Glasnik ŠF - 2

Glasnik [umarskog fakulteta Univerziteta u Bawoj Luci, 2004, broj 2, str.
1 - 15
Bulletin Faculty of Forestry, University of Banja Luka, 2004, No 2, page 1 - 15
UDK 631.543
Vasilije Isajev1
Milan Mataruga2
Pero Baloti}3 Pregledni rad
MORFOLO[KE KARAKTERISTIKE SADNICA-

OSNOV ZA PROCENU KVALITETA
Izvod: U odre|ivanju morfolo{kih kriterijuma za visoko kvalitetne sadnice, neko-

liko osobina - visina sadnica, pre~nik korenovog vrata, gra|a korena i izdanka, i
odnos korena i izdanka - ~ine osnovu proizvodnje namenskog sadnog materijala
pogodnog za unapred poznate svrhe. Po{to se u savremenoj rasadni~koj proizvod-
nji sadnog materijala, kao i u me|unarodnom prometu, naj~e{}e kao mera kvalite-
ta sadnica koriste visina sadnica, pre~nik u korenovom vratu sadnica, odnos
izme|u visine i pre~nika sadnica i gra|a korena, u ovom radu se daje prikaz nji-
hovog zna~aj za proizvodnju namenskog sadnog materijala.
Klju~ne re~i: morfolo{ki kriterijum, kvalitet sadnica
SEEDLINGS’ MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS - BASE FOR QUAL-

ITY EVALUATION
Abstract: When morphological criteria for high quality seedlings is to be deter-

mined, certain characteristics, such as: seddlings height, root collar diameter, con-
stitution of root and sprout, and the relation between root and sprout represent the
production base of tied planting material which is suitable for beforehand deter-
mined purposes. Since the following characteristics: seddlings height, root collar
diameter, constitution of root and
1 [umarski fakultet Beograd, Kneza Vi{eslava, 1, 11030. Beograd, e-mail:dule79@hotmail.com
2 [umarski fakultet, Banja Luka, Stepe Stepanovi}a 75a, 78000 Banja Luka, e-mail:mmilan@blic.net
3 Ministarstvo poljoprivrede {umarstva i vodoprivrede, Bijeljina, e-mail: balotic@rstel.net

Seedlings morphological characteristric...
2
diameter, constitution of root and sprout, and the relation between root and sprout
are frequently used in the modern nursery production of planting material and in
international sale as the indicator of seedlings quality, this paper otlines their
importance for the production of tied planting material.
Keywords: morphological criterion, seedlings quality
UVOD
Visoko kvalitetnim sadnicama smatraju se one koje su u stanju da preìve produèni

pritisak stani{ta i da proizvedu biljke sa sna`nim rastom. Prema, Southu i Mexalu
(1984), parametri po kojima se ocenjuje kvalitet sadnica su promenljivi, a zavise od
konkretnih namena. U proizvodnji namenskog sadnog materijala pod kvalitetom sadnog
materijala se moè smatrati "postignuta kondicija sadnica za upotrebu", \orovi} M. et
al, 2003. Pod ovim se podrazumeva da sadni materijal poseduje takvu kondiciju i mor-
folo{ka svojstva kojima }e u potpunosti odgovoriti nameni pri razli~itim {umsko-uzgo-
jnim radovima.
Kvalitet sadnica je sloèn pojam kojim su obuhva}ene njihove: morfolo{ke - (oblik
i gra|a) i fiziolo{ke karkteristike - (funkcije i ìvotni procesi) koje su uzajamno uslov-
ljene i proète. "Fiziolo{ka kondicija" sadnica mora se poklapati sa morfolo{kim osobi-
nama koje im omogu}uju da prebrode ograni~enja stani{ta nakon presadnje (su{a,
pojavu {teto~ina, konkurentna vegetacija i dr.). Na primer, odgovaraju}e morfolo{ke i
fiziolo{ke osobine kvaliteta sadnica postignutih za su{na stani{ta ne}e biti iste kao i ona
za sadnice namenjene za vla`nija stani{ta. U tabeli br. 1 predstavljen je uticaj pojedinih
morfolo{kih karakteristika sadnica na njihov rast i razvoj nakon presadnje na terenu.
V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

Morfolo{ke karakteristike sadnica...
3
Tabela 1 Osobine sadnica i njihove potencijalne prednosti za rast i preìvljavanje nakon presadnje.
Table 1.Seedlings' characteristics and their potential advantages for growth and survival after transplanta-
tion
Osobina Prednost
Dobro razvijen terminalni
Dormantni sadni materijal; ve}i rast izbojka
pupoljak
Ve}e preìvljavanje i prirast zapremine;
Veliki pre~nik korenovog vrata otpornost na o{te}enja od ìvotinja i visokih
temperatura
Visina Bolji u konkurenciji sa korovima i `bunjem
Bolja otpornost prema vetroizvalama, ve}e
Mali odnos visina/pre~nik
preìvljavanje i rast na su{nim stani{tima
Bolje regulisanje gubitka vode; bolje
Brojne sekundarne ~etine iskori{}enje svetlosti i njena upotreba u
fotosintezi
Ve}e iskori{}enje zemlji{ta; vi{e inicijalnih
Kon~asti korenov sistem
ta~aka za razvoj korena
Visoki potencijal rasta korena Brè {irenje korena; ve}e preìvljavanje
Ve}a otpornost prema o{te}enjima od niskih
Otpornost na niske temperature
temperatura i drugim stresovima stani{ta
U bilo kom slu~aju, naziv "visoki kvalitet" pretpostavlja sasvim novu dimen-
ziju kada se logisti~ke i ekonomske realnosti uzmu u razmatranje. Tada je najbolja sad-
nica ona koja se moè proizvesti po najniòj ceni, prilago|ena na postoje}i sistem
pripreme stani{ta i po{umljavanja, i koja raste dobro i preìvljava nakon presadnje. U
ovom radu pa`nja je usmerena samo na morfolo{ke parametre kvaliteta sadnica, uzima-
ju}i u obzir prakti~na ograni~enja sa kojima se rasadni~ari susre}u danas.
Procena morfolo{kih osobina sadnica moè obuhvatiti veliki broj njihovih merenih
karaktera, od visine i biomase biljaka, konfiguraciju i masu korena do broja stoma i
nazubljenosti ~etina. U odre|ivanju morfolo{kih kriterijuma za visoko kvalitetne sad-
nice, nekoliko osobina - visina sadnica, pre~nik korenovog vrata, gra|a korena i izdan-
ka, i odnos korena i izdanka - ~ine osnovu proizvodnje namenskog sadnog materijala

4
pogodnog za unapred poznate svrhe. Sadnja ovako proizvedenih biljaka, na osnovu

uspeha u meliorativnim radovima i kroz stabilnost kultura, vi{estruko je ekonomski
isplativa, bez obzira na uloèna sredstva u svim proizvodnim etapama - od semena do
sadnica. Po{to se u savremenoj rasadni~koj proizvodnji sadnog materijala, kao i u
me|unarodnom prometu, naj~e{}e kao mera kvaliteta sadnica koriste visina sadnica,
pre~nik u korenovom vratu sadnica, odnos izme|u visine i pre~nika sadnica i gra|a kore-
na, u ovom radu se daje prikaz njihovog zna~aja za proizvodnju namenskog sadnog
materijala.
VISINA SADNICA
Najuo~ljivija i najlak{a osobina sadnica za analizu je njihova visina. Posmatrana

izdvojeno, moè biti od male koristi kao morfolo{ki pokazatelj kvaliteta sadnica. Ipak,
kombinovana sa pre~nikom korenovog vrata i gra|om izdanka, postaje vaàn pokazatelj.
Armson K.et al (1974) ukazuju da od visine sadnica zavise fotosintetski
kapacitet i povr{ina za transpiraciju. Me|utim, utvr|eno je da u proizvodnji sadnica
borova poloàj leja u rasadniku i odnos sekundarnih prema primarnim ~etinama moè
relativizovati ovakvu zavisnost. Raspored listova du` stabla mora se tako|e uzeti u raz-
matranje, mada i drugi faktori, kao {to su vreme klijanja i razlike u uslovima u samoj
leji, mogu tako|e uticati na rast u rasadniku. Ove nepovoljnosti mogu se otkloniti
izborom pravilne gustine sadnje, pri ~emu treba dati prednost manjem broju biljaka u
lejama, posebno {to su novija istraìvanja pokazala da manje gustine setve u lejama
nemaju dominatnog uticaja na visinu sadnica.
Visoke sadnice je teè vaditi, rukovati sa njima i saditi propisno, ~esto su sadnice
koje su previsoke ili preniske spadaju u otpadak. Wakeley P. (1935, 1949 i 1965),
predlaè za neke vrste borova duìne izdanka od 12 - 36 cm, dok se u novijoj literaturi
preporu~uju visine izdanka u dijapazonu od 20 - 25 cm, ~ime se uti~e na broj sekun-
darnih ~etina koje treba da osiguraju adekvatno snabdevanje sadnica rezervama ugljenih
hidrata i trenutnih produkata fotosinteze Carlson, W. (1986), Dickmann D.I.,
(1985).
Orezivanje vrhova sadnica je postala uobi~ajena praksa u cilju uniformisanja visine
bilja kako bi se pove}ao procenat broja sadnica za presadnju, Mexal J.G et al. (1984).
5
Standardno orezivanje uklanja samo mali deo sadnica, mada pri tome znatan broj sekun-
darnih ~etina biva uni{ten. Zapaèno je prilikom va|enja da kod nekih vrsta borova neo-
rezane sadnice pripremljene za sadnju su vi{e i imaju skoro dvostuko ve}i pre~nik koren-
ovog vrata od orezanih sadnica. Iz ovog razloga pri prozvodnji sadnica namenjenih za
po{umljavanja erodiranih terena, neophodno je pre primene ovog metoda u oblikovanju
sadnog materijala, razmotriti druge alternativne metode kontrole rasta sadnica, npr. pred-
setvene tretmane semena, preciznije odre|ivanje normativa za setvu (gustinu setve), pre-
cizirati vrstu, koli~ine i vreme |ubrenja i navodnjavanja.
PRE^NIK U KORENOVOM VRATU SADNICA
Vrlo ~esto se pre~nik u korenovom vratu sadnica, koristi kao morfolo{ki pokazatelj
kvaliteta sadnica. Me|utim, sa razvojem rasadni~ke proizvodnje, sve vi{e se u standarde
za ocenjivanje kvaliteta sadnog materijala kao pouzdan pokazatelj koristi odnos visine i
pre~nika u korenovom vratu sadnica kao i koeficijent jedrine, C h a v a s s e
C.G.R .,(1980). Pre~nik korenovog vrata ~esto je pokazatelj veli~ine korenovog sistema
i izdr`ljivosti sadnica. Sadnice sa ve}im pre~nikom u korenovom vratu, su stabilnije,
otpornije na savijanje, napad insekata i drugih ìvotinja i bolje su za{ti}ene od nepo-
voljnih toplotnih uslova na mestu sadnje, od onih sa manjim pre~nikom.
Posmatraju}i uticaj pre~nika sadnica na preìvljavanje na terenu, South et al.
(1989), ukazuju na sna`nu koleraciju izme|u ovog svojstva i po~etnog preìvljavanja
biljaka nakon presadnje. Isti autori navode da je zapremina u kulturama teda bora, osno-
vane od sadnica I klase, posle 13 godina nakon sadnje, bila ve}a za 17,5% u odnosu na
kulturu iste vrste osnovane od sadnica II klase. Ve}i proizvodni potencijal sadnica I klase
mo`da je rezultat i ve}eg procenta preìvljavanja. U semenskoj plantaì crnog bora na
Jelovoj Gori, kod Uìca, evidentirane su kod sedmogodi{njih sadnica zna~ajne razlike
kod osobina korena, slika br. 1, odnosa pre~nika u korenovom vratu i njihovog rasta u
visinu Mataruga M., (1997), Mataruga M. at al. (1996).

6
Slika br. 1 Izgled korenovog sistema sa srednjom vredno{}u dubine za analizirane linije polusrodnika crnog
bora
Figure 1 Root system with mean value od depth for the analysed half sib lines of Austrian pine
Wakeley P.C.,(1965) je ispitivao plantaè Eliotovog (Pinus elliottii) i teda (Pinus

taeda) bora osnovane 1920-tih godina i pri tome, utvrdio da sadnice 1. klase u preìvl-
javanju, visinskom i debljinskom prirastu, kao i u prinosu celuloznog drveta i tehni~ke
oblovine po hektaru, konstantno nadma{uju sadnice 3. klase. Sa retkim izuzecima, sad-
nice 2 klase se nalaze izme|u 1. i 3 klase. Stani{ne i genetske razlike predstavljaju velike
i ekonomski va`ne ~inioce za preìvljavanje i rast.
U ~etrnaestogodi{njim kulturama smr~e (Picea abies), podignutih kod Ivanjice
velike sadnice daju 20% ve}u zapreminu od sadnica prose~ne veli~ine, Iveti} V.
(2004). Sadnice 1 klase, - sa velikim pre~nikom u korenovom vratu, nisu pokazale i
bolje preìvljavanje na svakom stani{tu. Me|utim, na osnovu literaturnih izvora i bro-
jnih istraìvanja, moè se zaklju~iti da se sadnice ove klase odlikuju ve}im procentom
preìvljavanja i ve}om proizvodno{}u.
ODNOS IZME\U VISINE I PRE^NIKA SADNICA
Dobru osnovu za morfolo{ke kriterijume kvaliteta sadnica, predstavljaju standardi

bazirani na kombinaciji visine i pre~nika sadnica. Roller K.J.(1977), je predloìo
"koeficijent bujnosti" u cilju odre|ivanja kvaliteta sadnica. Koeficijent bujnosti pred-
stavlja koli~nik visine sadnica (u centimetrima) i pre~nika u korenovom vratu (u

7
milimetrima). Obavljenim testiranjima, ovaj koeficijent se moè prihvatiti i za sadnice

sa golim korenom i kontejnerski sadni materijal.
Dicson et al.(1960), su formulisali "indeks kvaliteta", kome je u matemati~kom
izrazu za izra~unavanje kvaliteta sadnica, pored vrednosti pre~nika i visine sadnica
dodata i njena masu u suvom stanju:
ukupna teìna sadnica u suvom stanju (g )
indeks kvaliteta =
 visina (cm )   teìna nadzemnog dela u suvom stanju (g ) 
  +  
 pre~nik (mm )   teìna podzemnog dela u suvom stanju (g ) 
Procene kvaliteta sadnica, koje uklju~uju kombinacije morfolo{kih karakteristika i

mase nadzemnih i podzemnih delova sadnica mogu se smatrati pouzdanim pokazateljem
uspeha preìvljavanja sadnica na terenu bez obzira {to se primenjuje kod sadnog mater-
ijala razli~itih vrsta, Isajev et al. (1990). Tako|e, ovim metodom ocenjivanja mogu}e
je pratiti razvoj sadnica i tokom vegetacionog perioda.
Pore|enje relativnih stopa rasta nadzemnog i podzemnog dela je pouzdanije kada se
rast predstavi preko kvantitativnog u~e{}a ugljenika u biljci nego kada se njihove
numeri~ke vrednosti matemati~ki dovode u vezu. Razlike u relativnim stopama rasta
korena i nadzemnog dela mogu se najbolje analizirati preko promenljivosti alometri-
jskog koeficijenta (k), Huxley J.S .,(1924); Vrednost ovog koeficijenta >1,0 ukazuje na
ve}i sadràj ugljenika u nadzemnom delu, a kada je njegova vrednost <1,0 tada je ve}i
sadràj ugljenika u korenu, slika br.2. Rast nadzemnog dela i korena u stadijumu sadni-
ca je logaritamski kod mnogih biljaka, a odnos relativnih stopa rasta je konstantan,
Ledig F.T et al. (1969; 1970).

8
Slika 2 Alometrijski odnos izme|u nadzemnog i podzemnog dela kod sadnica Eliotovog bora (Pinus elliottii).
Figure 2 Alometric proportion between underground and overground Elliot pine seedling part (Pinus elliot-
tii)
Alometrijski koeficijent izra~unat za sadnice teda bor (Pinus taeda) ukazuje da je

rast korena brì od rasta nadzemnog dela tokom prvih 60 dana razvoja, ali posle tih 60
dana i naredne dve vegetacione perioda evidentiran je obrnut odnos.
Me|utim, Johnson J.D .,(1990) pokazuje da sadnice teda i Eliotovog bora menja-
ju u~e{}e ugljenika iz korena u nadzemni deo kao odgovor na |ubrenje i navodnjavanje
tokom tre}e godine starosti. Ovi rezultati ukazuju da rasadni~ari mogu da kultivi{u sadni
materijal koji zaista ima nizak odnos nadzemni: podzemni deo pode{avaju}i reìme
prihranjivanja i navodnjavanja. Potreban je rad da se odredi plasti~nost alometrijskog
koeficijenta u zavisnosti od kulturnih radova u rasadniku i uticaj potencijalnih promena
na kvalitet sadnica.
Naizmeni~ni periodi ubrzanog rasta korena ili nadzemnog dela, evidentirani su kod
teda (Pinus taeda) i drugih vrsta borova, Drew A.P.,(1982). Velika kratkotrajna varija-
bilnost u rasporedu materija u suvom stanju kod korena i ~etina utvr|ena je kod crvenog
(Pinus resinosa Ait.) i smolavog (P. rigida Mill.) bora. Me|utim, alometrijski koeficijent
6 ful-sib familija teda bora ostao je konstantan tokom 2 godine. Alometrija teì da ublaì
mala kolebanja u rasporedu ugljenika tokom vegetacionog perioda {to moè biti od
velike va`nosti za rasadni~ku praksu.

9
Etapni rast treba dalje ispitati u zavisnosti od potencijala rasta korena i zahteva
prema niskim temperaturama kako bi se determinisala veza izme|u uspeha na terenu i
odgovaraju}eg izbora kulturnih radova u rasadniku. Pravilno razumevanje ritma rasta i
razvi}a sadnica, sezonskih promena, i na~ina na koji kulturni radovi mogu uticati na ovu
pravilnost osnova je za proizvodnju sadnog materijala najvi{eg kvaliteta, Isajev et al.
(2000; 2002).
GRA\A KORENA
Iako je koren manje uo~ljiv od nadzemnog dela i zbog toga teì za prou~avanje,
prostran, kon~asti korenov sistem koji zahvata razli~ite slojeve zemlji{ta prilikom sad-
nje dugo je smatran kao pokazatelj visokog kvaliteta sadnog materijala. Huberman
M.A.,(1937,1940) je istakao va`nost gra|e korena za kvalitet sadnica i predloìo
uvo|enje indeksa razvijenosti korena. Njegova nominalna vrednost se dobija sabira-
njem duìne svih koren~i}a duìh od 2 cm merenih od korenovog vrata do vrha korena.
Kao pokazatelj razvijenosti i stanja korena, koje merenjima i evidencijom treba obuh-
vatiti su: broj koren~i}a >0,3 mm, morfologija korenovih dla~ica, prisustvo i razvoj
mikorize, prijanjanje zemlji{ta za koren, o{te}enje i gubitak korena, masa korena,
zapremina korena, duìna korena, oblast prostiranja korena, odnos nadzemni:podzemni
deo, i stanje vla`nosti korena. Tako je Mataruga M. et al. (1996), utvrdio kod linija
polusrodnika crnog bora (Pinus nigra) da teìna i pre~nik horizontalnog prostiranja
korenovog sistema pokazuju pozitivnu me|uzavisnost sa visinom, pre~nikom korenovog
vrata i pre~nikom horizontalne projekcije kro{nje. Hatc hell G.E.,(1986, 1987, 1972)
je utvrdio da sadnice dugoigli~avog bora sa kon~astim korenovim sistemom bolje
preìvljavaju nakon presadnje od onih sa manje kon~astim korenom.
Mada je te{ko istovremeno pratiti dinamiku rasta razli~itih delova biljaka i pri tome
njihovu uzajamnu zavisnosti, mogu}e ih je tokom razvi}a stimulisati i kontrolisati do
odre|ene granice. U rasadniku je, podsecanje, ~upanje, bo~no ili "kutijasto" orezivanje
leja, postalo uobi~ajena praksa za modifikovanje i postizanje poèljne gra|e korena
obrazovanjem bo~nih korenova na odgovaraju}oj dubini, blizu i oko vrha korena.
Podsecanje zna~ajno pove}ava procentualno u~e{}e sekundarnih i tercijarnih bo~nih
korenova i pobolj{ava fibroznost korena. Mexal, et al. (1980,1984). Carlson, W.

