Sustav SAP ERP u poreznom nadzoru

Zdravko Vukšić

Sustav SAP ERP u poreznom

nadzoru

I. UVOD
Provedbom poreznog nadzora, napose u velikih poreznih obveznika (obveznika), utvren
je visok stupanj informatiziranosti organizacijskih jedinica koje vode računovodstvo. Potreba
obveznika da što učinkovitije upravljaju ogromnom količinom raznih vrsta podataka prouzro-
čila je nastanak informacijskih sustava što takvim potrebama mogu odgovoriti najbolje. U
počecima informatizacije, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, gradnja računalom poduprta
informacijskog sustava temeljila se na pojedinačnom razvoju i stvaranju samostalnih aplikaci-
ja što su informatički rješavale jednu funkciju ili dio funkcije organizacije (npr. aplikacija
obrade plaća zaposlenih djelatnika, ili PDV-a, ili upravljanja proizvodnjom itd.). Informacijski
sustav tad je još djelovao kao slijed nepovezanih informacijskih otoka.
Danas, meutim, postoje gotova programska rješenja za izgradnju cjelovita, odnosno in-
tegriranog informacijskog sustava kakav može otkloniti nedostatke nepovezanih aplikacija, a
njihov je razvoj počeo osamdesetih godina. Pojedino funkcijsko područje pokriveno je odre-
enim modulom cjelovita rješenja. Prednost je što su moduli meusobno povezani, čime se
postiže i povezanost pojedinih poslovnih (funkcijskih) područja. Baza podataka središnje je
mjesto pohranjivanja podataka takvoga informacijskog sustava. Takvi sustavi postupno nastaju
devedesetih godina pod nazivom sustavi planiranja sredstava organizacije (Enterprise Resource
Planing − ERP).
O tome što su sustavi ERP1 i kakva im je uloga u (elektroničkom) poreznom nadzoru
više u nastavku.
1. Elektronički porezni nadzor
Nastanak i razvitak informacijskih sustava zahtijevao je da se i porezni nadzor prilagodi
novim uvjetima rada. Metode i tehnike što su rabljene prije, sada postaju nedostatne i neučin-
kovite, a posljedica je razvitak novih informacijskih alata u poreznom nadzoru. Osim toga,
nastaju i nove metode poreznog nadzora kakve se bolje prilagouju novonastalim uvjetima,
npr. elektronički porezni nadzor.

1
Sukladno Projektu RAMP od 10. do 12. lipnja 2013. za 50 djelatnika Ureda za velike porezne obveznike i
52 djelatnika koji pohaaju edukaciju o e-nadzoru održana je edukacija o Integriranom poslovnom infor-
macijskom sustavu SAP ERP.

SUSTAV SAP ERP U POREZNOM NADZORU 83

 Prema jednoj od definicija elektroničkoga poreznog nadzora (e-nadzor), to je nadzor ra-
čunovodstvenih transakcija i njihovih izvora u obveznikovu informacijskom sustavu uz
pomoć elektroničkih alata i tehnika. Definicija e-nadzora ističe tri osnovne značajke, a to su:
− kontrola računovodstvenih transakcija i njihovih izvora
− informacijski sustav obveznika i
− primjena elektroničkih alata i tehnika u postupku nadzora.
S obzirom da smo o elektroničkim alatima i tehnikama2 e-nadzora već pisali, ovdje ćemo
nastojati pojasniti ulogu integriranih informacijskih sustava u poreznom nadzoru.
2. Informacijski sustav
Svaki sustav što obrauje podatke i informacijski podupire neku aktivnost kakvu nazi-
vamo informacijskom. Budući da informacijski sustavi postaju važna okosnica poslovanja,
napokon je postalo posve jasno kako njihovo poznavanje više nije samo ≈tehničko« i manje
važno pitanje, nego ključni zadatak cijeloga e-nadzora. Slabo poznavanje te ≈materije«,
pogrešne procjene i općenito loša praksa obavljanja e-nadzora može porezni nadzor izložiti
velikim rizicima, kakvi mogu prouzročiti i financijske štete.
Osnovne su funkcije informacijskog sustava:
a) prikupljanje podataka
b) obrada podataka
c) pohranjivanje (spremanje) podataka i informacija
d) dostavljanje podataka i informacija korisnicima.

II. ERP SUSTAV

1. Što je ERP sustav?
Integrirani informacijski sustavi počeli su se razvijati zbog želje obveznika za upravlja-
njem nad ogromnom količinom raznih vrsta materijala i dijelova što ih je trebalo ugraditi u
proizvod (avion, brod i sl.) i koji su trebali pristizati u različitim rokovima do procesa pro-
izvodnje. Početkom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća nastaju računalni
paketi s algoritmima sustava za planiranje, obradu podataka koji zajedno s ustrojavanjem
informacijskog sustava olakšavaju pripremu proizvodnje, ali i sam tijek proizvodnje.
Sustavi ERP ili sustavi za planiranje sredstava u obveznika čine integriranu aplikacijsku
podršku ukupnome poslovanju te omogućuju integraciju poslovanja i njegovih procesa u
informatički sustav, s uvidom u sve aspekte poslovanja. Može se reći kako ERP čini kralješni-
cu poslovanja poreznog obveznika.
2. Cilj uvoenja ERP-a
Najčešće je spominjan cilj uvoenja ERP-a integracija svih služba i funkcija u obveznika
i udovoljavati njihovim potrebama uz primjenu jedinstvenoga informacijskog sustava.
Najvažniji je element ERP-a povezivati različite funkcije organizacije u jedan jedinstve-
ni informacijski sustav, gdje se sve različite funkcije temelje na jednakoj bazi podataka, te
se informacije iz različitih funkcija zapisuje jednom i rabi s jednog mjesta iz baze podataka.
Prije su paketi programa razvijani prema paradigmi funkcionalnog pristupa, odnosno imali
su cilj dati podršku jednoj poslovnoj funkciji. Procesni je pristup osnovica za gradnju ERP-a,
a samim tim ERP omogućuje reinženjerstvo ustroja sustava.
Integracija svih sredstava obveznika, s nakanom da se osigura veću kontrolu nad inte-
gracijom različitih (funkcionalno i tehnoloških) ključnih aplikacija, čini dakle temeljnu ideju

2
Više o tome u Z. Vukšić: ≈ACL u elektroničkom poreznom nadzoru«. Porezni vjesnik 3/13, IJF, Zagreb 2013,
str. 58. do 69.

