Zakovični spojevi su nerastavljivi spojevi dvaju ili više strojnih dijelova ostvareni pomoću zakovica.

Pri
spajanju svornjak zakovice se uvlači u prečnike spajanih elemenata do nalijeganja temeljne glave te
potom udarnim opterećenjem kraj svornjaka deformira u završnu glavu. Elementi za spajanje, dakle,
nazivaju se zakovicama i određene su standarima DIN 123, DIN 124.. Primjenjuju se za spajanje
limova, profila , kotlova, posuda pod pritiskom i ostalih konstrukcija. Princip na kojem se zasniva
zakovični spoj između spojenih elemenata pripisuje se otporu protiv klizanja, jer glave zakivaka stežu
limove i tako sprečavaju njihovo relativno pomjeranje. Kada se želi razdvojiti zakovana veza, moraju
se uništiti ili oštetiti bilo limovi bilo zakivci. Prema tome, veza zakivcima ubraja se u ''nerazdvojive
veze''. Zakovične spojeve u mašinogradnji, brodogradnji i drugim čeličnim konstrukcija uglavnom su
istisnuli zavareni spojevi, jer bušenje rupa za zakovice i samo zakivanje iziskuje veći utrošak rada i
oslabljuje strukturu. Ipak, zakovični spoj vrijedi kao bezuvjetno siguran i dalje se koristi kod lakih
konstrukcija gdje se koriste laki metali, tj. aluminij i njegove legure. Zakivanje se može izvesti u
toplom i hladnom stanju.

50. Kako se dijele zakovani spojevi prema funkciji koju obavljaju?

Prema funkciji koju obavljaju, zakovani spojevi dijele se na :

a) Čvrste sastavke koji su izloženi jakim silama i nalaze se na čeličnim konstrukcijama

(mostovskim dizalicama, čeličnim mostovima, čeličnim krovovima itd.),a osiguravaju nosivost
konstrukcije. Proračun se vrši s obzirom na naprezanje na smicanje i kontrola na dozvoljeni
dodirni pritisak izmedju stabla zakovice i lima (napisati formule);
b) Nepropusne (hermetične) koji su izloženi relativno malim silama, ali trebaju biti uradjeni tak
da obezbjede hermetičnu vezu limova, a upotrebljavaju se na rezervoarima tečnosti i gasova,
koji nisu pod jakim pritiskom. Osiguravaju neprpousnost konstrukcija. Prečnici zakovica i
razmaci na nepropusnim spojevima uzimaju se prema sljedecim formulama:
 c) Čvrsti i nepropustljivi sastavci su izloženi jakim silama, no pored toga moraju obezbjediti i
potpunu hermetičnost veze. To su sastavci parnih kotlova i rezervoara pod pritiskom.
Proračun se vrši s obzirom na nadpritisak koji vlada u posudi i na prečnik kotla D.

Prema broju presjeka u kojima bi bili izloženi smicanju kada bi nastupilo klizanje limova, zakovični
spojevi se dijele na jednosječne, dvosječne itd. Prema međusobnom položaju dijelova, zakovični
spojevi se dijele na preklopne, u kojima su krajevi tih dijelova smješteni jedan nad drugim, i stične, u
kojima ti krajevi leže jedan nasuprot drugome, a spojeni su sa stičnicom. Prema obliku svornjaka
dijele se na pune,polušuplje i šuplje. Prema uzajamnom položaju zakovica u redovima razlikuju se
usporedni i izmjenični zakovični spojevi.

51. Objasniti čvrste zakovane i čvrste-nepropusne zakovane veze?

a) Čvrste sastavke koji su izloženi jakim silama i nalaze se na čeličnim konstrukcijama

(mostovskim dizalicama, čeličnim mostovima, čeličnim krovovima itd.),a osiguravaju nosivost
konstrukcije;
b) Čvrsti i nepropustljivi sastavci su izloženi jakim silama, no pored toga moraju obezbjediti i
potpunu hermetičnost veze. To su sastavci parnih kotlova i rezervoara pod pritiskom.

52. Navesti podjelu zakovica prema obliku glave?

Zakovice se prema obliku glave dijele na:

A) Zakovice sa poluokruglom glavom

B) Zakovice sa sočivastom glavom;

C) Zakovice sa pljosnatom glavom;

 D) Zakovice za upuštenom glavom – upotrebljavaju se uglavnom tamo gdje su potrebne glatke
površine limova;

E) Zakovice sa trapeznom glavom.