10
(1986) su utvrdili da kon~astiji koren ima ve}i protok te~nosti, i time predstavlja pred-
nost za preìvljavanje sadnica, posebno u aridnim uslovima.
Korenov sistem kontejnerskih sadnica se sli~no oblikuje, primenom bakarnog kar-
bonata koji se nanosi na unutra{nje zidove kontejnera. Primenjene hemikalije inhibiraju
izduìvanje korena u dodirnoj povr{ini supstrata i zida, stimuli{u}i pri tome i grananje
bo~nih koren~i}a vi{eg reda unutar ~epa od supstrata. Netretirani kontejneri proizvode
sadnice sa bo~nim koren~i}ima prvog reda ~iji broj raste du` dodirne povr{ine do dna na
kome se nalazi rupa za drenaù gde se vazdu{no orezuju. Hemijsko podsecanje korena
raspore|uje aktivni apikalni meristem kroz zemlji{ni ~ep, umesto da ga koncentri{e na
dnu kontejnera, Isajev et al. (1999).
Koli~ina i raspored korena sadnica je klju~ kvaliteta sadnog materijala. Pa`ljivo
va|enje, rukovanje i sadnja sadnica sa kon~astim korenovim sistemom su bitni pre-
duslovi za uspeh pri po{umljavanju erodiranih i vlagom deficitnih terena.
Prema istraìvanjima Mataruga M. et al. (2001, 2002), M a t a r u g a , M .
(2003) korelacionim analizama zavisnosti morfometrijskih, anatomskih i fiziolo{kih
svojstava klijavaca i jednogodi{njih sadnica u odnosu na uspjeh preìvljavanja i
dinamiku prirasta u simuliranim uslovima su{e dokazane su zna~ajne razlike samo za
osobine duìne korena klijavaca, kao i sa koli~inom slobodne vode u podzemnom delu
sadnica. U isto vreme nisu dokazane zna~ajne me|uzavisnosti izme|u nekih pokazatel-
ja kvaliteta sadnog materijala npr. visina, pre~nik korenovog vrata, IQ-index kvaliteta i
kasnijeg prirasta i preìvljavanja sadnica u uslovima vodnog deficita.
Baloti} P. (2003) u svojim istraìvanjima dovodi u vezu uticaj plodnosti zemlji{ta
u rasadnicima i kvalitet sadnog materijala smr~e (Picea abies), bijelog bora (Pinus sil-
vestris) i duglazije (Pseudotsuga menziesii). Dobijeni rezultati ukazuju da su metri~ka
svojstva sadnica pod uticajem vi{e me|usobno uvezanih faktora -svojstava zemlji{ta i da
se ne mogu pojedina~no posmatrati.
ZAKLJU^CI
Pod kvalitetom sadnica podrazumeva se njihov izgled, razvijenost i sposobnost da

nakon presadnje preìve dugotrajan pritisak ìvotne sredine i daju biljke sa sna`nim ras-
tom. Ovaj sloèni pojam determinisan je genetskom osnovom koja im preko odgovara-
11
ju}ih morfolo{kih osobina i "fiziolo{ke spremnosti" za rast i razvoj omogu}uje da pre-

brode ograni~avaju}e faktore stani{ta. Morfolo{ki parametri za procenu kvaliteta sadni-
ca - visina sadnica, pre~nik u korenovom vratu sadnica, odnos izme|u visine i pre~nika
sadnica i gra|a korena - mogu se stimulisati agrotehni~kim radovima u rasadniku. Za
pravilan izbor agrotehi~kih mera u rasadniku nu`no je poznavati osnovne ~inioce
dinamike rasta i alometrije sadnica pod kojom se podrazumeva - me|usobni odnos
izme|u rasta izdanka i korena tokom vremena. Fiziolo{ki kriterijumi za procenu kvalite-
ta uklju~uju vodni balans, ishranu, produkciju i promet ugljenih hidrata u biljkama, dor-
mantnost i otpornost na niske temperature. Na stanje vode i hranljivih materija u sadni-
cama moè se uticati preko uslova gajenja i na~ina proizvodnje u rasadniku uz povratni
utuicaj na produkciju ugljenih hidrata, njihovo skladi{tenje i delimi~no na dormantnost
i otpornost na niske temperature.
Neodgovaraju}i, ili u pogre{no vreme sprovedeni agrotehni~ki radovi mogu
proizvesti sadnice lo{ijeg morfolo{kog izgleda koje se i lo{im pokazuju na terenu.
Tako|e, nepa`ljivo rukovanje tokom va|enja, pakovanja, skladi{tenja i sadnje mogu
unazaditi visoko kvalitetne sadnice i tako umanjiti njihove {anse za preìvljavanje i rast.
Pre sadnje biljaka na terenu, a u cilju pouzdanog upoznavanja njihovog kvaliteta, rasad-
ni~ari mogu podvrgnuti sadnice morfolo{kim, fiziolo{kim i testovima uspeha rasta po
presadnji na teren. Brojni morfolo{ki testovi baziraju se na analizama promenljivosti
pre~nika, visina i odnosa ova dva morfolo{ka parametra sadnica. Fiziolo{ki testovi
uklju~uju mitoti~ki indeks, koncentraciju ugljenih hidrata, i otpornost prema hladno}i,
potencijal rasta korena i otvaranje pupoljaka. Savremeni testovi se baziraju na infracr-
venoj termografiji i spektroradiometriji, svetlenju hlorofila, emisiji isparljivih sastojaka
i biohemijskih markera.
LITERATURA
Armson, K.A. and Sadreika V.(1974): Forest tree nursery soil management and related
practices. Ontario Ministry of Natural Resources, Sault Ste. Marie.177p.
Baloti}, P. (2003): Uticaj plodnosti zemlji{ta u rasadnicima na kvalitet sadnica smr~e
/Picea abies /L./Karst/, bijeloga bora /Pinus silvestris L./ i duglazije /Pseudotsuga
menziesii /Mirb./ Magistarski rad odbranjen na [umarskom fakultetu u Beogradu.

12
Carlson, W.C. (1986): Root system considerations in the quality of loblolly pine
seedlings. South J.Apll.Forestry 10 pp 87-92.
Chavasse, C.G.R. (1980): Planting stock quality:a review of factors affecting perform-
ance. N.Z.J.Forestry 25. Pp 144-171
Dickmann, D.I. (1985): The ideotype concept applaide to forest trees. Pages 89-101 In
Attributes of Trees as Crop Plants (M.G.R. Cannell and J.E.Jackson eds.) Institute of
Terestrial Ecology, Penicuik, Scotland.
Dickson, A.,Leaf A.L.,Hosner J.F. (1960): Quality appraisal of white spruce and white
pine seedling stock in nureseries. Forest Chro. 36. Pp.10-13.
\orovi}, M., Isajev V., Kadovi} R. (2003): Sistemi antierozionog po{umljavanja i
zatravljivanja. Banja Luka.177-301.
Drew, A.P. (1982): Shoot-root plastcity and episodic growth in red pine seedlings. Ann.
Bot.49.pp.347-357.
Hatchell, G.E. Dorman K.W.,Langdon O.G.(1972): Performance of loblolly and slash
pine nursery selections. Forest Sci.18.pp308-313.
Hatchell, G.E.(1986): Nursery cultural practices affected field performance of longleaf
pine. Pp.148-156. In Proc.International Symposium on Nursery Management
Practices for Southern Pines. Uburn Univ.Auburn. Alabama
Hatchell, G.E.(1987): Nursery cultural practices, seedling morphology and field per-
formance of longleaf pine. Pp.61-66. In Proc. 4th Biennal Southren Silvicultural
Research Conference. U.S.D.A. Forest Service. Southeast Forest
Exp.St..,Asheville.N.C. Gen.Tech.Rep.SE-42.
Huberman, M.A.(1937): Computing the index of root extent.U.S.D.A.Forest Ser.,South
Forest Exp.Sta.,New Orleans.La Occas.Pap.No44
Huberman, M.A.(1940): Normal growth and development of southern pine seedlings in
nursery.Ecology 21.pp.323-334.
Huxley, J.S.(1924): Constant differential growth-ratios and their significance. Nature
114.pp.895-896.
Isajev, V., ômi} R., Man~i} A., Mari} Lj.(1999): Priru~nik za proizvodnju {umskih
kontejnerskih sadnica.[umarski fakultet Banja Lukai JP "Srpske [ume",Beograd-
Banja Luka.1-147.

13
Isajev, V., Mataruga M., Baloti} P.,Iveti} V.(2002): Namenska proizvodnja i unapre|enje
tehnolo{kog procesa proizvodnje sadnog materijala. [uma No1 DIT Republika
Srpska, Banja Luka.
Isajev, V., Tucovi} A., Mataruga M.(2000): Klju~ne etape u procesu proizvodnje namen-
skog sadnog materijala. Glasnik [umarskog fakuleta 82, [umarski fakultet
Univerziteta uBeogradu, Beograd.73-80.
Isajev, V.,To{i} M.,Ljubisavljevi} Lj.(1990): Generativna semenska plantaà omorike u
Godoviku-genetska baza za dalje oplemenjivanje vrste. Unapre|ivanje {uma i
{umskih regiona Titovo Uìce. Knjiga II, Beograd. 29-39.
Johnson, J.D.(1990): Dry matter partitioning in loblolly and slash pine: effects of fertil-
ization and irrigation. Forest ecology Management 30.pp.147-157.
Ledig, F.T.,Bormann F.H.,Wenger K.F. (1970): The distribution of dry matter growth
between shoots and roots in loblolly pine. Bot.Gaz.131.pp.349-359.
Ledig, F.T.,PerryT.O.(1969): Net assimilatin rate and growth in loblolly pine
seedlings.Forest Sci.15.pp.431-438.
Mataruga, M.(1997): Me|uzavisnost osobina i razvoja crnog bora (Pinus nigra Arn.) u
semenskoj plantaì na Jelovoj Gori ,Magistarski rad u rukopisu,[umarski fakultet u
Beogradu.Beograd.1-143.
Mataruga, M.(2003):Geneti~ko-selekcione osnove unapre|enja sadnica crnog bora
(Pinus nigra Arn.) razli~itih provenijencija, Doktorska disertacija u rukopisu.
[umarski fakultet u Beogradu. Beograd.99-130.
Mataruga, M., Isajev, V., Sulema, J., (2002): Broj stoma i broj redova stoma kod linija
polusrodnika crnog bora, jedan od elemenata unapre|enja proizvodnje sadnog mater-
ijala. Zbornik rezimea 7. simpozijum o flori jugoisto~ne Srbije i susednih podru~ja,
Dimitrovgrad. p:93.
Mataruga, M., [ija~i}-Nikoli} M.(1996): Osobine korenovog sistema sedmogodi{njih
sadnica {est linija polusrodnika crnog bora (Pinus nigra Arn.).Glasnik [umarskog
Fakulteta.br 78-79.Beograd.91-101.
Mataruga, M.,Isajev V., [ija~i}-Nikoli} M.(1999): Varijabilnost nekih kvantitativnih
svojstava kod linija polusrodnika crnog bora u semenskoj plantaì na Jelovoj Gori.
Drugi Kongres geneti~ara Srbije. Soko Banja 10-13.11. Knjiga Apstrakta. 166.

14
Mataruga, M., Isajev, V., Kere~ki, B. (2001): Dinamika usvajanja vode semena crnog
bora (Pinus nigra Arn.)- Metod za unapre|enje rene selekcije genotipova tolerantih
na su{u. XIV Simpozijum Jugoslovenskog dru{tva za fiziologiju biljaka. Go~, 18-21,
juni. 2001. god.
Mexal, J.G.(1980): Seedling bed density influnces yield and performance.pp.89-95. In
Proc. Sothren Nursery Conference (c:w:Lantz,ed.) Forest Serv.,Southeast.Area Atate
and Private Forestry, Atlanta, Ga. Tech. Publ. SA-TP17.
Mexal, J.G., Fisher J.T.(1984): Pruning loblolly pine seedlings.pp.73-83.In
Proc.Southern Nursery Conference.
Roller, K.J.(1977): Suggested minimum standards for containerized seedlings in Nova
Scotia. Canadian Foretry Serv., Dep.of Environment. Info. Rep. M-X-69.
South, D.B.,Boyer J.N.,Bosch L.(1984): Survival and growth of loblolly pine as influ-
enced by seedling grade:13-year results. South Forest Nursery Management
Cooperative Auburn Univ..,Auburn Ala.Rep.No8.p.12.
South, D.B.,Mexal J.G.,Buijtenen van J.P.(1989): The relationship between seedling
diameter at planting and long term volume growth of loblolly pine seedlings in east
Texas. South.Forest Nursery Management Cooperative, Auburn Univ. Auburn, Ala.
Rep. No32. p. 8.
Wakeley, P.C.(1935): Artificial reforetation in the sauthern region. U.S.D.A. Dep. of
Agric., Washington, D.C. Tech. Bull. No429. p. 115.
Wakeley, P.C.(1949): Phisiological grades of southern pine nursery stock. pp. 311-322.
In Proc. Socity of American Foresters. Washington. D.C.
Wakeley, P.C.(1965): Resultus of southern pine planting experiments in the middle twen-
ties. J.Forestry 67.pp.237-241.

15
SUMMARY
Seedlings quality is related to seedlings ability to survive long-term effects of envi-

ronment and to give plants of effective height. This complex issue includes "physiolog-
ical readiness" of seedlings for growth and appropriate morphological characteristics
which enable seedlings to overcome limiting habitat aspects. Seedlings ontogeny (genet-
ically determined path of development) and fenology (reaction to habitat) change
seedlings physiology (processes), therefore the changes within the physiology are even-
tually manifested in seedlings morphology (structure). Morphological criteria used for
the evaluation of seedlings quality - seedlings height, root collar diameter, constitution
of root and sprout, and the relation between root and sprout- can be regulated by culti-
vation activities in the nursery. People who are engaged to work in the nursery, should
be able to understand the dynamics of seedlings growth and the seedlings alometry
(mutual relation between sprout growth and the root during the time). Physiological cri-
teria used for quality evaluation include water proportion, food, carbohydrates, as well
as dormancy and resistance to cold. State of water and nutritives can be, depending on
the habitat conditions, under the influence of the activities performed in the nursery, and
therefore influence the production of carbohydrates and their storing, and to a certain
degree it can influence dormancy and resistance to cold. Untimely or inadequate culti-
vation activities can produce seedlings of worse morphological appearance which are
not successful in the field. Moreover, careless management when taking seedlings out,
packing, storing or planting can hold back high quality seedlings and therefore to reduce
their chance to survive and grow. To envisage the quality before planting, nursery gar-
deners and foresters can expose seedlings to morphological tests, physiological tests
and/or tests which show their success in the field. Better morphological tests are based
on the diameter, itself or in a combination with the height. Physiological tests include
mitotic index, carbohydrate concentration and resistance to cold. Tests which show the
degree of success include root growth potential and buds opening with or without pres-
sure. Future tests can rely on infrared thermography and spectroradiometry, chlorophyll
lightning, emission of evaporable components and biochemical markers.

Glasnik [umarskog fakulteta Univerziteta u Bawoj Luci, 2004, broj 2, str.17 - 26
UDK 582.349.771
Rodica Bercu1
Originalni nau~ni rad
ANATOMICAL STRUCTURE OF THE BLADE IN

SOME AQUATIC PLANTS
Abstract: The article comprises the investigation of the lamina (floating or

emerged leaves) structure in some aquatic plants living in the Danube Delta chan-
nels, lakes and other aquatic areas, namely: Butomus umbellatus L., Nuphar
luteum (L.) Sibthorp & Smith. and Trapa natans L. Cross sections of Nuphar
luteum (L.) Sibthorp & Smith. and Trapa natans L. lamina reveal almost the same
succession of tissues, that is an upper epidermis, the mesophyll (an aerenchyma)
and the lower epidermis. Several veins in the mesophyll are present. Transections
of Butomus umbellatus L. blade exhibit a triangle-shaped leaf with a chlorenchy-
matous tissue and a large aerenchyma. In the mesophyll, a number of large and
small vascular bundles are embedded. The close collateral vascular bundles are
poorly developed (few xylem and phloem elements and protoxylem lacunas).
Nuphar luteum mid rib vein are double mixed or fused, usually inversely oriented.
The blade anatomical characteristics of all species are in accordance with their or
free floating or emerged nature.
Key words: hydrophytes, emergent, anatomy, blade, structure.
1 "Ovidius" University, Faculty of Natural Science and Agriculture Science,Mamaia 124, 8700, Constanza
Anatomical structure of the blade in some aquatic plants
18
ANATOMSKA STRUKTURA VLATI KOD NEKIH VODENIH BILJAKA
Izvod: Ovaj rad daje prikaz prou~avanja strukture listi}a (listi}a koji su se pojav-
ili ili plutaju) nekih vodenih biljaka koje ìve u deltama Dunava, jezerima ili u
nekim drugim vodenim povr{inama; Butomus umbellatus L., Nuphar luteum (L.)
Sibthorp & Smith. and Trapa natans L. Popre~ni presek listi}a kod Nuphar luteum
(L.) Sibthorp & Smith. and Trap natans L. otkriva skoro istu sukcesiju tkiva, gorn-
ji epidermis, mezofil (aerenhim) i niì epidermis. U mezofilu se nalazi nekoliko
vena. Presek vlati Butomus umbellatus L. prikazuje list trouglastog oblika sa
hlorenhimskim tkivom i krupnim aerenhimom. U mezofilu se nalazi velik broj
malih i velikih vaskularnih snopova. Paralelni vaskularni snopovi su lo{e razvijeni
(nekoliko ksilemskih i floemskih elemenata i protoksilemske praznine). Srednja
rebarna vena kod Nuphar luteum je dvostruka ili spojena, obi~no je obrnuto ori-
jentisana. Anatomske karakteristike vlati svih vrsta su u skladu sa njihovom
prirodom da plutaju ili izranjaju.
Klu~ne rije~i: hidrofite, anatomija, vlat, struktura.
INTRODUCTION
Butomus umbellatus L. (fam Butomaceae), known as flowering rush, is an emergent

aquatic, herbaceous perennial plant. The leaves have sharp edges and will grow 2 m tall.
The floral peduncles arrive between 5 to 20 cm. (Cook, 1985, 1990; Nyárády, 1966).
Nuphar luteum (L.) Sibthorp & Smith. (fam. Nymphaceae) is a rooted floating
hydrophyte, living in large aquatic areas from the Danube Delta as well. Spatterdock has
large heart-shaped leaves, usually with wavy margins. Spatterdock floating leaves are
attached to long, stout stems which arise from large, spongy rhizomes. Spatterdock flow-
ers are yellow and "half-opened" at or above the water surface. Flowers are attached to
thick round stems that are often six feet long. Trapa natans L. (fam. Trapaceae), is
known as water chestnut and has surfacing and submersed leaves. Surfacing leaves are
triangular with toothed edges and an inflated petiole and form a rosette on the water sur-
face. In literature some authors described the morphological characteristics of this plants
(Anderberg, 2001; Bavaru & Bercu, 2002; Nyárády, 1966; Sãvulescu, 1955).
Other noticed, sporadically, some anatomical characteristics of Trapa natans (Batanouny,
R. Bercu
Anatomska struktura vlati kod nekih vodenih biljaka
19
1992), and Nuphar luteum blade (Ta r n a v s c h i e t a l ., 1974; B o u m a n &

Houtuesen, 1996; Raven, 1994), but the knowledge on the blade anatomy of some of
this species is almost lacking.
MATERIAL AND METHODS
The vegetal material was collected on Cardon Channel from the Danube delta. Cross
sections of leaf blade of the aquatic plants were performed using the manual technique.
The samples were stained with alum-carmine and iodine green and embedded in gela-
tine-glicerine. The observations were performed with a BIOROM-T bright field micro-
scope, equipped with a TOPICA-1006A video camera. The microphotographs were
obtained taking over the samples, directly from the microscope (by the help of video
camera) and sending them to the computer.
RESULTS AND DISCUSSION
Cross sections of Butomus umbellatum leaf reveal a triangle-shaped lamina.