84 POREZNI VJESNIK 11/2013.

prihvaćanja i uvoenja ERP-a. Obveznici, uz to, tako zamjenjuju zastarjele sustave, dobivaju
bolju kontrolu nad ukupnim poslovanjem te mogu djelotvornije upravljati globalnim opera-
cijama.
3. Vrste računalnih proizvoda u ERP-u
Zbog rasta popularnosti metodologije ERP-a, na tržištu su se pojavile računalne aplikacije
što obuhvaćaju dotad razdvojene informacijske sustave i povezuju ukupno poslovanje te
pomažu rukovoditeljima pri provedbi nove metodologije u različitima poslovnim aktivnosti-
ma, poput kontrole stanja zaliha, plaćanja računa, točna ispunjavanja poreznih obveza i sl.
ERP kao računalni paket ima i razvijeno tržište, odnosno više poznatih proizvoača
gotovih programa. To su generički računalni proizvodi, što ih se ne radi prema narudžbi.
Sastoje se od dijela što ga se naziva jezgrom, a izraen je uz najveću parametrizaciju3. Pro-
grameri su do novih spoznaja dolazili postupno, dugogodišnjim poboljšavanjem programskih
paketa, pa su na suvremenom tržištu danas postali vrlo uspješni.
U nastavku navodimo proizvoače i njihove računalne proizvode4:

R. Proizvoač ERP proizvod

br.
1. The Sage Group AccPAC
2. BaaN BaaN ERP
3. Ramco Systems e.Applications
4. Epicor Epicor Enterprise
5. Exact Software Exact Globe
6. QAD MFG/PRO
7. SAP my SAP (raniji nazivi: SAP R/3)
8. Net Suite, Inc Net ERP
9. J.D. Edwards One Word
10. Oracle (posjeduje više Oracle e-Business Suite; J.D. Edwards Enterprise-One;
ERP proizvoda) Peoplesoft Enterprise Siebel; Fusion Applications (raniji
nazivi ERP-a: Oracle Applications, Oracle Financials
i Oracle Manufacturing)
11. PeopleSoft PeopleSoft ERP (sada dio Oracle)
12. Eshbel Priority
13. RIS Faros

Sustavi ERP-a (SAP, Baan, People Soft) u posljednje su vrijeme temom rasprava mnogih
obveznika, jer uistinu mogu znatno pomoći u donošenju učinkovitijih poslovnih odluka,
poboljšati financijsko izvješćivanje i nabavu, unaprijediti sposobnost upravljačkih informa-
cijskih sustava, kvalitetu analiza i izvješća o prodaji, kupcima i troškovima te provoenje
najbolje porezne politike. Njihovo se uvoenje, na drugoj strani, može pretvoriti u noćni
moru, ako troškovi i rokovi uvoenja izmaknu kontroli te ako nakon puštanja u funkciju
njihovi korisnici ne rabe pravilno ponuene pogodnosti. Uspješne kompanije spajaju proces
uvoenja ERP-a s pothvatom reinženjeringa poslovnih procesa tvrtke dovodeći do maksimu-
ma mogućnosti iskorištenja pogodnosti sustava ERP-a.

3
Parametrizacija je postupak modeliranja kojim se za promjenjive komponente kreira metamodel u kojemu
promjene ne utječu na izmjenu programskog koda i/ili ustroj baze podataka.
4
Prof. dr. sc. Mile Pavlić: Informacijski sustavi. Školska knjiga, Zagreb 2011, str. 256.

SUSTAV SAP ERP U POREZNOM NADZORU 85

 Svaki od spomenutih računalnih proizvoda ima vlastiti razvojni put i tijekom vremena
su se preobrazili. Proizvoači ERP godinama su širili i unapreivali računalna rješenja za
pojedina poslovna područja. Tako je npr. SAP razvio program samo za naftnu industriju, a
Oracle samo za telefonsku industriju.
4. Prednosti ERP sustava
Brojne su koristi od ERP-a: profitabilnost, brži pristup tržištu, konkurentnost, bolja isko-
rištenost kapaciteta, stalna dostupnost usluga i proizvoda u globalnim razmjerima (24 sata,
sedam dana u tjednu).
Najveći je doprinos ERP-a obveznikovu poslovnom sustavu integracija aplikacija i baza
podataka. Osim tih prednosti, valja spomenuti i5:
− dobro oblikovan model podataka,
− podaci su u jedinstvenoj bazi što je infrastrukturni resurs (kao ceste, vodovod, tele-
fonija i sl.),
− smanjuje se troškove, ponekad se ulaganja isplate u vrlo kratkim rokovima,
− jedno rješenje neke softverske tvornice za cijelo poduzeće,
− novo rješenje donosi novu kulturu, koheziju i snagu poduzeća,
− informacije su dostupne rukovodstvu bez osobitih napora, pa rukovoditelji srednje
razine imaju više vremena za razmišljanje, planiranje i provedbu, a manje su
zauzeti operativom,
− osigurana je točnost podataka,
− moguće povezivanje s ostalim aplikacijama što ih se primjenjuje u tvrtki.
Osigurana je podrška u više zemalja i na više kontinenata (globalizacija potiče natjecanje
protiv konkurencije i pomaže povezivanju kupca i dobavljača):
− prati se pokazatelje uspjeha poduzeća,
− omogućuje se skraćen životni ciklus proizvoda (nema zastoja radi informacija, mo-
guće stalno unapreenje dizajna proizvoda), fleksibilnost proizvodnje, bolju logis-
tiku, bolje upravljanje cijelim lancem opskrbe,
− povezuje se ustrojstvene dijelove: marketing, financije, računovodstvo, obrada
narudžba, ljudski potencijali, nabava, proizvodnja, logistika, prodaja, potpora,
obračunavanje − sustav je, riječju, integriran,
− povezivanje informacijskog sustava poduzeća s informacijskim sustavom doba-
vljača i kupaca,
− razvijen ERP omogućuje on-line popuste i naplate, dostupnost svima s različitih
mjesta, podršku za mobilne ureaje, internet je prihvaćen kao ozbiljan medij.
Očekivane su prednosti uvoenja ERP-a znatno smanjenje zaliha, brži obrt financijskih
sredstava, bolje informacije o zahtjevima kupaca i informacijsko povezivanje poslovnih
partnera.
5. Nedostaci sustava ERP
Uvoenje ERP-a zahtjevno je s motrišta troškova, jer ga prate visoka ulaganja. Brojni su
primjeri nezadovoljstva zbog uvoenja ERP-a i propasti projekta. Uvoenje ERP-a zahtijeva
pripreme, sudjelovanje rukovodstva i ulaganja u infrastrukturu. Pri uvoenju sustava ERP
treba znati:
− očekivanja su velika − ERP je samo alat,
− projekt uvoenja može propasti,
− za uvoenje ERP-a potrebne su velike početne investicije,
− poduka može biti veoma skupa,
− projekt ne mora uroditi očekivanim učinkom,