Sirova zakovica sastoji se od struka prečnika d i dužine l i već oblikovane osnovne glave. Osnovna
glava zakovice podupire se pridržačem, a završna glava zakiva se oblikačem.
52. Gdje i pri kojim uslovima se koriste slijepe zakovice?

Slijepe zakovice, šuplje ili polušuplje, koriste se na tesko dostupnim mjestima i prilikom zakivanja
šupljih profila. One se koriste, dakle, za spajanje elemenata kada jedna strana nije dostupna. Spajanje
se može obaviti brzo, ručno ili automatski. Spajaju se šuplji elementi, konstrukcije od limova,
konstrukcije vozila, metalne i aluminijske konstrukcije. Slijepa zakovica je zakovica valjkastog
tijela,koje se šuplje i koje ima umetnut klin duž cijele zakovice sa proširenjem na suprotnoj strani od
glave zakovice. Pričvršćivanje slijepe zakovice izvodi se tako da, nakon umetanja zakovice u rupu, sila
izvlači klin koji deformira donji kraj zakovice i formira drugu glavu. Pri tome višak klina puca, a

zakovica formira čvrst spoj.

54. Od čega zavisi izbor materijala zakovice? Koji materijali se najčešće koriste?

Da ne bi došlo do labavljenja zakovičnog spoja pri promjenama temperature, materijali dijelova u

spoju i materijali zakovica moraju imati približno jednaki koeficijent toplinskog istezanja. Isto tako, da
ne bi nastali lokalni galvanski članci, koji bi mogli izazvati koroziju, moraju imati jednaki ili približno
jednaki sastav. Zbog svega toga, materijal zakovica uvijek treba da je isti ili bar vrlo sličan materijalu
dijelova koji se spajaju. Izbor materijala zakovice zavisi da li će se koristiti za hladno ili toplo
zakivanje. Također zavisi od toga koliku nosivost treba izdržati, u kojoj vrsti gradnje se koristi.Za
izradu zakovica za zakovične spojeve čeličnih dijelova služe čelici koji su standardizirani standardima
JUS,a to su žilavi manganski čelici s niskim sadržajem ugljika. Za izradu zakovica za čelične
konstrukcije koriste se konstrukcioni čeliči Č.0245 ili Č.0445. Zakovice za spojeve od lakih metala
izrađuju se od aluminijuma i legura aluminijuma s bakrom i magnezijumom, uglavnom od iste legure
kao i materijal koji se spaja. Osim toga, izrađuju se i zakovice od bakra i mesinga.
55. Kako se vrši priprema za zakivanje ? Koji načini zakivanja postoje?

Da bi se obavilo zakivanje, potrebno je izvršiti:

- Ocrtati rupe na limu;

- Označiti centre rupa;
- Privremeno pritegnuti limove vijcima i bušiti rupe. Rupe za zakovice od 1 do 10 mm su
neznatno veće od prečnika zakovice, a rupe za zakovice od 10 do 37 mm su veće za 1 mm od
prečnika zakovice;
- Postavljaju se na radni sto za zakivanje;

A zatim se stavljaju zakovice u rupu i vrši zakivanje.

Otvori za zakivke se buše ili probijaju. Zakivati se može udaranjem ručnok ili pneumatičnog čekića ili
drugih odgovarajućih alata (oblikač glave i stezač) ili mašinska mašinama za zakivanje koje mogu biti
hidraulične, pneumatske, parne ili električne, tako što se prvo vrši pritisak na limove pomoću prese,
čime se osigurava jak pritisak između limova, a zatim se pomoću komprimiranog vazduha vrši
zakivanje. Ručno zakovani zakivci daju slabiju vezu sastavaka od mašinskih zakovanih – ugavnom zato
sto su pri mašinskom zakivanju limovi jače pritisnuti, priljubljeni jedan uz drugi.. Zakivanje može biti:

A) Hladno zakivanje kada je zakovica sobne temperature,a zakivaju se sitne pune i šuplje
zakovice od obojenih metala (mjedi, bakra ili lakih legura),neželjezne zakovice do prečnika 8
mm i čeličnih od prečnika manjeg od 10 mm. Kod hladnog zakivanja, za razliku od toplog
zakivanja, zakovice nisu izložene skupljanju, tako da glava zakovice obezbjeđuje samo
sigurnost od aksijalnog pomjeranja tijela zakovice (manje dimenzije glave zakovice). Prednost
imaju zakovice standarda DIN 660, DIN 661, DIN 662 i DIN 674.
 B) Toplo zakivanje kada se zakovica zagrije na određenu temperaturu, a izvodi se na čeličnim
zakovicama zagrijamnim do oko 1000 stepeni C, a za zagrijavanje služe peći ložene drvenim
ugljenom ili koksom. Najprikladnije je električno ili plinsko zagrijavanje zakovica. Budući da je
naprezanje zbog skupljanja koje nastupa kod toplog zakivanja proporcionalno dužini

zakovice, stezna dužina treba odgovarati . Za formiranje besprijekorne

završne glave zakovice potrebno je da dužina sirove zakovice l mora za određenu vrijednost
treba biti veća od ∑t

56. Šta su prednosti i nedostaci zakovanih veza? (Napraviti komparaciju sa postupcima zavarivanja)

Prednosti:

- Za razliku od zavarenih spojeva za spajanje nije potrebna toplina (mehanički rad za

deformiranje);
- Ne dolazi do otvrdnjavanja i promjena kristalnih građa (kao kod zavarivanja);
- Lako se i pouzdano kontroliraju;
- Moguće spajanje elementi različite debljine materijala, te materijali s presvlakama, kao i
različiti materijali;
- Ne dolazi do vitoperenja elemanta;
- Na gradilištu su lakši za izvedbu i jeftiniji od drugih postupaka, a po potrebi mogu se razdvojiti
odbijanjem glava;
- Savremenim pop zakovicama mogu se brzo i jednostavno izvesti visoko zahtjevni spojevi i
kod jednostrane nepristupačnosti glavama;
- Trenje u spoju dovodi do prigušenja vibracija i buke;
- Nepropusni su za vodu za razliku od zavarenih spojeva.

Nedostaci zakovičnih spojeva:

- Provrtima za zakovice se slabe elementi te je potrebno predvidjeti veće presjeke te time i

veće mase materijala;
- Čeoni spojevi se ne mogu izvesti – neophodni su preklopi ili korištenje stičnica (prisutne su
neravnine površina);
- Cijena im je u pravilu veća od cijene zavarenih spojeva;
- Ako se ne poduzmu prikladne mjere, podliježu razvoje korozije (kod različitih materijala);
- Rupe oslabljuju konstrukciju;
- Neravnomjerna raspodjela naprezanja;
- Potrebno preklapanje dijelova spoja;
- Teža priprema zbog neglatkih površina.

57. Zašto se biraju isti ili slični materijali zakovice i konstrukcije?

Da ne bi došlo do labavljenja zakovičnog spoja pri promjenama temperature, materijali dijelova u

spoju i materijali zakovica moraju imati približno jednaki koeficijent toplinskog istezanja. Isto tako, da
ne bi nastali lokalni galvanski članci, koji bi mogli izazvati koroziju, moraju imati jednaki ili približno
jednaki sastav. Zbog svega toga, materijal zakovica uvijek treba da je isti ili bar vrlo sličan materijalu
dijelova koji se spajaju.
Za zakivanje elastičnih i krtih materijala zbog potrebe velikih sila za plastično oblikovanje glave
zakovice za ovu vrstu materijala se ne koriste zakovice sa poluokruglom ili upuštenom glavom.
Prikladnije su pune, polušuplje i cijevkaste po standardu DIN 7338 i DIN 7340.

Za materijale poput mekane gume, plastičnih materijala itd- postavljaju se metalne pločice za
povećanje površinskog pritiska. Na teško dostupnim mjestima i prilikom zakivanja šupljih profila
koriste se slijepe zakovice – šuplje ili polušuplje.

Alternativna je primjena zakovice sa eksplozivom – oblikuju se paljenjem eksploziva umetnutog u

trupu zakovice posebnim alatom za paljenje. Pritisak eksplozije proširuje trup i stvara šuplji završnu
glavu.