Epidermis is the outermost layer composed of isodiametric regularly arranged simple
cells, covered by a thick cuticle. At places the epidermis is interrupted by the presence
of stomata (Fig. 1a, b).
The mesophyll is well developed and differentiated into a chlorenchyma tissue and
an aerenchyma tissue. The chlorenchyma region consists of three layers of large
parenchyma cells, irregularly radiate around the vascular bundles.
R. Bercu
20
Fig. 1. Cross sections of the leaf of Butomus umbellatus L. General view of the lamina (a). X 58. Portion of
chlorenchyma tissue (b). Portion of a leaf angle (c). X 227. A blade vascular bundle (d). X 210:
AC- air chamber; BS- bundle sheath; Ct- cuticle; Chl- chloroplasts; CB- crucial bundle; CT-
chlorenchyma tissue; DT- diaphragmatic tissue; E- epidermis; Ph- phloem; PC- parenchyma cell;
PxV- protoxylem vessel; S- stoma; SC- substomatal cavity; SclC- sclerenchyma cap; SG- starch
grains; SVC- small vascular bundle; Tr- trabeculae; VB- vascular bundle; XL- xylem lacuna. Orig.
Slika 1: Popre~ni presek lista utomus umbellatus L. Op{ti pogled listi}a (a). X 58. Dio hlorenhimskog tkiva.
(B). Dio ugla lista (c). X 227. Vaskularni snop vlati (d). X 210: AC -komora za vazduh; BS -omota~
snopa; CT -kutikula; Chl -hloroplasti; CB - glavni snop; CT -hlorenhimsko tkivo; DT -tkivo
dijafragme; E -epidermis; Ph - floem; PC -parenhimska }elija; PxV - protoksilemski sud; S -
stoma; SC- substomska {upljina; SclC - sklerenhimska kapa; SG - zrno skroba; SVC - mali vasku-
larni snop; Tr - gredica; VB - vascularni snop; XL - ksilemska praznina. Orig.
At places, conspicuous close collateral vascular bundles are present, mostly, in the
corners of the triangle-shaped leaf; 7 to 9 mesophyll cells between contiguous vascular
bundles. Small sclerenchyma caps are present in the margin of the lamina (Fig. 1b).
Bellow the chlorenchyma tissue is the aerenchyma, represented by well-developed air
cavities. A diaphragmatic tissue inside some of the air chambers is present (Fig. 1a). In
between the air chambers, large midribs of first-order vascular bundles, structurally dis-
tinguishable from the lateral first-order vascular bundles, solitary, associated with
parenchyma air chambers, occur. Parenchyma sheath cells, inflated with thin walls (with
R. Bercu
21
16 to 22 parenchyma cells), completely surround the large vascular bundles. The first-
order vascular bundles consists of one large xylem lacuna and three protoxylem vessels.
Phloem, present abaxially in the first-order bundles, shows normal development, con-
sisting of sieve cells, companion cells and phloem parenchyma (Fig. 1d). Small second-
order bundles consist of few vascular elements, surrounded by parenchyma sheath with
4 to 6 small parenchyma cells (Fig. 1a, c).
Transections of the blade of Nuphar luteum (L.) Sibthorp & Smith. exhibit an upper
epidermis, composed of a single row of compactly arranged barrel-shaped cells, covered
by a waxy cuticle. Its continuity is broken by a number of stomata with sub-stomatal
cavities.
Fig. 2. Cross section of the leaf of Nuphar luteum (L.) Sibthorp & Smith.: AC- air chambers; Ct- cuticle; Le-
lower epidermis; MR- mid-rib; PT- palisade tissue; ST- spongy tissue; T- trichosclereids; VB- vas-
cular bundles of the mid rib; UE- upper epidermis. X 154. Orig.
Slika 2: Popre~ni presek lista Nuphar luteum (L.) Sibthorp & Smith: AC- komnora za vazduh; Ct- kutikulae;
Le- niì epidermis; MR- srednje rebro; PT- palisadno tkivo; ST- spu`vasto tkivo; T- trihosklereidi;
VB- vaskularni snopovi srednjeg rebra; UE- gornji epidermis. X 154. Orig.
R. Bercu
22
Fig. 3. Cross section of the blade of Nuphar luteum (L.) Sibthorp & Smith.: Trichosclereids in the palisade
tissue (a-c). Trichosclereids in the spongy tissue (d, e). Vascular bundles (f, g). Lower epidermis
with aerenchyma (h). Lower epidermis with collenchyma tissue (i). X 318: AC- air chamber; CT-
collenchyma tissue; LE- lower epidermis; Mx- metaxilem; Ph- phloem; Px- protoxylem; PT- pal-
isade tissue; T- trabeculae; Tr- trichosclereids; TrR- trichosclereids roots; VB- vascular bundle;
UE- upper epidermis; XL- xylem lacuna. Orig.
Slika 3: Popre~ni presek vlati Nuphar luteum (L.) Sibthorp & Smith: Trihosklereidi u palisadnom tkivu (a-c)
Trihosklereidi u spu`vastom tkivu (d, e). Vaskularni snopovi (f, g). Niì epidermis sa aerenhimom
(h). Niì epidermis sa kolenhimskim tkivom (i). X 318 :AC- komnora za vazduh; CT- kolenhimsko
tkivo; LE - niì epidermis; Mx- metaksilem; Ph- floem; Px- protoksilem; PT- palisadno tkivo; T-
gredica; Tr- trihosklereidi; TrR- trihosklereidni korenovi; VB- vaskularni snop; UE- gornji epider-
mis; XL- ksilemska praznina. Orig.
R. Bercu
23
The lower epidermis exhibits almost the same organization such as the upper one
(Fig. 3a, h). The mesophyll is differentiated into palisade and spongy tissue. The pal-
isade tissue consists of few layers of radially compactly arranged elongated, tubular or
columnar cells. The cells contain numerous chloroplasts. Large and thick branched tri-
chosclereids (idioblasts) cross the palisade tissue (Fig. 2; 3a-c). Between the palisade tis-
sue and spongy region small vascular bundles with few vascular elements occur (Fig.
3d).
The spongy parenchyma lies beneath the palisade region and consists of large air
chambers, separated by uni- or muliseriate partitions. These partitions consist of thin-
walled cells, containing chloroplasts. As Bourman & Houtuesen (1996) reported the
trichosclereids of the spongy tissue are short and thick (Fig. 2; 3d, e).
The vascular system is poorly developed and represented by small vascular bundles,
embedded, mostly, in the palisade region. In the mid rib region, double mixed or fused
vascular bundles occur, which are usually inversely oriented (Fig. 2). Each vascular bun-
dle is closed and collateral. They consist of poorly developed xylem and comparatively
large phloem. In the lamina region, the xylem of the vascular bundle remains oriented
forwards upper epidermis. The vascular bundles are surrouded by parenchymatous
sheaths (Fig. 3f, g)
Cross section of the surfacing leaf lamina of Trapa natans reveals the usual leaf
structure that is the upper epidermis, the mesoophyll and the lower epidermis.
R. Bercu
24
Fig. 4. Cross section of the lamina of Trapa natans L. Portion of the leaf with mid rib vein (a). X 166. Mid
rib (detail) (b). X 166. Portion of the mesophill, under the mid rib(c). Portions of the mesophyll (d,
e). X 240: A- aerenchyma; Ct- cuticle; CC- collenchyma cells; D- druses; E- epidermis; IS- inter-
cellular space; LE- lower epidermis; MC- many-celled hair; MR- mid rib; Ph- phloem, PS-
parenchyma sheath; PT- palisade tissue; S- stoma; SP- spongy tissue; SV- secondary vein; UE-
upper epidermis; X- xylem. Orig.
Slika 4: Popre~ni presek listi}a Trapa natans L. Dio lista sa venom srednjeg rebra (a). X 166. Srednje rebro
(detalj) (b). X 166. Dio mezofila ispod srednjeg rebra (c). Deo mezofila (d, e). X 240: : A- aerenhi-
ma; Ct- kutikula; CC- kolenhinske }elije; D- druze*; E- epidermis; IS- prostor izme|u }elija; LE-
niì epidermis; MC- dlake }elija; MR- srednje rebro; Ph- floem, PS- parenhimski omota~; PT- pal-
isadno tkivo; S- stoma; SP- spu`vasto tkivo; SV- sekundarna vena; UE- gornji epidermis; X- ksilem.
Orig.
The epidermis is differentiated into upper and lower epidermis each consisting of a
single layer of compactly arranged thin-walled barrel shaped cells. Externally, the upper
and lower epidermis are covered by a thin cuticle, not only the upper one, as Batanouny
(1992) suggested. Among the upper epidermal cells numerous stomata occur (Fig. Fig.
R. Bercu
25
4a, c, d). The heterophylous mesophyll is well developed. It is differentiated into pal-
isade tissue (upper) and spongy tissue (lower). The palisade region is composed of two
or three layers of radially elongated cells, compactly arranged and possess numerous
chloroplasts and druses (of calcium oxalate) as well (Fig. 4a). The continuity of the
upper palisade region is broken by the sub-stomatal cavities lying at the base of stoma-
ta. Batanouny (1992) had noticed that at the base of sub-stomata cavities certain cells
bear druses, lacking in aerenchyma. Druses are present in the aerenchyma region as well
(Fig. 4d, e). The spongy tissue is composed of one or two layers of compactly arranged
parenchyma cells, lying just bellow the palisade region. The most part of the spongy
region is represented by large air cavities (Fig. 3d, e). The air cavities are separated by
uni- or multiseriate seriate partition. Most of parenchyma cells bear druses, facing the air
chambers (Fig. 3c-e). The vascular system is poorly developed, represented by small
vascular bundles. Each of them is composed of phloem and poorly developed xylem rep-
resented by large lacuna. The vascular system of the mid rib zone is enclosed by
parenchyma sheath. Abaxialy, it is protected, by a number of collenchymatous cells. The
vascular system is poorly developed and consists of few xylem vessels. Phloem shows
normal development (Fig. 4b).
CONCLUSIONS
Results indicate that the surfacing leaf anatomy of Nuphar luteum (L.) Sibthorp &
Smith. and Trapa natans L. exhibits hydrophytic features in accordance with its aquatic
habit. They have an upper epidermis and a lower one, covered by a thin cuticle. Stomata
are present only on the upper epidermis, which floats on the water surface. Beneath the
upper and lower epidermis a heterogenous mesophyll is present. Bellow the upper epi-
dermis is the palisade tissue, containing numerous chloroplasts. Only Nuphar luteum
palisade tissue possesses short thick branched trichosclereids. The spongy tissue is rep-
resented by an aerenchyma. Trichosclereids are present in Nuphar luteum spongy tissue.
In Trapa natans spongy tissue a number of druses, mostly, facing the air cavities, occur.
The vascular system of the mid rib consists of one close collateral, centrally located, vas-
cular bundle (Trapa natans) or double close collateral vascular bundles (Nuphar
luteum), surrounded by a parenchyma sheaths. The vascular bundles are poorly devel-
R. Bercu
26
oped and consist of few xylem and phloem elements. Protoxylem lacunas often are pres-
ent in the vascular bundle. Collenchyma tissue, with mechanical role in an abaxialy posi-
tion (Nuphar luteum, Trapa natans), is present. Histofoliar analyses of the emerged leaf
of Butomus umbellatus L. allowed us to conclude, that the leaf has a characteristical tri-
angle shape, protected to the exterior by a single-layered epidermal cells. The mesophyll,
without adaxial palisade, is differentiated into a chlorenchyma tissue, possessing large
round-shaped parenchyma cells and an aerenchyma tissue with large air cavities. Close
collateral vascular bundles of chlorenchyma tissue possess small sclerenchyma caps,
with mechanical role. In between the air cavities, second-order vascular bundles are
present. Externally, a parenchyma sheath protects the small vascular bundles.
REFERENCES
Anderberg, A., A. (2001): Den Virtuella floran-world mide wels, Electronic publication.
Batanouny, K. H. (1992): Plant Anatomy. A Textbook of Botany, University Press: 263-
265, 268-269, Cairo
Bavaru, A., Bercu, R. (2002), Morfologia ºi anatomia plantelor, Ex Ponto: 134-141,
Constanþa
Bouman, F., Houtuesen, J. (1996): Strukturele botanie, 2. Weefsels, CD-ROM Versie,
SEP, Hugo de Vries laboratorium.
Cook, C. D. K. (1985): Range Extensions of Aquatic Vascular Plant Species. J. of
Aquatic Plant Managemen: 23: 1-6.
Nyárády E. I. (Editor-in Chief) (1966): Flora României, Vol. XI, Ed. Academiei,
Române, 32-35, Bucureºti.
Raven, P. H., Evert, F. R., Eichhorn, E. S. (1992): Biology of Plants, Ed 5, Worth. Publ.,
Inc: 457-458, 502: New York
Sãvulescu, T. (Editor-in Chief) (1955): Flora României, Ed. Academiei Române, Vol. III
38-47, Bucureºti:
Tarnavschi, Tr. I., ªerbãnescu-Jitariu, G., Rãdulescu-Mitroiu, N., Rãdulescu, D. (1974):
Practicum de morfologie ºi anatomie vegetalã, Tipografia Universitãþii, 245-247,
Bucureºti:
R. Bercu
Glasnik [umarskog fakulteta Univerziteta u Bawoj Luci, 2004, broj 2, str.27-45
Bulletin Faculty of Forestry, University of Banja Luka, 2004, No 2, page 27-45
UDK: 634.1 (497.6 Trapiska {uma)

Jugoslav Bruji}1 634.1 631.541 (497.6 Trapiska {uma)
Jovan Travar 2 Originalan nau~ni rad

* prethodno saop{ten
VO]KARICE TRAPISKE [UME
Izvod: Rad prezentuje brojnost samoniklih vrsta {umskog vo}a u Trapiskoj {umi
kod Bawaluke kroz aspekt mogu}nosti wihovog kalemqewa in situ. Podaci su
dobijeni sistematskim uzorkom i sopstvenim metodom. Brojnost je iskazana
preko ukupnog broja stabala(ca) odre|ene vrste, broja kalem-stabala, kalem-
gran~ica i kalem-podloga, po vrstama drve}a i gazdinskim klasama.
Konstatovano je jedanaest vrsta vo}karica, razli~itog stepena brojnosti, {to je
prikazano na karti. Na kraju je ukazano na perspektive u kori{}ewu divqih ge-
nerativnih podloga vo}aka. Sintetski karakter {ume koja je istovremeno i
vo}wak i park na zanimqiv na~in isprepli}e oblasti ure|ivawa {uma, vo}ar-
stva i pejza`ne arhitekture.
Kqu~ne rije~i: Trapiska {uma, vo}karice, kalem-podloge, vo}wak-park-{uma.
THE WILD FRUIT TREES OF TRAPISTS' WOOD

Abstract: The paper describes the presence degree of growing wild fruit trees
species in the Trapists' Wood, near Banjaluka, according to their inoculation pos-
sibility (in situ). Systematic sample and author’s own method were applied in
order to obtain data. Certain species presence degree is expressed with numbers of
trees, graft trunks, graft branches and graft basis, also per forest management
classes. Eleven wild fruit trees species were found in the area, which had a differ-
ent presence degrees, showed in the maps, too. The work directs attention to wild
generative hippobionts using prospects. Synthetic character of this forest, which is
also a park and an orchard at the same time, interlaces spheres of forest arrange-
ment, fruit growing and landscape architecture.
Key words: Trapists' Forest, wild fruit tree, graft basis, orchard park wood.
1,2Jugoslav Bruji}, Jovan Travar - [umarski fakultet Bawa Luka, e-mail: arbor_magna@yahoo.com
* Rad je predstavqen na Savjetovawu agronoma RS kao usmena prezentacija u okviru vo}arske sekcije
(14-17. mart 2001); dosad nije objavqen
The Wild Fruit Trees of Trapists’ Wood
28
UVOD
U svom radu [ili} (1964) je dao vi{e zanimqivih podataka o dendroflori i ve-
getaciji Trapiske {ume, pa tako i o vrstama {umskih vo}aka. Tokom proteklih deceni-
ja su vi{e puta vr{ena kartirawa {umske vegetacije, za potrebe tipolo{ko-sasto-
jinske karakterizacije, pri ~emu je u tuma~ima spomenuto prisustvo vo}karica.
Prilikom taksacionih snimawa, vrste vo}karica nisu posebno iskazivane, ve} su
prikazane pod kategorijom "ostalih vrsta" drve}a. Nedostatak egzaktnijih podataka o
vrstama, wihovoj brojnosti i rasprostrawewu, naveo je [G Bawa Luka na potrebu
izrade posebnog elaborata (Bruji} i Travar, 1999). Istorijat i pravno-ekonomske
prilike ovog podru~ja je u svom radu osvijetlila Juri{i} (1983).
Kategorija park - {uma je po mnogim elementima uzgoja, ure|ivawa, za{tite i
drugih djelatnosti posebna. U park {umama se grani~e i ukr{taju oblasti urbanizma,
{umarstva, pejza`ne arhitekture i turizma. Od biv{eg direktora [umskog gazdinstva
Bawaluka potekla je inicijativa da se u najstarijoj i najpoznatijoj {umi bawalu~ke
okoline Trapistima, obavi kalemqewe pitomih sorti vo}aka na postoje}em priro-
dnom podmlatku {umskog vo}a, tzv. vo}karicama4 . Time se èqelo ionako mno-
gostrukoj funkciji park-{ume dodati jo{ jednu, za na{e prilike neuobi~ajenu i atra-
ktivnu - funkciju vo}waka. Ovakav tip "vo}waka" je rijedak kako u vo}arskoj, tako i u
{umarskoj praksi. Svrha ovog rada je da pruì osnove za projekat te vrste, tj. da
ustanovi raznovrsnost i brojnost vrsta vo}karica, wihovu prostornu distribuciju i
taksonomske karakteristike, kao i zna~aj sa aspekta kalemqewa. Smatramo da bi ovaj
rad, uzev{i u obzir uo~ene probleme, mogao biti model za istraìvawa ovakve vrste u
budu}nosti.
Tako|e, jasno je da budu}e ure|ivawe odjela Trapiske {ume mora biti specifi~no,
i razra|eno u posebnom elaboratu. Nastojali smo da na neki na~in budu}em ure|iva~u
pruìmo egzaktnije osnove, ali i da iznesemo neke sugestije koje bi mogle da budu
korisne pri izradi plana gazdovawa.
4 Termin ustaqen u {umarstvu; odnosi se u uèm smislu na Rosacaeae, ali se obi~no koristi sensu latiore
J. Bruji}, J. Travar
Vo}karice Trapiske {ume
29
PODRU^JE I PREDMET ISTRA@IVAWA
Za prvu fazu ovog projekta odabrani su odjeli: 68, 69, 70 i 72; oni ~ine i gro pro-
stora stare Trapiske {ume. Mi{qewa smo da je podru~je istraìvawa trebalo
zaokruìti odjelom 71, ~ime bi se upotpunio prostor koji je istorijsko-geografski
odre|en kao pojam Trapiske {ume.
Istraìvani objekat pripada najve}im dijelom brdskom, a mawim dijelom dolin-
skom pojasu sredogorja Crni Vrh. Nalazi se u sjeverozapadno-bosanskom podru~ju
Pripanonske oblasti (Stefanovi} et al., 1983), neposredno uz grad Bawaluku,
pruàju}i se desnom obalom rijeke Vrbas, na potezu od naseqa Ma|ir na jugu do
Dubokog potoka na sjeveru. Reqefski gledano, Trapisku {umu ~ine tri cjeline,
razli~itog prostranstva: (1) poloj rijeke Vrbas (sjeverno od Ma|ira), (2) rije~na
terasa iznad poloja, a (3) najve}i dio ~ini reqef velike energije, predstavqen grebe-
nima, uvalama i padinama razli~itih stepena strmosti, od blagih i sredwe strmih
(koja su ~e{}a) do strmih i jako strmih obala potoka. Preovla|uju toplije ekspozici-
je, a visinski se prostire u zoni od 150 do 400 m n.v. To jasno odre|uje pripadnost ovog
podru~ja brdskom (kolinskom) pojasu vegetacije. Elementi reqefa, posredno i
neposredno, mijewaju makroklimu, uti~u}i na razmje{taj pojedinih {umskih zajednica
na malom prostoru.
Ovaj prostor karakteri{e hidrolo{ka mreà koju ~ine povremeni i stalni poto-
ci, pritoke rijeke Vrbas. Ve}i potoci su (idu}i ka sjeveru): Golubovac, Ruìkovac,
Karanovac i Veliki potok, te gorwi dio potoka Brusina. Ti potoci su svojim tokom
ispresijecali podru~je Trapiske {ume (naro~ito u ju`nom dijelu), stvaraju}i
mno{tvo uvala i grebena, dok je rijeka Vrbas svojim radom formirala terasu blago
nagnutu prema rijeci (u odjelu 68) i poloj kojeg naseqava higrofilna vegetacija nizin-
skih {uma.
Za klimu Trapiske {ume su potpuno relevantni podaci meteorolo{ke stanice
Bawa Luka. Ona se nalazi u podru~ju umjereno-kontinentalne klime, sa znacima utica-
ja atlantske (zapadna varijanta panonske klime). Sredwa godi{wa temperatura iznosi
10.6 oC. Najtopliji mjeseci su juli (20.9oC) i avgust (20.2oC), a najhladniji je januar
(-0.7oC). Apsolutne minimalne temperature su najniè u januaru, i do -26.4oC, ali se
30
rijetko pojavquju i kratko traju temperature niè od -15oC. Vegetacioni period traje
oko 200 dana. Sredwa godi{wa koli~ina padavina se kre}e oko 1060 mm; padavine su
povoqno raspore|ene tokom godine, pa ih u vegetacionom periodu ima oko 560 mm
(53%). Mjesec sa najvi{e padavina je juni (121 mm), a najmawe padavina ima u avgustu
(82 mm). Indeks klime (Im) iznosi 9, {to po Torntvajtu zna~i subhumidnu vla`niju
klimu. Vjetrovi olujne ja~ine su rijetki, javqaju se u slu~ajevima kada se formiraju
izraène tempereturne depresije. Naj~e{}i vjetrovi duvaju iz pravca JI-SZ.
Na osnovu navedenih klimatskih pokazateqa, moè se re}i da su klimatske pri-
like podru~ja povoqne za razvoj stabilnih biqnih ekosistema, koji se u slu~aju
degradacije mogu relativno lako vratiti u svoj klimatogeni stadij.
Prema geolo{koj karti, list Bawa Luka (1:100 000), u geolo{koj gra|i Trapiske
{ume najve}i prostor zauzima jurska magmatsko-sedimentna formacija (dijabaz-
ro`wa~ka), koja je predstavqena uglavnom pje{~arima (grauvake i subgrauvake), te
glincima, dijabaz-spilitima i, mawe, ro`wacima i silikatnim bre~ama. Uz obalu
Vrbasa, na jugoisto~nom dijelu podru~ja, zastupqene su gorwo-neogene tvorevine sa
raznim slojevima laporovitih i pjeskovitih glina, slabo vezanih pje{~ara i lapora.
Na inìwersko-geolo{koj karti (1:10 000), izdvojena je iznad ovih naslaga i vi{a
terasa od jezerskih {qunkova, pijeskova i glina, sa proslojcima listastih lapora.
Petrografsko-minerolo{ke karakteristike ovih formacija govore da su u pitawu
izrazito silikatni supstrati, na kojima se obrazuju distri~na zemqi{ta.
Najve}e povr{ine zauzimaju distri~ni kambisoli na sedimentima dijabaz-
ro`wa~ke formacije (odjeli 69, 70 i 72). Distri~ni kambisoli se pojavquju kao
samostalne jedinice na strmijim poloàjima, a na blaìm nagibima se javqaju u kom-
binaciji tipa "niz" zajedno sa luvisolima (preko prelaznog ilimerizovanog podtipa
distri~nog kambisola). Zbog znatne dubine i relativno povoqnog vodno-vazdu{nog
reìma, to su visoko-produktivna stani{ta kitwakovih, kitwakovo-grabovih,
bukovih i kitwakovo-bukovih {uma. Zna~ajne povr{ine zauzimaju i zemqi{ta na
neogenim naslagama u odjelu 68 (u dowem dijelu odjela). Na vi{oj rije~noj terasi
sre}emo zemqi{nu kombinaciju distri~nih kambisola, luvisola i pseudoglejeva.
Priroda mati~nog supstrata, te razvijen mezo- i mikroreqef su pogodovali nastanku
31
sloène zemqi{ne kombinacije tipa toposekvence. Na niòj terasi, dijelu poloja