5
Prof. dr. sc. Mile Pavlić: Isto, str. 246. do 248.

86 POREZNI VJESNIK 11/2013.

 − u fazi uvoenja zahtijeva se sudjelovanje rukovodstva i poseban napor organizacije,
− rješenja su skupa za neke tvrtke (male i srednje, odnosno one što posluju na granici
rentabilnosti),
− mora se profesionalno planirati i uvoditi ERP, angažirajući dostatan broj specijalizi-
ranih poznavatelja ERP-a,
− poduzeće treba ≈željeti« promjenu postojećeg načina rada − nužna je promjena stra-
tegije upravljanja,
− ERP je vrlo složen alat i teško ga je razumjeti,
− poduzeća koja se odlučuju uvesti sve proizvode sustava ERP izlažu se opasnosti.
Većina korisnika odlučuje se za samo jedan proizvod (modul), čime se gubi njegovu
prednost i takav nema velikih prednosti u odnosu na druge sustave. Integralnost je paradig-
ma (svetinja) kakvu se ne smije rušiti i jedna je od važnih značajka svakoga sustava što, u
načelu, znači da se ne može kupiti aplikaciju za jednu funkciju (modul) i misliti kako je
riješen problem, ako je se uspije povezati s postojećim informacijskim sustavom.
6. Učinci uvoenja ERP-a
Učinke uvoenja sustava ERP prikazujemo u nekoliko primjera konkretnih obveznika:
Primjer 1
Divizija tvrtke Ericsson za proizvodnju i distribuciju postigla je znatna operacijska po-
boljšanja učinivši implementaciju ERP-a važnijim elementom svoga pothvata reinženjeringa6,
jer je trajanje:
ä REUDGHSURGDMQHQDUXGÌEHVPDQMHQRMHVVDWDQDPLQ
ä REUDGHQDEDYQHQDUXGÌEHVPDQMHQRMHVVDWDQDPDQMHRGPLQ
ä RGUHÂLYDQMDUDVSRUHGDSURL]YRGQMHMHVPDQMHQRVVDWLQDPLQD
ä QDUXGÌELMHQDNRQXYRÂHQMDLVSRUXÀLYDQRQDYULMHPH
Primjer 2
Trošak jedne transakcije u elektroničkome bankarstvu za banku je do 100 puta manji
nego provedba jednake transakcije ≈na šalteru«.
Primjer 3
Zrakoplovna kompanija British Airways godišnje uštedi više od 100 mil. funta na papiru,
odnosno činjenici da više ne treba izdavati ≈papirne« karte.

III. ULOGA SUSTAVA SAP ERP U POREZNOM NADZORU

Systems, Applications and Products in Data Processing (SAP) program je namijenjen
planiranju sredstava poduzeća. SAP7 je najrašireniji svjetski sustav ERP, pa ćemo stoga na
njegovu primjeru ukratko objasniti od čega se sastoji i što može pridonijeti poslovanju tvrtke.
SAP AG je tvrtka ustanovljena 1972. u Walldorfu (SR Njemačka) i prema tržišnoj kapi-
talizaciji drugi je svjetski proizvoač računalnih programa (nakon Microsofta). Tvrtka je
nastala kao posljedica toga što je pet bivših stručnjaka IBM-a imalo ideju izrade tržišnog
standardnoga računalnog programa za integrirana poslovna rješenja. Tako su lansirali R/1,
potom 1979. R/2 sustav, a potkraj 1992. pojavio se sustav R/3 − trenutno vodeće rješenje
na području aplikacija ERP. Uspjehu SAP-a početkom devedesetih uvelike je pomogla usmje-
renost poduzeća na reinženjering poslovnih procesa, pri čemu se ERP pokazao kao vrlo

6
Velimir Srića i Josip Muller: Put k elektroničkom poslovanju. Sinergija-nakladništvo d.o.o., Zagreb 2001, str.
111.
7
Listu najvrednijih brendova kontinentalne Europe za 2013. predvodi SAP, čija je vrijednost dosegnula 34,4
mlrd. dolara. U godinu dana uspjeli su tako u konkurentnom tehnološkom sektoru povećati vrijednost za
34% − Jutarnji list od 24. svibnja 2013, str. 25.