Provlačna zakovica – zadebljani kraj trna prilikom izvlačenja proširuje donji kraj šuplje zakovice.
Moguće je zatvaranje zakovice zareznim klinom (zatikom).
 Zakovice sa trnom: prilikom izvlačenja se trn prekine i njegov donji dio ostane u šupljoj zakovici.

Zakovica sa unutrašnjim navojem – Koriste se u slučajevima nepristupačnog prostora i pri

spajanju tankih limova gdje bi narezivanje navoja bilo nemoguće. Na ovaj način se omogućava
spajanje limova, profila i sl. ( kompatibilni za različite materijale – metali i kompoziti) pomoću
vijčanih veza.

Zakovica visoke čvrstoće – nude visoku čvrstoću na zatezanje i smicanje, te mehaničke spajanje za
sigurnu montažu.
58. Na čemu se zasniva proračun zakovičnih spojeva?

Pritezna sila zakivanja uzrokuje silu trenja, a budući da sila trenja može biti manja od opterećenja
potrebni je izvršiti proračun zakovice na:

1) Smicanje – kod zakovičnih spojeva smicanje je primarno opterećenje. Tangencijalno

naprezanje u poprečnom presjeku struka zakovice:

Ako je u spoju veći broj zakovica, u proračunu čvrstoće se najčešće pretpostavlja da sve
zakovice jednako učestvuju u prenosu sile,tj. da su podjednako opterećenje. Najčešće se ne
stavlja više od 3-4 reda zakovica (dopušteno je 5 do 6). Zakovice u više redova ujedno
osiguravaju i nepropusnost spoja.

2) Površinski pritisak limova na trup zakovice - sila F pritišće struk zakovice na bokove provrta,
stvarajući tako površinski pritisak koji se raspoređuje proporcionalno deformaciji provrta.
Računa se sa srednjim naprezanjem ( površinskim pritiskom) na bokovima provrta, odnosno
trupu zakovice, i to u provrtu u najtanjem limu:
Stvarna naprezanja u limovima i zakovicama se u cilju pojednostavljenja problematike proračuna
''idealiziraju'' pa se računaju preko srednjih vrijednosti.

Zakovica može biti opterećena i na istezanje, što treba izbjegavati. U tom slučaju se naprezanje
računa na sljedeći način:

59. Od čega zavisi izbor dimenzija zakovice?

Izbor dimenzija zakovice bira se u funkciji odredjenih velicina. Prečnik trupa zakovice bira se u funkciji

od najmanje debljine lima koja se spaja: .

Korak zakivaka e, tj. razmak između osa zakivaka paralelno sa ivicom odn. Rastavkom lima bira se
između graničnih dopuštenih vrijednosti emax i emin, utvrđenih iskustvom i rezultatima ispitivanja. S
obzirom na potrebnu hermetičnost sastavaka i otpor protiv klizanja treba težiti da korak bude što
manji, utvrđena je gornja granica emax=(6-8)d. S obzirom na standarni alat za izradu završne glave,
koji zauzima izvestan prostor pri zakivanju utvrđena je donja granica za korak emin=(2-2,5)*d.

Dužina trupa treba biti dovoljno duga da bi se: formirala glava i popunio međuprostor između

zakovice i pripremljenih materijala. . Lu- vrijednost za koju duzina

zakovice l mora biti veća od ukupne debljine limova ∑t. Ta vrijednost zavisno od vrste zakivanja mora

biti: ,a oba slučaja su za

poluokruglu glavu, a kada je: .

Nakon izbora dimenzija potrebno je proračunati da li će dimenzije idržati potrebno opterećenje.

60. Opisati zakovične sastave za mašinska postrojenja.

U gradnji mašina i mašinskih postrojenja preovladavaju spojevi s hladnim zakovicama prečnika ispod
10 mm, a koriste se zakove s poluokruglim glava (DIN 660) i zakovice s upuštenim glavama ( DIN 661).
Kao primjer se mogu uzeti prsteni polovi elektromagnetske spojke, spojeni zakovicama s upuštenim
glavama. Često se dijelovi, poluge ili osovine zakivaju s čeone strane. Dijelovi od elastičnih ili jako
krhkih materijala se ne mogu spajati zakovicama s poluokruglim ili upuštenim glavama zbog potrebe
velikih sila pri oblikovanju završne glave pa su za njih pogodnije zakovice u obliku prema standardu
DIN 7338 i cjevaste zakovice DIN 7340.Za dijelove od osjetljivih materijali kao što su mekana guma,
prešani plastični materijali, tvrdi papri i sl. Moraju se ispod glava zakovica podmetnuti metalne
pločice zbog povećanja površinskog pritiska. Proračun zakovičnih spojeva vrši se na odrez i
naprezanje bokova trupa kao i kod čeličnih konstrukcija, a poprečni presjeci spojeva dijelova u spoju
na pritisak, savijanje i istezanje.