rijeke, pod uticajem visokog nivoa podzemne vode i sastava nataloènih slojeva obra-
zovan je zemqi{ni kompleks pseudoglejnih i glejnih zemqi{ta. Ovim hidromorfnim
tipovima zemqi{ta odgovara i higrofilni tip {umske vegetacije koja se razvija na
wima.
[umske fitocenoze podru~ja Trapiske {ume odraz su ekolo{kih prilika
(mati~nog supstrata, zemqi{nog pokriva~a, ekspozicije i nagiba terena) s jedne
strane, kao i znatnih antropogenih uticaja, s druge strane. Klimatogeno se nalaze u
okviru klimazonalne zajednice kitwaka i graba, u ~emu se slaù svi relevantni
radovi o potencijalnoj vegetaciji (H o r v a t , 1950, S t e f a n o v i } e t a l ., 1983,
Stefanovi} i Beus, 1986, [ili}, 1964). Ipak, vegetacijski pokrov bitno je
odre|en edafskim komponentama ekosistema, tako da se klimaks-{uma kitwaka i
obi~nog graba i ne nalazi u svom tipi~nom obliku. Umjesto we, najve}i dio Trapiske
{ume nalazi se pod mozaikom zajednica ~istog kitwaka, kitwaka sa bukvom (sa i bez
obi~nog graba) i bukve. Ovi tipovi {uma su relativno dobro uo~avani i prikazivani
na tipolo{kim kartama podru~ja, pri ~emu je posledwa [PO (1990-1999) uglavnom
precizno ra{~lanila pomenuti kompleks. Na{a zapaàwa na terenu, prilikom
istraìvawa, a i ranije, potvrdila su da se na podru~ju nalaze:
- {uma hrasta kitwaka i obi~nog graba (Erythronio-Carpinetum Ht. et al. 1974),
klimatogena mezo-neutrofilna fitocenoza vi{e rije~ne terase i zapadnih
strana, sa blagim mezoreqefom ali izraènog mikroreqefa;
- {uma hrasta kitwaka, (Quercetum montanum illyricum Stef. /1961/ 1964), aci-
dofilni trajni stadij na distri~nom kambisolu i prisojnim strmijim padinama;
- {uma kitwaka i bukve (Querco-Luzulo-Fagetum Mar. et Zup. 1979), najraspro-
strawenija asocijacija Trapiske {ume, na blaìm stranama, dubqim zemqi{nim
kombinacijama; na raznim ekspozicijama;
- submontana bukova {uma (Lathyro-Fagetum Fab. 1963), na osojnim strmijim padi-
nama;
- {uma lu`waka i obi~nog graba (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht.1938) na
niòj rije~noj terasi, sad degradirana;
32
- {uma crne johe (Alnetum glutinosae s. lat.) u dowem dijelu 70-og odjela, na ogle-
janom proluvijalno-deluvijalnom nanosu;
- {uma kitwaka sa bjelograbi}em (Carpino orientalis-Quercetum montanum Jov.
1979), samo na jednoj veoma strmoj ju`noj padini u 70-om odjelu, kao najtermofil-
nija zajednica.
Neposredna blizina grada i drugih naseqa u~inila je da je ova prvobitna slika
vegetacijskog pokriva~a izmijewena (Juri{i} M., 1983). Pravac tih promjena
uglavnom je i{ao na ruku pove}awu u~e{}a divqih vrsta vo}aka u sastavu i gra|i pri-
marnih fitocenoza.
Na ukupnoj povr{ini (301,2 ha) sjemenske (tzv. visoke) {ume zauzimaju 89.7%,
{umske kulture 4.7%, izdana~ke {ume 3.9%, neproduktivne povr{ine 4.9% i goleti
0.4%. Podru~je istraìvawa je podijeqeno na 4 odjela sa 23 odsjeka, koji su svrstani u
12 gazdinskih klasa ({ifra - naziv GK - odsjeci):
1101 Visoke {ume bukve na dubokim silikatnim zemqi{tima (72b)
1107 Visoke {ume bukve i hrasta kitwaka na dubokim silikatnim zemqi{tima i
mawim dijelom na kre~wacima (68c, 69b, 70a, 72a)
1401 Visoke {ume hrasta kitwaka na prete`no dubokim zemqi{tima kiselih
silikatnih supstrata (68a, 69a, 70b)
1411 Visoke {ume hrasta kitwaka, crnog i bijelog bora na dubokim kiselim
silikatnim zemqi{tima (68b)
3101 [umske kulture smr~e (70g, 70i)
3111 [umske kulture smr~e, crnog i bijelog bora (68e, 70e)
3201 [umske kulture bijelog bora (68f)
3202 [umske kulture crnog bora (69c, 70h)
3502 [umske kulture bagrema (68d, 70d, 70f)
4230 Izdana~ke {ume hrasta kitwaka (70c)
4430 Ostale izdana~ke {ume (68g)
5201 Goleti unutar {uma bukve (69d)
6301 Stalne {umske ~istine (70j).
33
PREDMET ISTRA@IVAWA
Predmet istraìvawa su vrste {umskih vo}aka (vo}karice) koje bi mogle biti

interesantne kao divqe podloge za kalemqewe pitomih sorata. Ukupno smo konstato-
vali jedanaest vrsta vo}karica u Trapiskoj {umi. To su: divqa tre{wa (Cerasus avium
/L./Moench.), brekiwa (Sorbus torminalis /L./Crantz), jednoko{ti~avi glog (Crataegus
monogyna Jacq.), vi{eko{ti~avi glog (Crataegus oxyacantha L.), divqa jabuka
(Malus sylvestris Mill.), divqa kru{ka (Pyrus pyraster Burgsd.), xanarka (Prunus
cerasifera Ehrh.=P. myrobalana Loisel), trwina (Prunus spinosa L.), dren (Cornus mas
L.), pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) i lijeska (Corylus avellana L.), od kojih smo
istraìvali prvih deset. Obi~nu lijesku, zbog ograni~ene primjene kao podloge za
kalemqewe, nismo evidentirali.
MATERIJAL I METOD RADA
Procjenu brojnosti pojedinih vrsta vo}karica utvrdili smo na bazi sistematskog

uzorka. Primjewen je {ematski raspored uzoraka u kvadratnoj mreì 100 x 100 m.
Uzorak je bio oblika kruga, polupre~nika 5 m. Na uzorku je evidentiran svaki pri-
mjerak vrsta koje smo naveli u prethodnom poglavqu. Zbog te{ko provedive determi-
nacije vrsta glogova na osnovu zimskih gran~ica i pupova, ove vrste su razdvojene
naknadno (po listawu). Za svaki primjerak vo}karice smo ustanovili tri elementa:
pripadnost visinskoj klasi (0-0.5, 0.5-1.3, 1.3-2, 2-3, 3-4, 4-5, 5-10, 10-15, 15-20, 20-30 m),
pripadnost debqinskoj klasi (0-2, 2-4, 4-6, 6-8, 8-10, 10-15, 15-20, 20-30, 30-50, 50-80 cm),
broj grana za kalemqewe (potencijalnih podloga / hipobionata). Pod granom pogodnom
za kalemqewe podrazumijeva se bo~ni izbojak debqine 0.5-2 cm, a koja se nalazi na
visini do 2 m. Osim toga, za svaki primjerni krug su uzeti i podaci o ekologiji
stani{ta, cenozi i biotopu. Pri obradi rezultata istraìvawa neophodno je koristi-
ti neke termine koje }emo ovdje objasniti:
- ukupan broj stabala(ca) je broj stabala vrsta vo}karica koji je dobijen brojawem
na primjernom krugu;
34
- broj kalem-stabala(ca) je broj stabala koji je dobijen kada se od ukupnog broja

stabala odbije broj primjeraka koji nisu pogodni za kalemqewe. To su, s jedne
strane, sasvim mali primjerci (do 0.5 m visine) ili, s druge strane, predebela
stabla (~iji je prsni pre~nik iznad 2 cm);
- broj kalem-gran~ica je ukupan broj gran~ica pogodnih za kalemqewe; na jednom
stablu (koje ne mora biti kalem-stablo!) moè se na}i jedna ili vi{e kalem-
gran~ica;
- broj kalem-podloga je suma broja kalem-stabala(ca) i broja kalem-gran~ica.
Svaki od pokazateqa brojnosti vo}karica je prezentovan po vrstama i gazdinskim
klasama, a iskazani su brojem po hektaru, na cijeloj povr{ini i u procentima. Broj po
hektaru pokazateq je gustine (frekventnosti), broj na cijeloj povr{ini govori o
resursu (potencijalu) a procenat je pokazateq distribucije (strukture).
REZULTATI ISTRA@IVAWA
Brojnost po vrstama vo}karica
Na grafikonu br.1 prikazali smo sve ~etiri kategorije brojnosti brojem na

cijeloj povr{ini istraènog podru~ja, a na grafikonu 2 u procentima.
Chart 1 wild cherry
400000
350000
Wild fruit trees number on whole searched area surface
broj na cijeloj povr{ini istraìvanog podru~ja
ukupan broj stabala total trees number

300000
graft trunks number

250000
broj kalem-stabala(ca)
graft branches number
200000
broj kalem-gran~ica
graft bases number
150000 broj kalem-podloga
checker tree
100000
single
whitehorn grain horn
w.apple tree w.pear tree myrobalana blackthorn corneltree chestnut
50000
0
d.tre{wa v-k.glog j-k.glog brekiwa d.jabuka d.kru{ka xanarka trwina dren p.kesten
Grafikon 1: Kategorije brojnosti po vrstama vo}karica

Chart 1: Category of wild fruit trees species presence
35
Chart 2
za cijelo podru~je istraìvawa whole aria
d.tre{wa
wild cherry
v-k.glog white howthorn

1,5%
0,6% single grain thorn
j-k.glog
1,6%
19,3%
brekiwa checker tree
d.jabuka wild apple tree
5,6%
wild pear tree
1,8% d.kru{ka
69,3%
Grafikon 2: U~e{}e pojedinih vrsta u ukupnom broju stabala vo}karica

Chart 2: Total trees number distribution of wild fruit species kind
DIVQA TRE[WA je neprikosnoveno najbrojnija vo}ka ovog podru~ja; prakti~no,

od deset primjeraka vo}aka sedam su stabalca tre{we (v. grafove 1 i 2). Tre{wa je za-
stupqenija na toplijim ekspozicijama, u {umama hrasta kitwaka, kitwaka i obi~nog
graba, kitwaka i bukve, dok je mnogo mawe prisutna u vla`nijim (hrast lu`wak-obi~ni
grab), hladnijim (bukva) i suvqim zajednicama (hrast kitwak-bjelograbi}), {to se
moè vidjeti na karti br. 1. Na karti se vidi da je tre{wa najbrojnija u odjelu br. 68, a
najmawe je ima u (hladnijem) odjelu 72. BREKIWA je, specifi~no za podru~je Trapiske
{ume, dosta ~esta vrsta, druga po brojnosti. Obilnije se sre}e u mezofilnijim uslovi-
ma, pa svoj optimum nalazi u mje{ovitoj {umi hrasta kitwaka i bukve. Sa karte wenog
prostornog rasprostirawa (karta br. 2) vidi se da je najve}a koncetracija brekiwe u
odjelu 70. JEDNOKO[TIÂVI GLOG se sre}e posvuda, van vla`nih terena, ponekad
i u ve}em broju (karta br. 3). S druge strane, VI[EKO[TIÂVI GLOG je jasno
ograni~en na aluvijalnu terasu i wenu higrofilnu vegetaciju. DIVQA JABUKA se
sre}e rije|e, ali posvuda. Vi{e nagiwe svjeìjim stani{tima, za razliku od DIVQE
KRU[KE koja se tako|e nalazi tu i tamo, ali ~e{}e na toplijim i suvqim mjestima
(karta br. 4). XANARKA je na|ena na nekoliko mjesta, uvijek uz rub {ume. Ona je,
sli~no trwini, mawe {umska vrsta. PITOMI KESTEN smo tako|e na{li samo na
rubu {ume, kao ostatak nekada{we introdukcije od strane trapiskih fratara.
Navodimo ga vi{e zbog kompletnosti rada, nego zbog prakti~nog zna~aja. DREN je
na|en samo na jugozapadnoj padini odsjeka 70b. Van uzoraka je uo~en na jo{ nekoliko
36
mjesta, ali sa malim brojem primjeraka, u {umi hrasta kitwaka i bijelog graba.
TRWINA je prona|ena samo na zapadnom dijelu stare kulture crnog bora (odsjek 69c).
Ina~e, ~e{}e se nalazi van {uma, po ìvicama, me|ama, uz puteve i jarke i sl.
Visinske strukture
Uvaàvaju}i ~iwenicu da su primjewene visinske klase nejednake {irine, di-

stribucije pojedinih vrsta vo}karica pokazuju u osnovi opadawe broja od najniìh ka
najvi{im klasama (grafik 3). Mawi broj primjeraka u prvoj klasi je ve}im dijelom
odraz aktuelnog (trenutnog) sindinamskog trenutka u kojem se nalazi ve}ina sastojina
Trapiske {ume. Naime, ve}ina vrsta vo}karica su heliofite, kojima je naglo
otvarawe sklopa prije par godina omogu}ilo zna~ajno {irewe. Kako je taj proces u
posqeratnim godinama usporen, ove vrste nisu zadràle taj tempo prirodnog
obnavqawa. Kod divqe tre{we, kao vrste ~ije je drvo tehni~kog kvaliteta, to je rezul-
tat i smawewa broja stabala koja plodonose. Da je tako, dokaz je brekiwa
(poluskiofilna vrsta), kod koje ovog odstupawa nema - jer je brekiwa jo{ u "mla|oj"
sindinamskoj fazi. Iz ovoga slijedi i prognoza kretawa brojnosti vo}karica, uzima-
ju}i u obzir brzine prelaza primjeraka u vi{e klase, te procese prirodnog odumirawa
i selekcije; brojnost ve}ine vrsta }e idu}ih godina opadati, sa izuzetkom brekiwe.
60
50 0-0.5 0.5-1.0 1.0-1.3
1.3-2 2-3 3-4

40
4-5 5-10 (m)

30
20
10
0
d.tre{wa v-k.glog j-k.glog brekiwa d.jabuka d.kru{ka xanarka
single
wild cherry whitehorn grain horn checker tree w.apple tree w.pear tree myrobalana
Grafikon 3: Distribucija vrsta po visinama primjeraka

Chart 1: Wild fruits trees height distribution
37
DEBQINSKE STRUKTURE
Za razliku od visinskih struktura, debqinske imaju prili~no "normalan" izgled,

karakteristi~an za sastojine preborne strukture: zastupqenost pojedinih klasa opada
od najtawih ka najdebqim (grafik 4). S obzirom na karakter ovih park-{uma-vo}waka,
ali i vrijednost drveta ve}ine vrsta vo}karica, bilo bi poèqno ove vrste uzgajati do
maksimalnih debqina. To ima opravdawe u ekolo{kim potencijalima stani{ta i u
~iwenici da se time obezbje|uje prirodna obnova.
80
70 D<1.30
0-2
60
2-4
50
4-6
40 6-8
8-10
30
10-15
20
15-20
10
0
d.tre{wa v-k.glog j-k.glog brekiwa d.jabuka
wild cherry whitehorn single grain checker tree w.apple tree
horn
Grafikon 4: Distribucija vrsta po prsnom pre~niku

Chart 4: Wild fruits trees diameter distribuition
Brojnost po gazdinskim klasama
Ovdje }emo staviti u fokus samo posqedwu veli~inu - broj kalem-podloga po he-
ktaru. Ovaj broj veoma varira po pojedinim gazdinskim klasama. Najve}a koncetraci-
ja je u {umskim kulturama, prije svega crnog pa bijelog bora, mawe u kulturama smr~e
i bagrema. Ve}a je gustina vo}karica u tzv. izdana~kim {umama nego u visokim {umama.
Napomiwemo da gazdinska klasa 4230 u stvari obuhvata jednu kserotermnu varijantu
kitwakove {ume, a gazdinska klasa 4430 higrofilnu {umu lu`waka. Obe sastojine su
38
znatno degradirane i udaqene od ishodi{ne zajednice. U visokim {umama vo}karice su

obilnije zastupqene u (svjetlijim) kitwakovim {umama nego u (sklopqenijim)
bukovim zajednicama. Divqa tre{wa dominira skoro u svim gazdinskim klasama,
izuzev u kulturi bagrema i izdana~koj sastojini obi~nog graba (u kojima preovla|uju
vrste glogova), te izdana~koj {umi kitwaka (gdje je glavna vrsta brekiwa). Brekiwa je
ujedna~eno prisutna u svim visokim {umama, kako kitwakovim tako i bukovim.
Prostorna distribucija vo}karica
Svrha ovog poglavqa je da operativi pruì neposredna uputstva o tome da li na

odre|enom lokalitetu ima primjeraka kalem-stabala ili nema, te u kolikoj gustini.
Kalem-stabla su najprakti~nija kategorija brojnosti za ove svrhe. Vidjeli smo ve} da
ovaj broj veoma varira od uzorka do uzorka. Zbog toga se ~ini prakti~nijim i pregle-
dnijim da se brojevi kalem-stabala po hektaru klasifikuju na nekoliko klasa. Klase su
formirane ovako:
0 nema kalem-stabala
1-500 rijetka
501-1000 sredwe zastupqena
1001-2000 ~esta
>2000 obilna
Karte koje slijede (br. 1-4) su ura|ene na osnovu ove klasifikacije. Za divqu
tre{wu i brekiwu su ura|ene posebno, a za druge vrste spojeno.
39
Karte 1 i 2: Zastupqenost divqe tre{we i brekiwe u Trapiskoj {umi

Map 1 & 2: Presence degree of wild cherry and checker-tree in Trapists' wood
40
Karte 3 i 4 : Zastupqenost glogova, d.jabuke i d.kru{ke

Map 3 & 4 Presence degree of thorns, wild apple and pear trees
41
6. DISKUSIJA
PERSPEKTIVE KORI[]EWA VO]KARICA TRAPISKE [UME
Mi{qewa smo da se cijeli projekat ne mora zadràti u planiranim okvirima.