SUSTAV SAP ERP U POREZNOM NADZORU 87

korisno orue u provedbi. Potkraj devedesetih to je pospješio i trend preusmjerivanja po-
duzeća na elektroničko poslovanje.
SAP8 trenutno nudi 24 različita rješenja u tri skupine:
− financijske i javne usluge (bankarstvo, osiguranje, zdravstvena skrb, visoko obra-
zovanje, javni sektor),
− usluge općenito (medijske kuće, veleprodaja, telekomunikacije, komunalne usluge,
transport, logistika),
− proizvodnja (automobilska industrija, graevina, visoka tehnologija, rudarstvo,
nafta i plin).
SAP-ov integrirani skup rješenja (R/3) pokriva informatizaciju sljedećih segmenata po-
slovanja (naveden je samo globalni pregled, bez pojedinosti)9:
ä DQDOL]DSRVORYDQMDLRSWLPL]DFLMDSRVORYQLKSURFHVDWYUWNHRUJDQL]DFLMH
ä JODYQDNQMLJDSURÉLUHQDJODYQDNQMLJDVDOGDNRQWLNXSDFDLGREDYOMDÀD
ä UREQRPDWHULMDOQRLVNODGLÉQRSRVORYDQMH
ä NRQWUROLQJILQDQFLMVNHLQYHVWLFLMH]DNRQVNHNRQVROLGDFLMH
ä NRQWURODLQYHVWLFLMDSUD¾HQMHLPRYLQHLRVQRYQLKVUHGVWDYD
ä WURÉNRYQLFLLSURUDÀXQWURÉNRYDWURÉNRYQRUDÀXQRYRGVWYR
ä SUD¾HQMHLDQDOL]HWURÉNRYDSUHPDDNWLYQRVWLPDWYUWNH
ä DQDOL]HSURILWDELOQRVWLLXSUDYOMDQMHWYUWNRP
ä XSUDYOMDQMHUL]QLFRP
ä SUD¾HQMHQDEDYHSURGDMHLGLVWULEXFLMH
ä SODQLUDQMHSUD¾HQMHLXSUDYOMDQMHSURL]YRGQMRPNRQWURODNYDOLWHWH
ä SODQLUDQMHSUD¾HQMHLXSUDYOMDQMHSURMHNWLPD
ä XSUDYOMDQMHOMXGVNLPUHVXUVLPD
ä informacijski sustav za podršku poslovnom odlučivanju (Executive Information Sys-
tem − EIS)
ä XUHGVNRSRVORYDQMHXNOMXÀLYÉLHOHNWURQLÀNXSRÉWX
ä (',Electronic Data Interchange), optička arhiviranja
ä XSUDYOMDQMHUDÀXQDOQLPFHQWURP&&06
ä SRGUÉNDHOHNWURQLÀNRPSRVORYDQMX
Dizajn sustava SAP ima sljedeće pretpostavke:
ä SULODJRGOMLYRVWSUDYQLPDL]DNRQRGDYQLP]DKWMHYLPDGUÌDYH
ä DUKLWHNWXUDLDODWL]DSUHYRÂHQMHQDMH]LNGUÌDYHFLOMQRJSURMHNWD
ä SULODJRGOMLYRVWXRELÀDMHQRPSRVORYDQMXLWLMHNXREUDGHSRVORYQRJSURFHVD
Ustrojstvenu strukturu jasno prikazuju referentni moduli, što korisnicima pomaže pri
usporedbama potreba i ponuenih mogućnosti programa R/3. Korisnik može integrirati R/3
s vlastitom programskom podrškom, uz primjenu predvienih sučelja. Navedena pokretljivost

8
SAP u Hrvatskoj ima 180 korisnika, više od 20 posto tržišnog udjela, indeks korisničkog zadovoljstva veći je
od plana, a u partnerskoj mreži ima 300 konzultanata. Korisnici su u Hrvatskoj: Adris grupa, Agrokor, AKD,
Astrazeneca, Atel, Atlantic Grupa, Autocesta Rijeka-Zagreb, Bauhaus, Bau-Max, BDF Beiersdorf, Belupo,
BOMAX, Beamac, Brenntag, Cedevita, Cemex, Cimos, Coca-Cola, Consule, Crosco, Daimler-Chrysler, Danica,
Dr. Oetker, Drogeriemarkt, Državna riznica Ministarstva financija, DUMA, Elektro-kontakt, ELKA, Ericsson
Nikola Tesla, EURCO, Europa Press Holding, Festo, Ferrero, Fujitsu, Generali Group, Getro, Henkel, HiPP,
Holcim, HostLogic, Hrvatski duhani, INA, Istragrafika, Kaeser Kompressoren, Kaufland, LURA, MBU, Medi-
ka, Messer MG Croatiaplin, METRO, Cash&Carry, Meggle, Ministrastvo znanosti, obrazovanja i športa, Ne-
uber, Neva, OMV, Optima Telekom, Papyrus, Peek&Cloppenburg, Pipe Life, Pliva, Podravka, PSA Peugeot
Citroen, Quelle, Red Bull, Renault, RTL Televizija, Schneider Eletronic, Schneidersohne, Sephora, S&T, Sie-
mens, SPAR, Svjetska banka, T-Com, T-Hrvatski Telekom, T-Mobile, Tvornica duhana Rovinj, Unilever,
Uralita, Vaillant, Večernji list, Vetropack Straža, VIP-net, Wrigley, Zagrebačka pivovara, Zračna luka Zagreb
i dr.
9
Velimir Srića i Josip Muller: Isto, str. 114. do 116.