61. Opisati zakovične sastavke konstrukcija od lakih metala.

Zakovični sastavi konstrukcija od lakih metala koriste se prvenstveno u brodogradnji, automobilskoj i

avioindustriji,a izvodi se isključivo u hladnom stanju. Zakovice su istih materijala kao osnovni
materijal. Povoljniji su od zavarenih spojeva, jer hladno zakovane zakovice potpuno ispunjavaju rupu
pa nema zračnosti zbog skupljanj, a kod lakih metala jer nema nepovoljnog utjecaja na svojstva
trajniji su od zavarenih spojeva. Prednosti u odnosu na čelične konstrukcije: odlikuju se manjim
težinama, približno jednaka čvrstoća i postojanost prema koroziji, bogat izbor posebnih polušupljih i
šupljih profila(DIN 1748 i DIN 9711). Nedostaci su visoka cijena osnovnog materijala i niži modul
elastičnost – manja krutost. Kako hladne zakovice ne se skupljaju kao tople, glave zakovica moraju
onemogućavati samo aksijalno pomicanje struka, pa su dovoljne stoga male završne glave, a
prednost imaju poluokrugle zakovice, upuštene zakovice, lećaste zakovice i plosnato-okrugle
zakovice.

62. Opisati zakovične sastavke za čelična postrojenja.

Zakovični sastavci za čelična postrojenja koriste se u visokogradnji, gradnji dizalica i mostogradnji, a

zakivaju se valjani profili i limovi u limene i rešetkaste nosače. Upotrebljavaju se poluokrugle zakovice
DIN 124 i zakovice s upuštenom glavom DIN 302. Treba se pridrzavati propisa o razmaku provrta za
zakovice od ruba i njihove međusobne udaljenosti prema DIN 1050. Svaki profil treba pričvrstiti s
najmanje dvije zakovice, izuzev lakših rešetkastih konstrukcija i ograda. Profil smije biti pričvršćen s
najviše 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenjiva naprezanja sa najviše 5 zakovica nanizanih u jednom
redu. Ako je potrebno više od 4 – 5 zakovica, onda se dodaju priključni profili. Na istom čvoru trebaju
biti isti prečnici zakovica. Težišne ose štapova trebaju da se poklapaju sa lnijama sila rešetkastih
nosača. Stezna duzuina zakovičnih spojeva mora biti manja od 0,2 * d1^2. Naprezanja na smicanje,
pritisak bokova trupa računaju se na isti način kao i kod drugih zakovičnih spojeva,tj. provjera
čvrstoće je načelno jednaka. Poznati primjeri ovakvih konstrukcija su Eiffelov toranj i Golden Gate
Bridge u San Franciscu.

63. Opisati zakovične sastavke sudova pod pritiskom.

Posuda pod pritiskom je parni kotao. Parni kotao se sastoji iz nekoliko cilindričnih doboša i dva
danceta. Doboši se dobijaju savijanjem ravnih limova čiji se krajevi preklapaju na izvjesnoj širini i
vezuju zakivcima. Ovakav sastavak se naziva uzdužni sastavak kotla jer je paralelan uzdužnoj osi kotla.
Za kotlove izložene višim pritiscima, krajevi limova se sučeljavaju i vezuju zakivcima preko
podmetača.
Na mjestima gdje se sastaju odnosno ukrštaju uzdužni i poprečni sastavak nastaje nagomilavanje
elemenata koji se vezuju i to stvara izvjesne konstruktivne teškoće, pa se zbog toga uzdužni sastavci
dvaju susjednih doboša pomjeraju međusobno po obimu kotla, tako da im se ose ne poklapaju.