Mogu}e je i kvantitativno i kvalitativno pro{irewe Projekta, na vi{e na~ina (od
kojih su neki profitabilni). Iznije}emo nekoliko ideja u vezi s tim:
- Najjednostavnije pro{irewe Projekta je kvantitativno - tj., pretvarawe drugih
odjela/odsjeka park-{uma bawalu~ke okoline u sli~ne vo}wak-park-{ume.
- Kalemqewe se ne mora vr{iti iskqu~ivo plemkama sortnog vo}a, ve} i kulti-
varima ukrasnog drve}a/grmqa. To ima posebno opravdawe u ~iwenici da je ovo
podru~je park-{ume, pa bi uno{ewe kultivara i hibrida hortikulturnog kara-
ktera bilo sasvim u duhu ove kategorije {uma. Drugi argument je prakti~nog
karaktera: na podru~ju grada i okoline je prisutan prili~no bogat genofond den-
drovrsta koje mogu posluìti kao reprodukcioni materijal.
- Iz rezultata istraìvawa se vidi da Trapiska {uma ima veliku brojnost mnogih
vo}karica. Kod divqe tre{we, pa i brekiwe, glogova, divqe jabuke i kru{ke, ona
je ~ak veoma visoka (npr. ukupan broj kalem-stabala divqe tre{we na
istraìvanom objektu iznosi skoro 250 000!). U praksi, nemogu}e je i kalemiti
sve postoje}e podloge. Naravno, tolika brojnost omogu}ava lak{i izbor
kvalitetnijih kalem-podloga. Me|utim, sav taj "preostali" materijal je mogu}e
iskoristiti kao kalem-stabalca/podloge za eventualnu prodaju. Podsje}awa
radi, skoro sve vrste {umskih vo}aka koje smo obra|ivali su cijewene genera-
tivne podloge za kalemqewe (sa izuzetkom, mo`da, brekiwe). S obzirom da je
biv{i rasadnik [G Bawa Luka sastavni dio povr{ine Trapiske {ume (odsjeci
70 e,f,g,j), mogu}e ga je revitalizovati osnivawem specijalnog mati~waka, tj.
rasadnika kalem-podloga, zasnovanog na kori{}ewu stabalaca iz prve visinske
klase (do 0.5 m). Prakti~no, ve} iste jeseni po osnivawu taj bi mati~wak donosio
prihod.
- Ovaj rasadnik bi, u perspektivi, trebalo postepeno pretvoriti u rasadnik
gotovih, kalemqenih sadnica plemenitog vo}a i ukrasnog drve}a/grmqa. On bi se
42
mogao alimentirati i sa {ireg prostora {uma kojima Gazdinstvo gazduje. Time

bi se asortiman obogatio i sa drugim vrstama vo}karica, koje nisu konstatovane
u Trapiskoj {umi: mukiwa (Sorbus aria), jarebika (Sorbus aucuparia), ra{eqka
(Cerasus mahaleb); ili su veoma rijetke: trwina (Prunus spinosa), dren (Cornus
mas), pitomi kesten (Castanea sativa).
- Pro{irewe baze, uno{ewem vrsta vo}karica koje nisu konstatovane na podru~ju
Trapiske {ume, tako|e je mogu}e. To bi omogu}ilo raznovrsniju primjenu kalem-
plemki sortnog vo}a. [umsko Gazdinstvo bi moglo na jednoj ograni~enoj, a
ekolo{ki heterogenoj povr{ini, da osnuje i poseban arboretum {umskih vrsta
vo}aka (fruticetum), u kojem bi bile zastupqene sve vrste divqeg, plemenitog
i hortikulturnog vo}a iz cijelog svijeta, kojima odgovara klima. Ve}i dio fru-
ticetuma je mogu}e osnovati postoje}im materijalom (reznica i sjemena) sa
podru~ja grada Bawaluke.
- Gazdinstvo bi moglo na bazi postoje}eg i unapre|enog vo}arskog potencijala da
zasnuje i vlastitu proizvodwu/prodaju kako jestivih plodova, tako i prera|evina
(xemovi, èlei, kompoti, konzervansi, pekmezi, sir}e, marmelade, tur{ije,
su{eno vo}e itd.), pa i qekovitih droga, ~istih ili u mje{avinama (vo}ni ~ajevi,
kore brekiwe, lijeske, jarebike, drena; cvijetovi glogova, plodovi mnogih vrsta
i sl.).
Naravno, razradi svake od ovih ideja treba pri}i ozbiqnije, izradom projekta.
ZAKQUÂK
U Trapiskoj {umi kod Bawaluke konstatovano je deset vrsta vo}karica: divqa

tre{wa (Cerasus avium /L./Moench.), brekiwa (Sorbus torminalis /L./Crantz), je-
dnoko{ti~avi glog (Crataegus monogyna Jacq.), vi{eko{ti~avi glog (Crataegus oxy-
acantha L.), divqa jabuka (Malus sylvestris Mill.), divqa kru{ka (Pyrus pyraster
Burgsd.), xanarka (Prunus cerasifera Ehrh.=P. myrobalana Loisel), trwina (Prunus
spinosa L.) drijen (Cornus mas L.), pitomi kesten (Castanea sativa Mill.), te jo{ i
lijeska (Corylus avellana L.).
43
Daleko najbrojnija vrsta od pobrojanih je divqa tre{wa (69% ukupnog broja sta-
bala vo}karica), koja je naj~e{}a na toplijim ekspozicijama u mezofilnim sastojina-
ma.
Najve}a koncetracija vo}karica je u (prorije|enim) kulturama bijelog i crnog
bora, ali je wihova brojnost najzna~ajnija u (svijetlim) {umama hrasta kitwaka, dok su
vo}karicama najsiroma{nije (sklopqene) bukove {ume. U higrofilnoj {umi hrasta
lu`waka najbrojnija vrsta je vi{eko{ti~avi glog, u bagremovoj kulturi
jednoko{ti~avi glog, a u izdana~koj {umi hrasta kitwaka brekiwa.
Osnovnu ideju projekta, koji je u toku - kalemqewe postoje}ih vo}karica ple-
menitim sortama vo}a, mogu}e je znatno pro{iriti i time joj dati novi kvalitet
(kalemqewe hortikulturnim sortama, rasadni~ka proizvodwa generativnih podloga,
gotovih kalem-sadnica, podizawe fruticetuma, pa i vlastita proizvodwa
prera|evina). Zapo~etim projektom, [umsko Gazdinstvo "Bawaluka" pretvara park-
{umu Trapisti u vo}wak-park-{umu, a novostvorena kategorija postavqa kako teo-
retske, tako i prakti~ne probleme i {umarskim i vo}arskim disciplinama.
LITERATURA
Bruji} J., 1984: Rast u visinu ~etiri vrste borova u biv{em rasadniku Trapisti kod
Bawaluke (Pinus strobus L., P.silvestris L., P.nigra Arn., P.ponderosa Laws.), mscr.
Bruji} J., Travar J. (1999): Brojnost vo}karica u Trapiskoj {umi. Elaborat za [G
Bawaluka.
Horvat I. (1950): [umske zajednice Jugoslavije. Institut za {umarska istraìvawa,
Zagreb.
Xakovi} J. et al., 1972: Inìwersko-geolo{ka karta urbanisti~kog podru~ja
Bawaluke, 1:10 000. Institut za geolo{ka istraìvawa, Sarajevo & Zavod za
geologiju i geofizi~ka istraìvawa - Geozavod Beograd
Juri{i} M., 1983: Historijski prikaz formirawa {umskih kultura park-{ume
Trapisti kod Bawaluke. Hortikultura, Split
Kremenovi} dr G., 1996: Op{te vo}arstvo (uxbenik). Glas Srpski, bibl. "Stru~na
Kwiga", Bawaluka
44
Nedovi} B., 1986 : Bawalu~ki Cvje}ar u funkciji vegetacije ure|ewa prostora.

Studija, mscr.
Stefanovi} V. et al, 1983: Ekolo{ko-vegetacijska rejonizacija BiH. [um. fak., Pos.
izd. 17, Sarajevo
Stefanovi} V., Beus V. (1986): Karta realne vegetacije BiH 1: 200 000, mscr.
Talovi} N. & Travar J., 1982: Pedolo{ka karta za [PP "Dowevrbasko", (GJ "Crni
Vrh", GJ"Jo{avka", GJ"Velika Ukrina"), 1:25 000. Institut za {umarstvo, Sarajevo
Travar J.& Bruji} J., 1999 : Brojnost vo}karica Trapiske {ume, elaborat, mscr.
[ili} ^. (1961): Nesamonikla dendroflora Bawaluke i okoline. Apsolventski rad,
mscr.
[ili} ^., 1964: Prilog poznavawu dendroflore Bawe luke i okoline. Radovi
[umarskog fakulteta i Instituta za {umarstvo i drvnu industriju u Sarajevu,
kwiga 9., sveska 2., Sarajevo
[ili} dr ^., 1983: Atlas drve}a i grmqa. Svjetlost-Sarajevo & Zavod za uxbenike i
nastavna sredstva-Beograd, ed. Priroda Jugoslavije, kwiga 1 (drugo izdawe),
Sarajevo
[umsko-privredna osnova, Ure|ajni elaborat za GJ "Crni Vrh" (1990-1999), [umsko
Gazdinstvo êlinac, Bawa Luka
Tucovi} dr A. & Stilinovi} dr S., 1969: Kalemqewe {umskog i ukrasnog drve}a i
`buwa, Jug. poqoprivredno-{umarski centar, Dokumentacija za tehniku i
tehnologiju u {umarstvu, broj 65, Beograd
Vuki}evi} dr E., 1996: Dekorativna dendrologija (~etvrto izdawe), Narodna kwiga,
Beograd
SUMMARY
Last year, Lumber Chump Banjaluka has intended to graft wild fruit trees species
with a noble fruit sorts, in the famous Trapists' (park) Wood near the city. Number of
trees, graft trunks, graft branches and graft bases were counted for every fruit tree
species, on the surface of about 300 ha. Ten wild fruit tree species were found: w. cher-
ry (Cerasus avium - 69% of total fruit trees number, which is about 450 000 specimen),
45
checker tree (Sorbus torminalis - 19%), singlegrain hawthorn (Crataegus monogyna -

6%), white hawthorn (Crataegus laevigata - 2%), wild apple tree (Malus sylvestris -
2%), then w.pear tree (Pyrus piraster), myrobalana (Prunus cerasifera), blackthorn
(Prunus spinosa), cornedtree (Cornus mas) and chestnut (Castanea sativa) in small part.
For every fruit tree species were counted number of trees, graft trunks, graft branches
and graft bases. Their presence density spacious distributions are described by trees
number per hectare and by special maps; total number of wild fruit tree on the whole
searched area surface are also counted.
The complete environment conditions are showed in the paper: geologic bases,
relief, hydrology, soils, vegetation and climate.
Some ideas considering project progress are unfolded at the end, such as: ornament
fruit trees inoculation (based on recently present decorative trees in Banjaluka), gener-
ative graft bases sale (from special tree nursery), final grafted sorts sale (beside enlarge-
ment of assortment), a special wild fruit tree arboretum establishment ("fruticetum"), the
Chump's own fruit and it's product sale etc.
UDK 639.111.7
Radoslav Bosilj~i}1
Orginalni nau~ni rad
BIOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE POPULACIJE

MEDVJEDA (Ursus arctos L. 1852) U BiH,
U ODNOSU NA PARAMETRE LOVNE VRIJEDNOSTI
TROFEJA MRKOG MEDVJEDA
Izvod: Vi{egodi{nji rezultati istraìvanja biometrijskih karakteristika populacije

mrkog medvjeda u BiH (Ursus arctos L. 1852) su obra|eni za potrebe ovog rada
sa namjerom da pomognu upravlja~ima lovi{ta u dostizanju lovno-gazdinskog
cilja, tj. vrijednih trofeja medvjeda. Mjerenja ura|ena na lobanjama mrkog me-
dvjeda-duìna x {irina (42 mu`jaka i 32 ènke), krznima medvjeda duìna x {irina
(26 mu`./16 èn.), prednja stopa-{irina (28 m/16 `), zadnja stopa medvjeda-duìna
x {irina (26 m/16 `), teìne mrkog medvjeda (49 m/31 `), polna kost mu`jaka-
duìna (30) i procjena starosti (42 m/32 `), su poku{aj da se na|u vrijednosti koje
}e pomo}i upravlja~ima lovi{ta u gazdovanju medvjedima kao sigurniji pokaza-
telji u odnosu na raniju lovnu praksu u lovi{tima na{e populacije medvjeda.
Iz rezultata istraìvanih uzoraka je vidljivo da }e mu`jak mrkog medvjeda starosti
11 godina, sigurno imati zlatne trofeje (lobanja 55 i krzno 300 poena), dok }e
ènke mrkog medvjeda u strosti 8 godina biti ispod vrijednosti bronzanih medalja
(lobanja 51 i krzno 250 poena).
Klju~ne rije~i: Mrki medvjed (Ursus arctos), biometrijske karakteristike, trofeji
medvjeda.
1Radoslav Bosilj~i}, “Silvawest” - Canada, e-mail: momo_1728@hotmail.com

Biometric characteristics of the brown bear population...
48
BIOMETRIC CHARACTERISTICS OF THE BROWN BEAR POPULATION

(Ursus arctos L. 1852) IN BiH, WITH RESPECT TO THE PARAMETERS OF
THE BROWN BEAR TROPHY VALUES
Abstract: The results of the many years’ of research on the biometric characteris-
tics of the population of the brown bear in BiH (Ursus arctos, L. 1852), have been
adjusted for the needs of this work with the intention to help the hunting managers
in reaching their goals, in essence finding prized bear trophies. The measurements
done on skulls-length/width (42 male and 32 female skulls), furs-length/width (26
male and 16 female), front feet-width (28 male and 16 female), hind feet-
length/width (26 male and 16 female) weights (49 male weights and 31 female
weights), pubic sex bones of males-length (30), and age (42 male and 32 female)
are an attempt to find values which will help managers, in their management of the
bear population, to count on sure measurements in comparison to previous prac-
tice of the hunting ground management, with the help of the samples of a domes-
tic bear population.
It is obvious from the results that the male sample of the bear population, of the
age of 11 years, guarantee a golden medal trophy (skull 55 points and fur 300
points), while females, of the age of 8 years, are under the value of the bronze
medal (skull 51 points and fur 250 points).
Key words: Brown bear (Ursus arctos), biometric characteristics, Ursus arctos,
the brown bear trophies.
UVOD
Poznato je da su nekada ranije lova~ki trofeji medvjeda sa podru~ja Bosne i

Hercegovine bili vrlo visoko rangirani i da su lova~ki trofeji krzna i lobanje daleko
nadma{ivali vrijednosti trofeja ostalih evropskih populacija u Rumuniji, Bugarskoj,
Gr~koj i zemljama Skandinavije, na primjer. Danas u ve}ini zapadnoevropskih zemalja
medvjedi se vi{e ne love, ali je u nekim (isto~noevropske zemlje) lov i dalje mogu} uz
strogo po{tivanje principa potrajnosti gazdovanja. U periodu zadnjih 25-30 godina
dvadesetog vijeka gazdovanja medvjedima u Rumuniji (gdje su uloèni izuzetni napori
i velika sredstva), izgubili smo primat prvog evropskog "izvoznika" trofeja medvjeda jer
se populacija susjedne Rumunije brojno uve}ala, skoro ~etiri puta (Kohl S./Strugen B.
19831970/2000 kom, 1988/skoro 8000 kom). Specijalni tretman sa medvjedima u ovoj
zemlji uklju~ivao je ~itave timove biologa, veterinara, ekologa i sl. zanimanja, kako bi
R. Bosilj~i}
Biometrijske karakteristike populacije medvjeda...
49
ostvarili velike lova~ke ambicije i èlju za evropski presti` tada{njeg predsjednika N.

âu{eskog. U lova~kim krugovima je poznato takmi~enje tada{njeg predsjednika
Jugoslavije (Tito) i Rumunije (âu{esku) i gdje smo poslije lova~ke izlo`be u Marseju
(1977.g) i Brnu (1985) redovno bili iza rumunskih trofeja. Dana{nji odnos prema ovoj
biolo{koj vrsti u Rumuniji je sveden u razumnije okvire prirodnog uzgoja, brojnost pop-
ulacije je oko 6500 kom. ove izuzetno vrijedne divlja~i. Nivo odstrela u Rumuniji je
izme|u 250-300 trofejnih primjeraka, ~ija prosje~na vrijednost na evropskom trì{tu
prelazi iznos od 25000 eura. Na prostorima biv{e Jugoslavije stanje medvje|e populacije
(izuzev Slovenije) je ili lo{ije ili u stagnaciji zahvaljuju}i posljedicama ratnih doga|anja,
raspada zajedni~ke dràve, kao i objektivno manjih poslijeratnih finansijskih
mogu}nosti ulaganja u kvalitetno lovno gazdovanje, mjere za{tite i zakonske regulative
koja prati kori{tenje drugih prirodnih rasursa i potrebe uskla|enog odnosa prema priro-
di.
U Bosni i Hercegovini smo u cijelom periodu od 1992. godine do danas imali sig-
uran trend opadanja brojnosti populacije, a kao posljedicu ratnih doga|anja, nejedin-
stvenog gazdovanja, pogor{anja ekolo{kih prilika sa smanjivanjem kvalitetnih stani{ta
medvjeda, uz o~igledno slabljenje ekonomske baze neophodne za odràvanje i
provo|enje niza mjera potrebnih u svakom lovnom gazdovanju. U nedostatku novijih i
jedinstvenih podataka o brojnom stanju i odstrelu medvjeda na podru~ju BiH, za potrebe
ovoga rada posluìli smo se statisti~kim podacima za Bosnu i Hercegovinu iz perioda od
1978/79-1988/89. lovne godine.
Tabela br.1 Brojno stanje i ulov medvjeda u periodu 1978/79-1988/89 god u BiH (stat. godi{njaci BiH)
Table No1. The total number and catch of brown bears for the period between yrs.1978/79-1988/89 in BiH
(stat. yearbooks BiH)
Lov/Hunt 1978/79 79/80 80/81 81/82 82/83 83/84 84/85 85/86 86/87 87/88 1988/89
God/year
Broj/Numb
med./bear 1060 1082 1328 1357 1515 1473 1332 1183 1642 1569 1232
Ulov/Catch 39 22 37 62 56 64 31 46 78 91 106
Prema podacima evropske komisije za za{titu krupnih grabe`ljivaca-predatora iz

1990/91. god., a za potrebe "akcionog plana za{tite medvjeda" na podru~ju od 10000
km2 je bilo oko 1200 medvjeda (\. Huber 1998, IUCN Gland, Switzerland). Ovo je
posljedica ranijeg brojnog stanja (tab. br. 1) i zaklju~ivanja, mada je iskazana povr{ina
stani{ta medvjeda daleko ispod stvarnog prostora koji naseljavaju medvjedi u BiH.
R.Bosiq~i}
50
Slika br. 1 Distribucija populacija medvjeda od Austrije do Gr~ke - DEA- "Alpe-Dinaridi-Pindu" (zata-
mnjeni dijelovi), Rila-Rodopi-RR, SP-Stara Planina, CAP-Karpati, Apenini-APP, Ju`ne Alpe-SA.
(Evropski akcioni plan za{tite medvjeda, 2000 g)
Figure No.1 Brown bear population distribution from Austria to Greece -DEA- "Alps-Dinaridi-Pindu" (dark-
en parts), Rila-Rodopi-RR, SP-Stara Planina, CAP-Karpati, Apenini-APP, South Alps-SA.
(European action project for the brown bear protection, 2000 y)
Prema ovim podacima gustina populacije medvjeda bi bila 120 med/1000 km2, {to
je daleko od stvarnosti koja je odraàvala tada{nje i naravno, dana{nje stanje ove popu-
lacije. Dana{nja veli~ina stani{ta medvjeda je oko 23000 km2 ali ~ija se objektivana kval-
itativna vrijednost sigurno smanjila u ekolo{kom i gazdinskom smislu. U periodu koji je
prethodio ratu, a kao posljedica velikih ispla}enih {teta od medvjeda, na na{im prostori-
ma se razmi{ljalo i predlagalo izdvajanje najboljih medvje|ih stani{ta i uzgojnih
podru~ja na povr{ini oko 16500 km2 koja bi mogla biti osnova za uzgoj i odràvanje pop-
ulacije izme|u 1200/1300 medvjeda, odnosno 72-78 medvjeda/1000 km. Obzirom da
do zami{ljenog izdvajanja uzgojnih podru~ja nije do{lo (zbog naprijed pomenutih razlo-
ga) dana{nja veli~ina stani{ta je oko 23000 km2, a brojnost divlja~i je prema objektivn-
im posmatranjima u oba entiteta dana{nje BiH negdje na nivou izme|u 700-800 medv-
jeda, odnosno gustina populacije je izme|u 32 i 35 med/1000 km2. Ovo su podaci koji
odgovaraju realnosti i na osnovu kojih je vidljivo da smo u gazdovanju medvjedima
napravili veliki pomak unazad i ~ije posljedice mogu biti vrlo negativne, kako po samo
gazdovanje medvjedima tako i za samu budu}nost medvjeda na na{im prostorima.
R. Bosilj~i}
51
Populacija medvjeda u BiH je u centralnom dijelu jedinstvene balkanske populacije

medvjeda (Alpe-Dinaridi-Pindu) i ~ije su {ume i najmanje izmjenjeni prirodni oblici sre-
dine doprinosili da je populacija medvjeda prije rata u BiH bila najbrojnija u biv{oj
Jugoslaviji, a trofeji ~uvenog Bugojna i drugih na{ih lovi{ta bili poznati u evropskim i
svjetskim razmjerama.
Naravno da dana{nja gustina populacije (32-32/1000 km2) gledano u odnosu na
male evropske populacije nije alarmantna, ali posmatrano u odnosu na rumunsku i
rusko-evropsku populaciju ~ije gustine idu od 100 do skoro famoznih 200 med/1000
km2, moramo u~initi velike napore u oporavku sada{njeg stanja. Savremeni tokovi u gaz-
dovanju ovom divlja~i idu u pravcu prirodnog uzgoja divlja~i i izbalansiranog kori{tenja
prostora i resursa na sada{njim stani{tima medvjeda kao i stvaranje uslova za njegov
povratak na prostore koje je ova divlja~ nerazumnim odnosom i gubljenjem stani{ta
izgubila u nedavnoj pro{losti. Ovo naravno zahtijeva velika finansijska sredstva sa razu-
mijevanjem i podizanjem svijesti stanovni{tva o potrebi ìvljenja i postojanja svih pred-
stavnika faune i flore na datim prostorima.
Iako smo u gazdovanju medvjedima izgubili dobar dio ugleda, a brojnost medvjeda
i legalni lov sveli na brojeve koji ne obe}avaju brzi oporavak i zna~ajnije prihode lovnog
turizma, ne moèmo ipak re}i da ozbiljnim radom nije mogu} i ostvarljiv postepeni trend
rasta i postizanje boljih rezultata u gazdovanju ovom divlja~i. U susjednoj Hrvatskoj su
u periodu 1986-1992 prosje~no odstrijeljivali 16 medvjeda godi{nje. U 1999. god. u
Hrvatskoj je bilo oko 400 med. i ve} odstrijeljeno 31 od dozvoljene kvote od 70 medv-
jeda (\. Huber, 2000). Sli~no, u Sloveniji gdje imaju oko 300 medvjeda i odstreljuju
75-85 primjeraka, a obje zemlje uspijevaju da iz dozvoljenih kvota za odstrel izvezu
dobar dio ìvih medvjeda na prostore Austrije, Italije, [panije i Francuske (\.Huber,
2000). Naravno, ozbiljan rad u lovnom gazdovanju, regulisana zakonska regulativa
(uskla|ena sa evropskim standardima) kao i ozbiljna sredstva evropske unije kroz pro-
grame za{tite velikih predatora pomogli su da ove dvije dràve ve} predstavljaju ozbiljne
konkurente Rumuniji i donekle Bugarskoj koja je tako|e u~inila veliki pomak u gaz-
dovanju medvjedima. O na{ima dana{njim prilikama i mogu}nostima, naravno najbolje
znamo sami i moramo po{teno priznati da nerije{enim pitanjima op{te i posebne za{tite,
kompenzacije eventualnih {teta, lovnog i drugog (prirodni resursi) uskla|enog zakono-
davstva, nau~nim istraìvanjima sa u~estvovanjima u me|unarodnim forumima i
konkursima, vlastitim ulaganjima i pomo}i zainteresovanih evropskih krugova za na{u
faunu (medvjed i vuk posebno) i ne moèmo napraviti brzi iskorak iz trenutnog stanja.
Nedostatak finansijskih sredstava u savremenom lovstvu jeste faktor broj jedan u posti-
zanju boljih rezultata lovnog gazdovanja, ali moramo priznati da faktori krivolova, nead-
R.Bosiq~i}
52
ekvatna zakonska regulativa i nepostojanje pribli`no ta~nih podataka inventure divlja~i

jesu na{a briga i da na putu u Evropu i hvatanju koraka sa savremenim lovstvom,
moramo odmah krenuti rje{avanjem ovih faktora koji, ako ho}emo priznati i nisu tako
skupi kako se ~esto pravdamo.
Cilj ovoga rada nije bio da predlaè mjere u pobolj{anju lovnog gazdovanja medv-
jedima, za{titi vrste ili analizi trenda u opadanju brojnog stanja i odstrela ove vrijedne
divlja~i, ve} da na osnovu ranijih vlastitih istraìvanja biometrijskih i kraniometrijskih
karakteristika populacije medvjeda u BiH, predstavi osobenosti populacije na na~in dos-
tupan stru~noj i nau~noj javnosti i posebno lova~kim krugovima kao doprinos u upozna-
vanju zavi~ajne faune i vlastite populacije medvjeda i svakodnevnim poslovima plani-
ranja upravljanja prirodnim resursima i lovi{tima. Veli~ine pojedinih biometrijskih para-
metara i kraniometrijskih mjerenja najbolja su potvrda vrijednosti na{eg medvjeda i koje
u pore|enju sa drugim populacijama imaju ve}e dimenzije. U smislu veli~ine i vrijed-
nosti lova~kog trofeja ovo je posebno va`no i ve} poznato da ve}i i bolji trofeji imaju
ve}u deviznu cijenu u ostvarivanju rezultata lovnog turizma.
Materijal je sakupljan sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine u periodu 1988-1992.