88 POREZNI VJESNIK 11/2013.

poslovnoga informacijskog sustava R/3 korisnicima omogućuje otvorenost u pogledu upora-
be novih tehnologija i njihovih prednosti.
Osobit programski alat R/3-Analyzer, pomaže stavljati u žarište zanimanja postojeće
stanje tvrtke i usporedbu s ciljnim konceptom poslovanja te proces reinženjeringa poslovnih
procesa. SAP R/3 osobito je oblikovan za brzo uvoenje svih mogućih promjena u ustroju
tvrtke, načinu poslovanja ili pri restrukturiranju.
SAP R/3 integriran poslovni informacijski sustav temelji se na industrijskim standardima
otvorenih sustava, pri čemu SAP korisnicima omogućuje slobodu kad je u pitanju odabir:
ä računalne opreme-R/3 je neovisan o platformi na kojoj radi
ä operacijskog sustava − podržani svi vodeći otvoreni operacijski sustavi
ä komunikacijskih protokola u distribuiranim okolinama
ä baze podataka te
ä definiranje ustrojstva poslovanja.
SAP R/3 omogućuje korisnicima da iz širokog područja poslovnih aplikacija izdvoje one
nužne i najpogodnije za poduzeće, i to tako što je sustav SAP R/3 podijeljen u poslovne
module, pa korisnik može naručiti i uvesti samo one za koje smatra da su mu potrebni.
1. Moduli SAP-a
Modul je programski proizvod što čini kohezivnu cjelinu i ispunjava odreenu funkciju,
a s ostalim modulima tvori cjelovit programski proizvod.
Ako je djelovanje informacijskog sustava u nekim područjima poslovanja glavni poka-
zatelj podjele, informacijski sustav odreenoga poduzeća može se podijeliti na toliko dijelo-
va koliko u njemu ima funkcijskih područja. Tada govorimo o modulima informacijskog
sustava, jer pojedino funkcijsko područje pokriva odreen modul (može djelovati samostal-
no i kao dio cjeline informacijskog sustava) cjelovitog rješenja.
Osnovna su obilježja takvih poslovnih modela inovativno i radikalno mijenjanje načina
poslovanja u različitim djelatnostima, pri čemu su osmišljena posve nova pravila odvijanja
poslovnih procesa što ubrzo postaju standardom.
1.1. Sadržaj modula SAP R/3 sustava
SAP-ovi moduli ustrojstva virtualnoga poduzeća sa scenarijem što je gotovo replikom
tvrtke za koju ih se oblikuje i usklaen je s poslovnim procesima i funkcijama izvješćivanja.
SAP R/3 uporabljuje 12 modula10 podijeljenih u četiri osnovne skupine:
A) LOGISTIKA
1. Modul za ugovaranje, prodaju i distribuciju robe i usluga, kratica SD (Sales and Di-
stribution) obuhvaća:
ä SODQLUDQMHSURGDMH
ä XJRYDUDQMH
ä XSUDYOMDQMHQDUXGÌEHQLFDPDNXSDFD
ä L]GDYDQMHUDÀXQD
ä RWSUHPX
2. Modul robnoga, materijalnog i skladišnog poslovanja, rješava robne i materijalne
tokove, kratica MM (Materials Management). Model obuhvaća:
ä QDEDYX
ä RGREUHQMHXOD]QRJUDÀXQD
ä XSUDYOMDQMH]DOLKDPD
ä VNODGLÉQRSRVORYDQMH

10
Skupina autora (urednik doc. dr. sc. Nikola Vlahović): Integrirani poslovni informacijski sustav SAP, Pri-
ručnik za vježbe, 2. izmijenjeno izdanje. Mikrorad d.o.o., Zagreb 2013, str. 6.

SUSTAV SAP ERP U POREZNOM NADZORU 89

 3. Modul za praćenje proizvodnje, kratice PP (Production Planing) i PPP (Production
Planning for Proces Industry) obuhvaća:
ä XSUDYOMDQMHPDWHULMDOLPD
ä SODQLUDQMHSRWUHED]DPDWHULMDOLPD
ä RGUHÂLYDQMHURNRYDLSODQLUDQMHNDSDFLWHWD
ä XSUDYOMDQMHSURL]YRGQLPDNWLYQRVWLPDXSRMHGLQDÀQRMLOLVHULMVNRMSURL]YRGQML
B) LJUDSKI POTENCIJALI
1. Modul za upravljanje kvalitetom, kratica QM (Quality Management) obuhvaća:
ä SODQLUDQMHNYDOLWHWH
ä SURYMHUXNYDOLWHWH
ä LQVSHNFLMXUHYL]LMXNRQWUROXLQDG]RU
ä GRNXPHQWDFLMXRNYDOLWHWLSUHPDVWDQGDUGLPD,62
2. Modul za tehničko održavanje imovine (osnovnih sredstava), kratica PM (Plant Main-
tenance) omogućuje:
ä PRGHOLUDQMHRVQRYQLKREMHNDWDVDVYLPDRELOMHÌMLPDQSURGUÌDYDQMHYR]QRJSDUND
ä PRGHOLUDQMHSRYH]LYDQMDWLKREMHNDWDPUHÌDSULÀHPXMHVYDNDYH]DWDNRÂHU
oblikovana kao objekt s pridruženim ustrojem i svojstvima
ä L]GDYDQMHUDGQLKQDORJDQRUPHL]GDYDQMHUREHLPDWHULMDODQRUPHLSURILOL]D
ljudske potencijale, integracija za financijsko poslovanje i kontroling) za odreene
usluge te za održavanje.
3. Modul za planiranje, praćenje i upravljanje ljudskim resursima, kratica HR (Human
Resources) obuhvaća:
ä RGDELUNDGURYD
ä VWUXÀQRSURILOLUDQMHLNYDOLILFLUDQMHNDGURYD
ä XSUDYOMDQMHUDGQLPYUHPHQRP
ä SODQLUDQMHUDGDLUDGQLKQDORJDQSU]DRGUÌDYDQMHLOLSRSURMHNWXSUHPDQRUPD
ma, kvalifikaciji i raspoloživosti
ä LQWHJUDFLMX V PRGXOLPDILQDQFLMDUDÀXQRYRGVWYDL NRQWUROH]D REUDÀXQSOD¾D
putnih troškova i sl.).
C) RAČUNOVODSTVO
1. Modul za financije i računovodstvo, kratica FI (Financial Accounting and Asset Ma-
nagement) obuhvaća:
ä JODYQXNQMLJX
ä ELODQFXGRELWL
ä VDOGDNRQWLNXSDFD
ä VDOGDNRQWLGREDYOMDÀD
ä SXWQHQDORJHEODJDMQXVWDQMHÌLURUDÀXQDL]YDWNHQDORJH]DSOD¾DQMH
ä ILQDQFLMVNHNRQWUROH
ä ]DNRQVNXNRQVROLGDFLMXLL]YMHɾLYDQMH
ä SUDYLORREUDÀXQD3'9DLGU
2. Modul za kontroling, kratica CO (Controling/Management Accounting) obuhvaća:
ä UDÀXQRYRGVWYRWURÉNRYQLKFHQWDUD
ä DQDOL]DSURILWDELOQRVWL
ä DQDOL]DWURÉNRYDXVOXJD
ä DQDOL]DWURÉNRYDSUHPDDNWLYQRVWLPD
3. Modul za upravljanje osnovnim sredstvima, kratica AA/AM (Accounting Asset/Asset
Management) obuhvaća:
ä UDÀXQRYRGVWYRLPRYLQH
ä REUDÀXQHDPRUWL]DFLMHSRUD]OLÀLWLPPHWRGDPD
D) VIŠEFUNKCIONALNE APLIKACIJE
1. Modul za upravljanje projektima što se odvijaju u poduzeću, kratica PS (Project System)
2. Modul tijek poslova, kratica WF (Workflow)
3. Modul industrijskih rješenja, kratica IS (Industrial Solutions).

