticne postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i cistocu. Ovi postupci
sluze za sprecavanje bolesti, sprecavanje njihovog sirenja, poboljsanja zdravlja, i razlikuju se
od kulture do kulture. U medicinskom kontekstu razlikuju termin higijena odnosi se na
odrzavanje zdravlja i zdravog zivota. To je grana medicine koja se bavi pravilima, opstim i
prakticnim za cuvanje i poboljsanje zdravlja.

Zdravstvena ekologija
kao javnomedicinska disciplina bavi se utjecajem čimbenika okoliša na zdravlje ljudi. Ona je
multidisciplinarna, pa su uz medicinare za njeno funkcioniranje vitalno značajni i kemičari,
kemijski tehničari, biokemičari, sanitarni inženjeri i tehničari, biolozi, prehrambeni tehnolozi i
mnogi drugi.

BIOLOŠKI EFEKTI ZRAČENJA

Velikim dijelom biološki efekti zračenja ovise o primljenoj apsorbiranoj dozi tj. količini
energije zračenja koja je apsorbirana u jedinici mase tijela. Doze veće od 0,25 Sv uzrokuju
promjenu krvne slike. Doze od 2 do 3 Sv izazivaju probavne smetnje i radijacijsku bolest, a u
slučaju neliječenja moguća je i smrt. Doza od 4 Sv izaziva smrt u 50% slučajeva, a doza od 6
Sv rezultira 100% smrtnošću osim uz posebno liječenje. Pri dozama od 8 Sv smatra se da je
smrtnost 100% i pored liječenja. Biološki efekti zračenja ovise i o trajanju i učestalosti
ozračivanja, te o raspodjeli doze po tijelu