god. i poti~e iz kolekcija lovi{ta Bugojno, Romanija-Sokolac, Treskavica-Trnovo,
Igman-Hadì}i, Kru{~ica-Vitez, N.P.-Sutjeska, Zemaljski muzej-Sarajevo i brojnim
primjercima iz privatnih kolekcija do kojih sam dolazio kroz posjete lovi{tima, lova~kim
dru{tvima i ku}ama vlasnika trofeja medvjeda koji su obra|ivani. Preciznim pomi~nim
mjerilom su mjerene dimenzije najve}e duìne i {irine lobanje: 1. najve}e duìne i
bizigomati~ne {irine lobanje sa ta~nosti do 0,1 mm (42 uzorka mu`jaka i 32 ènke); 2.
teìne (masa) su mjerene do ta~nosti 1 kg (49 mjerenih teìna mu`jaka i 31 ènki); 3.
starost je odre|ivana za primjerke iz Bugojna analizom cementnih naslaga, a za ostale
uzorke kombinovanim ocjenama (op{ti izgled, istro{enost i broj zuba, duìna i izgled
sagitalnog grebena, poznavanje primjeraka na terenu, stanje krzna i dr.) do starosti
plus/minus 3 godine (40 uzorka mu`.i 32 uzorka ènki); 4. mjerenje polne kosti mu`jaka
vr{eno je ~eli~nom vrpcom ta~nosti 0,1 mm (30 uzoraka); 5. mjerenje dimenzija
duìne/{irine oguljnih krzna i trofeja krzna vr{eno je tako|e ~eli~nom vrpcom ta~nosti
do 1,0 cm (26 uzoraka mu`. i 16 ènki); i 6. {irina prednjeg stopala mu`jaka (ta~nost do
0,1 cm 28 mjerenja stope-dlana na naj{irem mjestu zgloba prstiju), {irina prednje stope
R. Bosilj~i}
53
ènki (16 mjerenja, isti princip mjerenja), zatim duìna i {irina zadnje stope mu`jaka
(ta~nost 0,1 cm 26 mjerenja najve}e {irine stope-tabana na zglobu, najve}a duìna od
kraja stopala do kraja najduèg prsta) i duìna i {irina zadnje stope ènki (16 mjerenja,
isti princip mjerenja). U metodu rada i istraìvanja vr{ena su mjerenja uzoraka odraslih
medvjeda (4 i vi{e god) koji su odvajani po polovima. Metodama statisti~ke analize
podataka do{li smo da prosje~nih vrijednosti (podataka) gore pomenutih elemenata
mjerenja. Elementi duìne i {irine lobanje, kao i duìne i {irine krzna su u direktnoj vezi
vrijednosti trofeja medvjeda, dok ostali mjereni elementi sluè kao orijentacija u proc-
jeni vrijednosti trofeja medvjeda.
REZULTATI ISTRA@IVANJA I DISKUSIJA
Sli~na istraìvanja i mjerenja morfometrijskih elemenata su ra|ena u svijetu, ali su

kori{tena za druge namjene (Rumunija H. Almasan 1967, biv{i SSSR B.P. Zavackij,
1978. i biv{a Isto~na Njema~ka i Rumunija S.Kohl, B.Sturgen 1983). Ovaj rad i mjeren-
ja morfometrijskih elemenata doma}e populacije su prvi poku{aj da se ovi elementi
koriste za procjenu lovno-trofejne vrijednosti vlastite populacije mrkog medvjeda.
Obzirom da se medvjedi ne love u zemljama zapadne Evrope, da se vrijednost trofeja
druga~ije ocjenjuje u USA i Kanadi i da sli~nih radova nema u zemljama isto~ne Evrope
(princip ocjenjivanja trofeja je isti), ovaj rad ima svoju prakti~nu vrijednost prije svega
za potrebe lovno-turisti~kog i komercijalnog vrijednovanja doma}e populacije medvje-
da trofeja medvjeda, a onda i potrebnih pore|enja sa budu}im drugim i sli~nim
istraìvanjima.
U priloènoj tabeli br. 2 i 2a (mu{ki uzorci) kao i 5 i 5a (ènski uzorci), prikazane
su serije mjerenja morfometrijskih elemenata veli~ine medvjeda u BiH. Za neke prim-
jerke su uzimane samo mogu}e dimenzije, tako da je veli~ina uzorka za pojedine kriter-
ijume razli~ita.
R.Bosiq~i}
54
Tabela br.2 Morfometrijska mjerenja mrkog medvjeda u BiH Mu{ki uzorci

Table No. 2 Morphometric measurements of the brown bear in the BiH Male sample
Red. Mjerena Broj Ocjena Prednja Zadnja Polna Du` Du` Sezonska Primjedbe
Br. Krzna zuba starosti stopa stopa kost o~njaka kandì teìna
No. Fur Teeth Age Front Hind Pubic Canine Claw Season Remarks
Meas. numb. estim. Foot foot bone length length weight
1. 198x138 38 5-7 14,5 21,5x14,5 12,8 3,93 6,60 175/jes Bjela{nica, 1985.
~/l,P. S.î~a
2. 218x144 40 11-13 16,8 26,6x15,0 14,9 4,34 6,8o 280/pr Prenj,1450m,~/l, 1970.,
3. 219x139 38 11-14 16,8 24,4x14,7 12,6 4,99 6,18 248/jes Bjela{nica,1650m Bugarin
M.
4. 228x164 36 8-11 17,2 26,8x14,9 13,9 5,49 7,60 308/jes Lunjeva~a, Deli} 1979.
5. 179x132 36 10-12 14,2 19,4x12,5 14,4 4,98 6,10 198/jes Bugojno 1982,~t/li{ kolek
6. - 36 9-11 4,34 188/jes Bugojno,kolekcija, ~t/li{
7. 222x168 3 7-9 16,2 23,8x14,5 13,8 4,8 6,50 263/jes Bugojno, 1450m ~t/li{
8. 235x164 36 8-10 15,5 24,7x14,2 12,7 5,00 7,70 270/pr Bug-Vranica, 1400, 1980g
9. 36 10-12 4,27 310/jes Bug-Goletica 1300. 1981g
10. 238x177 36 16-18 15,5 23,8x14,8 11,9 4,84 7,80 338/jes Bugojno 1450m,~et/li{
11. 228x171 36 11-14 14,5 24,5x14,4 12,7 5,06 7,80 310/jes Bugojno 1050m ~et/li{
12. 38 11-13 3,79 240/jes Bugojno1200~et-bor19 82.
13. 262x173 38 17-20 17,5 24,5x17,5 15,2 4,07 7,90 352/pr Bugojno 14oom 1991.g
14. 38 8 14,9 4,80 7,10 Treskavica,Jugo [.1982.
15. 215x168 36 9-12 14,8 14,8 4,90 6,60 235/jes Vranica,Vukoje M. 1989.
24,9x15,0
16. 196x131 36 12-16 14,5 26,0x14,9 14,0 5,25 7,30 276/jes CrepoljskoTodorovi} M.
17. 226x151 38 10-14 16,0 25,4x15,5 13,6 5,00 8,30 280/jes Vranica 1984.Matkovi}
18. 38 6-7 3,66 Ni{i}i,Blagojevi} N.1983g
19. 224x149 36 15-18 16,0 26,ox15,5 15,7 5,30 7,80 255/pr Igman,To{i} M. 1979.
20. 225x146 36 7-9 15,6 25,ox14,5 13,2 4,26 7,40 240/jes Viso~ica Mandi} R. 1986.
21 224x162 36 16-18 15,0 24,5x14,o 14,7 5,17 7,90 280/pr Kru{~ica,Sajevi} V.
1981gl.
22. 214x145 36 7-10 14,0 34,5x13,0 13,7 4,59 6,90 276/jes Sebe{i}-Vranica 1984.
23. 196x127 38 7-9 15,0 20,0x13,9 12,6 4,70 6,60 186/jes Kru{cica Ostar~evi}
V.198o.
24. 36 9-12 - 5,10 Konjuh,Radovi}-
Ho|i}1977.
25. 34 15-18 17,0 16,7 330/jes Mlini{te,Ov~ara 1978.g
26. 185x129 36 7-8 14,4 19,0x13,0 12,9 4,36 6,70 180/pr Bugojno,Vrljevica
1991.n.n.
27. 186x117 38 4-6 13,0 16,8x12,0 11,8 3,95 4,10 158/pr Goletica,[.G.Kop.krivolov
28. 36 12-14 3,92 Trebinje, 1985.Sparavalo
D.
29. 38 15-18 Fojnica,Prok.jezero 1974
30. 16 Tesli},holotip
Bolkay1925.
31. 36 14 –18 4,23 Zavidovi}i,Tabakovi}
Z.91.
R. Bosilj~i}
55
32. 191x136 39 7 13,0 17,7x12,9 12,7 4,07 6,40 192/jes Igman, Kusmuk V. 1988g
33. 183x133 38 10 14,0 19,0x13,5 13,6 4,17 7,00 200/jes [ekovi}i, 88g Pr.Tabakovic
34. 236x168 36 12-15 19,1 15,4 4,70 8,10 340/pr Livno, 1990.g Babi} Niko
35. 38 6-8 13,8 4,20 B.Petrovac, prof.Dùvi}
Veterinarski fakultet
36. 36 5-7 4.10 Vla{i}, Glavo~evi}J. 1991
37. 38 6 13,6 4,70 198/jes ^vrsnica, n.n. 1973g.
6,70
38. 253x170 40 18 –20 16,8 24,5x14,5 4,10 400/jes Lovi{te Romanija 1988g
39. 182x138 40 14 15,2 21,0x14,0 14,0 7,10 280/pr M.Luka 89.A.Blaèvi},
4,79
40. 38 8 –10 13,5 19,8x12,7 13,1 3,80 5,80 220/jes Bitovinja 1986 g.A.Blaèvi}
41. 194x137 40 8 14,0 20,0x13,1 13,0 4,10 6,60 190/pr Jajce, porijk. nep.1974g.
42. 38 8-10 Bitovinja, Kre{evo kolek.
Sparavalo D.kolek.Kresevo
Izmjerene samo teìne

Weight measurement only
372/pr Koprivnica, Todori} I. 1991
175/jes Igman,trofejni lov 1984.g
195/pr Igman trofejni lov 1984.g
230/jes Bjela{nica,trof. lov 1985.g
260/jes Hranisava,trof. lov 1985.g
240/jes Trnovo,trofejni lov 1983.g
280/jes Igman,tofejni lov 1983.g
210/pr Igman, saobr. inc.1983.g
270/pr Igman,trofejni lov 1986.g
145/pr Pazari}, saobr. inc. 1985.g
178/pr Trnovo, trofejni lov 1984.g
320/jes Rep.lov N.Stojanovi} 1979.g
360/jes Igman, Rudi B. 1987.g. Aus.
310/pr Igman,t.lov 1982. [vajcarska
185/jes Igman,gaènje kam.1980.g
180/pr Igman, t. lov Aust. 1982.g
175/ jes Trnovo,t lov Austrija 1983.g
UKUPNO Izmjereno 49 teìna
TOTAL – 49 weigt measurements
U tabeli br 2a su istim redosljedom kao u tabeli br. 2 prikazani i kori{teni isti uzor-
ci i vr{ena mjerenja najve}e duìne i {irine lobanje i ocjena vrijednosti trofeja (CIC
poeni), ali su zbog obima podataka i veli~ine tabele prikazani odvojeno.
R.Bosiq~i}
56
Tabela br. 2a Srednje vrijednosti kraniometrijskih mjerenja lobanje mrkog medvjeda u BiH
Table No. 2a Average values of craniometric measurements of the brown bear skulls in BiH
Mu{ki uzorci/Male samples

Red. Duìna [irina Poen Red. Duìna [irina Poen
br. lobanje lobanje br. lobanje lobanje Points
No. Skull Skull Points No. Skull Skull
Length width length width
1. 340.6 184.2 52.48 23. 318.4 194.4 51.28
2. 368.4 226.8 59.52 24. 344.0 214.4 55.84
3. 370.4 213,3 58.37 25. 399.2 241.5 64.17
4. 388.2 238.2 62.64 26. 351.1 193.2 54.13
5. 348.1 219.7 56.78 27. 298.8 160.5 45.93
6. 363.3 211.5 57.48 28. 353.9 213.9 56.78
7. 362.2 222.1 58.43 29. 311.4 185.5 49.69
8. 373.4 212.9 58.63 30. 370.5 228.7 59.92
9. 369.6 237.8 60.74 31. 372.4 225.3 59.77
10. 390.6 244.4 63.50 32. 320.2 188.2 50.84
11. 371.8 214.4 58.62 33. 347.9 219.3 56.72
12. 348.3 219.6 56.89 34. 388.0 242.5 63.05
13. 379.7 242.5 62.22 35. 341.2 194.8 53.60
14. 342.5 184.4 53.79 36. 335.0 199.4 53.44
15. 346.2 211.6 55.78 37. 339.9 197.6 53.79
16. 365.0 222.1 58.71 38. 399.7 239.5 63.92
17. 368.1 228.6 59.67 39. 348.1 224.2 57.23
18. 316.5 192.0 50.85 40. 342.2 210.6 55.28
19. 369.2 237.7 60.69 41. 324.2 194.7 51.89
20. 354.1 224.5 57.86 42. 330.7 193.7 52.44
21. 383.2 240.4 62.36
22. 353.9 196.4 55.03
Ukupno 42 uzorka: Izra~unate srednje vrijednosti: X = 354.20 ± 3.70 mm
213.30 ±3.13 mm 56.92 ± 4.23 poena
Total 42 samples: Calculated average values: X = 354.20 ± 3.70 mm
213.30 ±3.13 mm 56.92 ± 4.23 poena
Iz tabele br. 2 i br. 2a su statisti~ki izra~unate srednje vrijednosti za elemente proc-

jenjene starosti u godinama do 3 god, {irina prednje i duìne i {irine zadnje stope do
0,1cm; veli~ine krzna u cm; teìne u kg do ta~nosti 1,0 kg; duìna polne kosti mu`jaka
do 0,1 cm; i ocjena vrijednosti lobanje u poenima (duìna i {irina lobanja mjereno u mm,
a zatim pretvarano u lova~ku vrijednost poena).
R. Bosilj~i}
57
a) Starost mrkog medvjeda (mu{ki uzorci)
Ocjena starosti medvjeda je teàk i veoma stru~an posao. Do sada najsigurniji rezul-
tati u procjeni se postiù presjecanjem zuba premolara i potapanje u specijalnu hemijsku
supstancu gdje se poslije tretmana vide prstenovi dentina-cementa (kao godovi drveta).
I pored ovoga, gre{ke procjene su mogu}e do plus/minus dvije godine. U praksi se kom-
binuje vi{e na~ina i tako se pravi kona~na procjena koja je iz pomenutih razloga
optere}ena odre|enom gre{kom.
Tabela br. 3 Izra~unavanje srednje starosti mrkog medvjeda

Table No. 3 Calculated brown bear age
2 2
Stepeni Xi fi Xi f i di fi di Xi fi Xi
4,01-7,00 5,5 6 33 -3 -18 30,25 181,5
7.01-10,00 8,5 14 119 -2 -28 72,25 1011,5
10,01-13,00 11,5 10 115 -1 -10 132,25 1322,5
13,01-16,00 14,5 5 72,5 0 0 210,25 1051,2
16,01-19,00 17,5 6 105 1 6 306,25 1832,5
19.01-22,00 20,5 1 20,5 2 2 420,25 420,25
42 466,0 -3 -48 1171,5 5819,4
Σ fi di - 48
1. C = 3 dx = = = - 1,143
Σ fi 42
2. Srednja starost Ss = Xo + C x dx = 14,5 + 3 (-1,143) = 14,50 - 3,42 = 11,08 god.
Σfi xi 2
3. Standardna devijacija Sd = - x - 2 = 138 ,5 - 122,8 =3,95 god.
Σfi
4. Procjena starosti (godine) St = 11, 08 ± 3,95 godina.
sd
5.Varijacioni kojeficijent Vk = x 100 = 395/11,08 = 35,64 %
x
R.Bosiq~i}
58
b) [irina prednje stope mu`jaka mrkog medvjeda
Tabela br. 4 Izra~unavanje srednje vrijednosti prednje {ape mrkog medvjeda u BiH
Tab.No. 4 Calculated average values of the brown bear front foot in BiH
Stepeni Xi fi Xi f i di fi di X i2 f i X i2
13,01-14,00 13,5 6 81,00 -3 -18 82,50 1095,00
14,01-15,00 14,5 8 116,00 -2 -16 210,25 1682,00
15,01-16,00 15,5 6 93,00 -1 -6 240,25 1441,10
16,01-17,00 16,5 5 82,00 0 0 272,25 1361,25
17,01-18,00 17,5 2 35,00 1 2 306,25 612,50
18,01-19,00 18,5 - 0 2 0 342,25 -
19,01-20.00 19,5 1 19,50 3 3 380,25 380,25
Ukupno 28 427,00 0 -35 6572,10
Σ fi di
-35
1. C = 1 dxs = = = -1,2500
Σfi 28
2. Srednja {irina prednje stope mu`jaka mrkog medvjeda
[psm = xo + C x dx, [psm = 16,5 + 1 (-1,25), [psm = 15,35 cm
Σfi xi 2 6572,10
3. Standardna devijaci ja s d 2 = - x -2 = - 15,35 2=
Σ fi 28
= 2,016 sd =1,42 cm.
sd 1,42
4. Varijacioni kojeficijent Vk = x 100 = x 100, Vk = 9,25 %
x 15,35
5. Min. {irina stope 13,1 cm, max. {ir ina stope 19,1 cm
c) Zadnja stopa mu`jaka mrkog medvjeda (duìna/{irina)
Srednja duìna zadnje stope; x = 22,85 cm, Sd = 2,92 cm, Vk = 12,78 %, max. 34,5
cm, min. 17,7 cm.
Srednja {irina zadnje stope; x = 14,19 cm, Sd = 1,14 cm., Vk = 8,03 %, max. 17,5
cm, min. 12,0 cm.
R. Bosilj~i}
59
d) Trofej krzna mrkog medvjeda (duìna/{irina)
Srednja duìna krzna; x = 213,32 cm, Sd = 22,70 cm, Vk = 10,64 %, max. 262 cm,
min. 182 cm.
Srednja {irina krzna; x = 149,11 cm, Sd = 16,95 cm, Vk = 11,36 %, max. 177 cm,
min. 117 cm.
e) Masa (teìna) mu`jaka mrkog medvjeda
Srednja masa (teìna) medvjeda; x = 246,33 kg, Sd = 30,36 kg, Vk= 12,3 %, max.
400 kg, min. 158 kg.
f) Polna kost mu`jaka mrkog medvjeda
Srednja duìna polne kosti mu`jaka; x = 13,76 cm, Sd = 1,73 cm, Vk = 12,57
%, max. 15,7 i min. 11,8 cm.
g) Trofej lobanje mrkog medvjeda
Srednja vrijednost trofeja; x =56,92 poena, Sd = 4,23 p., Vk je 7,43 %, max.

duìna 399,7, min. du`. 298,8 mm, max. {irina 244,4, min. {ir. 184,2 mm.
R.Bosiq~i}
60
Tabela br. 5 Morfometrijska mjerenja mrkog medvjeda u BiH @enski uzorci