90 POREZNI VJESNIK 11/2013.

 2. Modul za financije i računovodstvo
Ovlašteni djelatnici poreznog nadzora neće morati jednako poznavati sve module, nego
one koji najviše znače u računovodstvenima i poreznim poslovima. Najčešće će se susretati
s modulima FI (financije i računovodstvo), SD (prodaja) i MM (nabava).
U e-nadzoru takoer dolazi do pomicanja spoznajnih granica i zanimanja. Dosad je, nai-
me, zanimanje ovlaštenih djelatnika u poreznom nadzoru za informacijski sustav obveznika
bio simboličan. Težište je poreznog nadzora bilo na računovodstvenoj i poreznoj dokumen-
taciji. No, u provedbi e-nadzora vrlo je važan za ovlaštene djelatnike informacijski sustav
obveznika ili način kako informacijski sustav stvara računovodstvenu i poreznu dokumen-
taciju. Od ovlaštena se djelatnika u e-nadzoru očekuje osnovno poznavanje rada informa-
cijskog sustava u obveznika. Porezne uprave država EU-a odreen broj djelatnika specijali-
ziraju samo za nadzor informacijskih sustava obveznika. Takvi su stručnjaci prethodnica
poreznome nadzoru, odnosno porezni nadzor počinje nakon što takvi stručnjaci provjere
ispravnost informacijskog sustava u obveznika.
U nastavku usporedno navodimo osnovne značajke klasičnog i e-nadzora.
Klasični nadzor E-nadzor
Naglasak na dokumentaciji Naglasak na postupku
Tipično usredotočen na Pristup širem uvidu
pojedinačne probleme
Poznavanje poslovanja nije Poznavanje poslovanja može biti ključno u razumijevanju
ključno jer se ono može steći i interpretaciji rezultata
u procesu nadzora
Uobičajeno je teško analizirati Mogućnost analize velikog broja podataka s brojčanim
velik broj podataka analitičkim testovima
Naglasak na stvarnu srž grae Naglasak na logička i brojčana svojstva podataka
(pravni pristup) (matematički pristup)

Upravo su zlouporabe informatičke opreme razlogom da se pristupa nadzoru informacij-

skih sustava. Zlouporabom informatičke tehnologije može se smatrati svaki incident u kojem
žrtva trpi ili može pretrpjeti gubitak ili štetu, a počinitelj namjerno ostvaruje ili bi mogao
ostvariti neku korist11.
Nekoć se je smatralo da su zlouporabe informatičke opreme manje ozbiljan problem od
pogrešaka u podacima i radu računala ili elementarnih nepogoda, no danas, kada se informa-
cijski sustavi poglavito temelje na infrastrukturi računalnih mreža i, osobito, interneta, taj
tip problema ≈iskače« u prvi plan.
E-nadzor informacijskih sustava proces je prikupljanja i vrednovanja (evaluacije) doka-
za na temelju kojih se može utvrditi čuva li se imovinu informacijskog sustava tvrtke na
zadovoljavajući način, održava li se integritet podataka, omogućuje li se djelotvorno posti-
zanje postavljenih ciljeva, te rabi li se učinkovito raspoloživa sredstva12.
2.1. Računovodstveni informacijski sustav
U RH se primjenjuje zakonom ureena četiri temeljna računovodstvena sustava:
1. računovodstvo poduzetnika
2. računovodstvo neprofitnih organizacija (fondovsko računovodstvo)
3. računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika

11
Prof. dr. sc. Željko Panian: Kontrola i revizija informacijskih sustava. Sinergija, Zagreb 2001, str. 9.
12
Prof. dr. sc. Željko Panian: Isto, str. 14.