Tab. No. 5 Morphometric measurements of the brown bear in BiH Female samples
Red. Mjerena Broj Ocjena Prednja Zadnja Du` Du` Sezonska Primjedbe
br. krzna zuba starosti stopa stopa o~njaka kandì teìna
No. Fur Teeth Age Front Hind Canine Claw Season Remarks
Meas. numb. estim. Foot foot length length weight
1. 201x143 40 8-9 15,7 20,7x13,6 3,88 4,80 210/jes Crepoljsko,1976. S.Savi}
2. 204x123 42 5-6 14,9 19,7x12,6 3,65 4,60 166/jes Vla{i},1988. Vasi}.
3. 178x126 42 5-7 11,8 16,9x11,5 3,29 4,50 148/jes Vranica,1984. Raos D.
4. 188x133 38 8-10 12,6 17,6x11,5 3,45 4,60 177/je Treskavica,Jugo.[.1984.g
5. 38 4-5 3,72 Ni{i}i,Blagojevi} N. 1984
6. 184x129 42 8-10 13,8 19,9x14.0 4,26 5,80 199/jes Zavidovi}i,1987.Traljo.N.
7. 177x122 42 3-4 11,5 14,5x11,5 3,20 4,80 142/pr Bugojno,kolek L.G.1983.
8. 185x139 39 10-12 14,0 21,0x14,5 4,60 4,90 190/pr Hranisava,Raca T.1983.
9. 188x141 40 8-11 13,8 22,6x14,5 4,60 6.70 195/jes Tesli},Vukovi} S. 1985.
10. 40 5-7 3,40 Lelija,Mandi} D. 1981.
11. 184x131 39 4-7 13,5 18,0x13,0 3,70 5,10 205/jes Vranica,Vukoje M. 1983.
12. 164x112 36 4-6 11,5 16,0x11,0 2,99 4,70 108/pr Igman,Vranje{ L. 1981
13. 72x118 36 4-6 13,5 15.0x12,0 3,42 4,70 167/jes Jahorina,Vranje{ L.1977.
14. 179x122 36 6-8 13,7 19,4x12,5 4,10 5,00 200/pr Vla{ic-Luk,Lov.dru{tvo
15. 42 5-8 4,30 Sebe{i}-Kru{~ica 1978.
16. 40 5-8 4,86 Kru{~ica-Vla{.ravan 1987.
17. 178x115 38 14-18 12,0 17,3x9,50 4,07 5,00 220/pr D.Vakuf,Sajevi} V. 1982.
18. 40 6-9 4,46 172/pr Mao~a,Radulovi M. 1985.
19. 38 3-5 4,37 94/jes Rad,Radulovi} M. 1987.
20. 186x124 38 7-10 13.0 17,8x12,5 4,49 5,70 186/jes Konjuh,Palangeti} S, 88g.
21. 36 5-8 3,58 3,20 166/pr Goletica,L.G.Kopr. 1982.
22. 38 15-20 3,78 B.Petrov 88g. Trnini} R.
23. 38 5-6 12,9 17,0x12,0 4,60 3,40 148/pr [ipovo. 1973.vl.nepozna
24. 40 8-12 4,45 Olovo,pr.SparavaloD 87.
25. 36 11-15 4,90 Gora`de,90.pr.Sparavalo
26. 188x132 39 8-10 12,5 17,7x12,8 4,40 4,40 177/pr Roman.Lazarevi} S.1976.
27. 138x095 41 4-7 3,00 4,10 120/jes Livno,Babi} N. 1990.g
28. 38 6-9 4,23 Drvar,1983. nepozn.lovac
29. 41 6-9 4,47 170/pr Rogatica,Lihi} Midh. 1986
30. 40 7-8 3,80 195/jes Su{ica,Risti}-Vi{eg.1979.
31. 42 6-10 4,40 Kre{evo,Lov.dru{tv-Pepo
32 38 7-9 3,88 Bitovinja,Kre{e. nep.vlas.
Izmjerene samo teìne 74/jes Hranisava îvi} P.81g
Weight measurement only 65/pr Trnovo, saobra}aj {teta
154/jes Kre{evo,krivolov 1985.
195/pr Igman, tr.lov.Aust 1979
185/pr Igman, t.lov Njem. 1980
170/jes Pazaric, saob.inc 1980

146/pr Trnovo, tr.lov 1986
190/jes Pale,Mokro kriv. 1986
160/pr L.G.Kopriv,kriv. 1991.
UKUPNO: Izmjerena 31 teìna
Total: 31 weight measurements
R. Bosilj~i}
61
U tabeli br.5a istim redosljedom kao i u tabeli br.5, prikazani su uzorci i vr{ena
mjerenja najve}e duìne/{irine lobanje i ocjena vrijednosti trofeja (CIC poeni), ali su
zbog obima podataka i veli~ine tabele prikazani odvojeno kao i kod mu{kih promjeraka
(naprijed).
Tabela br. 5a Izra~unate srednje vrijednosti kraniometrijskih mjerenja lobanje m. medvjeda u BiH - ènski
uzorci
Tab. No. 5a Average values of the craniometric measurements of the brown bear skulls in BiH - female sam-
ple
Red. Duìna [irina Poeni Red. Duìna [irina Poeni

br. lobanje lobanje br. lobanje lobanje
No. Skull Skull Points No. Skull Skull Points
length width length weight
1. 342.2 193.2 53.54 17. 303.8 168.9 47.17

2. 304.7 175.4 48.01 18. 327.7 187.3 51.50
3. 302.6 176.0 47.86 19. 271.4 146.5 41.79
4. 340.3 178.1 51.84 20. 304.9 171.4 47.63
5. 289.4 167.8 45.72 21. 296.8 160.5 35.73
6. 309.5 181.6 49.11 22. 301.0 174.1 47.51
7. 298.7 171.8 48.05 23. 304.7 169.7 47.44
8. 311.4 183.2 49.46 24. 303.0 173.1 47.61
9. 338.2 179.2 51.74 25. 308.4 198.5 50.79
10. 332.8 186.6 51.94 26. 332.4 187.7 52.01
11. 301.6 173.4 47.40 27. 286.0 156.4 44.24
12. 271.5 150.5 42.20 28. 340.3 194.8 53.51
13. 290.5 188.8 47.93 29. 317.0 178.1 49.51
14. 316.4 175.0 49.14 30. 334.6 188.9 52.35
15. 322.0 191.8 51.38 31. 320.7 187.4 50.81
16. 301.2 174.2 47.54 32. 324.9 186.8 51.17
Ukupno 32 uzorka: Izra~unate srednje vrijednosti: X = 310.96 ±
3.37mm 177.40 ±2,19 mm 48.83 ±3.88 poena
Total 32 samples: Calculat ed average values: X = 310.96 ± 3.37mm
177.40 ±2,19 mm 48.83 ±3.88 poena
Iz tabele br. 5 i br. 5a statisti~ki su izra~unate srednje vrijednosti za elemente proc-

jenjene starosti u godinama, {irine prednje i duìna/{irine zadnje stope do 0,1 cm;
veli~ine (du`/{irina) krzna u cm; teìne u kg (do ta~nosti 1,0 kg); i ocjena vrijednosti
lobanje (poeni) mjereno u mm.
R.Bosiq~i}
62
Veli~ine izra~unatih srednjih vrijednosti iznose:
a) Starost mrkog medvjeda (ènski uzorci)
Srednja starost; x = 7,78 god., Sd = 3,09 god., Vk = 39,71 %, max. 17,5 god, min.
4 god.
b) [irina prednje stope ènki mrkog medvjeda
Srednja {irina p. stope; x = 13,17 cm, Sd =1,15 cm, Vk = 8,73 %, max. {ir. 15,7 cm,
min. {ir. 11,5 cm.
c) Zadnja stopa ènki mrkog medvjeda (duìna/{irina)
Srednja duìna zadnje stope; x = 18,19 cm, Sd = 2,14 cm, Vk = 11,76 %, max. 22,6
cm, min. 14,5 cm.
Srednja {irina zadnje stope; x = 12,44 cm, Sd = 1,29 cm, Vk = 10,36 %, max.
14,5 cm, min. 9,5 cm.
d) Trofej krzna ènki mrkog medvjeda (duìna/{irina)
Srednja duìna krzna; x = 180,75 cm, Sd = 14,59 cm, Vk = 8,07 %, max. 204 cm,
min. 138 cm.
Srednja {irina krzna; x = 125,31 cm, Sd = 11,67 cm, Vk = 9,31 %, max. 143 cm,
min. 95 cm.
e) Masa (teìna) ènki mrkog medvjeda
Srednja masa (teìna) `. medvjeda; x = 168,39 kg, Sd = 29,05 kg, Vk= 17,25 %,
max. 220 kg, min. 120 kg.
f) Trofej lobanje ènki mrkog medvjeda
Srednja vrijednost trofeja; x = 48,83 poena, Sd = 3,88 p, Vk je 7,94 %, max.

duìna 342,2, min. du`. 271,4 mm, max. {irina 198,5, min. {ir. 146,5 mm.
R. Bosilj~i}
63
ZAKLJUÂK
Izra~unate srednje vrijednosti prikazanih morfometrijskih karaktera populacije oba

pola mrkog medvjeda BiH, predstavljaju doma}u populaciju na na~in koji u gaz-
dovanju medvjedima moè biti korisna orijentacija u ostvarivanju postavljenih ciljeva.
Poznato je da su lova~ki trofeji cilj i svrha svakog uspje{nog lovnog gazdovanja. Trofeji,
pogotovo oni vrhunski koji se po me|unarodnim pravilima za njihovu ocjenu svrstava-
ju u kategorije zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja su veliki motiv dobrim upravl-
ja~ima i najve}a èlja pored uzgajiva~a i svih lovaca koji èle posjedovati vrhunske tro-
feje. Naravno takvi trofeji najbolje reprezentuju lovi{te-uzgajiva~a, zemlju, ali i samu
prirodu na{eg odnosa prema ovom prirodnom naslje|u i resursu koji je u svijetu veoma
cijenjen. Cijena vrhunskih trofeja medvjeda u svijetu je visoka sa stalnim terendom
rasta, a kao posljedica sve manjih mogu}nosti dolaska da takvog trofeja. Nestajanje
medvjeda u nekim zemljama i krajevima svijeta kao i napori me|unarodnih organizaci-
ja za njegovu za{titu, da stave pod kontrolu upravljanje, lov i promet, samo su neki od
elemenata koji }e cijenu trofeja u budu}nosti ~initi ve}om. U dosada{njoj lovnoj praksi
odstrela trofejnih medvjeda prihodi su ostvarivani prodajom, a kao posljedica procjene
vrijednosti trofeja prema CIC formulama sa jasnim razlikama u kategorijama vrijednos-
ti, odnosno medaljama.Vrijednosti poena iznad granice za "zlatnog medvjeda" (300 CIC
poena za krzno medvjeda) su vi{estruko vredniji od onih u niìm kategorijama i shodno
naporima uzgajiva~a i duìni potrebnog vremena za dostizanje takvog trofeja.
Iz prikazanih rezultata statisti~ke obrade uzoraka populacije medvjeda u BiH, vidi
se da u kategoriji mu{kih uzoraka medvjeda za dostizanje zlatnog trofeja, treba
prosje~no ~ekati do starosti od 11 godina (11,08 ± 3,95), da }e veli~ina krzna (du`. x
{ir.) iznositi oko 213 x 149 cm (213,32 ± 22,70/149,11 ± 16,95), da }e veli~ina loba-
nje biti iznad zlatne medalje - 55 poena (56,92 ± 4,23), da }e {irina njegove prednje stope
iznositi iznad 15 cm (15,35 ± 1,42), duìna zadnje stope oko 23 cm (22,85 ± 2,92),
{irina zadnje stope oko 14 cm (14,19 ± 1,14), i da }e veli~ina polne kosti mu`jaka biti
blizu 14 cm (13,76 ± 1,73).
Zbog manjeg broja, ali i same prirode uzorka (razlike polova u veli~ini) lobanja kao
i rijetkog posjedovanja trofeja ènki u kolekcijama lovaca, rezultati obrade podataka
pokazuju niè vrijednosti u odnosu na mu`jake. Prema rezultatima ovog istraìvanja
R.Bosiq~i}
64
ènke starosti oko 8 godina }e biti u vrijednosti trofeja ispod bronzane medalje. Sigurno
da }e u starosti 11 godina ove vrijednosti biti ispod vrijednosti trofeja mu`jaka, ali je
vjerovatno da }e biti u kategoriji niìh medalja (bronzana i srebrena).
U kategoriji ènskih uzoraka medvjeda za dostizanje vrijednosti blizu bronzanog
trofeja, treba prosje~no ~ekati do starosti poslije 8 godina (7,78 ± 3,09), da }e veli~ina
krzna (du`. x {ir.) iznositi oko 181 x 125 cm (180,75 ± 14,59/125,31 ± 11,67), da }e
veli~ina lobanja biti ispod bronzane medalje - 51 poena (48,83 ± 3,88), da }e {irina pred-
nje stope ènke iznositi iznad 13 cm (13,17 ± 1,15), duìna zadnje stope oko 18 cm
(18,19 ± 2,14), i {irina zadnje stope oko 12,5 cm (12,44 ± 1,29).
Prakti~na vrijednost ovih razultata treba da pomogne upravlja~ima lovi{ta kao ori-
jentacija u postizanju cilja, tj. vrhunskih trofeja medvjeda. Kontrolnom i ~uvarskom
osoblju ovi podaci mogu pomo}i u procjeni vrijednosti trofeja (otisci stopala prije
odstrela), ocjenjivanju starosti, teìne i kao pomo} u nedostatku pravih osmatranja. U
sankcionisanju krivolova ovi podaci bi sudskim organim i upravlja~ima lovi{ta pomogli
u procjeni vrijednosti ilegalno ubijenih medvjeda (rekonstrukcija vrijednosti po ostaci-
ma lobanje i stopala, na primjer). Ova rezultati su prvi poku{aji da se u gazdovanju
ovako jedinstvenom i vrijednom divlja~i krene od doma}ih istraìvanja koja prezentuju
doma}u populaciju medvjeda. Oni su potvrda, ali i korekcija svim iskustvenim rezulta-
tima i upravlja~kim naporima u pro{losti. Istraìvanja ovoga tipa su garancija da se
gre{ke u odstrelu mla|ih primjeraka ne ponove, ali i pomo} da nesporazumi prodaje
medvjeda stranim lovcima izbjegnu ili svedu na razumnu mjeru. Obzirom na solidnu
veli~inu uzorka, kao i sam na~in istraìvanja i obrade podataka kroz obradu mor-
fometrijskih karaktera uzoraka, ovi rezultai imaju i nau~nu podlogu ali je najve}a njiho-
va vrijednost u predstavljanju doma}e populacije medvjeda i davanju smjernica u posti-
zanju vrhunskih trofeja medvjeda.
R. Bosilj~i}
65
Slika br. 2 Uzimanje uzoraka na odstrijeljenom medvjedu (foto S.Trifkovi} 1988. g)

Figure No. 2 Taking of sample measurements of killed brown bear (foto S.Trifkovic 1988. y.)
LITERATURA
Council of Europe (2000), Action plan for the conservation of the brown bear in Europe
(Ursus arctos), Simon Fraser University-Nature and enviroment No.114.
Huber, \./Roth, H.U. (1983), Movements of european brown bears in Crooatia. Acta
Ther. 38: 151-159.
Huber, \. (1998), The status of brown bear in Bosnia and Herzegovina, Croatia and
Slovenia. In: Servheen, C., Herrero, S. And Peyton, B. (eds). Conservation action
plan for the world bears. IUCN, Gland, Switzerland.
Hadìvukovi}, S.(1973), Statisti~ki metodi sa promenom u poljoprivredi i biolo{kim
istraìvanjima, Pos.izdanja Univerzitet u N.Sadu., str 1-492.
Kohl, S./Sturgen, B. (1983), Kraniometiche Untersuchungen an Braunbaren (Ursus arc-
tos L.) Rumanien, Zoologische Abhandlungen, (Mamalia,Carnivora,Ursidae),
Ausgegeben.
Republi~ki komitet za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu BiH-Statisti~ki glasnik
SRBiH, (1978/79-1988/89 god.)
Zavackij, B.P. (1978), Kraniologi~eskaja chtarakteristica Eniseiskoi populacii burogo
medvjedja (Ursus arctos)., Zool. @hurn.57.,2:308-311.
R.Bosiq~i}
UDK 634.11
Rodoljub Olja~a1
Predrag Mileti}2
Marko Srdi}3 Orginalni nau~ni rad
@eljka Marjanovi}-Balaban4
INTERAKCIJSKI ODNOSI ISPITIVANIH SORATA

JABUKE JONAGOLD I GRENI SMIT, PRIMJENJENIH
DOZA \UBRIVA I RAZLIÎTIH ROKOVA PRIMJENE
NA OSTVARENI KALO
Izvod: U radu je prikazan fiziolo{ki aspekt korelacionog odnosa izme|u ispiti-

vanih sorata jabuke jonagold i greni smit, primjena osnovne doze kompleksnog
|ubriva NPK (15:15:15) od 200 kg/ha i razli~itih doza KAN-a (27%) od 200, 400
i 600 kg/ha te razli~itih vremenskih rokova primjene istih na ostvareni kalo kod
istih sorata.
Klju~ne rije~i: jabuka, jonagold, greni Smit, NPK, KAN, interakcijski odnos,
kalo.
INFLUENCE OF INTERACTIVE RELATIONS OF TESTED IONAGOLD AND

GREEN SMITH APPLE VARIETIES, OF APPLIED FERTILIZER DOSES
AND OF DIFFERENT PERIODS OF THEIR APPLICATION TO SUFFERED
LOSS
Abstract: This paper presents the physiological aspect of correlative relations

between the tested ionagold and Green smith apple varieties, then the application
of the basic dose of NPK (15:15:15) complex fertilizer of 200 kg/ha and various
KAN (27%) doses of 200, 400 and 600 kg/ha, as well different time periods of
their application, which all influenced the loss of the above mentioned apple vari-
etes.
Keywords: apple, ionagold, green smith, NPK, KAN, interactive relation, loss
1,2,4[umarski fakultet, Banja Luka, Stepe Stepanovi}a 75a, 78 000, Banja Luka
3Poljoprivredni fakultet, Banja Luka, Stepe Stepanovi}a 75, 78 000, Banja Luka.
Influence of interactive relations of tested ionagold...
68
1. UVOD
Na skladi{nu sposobnost i zdravstveno stanje plodova djeluje veliki broj faktora u

vo}njaku i skladi{tu. Te{ko je definisati i razdvojiti koliki uticaj na otpornost plodova
prema fiziolo{kim bolestima imaju faktori uz koje se odvija rast i razvoj ploda, odnosno
ìvot ploda na stablu ili u vo}njaku, a uz koje ìvot ploda nakon berbe, odnosno za vri-
jeme ~uvanja.
Nema dvoumljenja da ukupnost fiziolo{kih promjena i karakteristika ploda tokom
ìvota na stablu i skladi{tu nalaze odraza u kvaliteti, zdravstvenom stanju i skladi{noj
sposobnosti plodova.
U na{oj literaturi registrovan je ve}i broj gljiva na plodovima u skladi{tu. Tako
Peri{i} (1972) spominje Penicilium, Vojvodi} i sar. (1975) Gloeosporium ssp.
Bitenc i Ma~ek (1972) opisuju {tete od gljiva u hladnja~i, kao i strani autori
Vu k o v i t s G . (1980) i Mezzetti (1961).
2. OBJEKAT, MATERIJAL I METOD RADA
Istraìvanja su obavljena u AD "Plantaè" Gradi{ka, u RJ Trebovljani 2. Ogled je bio

postavljen na parceli br. 24.
Ispitivane su sorte jonagold i greni smit, koje su kalemljene na podlozi M 9, razmak
sadnje je 4 x 1 metar. Istraìvanja su obavljena 2001. godine.
Rokovi prihrane sa NPK |ubrivom: Rokovi prihrane sa KAN |ubrivom:
10.03.2001. god. 30.03.2001. god.
20.03.2001. god. 10.04.2001. god.
30.03.2001. god. 20.04.2001. god
Berba je obavljena prema prognozama Biotehni~kog fakulteta iz Ljubljane. Obe

sorte ~uvane su po 150 dana u hladnja~i vlasni{tvo akcionarskog dru{tva.
Po skladi{tenju izvr{ena su mjerenja i statisti~ka obrada dobivenih rezultata.
R. Olja~a, P. Mileti}, M. Srdi}, @. Majranovi}-Balaban

Interakcijski odnosi ispitivanih sorata jabuke jonagold...
69
3. REZULTATI ISTRA@IVANJA SA DISKUSIJOM
Rezultati prou~avanja ostvarenog kala kod ispitivanih sorata jabuke jonagold i greni
smit, te primjenjenih doza |ubriva i razli~itih rokova primjene dati su u tabelama 1,2 i 3.
Tabela 1 Procentualno u~e{}e kala pri osnovnoj dozi NPK od 200 kg/ha i razli~itim dozama KAN-a
Table 1 Percent of loss with the basic NPK dose of 200 kg/ha and various KAN doses
Sorta Jonagold Greni Smit

Doza: Tretman:
10 – 1 8,82 1,54
200 – 600 20 – 10 20,51 6,25
30 – 20 16,66 6,82
10 – 1 17,64 11,72
200 – 400 20 – 10 16,05 5,69
30 – 20 9,42 2,34
10 – 1 11,71 8,13
200 – 200 20 – 10 12,23 3,03
30 – 20 17,51 10,53
Pregledom podataka iz tabele 1, vidi se da je najmanji kalo ostvaren kod sorte greni
smit pri osnovnoj dozi |ubriva NPK od 200 kg/ha i dozi KAN-a od 600 kg/ha, te tret-
manu 10. mart - 1. april (1,54 %). Najve}i ostvareni kalo je kod sorte jonagold pri istim
dozama |ubriva, ali pri tretmanu 20. mart - 10. april (20,51 %) {to se slaè sa rezultati-
ma Bitenc i Ma~ek.
Tabela 2 Interakcijski odnosi I reda

Table 2 Interactive relations of I class
Sorta: Doza: Tretman:

Jonagold 14,50 200 – 600 10,10 10 – 1 9,92
Greni Smit 6,22 200 – 400 10,47 20 – 10 10,62
200 – 200 10,52 30 – 20 10,54
U interakcijskim odnosima prvog reda iz tabele 2, se vidi da je manji kalo ostvaren

kod sorte greni smit (6,22) dok je ve}i kalo ostvaren kod sorte jonagold (14,50).
R. Oqa~a, P. Mileti}, M. Srdi}, @. Marjanovi}-Balaban

70
U interakcijskim odnosima izme|u doza vidi se da je najmanji kalo ostvaren kod

doze 200 - 600 (10,10) dok je najve}i ostvaren kod doze 200 - 200 (10,52).
Kod interakcijskog odnosa tretmana najmanji kalo je ostvaren kod tretmana 10 - 1,
dok je najve}i kalo ostvaren kod tretmana 20 - 10 (10,62).
U interakcijskim odnosima drugog reda iz tabele 3, vidi se u odnosu sorta i primje-
njene doze da je najmanji kalo ostvaren kod sorte greni smit i doze 200 - 600 (4,87), a
najve}i kod sorte jonagold i doze 200 - 600 (15,33).
U interakcijskim odnosima drugog reda iz tabele 3, vidi se u odnosu sorta i izvedeni
tretmani, najmanji kalo je ostvaren kod sorte greni smit i tretmana 20 - 10 (4,99), a
najve}i kod sorte jonagold i izvedenog tretmana 20 - 10 (16,26).
Tabela 3 Interakcijski odnosi II reda

Table 3 Interactive relations of II class
AB Jonagold Greni Smit

200 – 600 15,33 4,87
200 – 400 14,37 6,58
200 – 200 13,81 7,23
AC Jonagold Greni Smit

10 – 1 12,72 7,13
20 – 10 16,26 4,99
30 – 20 14,53 6,56
BC 200 – 600 200 – 400 200 – 200

10 – 1 4,72 12,91 7,79
20 – 10 10,88 8,12 6,56
30 – 20 11,34 6,80 12,68
U interakcijskim odnosima drugog reda iz tabele 3, vidi se u odnosu primjenjenih

doza |ubriva i izvedenih tretmana da je najmanji kalo ostvaren kod primjenjene doze
200 - 600 i primjenjenog tretmana 10 - 1 (4,72), a najve}i kalo kod primjenjene doze 200
- 400 i izvedenog tretmana 10 - 1 (12,91).