SUSTAV SAP ERP U POREZNOM NADZORU 91

 4. računovodstvo obrtnika i slobodnih zanimanja13.
Komplementarnu dopunu nabrojenih sustava računovodstva čini računovodstvo poreza,
ureeno poreznim zakonima, pravilnicima, uredbama, načelima, standardima (npr. Zakon o
računovodstvu, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak i MRS, MSFI, HRS i sl.) i dr.
Računovodstveni informacijski sustav (RIS) ima temeljnu zadaću stvaranje (≈proizvod-
nju«) računovodstvenih informacija, njihovo čuvanje i prijenos (predočavanje) zainteresira-
nim korisnicima.
Financijske i nefinancijske transakcije fazom su ulaska u informacijski sustav. Transakci-
ja je dogaaj što utječe na interes poduzeća i obraen je u informacijskom sustavu kao dio
njegova posla. Financijska transakcija ekonomski je dogaaj što utječe na imovinu, obveze,
kapital, rashod, prihod i rezultat poslovanja subjekta, te ga se evidentira na račune ili konta
i može se vrijednosno izraziti.
Meu ciljevima je e-nadzora i provjera odreena RIS-a, tj. utvrivanje je li sustav ≈kriv«
za neke negativne učinke, ovlašteni djelatnici poreznog nadzora ispituju transakcije, kako bi
utvrdili nije li zbog pogrešna ili nepravilnog obavljanja transakcija došlo do materijalnih
gubitaka. Primjer je takva nadzora provjera obračunava li se odreene doprinose na plaće
na zakonom propisan način.
Veliki obveznici najčešće razvijaju vlastite programe (software) te imaju širok spektar
zaposlenog osoblja − od knjigovoa, računovoa, analitičara sustava, sistem-inženjera, unutar-
njih revizora do drugih visokostručnih osoba koje, izravno ili neizravno, rade puno radno vri-
jeme u oblikovanju, funkcioniranju ili ažuriranju računovodstvenoga informacijskog sustava.
Okosnicu suvremenih informacijskih sustava čine elektronička računala. Najčešće se za
obradu podataka rabi osobna računala (Personal Computer − PC) i komercijalna programska
rješenja (pakete) što ih se može kupiti na tržištu. Osobna računala može se rabiti u različitim
inačicama:
a) kao samostalno računalo kojim upravlja jedan korisnik, ili više korisnika u različito
vrijeme
b) kada se dva osobna računala ili više njih meusobno povezuje posebnim računal-
nim i komunikacijskim mrežama u lokalnu mrežu PC-a. Pri tome je najčešće jedan
PC poslužitelj (server) koji upravlja mrežom. Može biti ≈umreženo« više PC-a i
više korisnika može imati pristup podacima, datotekama i programima što su
pohranjeni u bazama podataka, te
c) kao radnu jedinicu ili inteligentan on-line terminal povezan sa središnjim računa-
lom, kada se može govoriti i o on-line računalnom sustavu.
Neovisno o mogućem načinu uporabe PC-a u različitim konfiguracijama, osobina je toga
načina da se za odreene zaokružene cjeline unutar obveznika oblikuje posebne podsustave
ili module. Povezanost podsustava nije izravna ili integralna, nego se izlaz iz jednog podsu-
stava prenosi kao ulaz u drugi podsustav. Ako se npr. rabi više samostalnih PC-a, izlaz iz jednog
podsustava (npr. analitičkoga knjigovodstva kupaca) rabi se kao ulaz u glavnu knjigu.
U većine obveznika svojstveni su sljedeći podsustavi:
a) glavna knjiga/financijsko izvješćivanje,
b) analitička knjigovodstva i
c) pomoćni podsustavi.
Ako računovodstvo podržava računalo, prethodnih vizualnih zapisa nema. Knjigovoa
unosi u odreeni modul, podsustav ili ≈jelovnik« RIS-a transakcije navedene u računovodstvenoj
ispravi. U trenutku unosa nema vizualnog zapisa te transakcije u dnevniku i kontima glavne
knjige. Može se dobiti poruku je li transakcija uredno proknjižena, što znači da je transakci-
ja proknjižena u dnevnik i automatski na pripadajuća konta glavne knjige. Ako se želi uvje-

13
Prof. dr. sc. Vinko Belak: Profesionalno računovodstvo. Zgombić &Partneri, Zagreb 2006, str. 15.

92 POREZNI VJESNIK 11/2013.

riti je li to stvarno obavljeno, treba uporabiti osobit potprogram, podsustav ili menu u kojem
se dobije dnevnik (na monitoru ili ga se može otisnuti), ili promet i stanje na pojedinim
računima glavne knjige. Ako se želi informaciju o vrijednosnom stanju zaliha sirovina i
materijala na odreeni datum, u pripadajućem podsustavu RIS-a daje se nalog računalu da
prikaže konto zaliha sirovina i materijala te se za nekoliko sekunda dobiva ispis konta na
ekranu i željene informacije.
Posebni dnevnici mogu dati mnoštvo analitičkih informacija kakve se bi moglo dobiti iz
općeg dnevnika. U posebnom dnevniku analitičkoga knjigovodstva npr. plaća, uz ostalo,
evidentira se i sate rada svakoga radnika (izravan rad, čekanje, režijski rad, bolovanje, slo-
bodni dani, plaćen dopust i dr.). Zbrajanjem pojedinačnih sati rada po vrstama dobiva se u
dnevniku ukupne sate rada po navedenim obilježjima za obračunski mjesec, sljedeći mjesec,
tromjesečje ili cijelu godinu. Te su informacije nužne za obračun plaća (jer nije jednaka vri-
jednost sata direktnog rada, čekanja, bolovanja i drugo), ali ih se uporabljuje i za analizu
iskorištenosti radnog vremena te mogu biti ulaz u RIS.
U tako ustrojenog RIS-a uobičajeno je da se iz analitičkih knjigovodstava podatke fizičkim
prijenosom unosi na konta glavne knjige (sintetička evidencija). Prijenos se ne mora obavi-
ti ručno, nego automatski, naredbom računalu za pražnjenje analitike i oblikovanje sintetičkih
konta u glavnoj knjizi. Na kraju radnog dana npr. knjigovoa može dati nalog računalu
(normalno, uz pretpostavku da je to programski podržano) da prenese knjiženja iz analitičkog
knjigovodstva kupaca na sintetička konta glavne knjige. To je tzv. pražnjenje analitike i stva-
ranje sintetičkih konta glavne knjige. Iako je to racionalniji pristup, u usporedbi s prethodnim
(briše se višestruki unos podataka, smanjuje se mogućnost pogrešaka i dr.), ipak nije inte-
gralni računovodstveni sustav, i to zato što se po ovom konceptu najveći broj isprava unosi
u sustav u samome računovodstvu. To jednostavno znači da od mjesta izdavanja (npr. u
Dubrovniku) do mjesta računovodstvenog obuhvata (npr. u Zagrebu) ≈putuje« računovod-
stvena isprava, a ne podatak.
2.2. Integralni računovodstveni informacijski sustav
Integralni računovodstveni informacijski sustav polazi od toga da se nužne računovod-
stvene podsustave integrira u cjelinu. Ne ulazeći u opisivanje tehničkih pojedinosti rada ovog
sustava, može se navesti kako polazi od sljedećih odrednica:
a) podatke se evidentira na mjestu nastanka, a ne u računovodstvu. Od mjesta nas-
tanka poslovnog dogaaja do računovodstva ili mjesta gdje ih se računalno obra-
uje ≈putuju« podaci, a ne isprave,
b) podatak se sustav unosi jednom, a ne kao u prethodnu primjeru više puta, i rabi
ga se u svima daljnjim obradama i procesuiranjima,
c) podatke se unosi u podsustave analitičkih knjigovodstava te se automatskim praž-
njenjem konta analitičkih knjigovodstava dolazi do sintetičkih konta glavne knjige.
Tako je glavna knjiga ≈nusproizvod« podsustava analitičkih knjigovodstava i naj-
češće se sastoji samo od sintetičkih konta. Na temelju konta glavne knjige sastavlja
se financijska izvješća, a analitičke informacije dobiva se iz podsustava analitičkih
knjigovodstava. Na sintetičkim kontima glavne knjige knjiži se samo dogaaje što
se ne odnose na analitička knjigovodstva (npr. zatvaranje konta prihoda i rashoda
radi utvrivanja rezultata poslovanja)
d) za rad ovoga sustava nužna je pripadajuća hardware-, software- i komunikacijska podrška
e) uvoenje toga sustava zahtijeva odreen preustroj u obveznika i obučavanje ljudi.
Navedene odrednice najčešće se temelje na on-line računalnom sustavu, kakav se naj-
češće oslanja na središnje računalo, koje je povezano s terminalima. On-line računalni su-
stavi omogućuju korisnicima:
− unos transakcija na mjestu nastanka (npr. na šalteru banke pri isplati sa štedne knji-
žice transakciju se automatski knjiži i u računovodstvu),

SUSTAV SAP ERP U POREZNOM NADZORU 93

 − uporaba podataka na svakome mjestu gdje je to dopušteno (npr. uvid u stanje ne-
naplaćenih računa nekoga kupca),
− ažuriranje matičnih datoteka na svima mjestima gdje je dopušteno (npr. ažuriranje
podataka o postojećem kupcu, unos nove šifre kupca, dobavljača, novog konta i dr.).
2.3. Temeljne porezne funkcije SAP-a
SAP ERP sustav provjerava obračunava li se PDV na sve proizvode i usluge što podliježu
tome oporezivanju, izdvaja li se sve nužne poreze i doprinose na plaće zaposlenika, primje-
njuje li se u vanjskoj trgovini odredbe Carinske tarife, obračunava li se naknade za bolovanje
ili putne naloge na propisani način i sl. Osim toga, SAP ERP:
− dopušta izračun poreznih svota,
− daje rješenja za izvješćivanje i namirenje,
− dopušta revizijske podatke,
− dopušta automatizirane porezne izračune,
− može se uporabiti za pripremu poreznog izvješćivanja (uz možebitnu nužnu prilagodbu).

IV. ZAKLJUČAK
Informacijski se sustav ne može kupiti. Kupiti se može programski proizvod, ali to nije
informacijski sustav. On je tek orue za rad. Informacijski se sustav stvara, i to mukotrpno
godinama. Neki su skloni u informatici vidjeti čarobni štapić i vjerovati kako je investicija u
hardware i software dovoljna za uspjeh. Danas informacijske tehnologije više ne djeluju tako,
nego u sve većim razmjerima čine infrastrukturu nužnu svakome sustavu.
Temeljna je ideja integralnoga informacijskog sustava integracija (povezanost), gdje su
ustroj i procesi integrirani i kao takve ih treba promatrati i informacijski posluživati. Temeljna
je prednost takvoga sustava što su podaci poslovnih područja i ustrojstvenih razina meusob-
no dobro povezani, pa se tako lako ostvaruje funkcijsku i procesnu povezanost unutar
poduzeća i povezanost s okruženjem, te je moguće učinkovito upravljati i odlučivati o poje-
dinim područjima odnosno razinama, te na razini cjeline sustava.
Okruženja u kojima djeluju integrirani informacijski sustavi postaju s vremenom sve
složenija. Stopa rasta njegove složenosti, štoviše, eksponencijalno raste, pa će se posve sigurno
pri oblikovanju, uspostavljanju, uvoenju u rad i uporabi informacijskih sustava primjenjivati
sve složenije i kvalitetnije metode, tehnike i alate.
Logično je, zato, zaključiti da će se i zahtjevi glede temeljitosti i vrsnoće nadzornih postu-
paka u sve složenijima informacijskim sustavima razmjerno povećavati. Porezni nadzor, na-
pose e-nadzor neće će zaustaviti samo na nadzoru računovodstvene i porezne dokumentacije,
nego će u bliskoj budućnosti nadzor integriranih informacijskih sustava, a osobito uporaba
njihovih računalnih programa, biti polaznom točkom poreznog nadzora. Za takav pristup nužno
je dobro poznavati informacijske sustave obveznika. SAP ERP je samo jedan od najpoznatijih
informacijskih sustava te smo u članku opisali osnove njegova funkcioniranja.
Literatura
Skupina autora (urednice V. Bosilj Vukšić − M. Pejić Bach): Poslovna informatika. Element,
Zagreb 2009.
Prof. dr. sc. Mile Pavlić: Informacijski sustavi. Školska knjiga, Zagreb 2011.
Prof. dr. sc. Željko Panian: Kontrola i revizija informacijskih sustava. Sinergija, Zagreb 2001.
Skupina autora (redaktor prof. dr. sc. Ivo Spremić): Računovodstvo. HZRiFD, Zagreb 2003.
Seminarska literatura Projekta RAMP-SAP od 10. do 12. lipnja 2013.
Velimir Srića i Josip Muller: Put k elektroničkom poslovanju. Sinergija-nakladništvo d.o.o.,
Zagreb 2001.
Skupina autora (urednik doc. dr. sc. Nikola Vlahović): Integrirani poslovni informacijski
sustav SAP. Priručnik za vježbe, 2. izmijenjeno izdanje, Mikrorad d.o.o., Zagreb 2013.

94 POREZNI VJESNIK 11/2013.