71
GRAFI^KI PRIKAZ INTERAKCIJSKIH ODNOSA ISPITIVANIH SORATA,

PRIMJENJENIH DOZA \UBRIVA I RAZLIÎTIH ROKOVA PRIMJENE NA
OSTVARENI KALO
Analiza interakcijskih odnosa ispitivanih sorata, primjenjenih doza |ubriva i

razli~itih rokova primjene na ostvareni kalo (grafikon 1, 2 i 3) pokazuje slijede}e:
20
15
jonagold
10
greni smit
5
0
200 - 600 200 - 400 200 - 200
Grafikon 1 Interakcijski odnos ispitivanih doza NPK (200 kg), razli~itih doza KAN i sorata jabuke jonagold i
greni smit na ostvareni kalo
Graph 1 Interactive relations between tested doses of NPK (200 kg), various KAN doses and relation
between ionagold and green smith apple varieties to suffered loss
18
16
14
12
10
8
6
4
jonagold
2 greni smit
0
10 - 1 20 - 10 30 - 20
Grafikon 2 Interakcijski odnos ispitivanih sorata jabuke jonagold i greni smit i primjenjenih rokova |ubrenja
na ostvareni kalo
Graph 2 Interactive relation between tested ionagold and green smith apple varieties and applied fertilizing
periods to suffered loss

72
14
12
10
8
6
10 - 1
4
20 - 10
2 30 - 20
0
200 - 600 200 - 400 200 - 200
Grafikon 3 Interakcijski odnos ispitivanih doza NPK (200 kg), razli~itih doza KAN i primjenjenih rokova na
ostvareni kalo
Graph 3 Interactive relation between tested doses of NPK (200 kg), various doses of KAN and applied peri-
ods to suffered loss.
4. ZAKLJUÂK
Po iskladi{tenju i obradi podataka utvr|eni su slijede}i interakcijski odnosi:

- Sorta jonagold pokazuje tendenciju pada ostvarenog kala pri osnovnoj dozi NPK
|ubriva od 200 kg/ha uz razli~ite doze |ubriva KAN od 600, 400 i 200 kg/ha, dok
sorta greni smit pokazuje tendenciju porasta ostvarenog kala pri istim uslovima
|ubrenja (bez obzira na vrijeme primjene istih).
- Sorta jonagold pokazuje tendenciju porasta kala kod navedenih rokova primjene NPK
i KAN |ubriva, dok sorta greni smit pokazuje tendenciju pada ostvarenog kala pri
istim navedenim rokovima primjene NPK i KAN |ubriva (bez obzira na doze prim-
jenjenih |ubriva).
- U interakcijskom odnosu izme|u rokova primjene |ubriva i razli~itih doza primje-
njenih |ubriva, rokovi primjene 10. mart - 1. april i 30. mart - 20. april pokazuju ten-
denciju porasta ostvarenog kala, dok rok primjene 20. mart -10. april pokazuje ten-
denciju pada ostvarenog kala (bez obzira na ispitivane sorte)

73
5. LITERATURA
Bitenc, F., Ma~ek, J., (1972): Glivi~ne in fiziolo{ke bolezni jabolke in kru{k v hladilnic-
ah. Sodobno kmetijstvo st. 7; 359 - 362.
Vojvodi}, \., Kloko~ar, Z., Davidovi}, M., (1975): Suzbijanje najva`nijih skladi{nih
oboljenja jabuka i kru{aka primjenom sistemi~nih fungicida. Savremena poljoprivre-
da XVII (7-8): 65 - 70.
Vukovits, G., (1980): Obstkrankheiten Erkenmung Ursachen und Bekämpfung Teil II,
Kernobst L. S. Verlag Grac 1980. Pilzkranheiten, 66 - 128.
Mezzetti, A., (1961): Alternazioni di mercato della frutta e degli ortoggi - Edizioni agri-
cole, 1961.
Peri{i}, M., (1972): Penicillium expansum Thom prouzrokova~ meke truleì jabuke. Jug.
vo}arstvo i vinogradarstvo, 21 - 22, 843 - 845.
SUMMARY
Certain apple varieties, like ionagold and green smith, reacts different to complex
and individual fertilizers applied and they also show different reactions concerning the
period of fertilizer application. Therefore, when they are stored in the refrigerated ware-
house they show different abilities of storing. Suffered loss is the result of physiological
condition of fruit removed from the orchards to refrigerated warehouse.
Both varieties show different tendencies towards the different fertilizer doses
applied: ionagold variety shows falling tendency, while green smith shows tendency to
increase the loss (disregarding the period of fertilizer application).
As far as the period of fertilizer application is taken into account variety ionagold
shows tendency to increase loss, while green smith variety shows tendency to reduce the
loss (disregarding the applied fertilizer doses).

UDK 639.111.12
Zoran Popovi}1
Vladan Bogdanovi}2
Orginalni nau~ni rad
UTICAJ STAROSTI NA MERNE ELEMENTE OCENE

TROFEJA SRNDA]A (Capreolus capreolus L.)
Izvod: U radu je prikazan uticaj starosti na duìnu, masu, zapreminu, kao i na

ukupnu ocenu trofeja srnda}a iz Srbije. Analizirana su 435 trofeja, od kojih 44
iznad 105,00 CIC poena. Najve}i porast trofejne vrednosti je izme|u prve i ~etvrte
godine. Kulminacija trofejne vrednosti se postiè u sedmoj godini. Sa stanovi{ta
gazdovanja kvalitet trofeja je najbolji izme|u pete i osme godine, kada bi trebalo
i vr{iti odstrel.
Klju~ne re~i: Capeolus capreolus, trofej, starost.
INFLUENCE OF AGE ON THE MEASURED ELEMENT OF TROPHY

VALUE IN ROE DEER (Capreolus capreolus L.)
Abstract: To analyse influence of age on the measured element of trophy value in

roe deer (Capreolus capreolus L.), data on 435 trophies of roebucks from Serbia
were used. Value of 391 trophies were below 104,99 points while 44 trophies had
value over 105,00 points. The best rise of trophy value is between first and fourth
year of age. It was established that roebucks' trophies culminate about the age of
7 years. Therefore breeding roebucks of good quality should be hunted at the age
from 5 to 8 years.
Key words: Capeolus capreolus, trophy, age.
1,2 Zoran Popovi}, Vladan Bogdanovi}, Poljoprivredni fakultet - Zemun.

Influence of age on the measured element of trophy value...
76
UVOD
Srna (Capreolus capreolus L. 1758) je najbrojnija vrsta divlja~i iz reda papkara u

Evropi. Areal njenog rasprostranjenja pruà se od Sibira do obale Atlantika i od
Skandinavije do Italije i Gr~ke, a ìvi i u Velikoj Britaniji. Nastanjuje {irok dijapazon
stani{ta, od primorskih nizija, do visokih planinskih pa{njaka na gornjoj granici {ume
(Lehmann 1970). Nastanjuje stani{ta, koja se po ekolo{kim osobenostima me|usobno
bitno razlikuju.
Najve}a ekonomska korist se ostvaruje odstrelom trofejnih srnda}a, ali ne sme se
zanemariti ni ekonomska vrednost mesa koje se dobija kako od srnda}a iz trofejnog
odstrela, tako i srnda}a, srna i lanadi iz uzgojnog odstrela.
Odre|ivanje trofejne vrednosti srnda}a obavlja se po formuli koja je propisana od
strane Me|unarodnog saveta za lovstvo i za{titu divlja~i. Prema ovoj formuli, najve}e
u~e{}e u ukupnoj oceni trofeja srnda}a imaju merni elementi ocene (zapremina, masa i
duìna parogova). Kod trofeja srnda}a u zlatnoj medalji, ova tri parametra u~estvuju sa
90,90% u ukupnoj oceni trofeja (Hromas 1995). U ukupnoj oceni trofeja srnda}a, koji
poti~u iz regiona Ba~ke i Banata u~e{}e ova tri parametra prose~no iznosi 87,98%
(Popovi} i Bogdanovi} 2003). Udeo raspona i elemenata izgleda (boja, ikri~avost,
ruè, vrhovi paroàka, dodaci) iznosi samo 12,60% (Popovi} 2000).
Cilj ovog rada je da se utvrdi uticaj starosti srnda}a na zapreminu, masu i duìnu
parogova, kao i na ukupnu ocenu trofeja srnda}a.
Istraìvanje uticaja starosti srnda}a (Capreolus capreolus L.) obavljeno je na 435

trofeja koji poti~u iz Srbije. U ovom uzorku 391 trofej je do 104,99 poena, 21 trofej u
bronzanoj medalji, 18 u srebrnoj i 5 u zlatnoj medalji. Odre|ivanje starosti izvr{eno je
na osnovu istro{enosti sekuti}a i kutnjaka, a na osnovu radova Necas, (1972);
Lehman, Sägesser (1986). Ocena trofejne vrednosti srnda}a obavljena je po jedin-
stvenom merilu (formuli) koja je propisana od strane Me|unarodnog saveta za lovstvo i
za{titu divlja~i (CIC) (Frkovi} 1989; Vari}ak 1998). Obzirom da zapremina, masa i
Z. Popovi}, V. Bogdanovi}
Uticaj starosti na merne elemente ocene trofeja ...
77
duìna parogova imaju najve}i uticaj na ukupnu ocenu trofeja srnda}a, to su u ovom radu
samo oni analizirani.
U cilju utvr|ivanja zavisnosti starosti i pojedinih mernih elemenata trofeja srnda}a,
kao i ukupne ocene trofeja, primenjena je korelaciono-regresiona analiza. Udeo ukupnog
varijabiliteta navedenih parametara ocene trofeja srnda}a izraèn je koeficijentom deter-
minacije.
REZULTATI ISTRA@IVANJA I DISKUSIJA
Uticaj starosti srnda}a na duìnu parogova srnda}a
Na osnovu grafikona br. 1 moè se videti da jedna~ina regresije ~etvrtog stepena

obja{njava uticaj starosti na duìnu parogova trofeja srnda}a. Deo ukupnog varijabilite-
ta promene duìne parogova je obja{njen staro{}u grla iznosi 49,76%, {to ukazuje da
izme|u starosti i duìne parogova postoji srednja zavisnost, obzirom da koeficijent
korelacije iznosi 0,71.
Grafikon 1: Uticaj starosti na duìnu parogova

Graph 1: Influence of age on length of antler
78
Na osnovu linije regresije moè se jasno uo~iti da je najizrazitiji trend pove}anja

duìne parogova od prve do ~etvrte godine. Izme|u ~etvrte i pete godine je blagi porast
duìne, koji se jo{ vi{e usporava kako se ide prema {estoj godini. U {estoj godini se
postiè i maksimalna duìna parogova, posle ~ega sledi postepeno smanjenje vrednosti
duìne parogova. U osmoj godini duìna parogova se izjedna~uje sa duìnom postignu-
tom u ~etvrtoj godini.
U odnosu na istraìvanja Bakkay et al. (1978) kao i Bána i Fodora (1982)
maksimalne duìne parogova postiù se ranije, odnosno u {estoj godini starosti. Tako|e,
za razliku od navo|enja Bána i Fodora (1982) da se maksimalne duìne parogova
ravnomerno odràvaju do starosti od 10. do 13. godine, na osnovu ovog istraìvanja ne
moè se to re}i. înjenica je da u uzorku nije bilo grla starijih od deset godina, ali se ipak
jasno iz grafikona br. 1 moè uo~iti trend smanjenja duìne parogova kako se ide od
{este prema desetoj godini. Trend porasta duìne parogova sli~an je kao i u istraìvanji-
ma Hell i Holy (1988), samo {to postoji blaà tendencija opadanja prose~ne duìne
parogova posebno u devetoj i desetoj godini. U pore|enju sa istraìvanjem Pélabona i
Breuke lena (1998), ako bi se isklju~ila prva starosna godina gde su svrstana lanad,
trend rasta i opadanja duìne parogova bi bio isti, s tim da su kod navedenih autora
postignute ne{to niè prose~ne vrednosti po godinama.
Ludwig i Vocke (1990) su na osnovu istraìvanja uticaja starosti na duìnu paro-
gova kod jelena (Cervus elaphus), ustanovili da je koeficijent determinacije kod linearne
regresije iznosi 0,56 kvadratne 0,78 i kubne 0,81. Ovo ukazuje da je koeficijent determi-
nacije koji obja{njava udeo ukupnog varijabiliteta duìne parogova izazvanog staro{}u
kod jelena ve}i i u linearnoj regresiji, nego kod srnda}a u regresiji ~etvrtog stepena.
Uticaj starosti srnda}a na masu rogovlja srnda}a
Zavisnost mase rogovlja i starosti srnda}a, sasvim dovoljno obja{njava kvadratna

jedna~ina regresije (grafikon br. 2). Koeficijent korelacije izme|u mase rogovlja i
starosti grla iznosi 0,67. Koeficijent determinacije koji obja{njava proporcionalni udeo
ukupnog varijabiliteta mase rogovlja izazvanog staro{}u srnda}a iznosi 45,09%.
79
Standardna gre{ka od konstante je 12,11778, od regresionog koeficijenta b1 = 5,94068,

dok od regresionog koeficijenta b2 iznosi 0,60631.
Na osnovu grafikona br. 2 moè se videti da pove}anje mase rogovlja ide do sedme
godine kada se dostiè maksimalna prose~na vrednost, posle ~ega sledi postepeno sma-
njenje mase rogovlja. Najizrazitije pove}anje mase rogovlja se zapaà izme|u prve i
~etvrte godine. U ovom periodu prose~no godi{nje pove}anje mase iznosi oko 50 grama.
Izme|u ~etvrte i pete godine trend pove}anja mase je manji nego u prethodnom perio-
du. Maksimalne vrednosti mase rogovlja su postignute u sedmoj godini, mada se i one u
{estoj i osmoj neznatno razlikuju od onih postignutim u sedmoj.
Grafikon 2 Uticaj starosti na masu rogovlja

Graph 2 Influence of age on antler weight of trophy
U devetoj godini srnda}i imaju ne{to ve}u masu rogovlja nego u petoj godini, dok u
desetoj godini ova masa je ispod prose~ne vrednosti koju oni postiù u petoj godini.
80
U odnosu na rezultate istraìvanja Hella i Holya (1988), mase rogovlja trofeja

srnda}a iz Srbije, dostiù jednu godinu kasnije maksimalne prose~ne mase rogovlja, sa
sli~nom tendencijom rasta, ali ne tako naglim smanjenjem mase rogovlja u devetoj i
desetoj godini.
Dostizanje najve}ih masa znatno je ranije u odnosu na istraìvanja Bakkay et al.
(1978) gde se, kao dostizanje kulminacije mase trofeja, navodi jedanaesta godina. Sli~na
je situacija i u pore|enju sa istraìvanjima Bána i Fodora (1982) gde se navodi da
masa trofeja raste do devete godine, posle ~ega se stabilizuje do jedanaeste godine, uz
minimalne promene.
Uticaj starosti na zapreminu parogova
Uticaj starosti na zapreminu parogova trofeja srnda}a prikazan je na grafikonu br. 3.

Iz istog se moè uo~iti da kvadratna regresija opisuje zavisnost zapremine parogova od
starosti jedinke. Koeficijent korelacije izme|u zapremine parogova i starosti srnda}a
iznosi 0,74, {to je na samoj granici jake zavisnosti, a koeficijent determinacije 54,92%.
Standardna gre{ka od konstante iznosi 5,94616, od regresionog koeficijenta b1 2,98953,
dok od regresionog koeficijenta b2 0,31255. Postizanje maksimalnih prose~nih vrednos-
ti je u sedmoj godini, me|utim i zapremine koje se dostiù u {estoj i osmoj godini su nez-
natno ispod nivoa koji je postignut u sedmoj godini. Porast zapremine najvi{e je izraèn
izme|u prve i ~etvrte godine, da bi izme|u ~etvrte i {este godine porast zapremine bio
znatno manji u odnosu na prethodni period, dok je izme|u {este i sedme godine ovaj
porast neznatan. Posle sedme godine prisutan je blagi trend smanjenja zapremine, tako
da je u osmoj godini zapremina ne{to iznad nivoa koji se postiè u petoj godini.
81
Grafikon 3: Uticaj starosti na zapreminu parogova

Graph 3: Influence of age on altler volume of trophy
Dobijeni rezultati za uticaj starosti na zapreminu parogova kod trofeja iz Srbije u

odnosu na istraìvanja Hella i Holya (1988), razlikuju se u vremenu postizanja mak-
simalnih prose~nih zapremina, obzirom da se kod navedenih autora ovo postiè jednu
godinu ranije, dok se trendovi porasta i smanjivanja zapremine u zavisnosti od starosti
poklapaju. Najve}e prose~ne vrednosti zapremine parogova, u pore|enju sa istraìvanji-
ma Bakkaya et al. (1978), Bána i Fodora (1982), i Gela i Bako{a (1983), su
ne{to niè.
Uticaj starosti na ukupnu ocenu trofeja
Uticaj starosti na ukupnu ocenu trofeja prikazan je na grafikonu br. 4. Izme|u

starosti i ukupne ocene trofeja postoji srednja zavisnost (r = 0,71), tako da i koeficijent
determinacije koji obja{njava udeo ukupnog varijabiliteta ocene trofeja srnda}a izaz-
vanog staro{}u je 49,90%. Iz istog se vidi da je do ~etvrte godine izrazit trend porasta
82
ukupne ocene trofeja, da bi od ~etvrte do {este godine ovaj trend rasta bio umereniji.
Maksimalna prose~na vrednost ukupne ocene trofeja postiè se u sedmoj godini, mada
se ona neznatno razlikuje od istih postignutih u {estoj i osmoj godini, posle ~ega sledi
smanjivanje vrednosti ukupne ocene trofeja.
Na veliki skok trofejne vrednosti izme|u druge i tre}e godine ukazuje Rihter
(1997), obzirom da se tada javlja najve}i porast u duìni i zapremini parogova, ali i masi
rogovlja.
Dostizanje kulminacije ukupne ocene trofeja u sedmoj godini je znatno ranije nego
u navodima Bakkaya et al. (1978), dok su dobijeni rezultati za trofeje iz Srbije
saglasni sa navodima Kunovca (1984).
Grafikon 4 Uticaj starosti na ukupnu ocenu trofeja

Graph 4 Influence of age on total value of trophy
Postizanje maksimalnih vrednosti ukupne ocene trofeja prvenstveno je izazvano uti-

cajem mase i zapremine, obzirom da iste kulminaciju vrednosti tako|e dostiù u sedmoj
godini, za razliku od svih drugih parametara gde je ovaj maksimum postignut uglavnom
83
u petoj, odnosno {estoj godini (Popovi}, 2000). Ovo je uslovljeno i jakom korelacijom
izme|u ukupne ocene trofeja i mase 0,96, kao i izme|u ukupne ocene trofeja i zaprem-
ine (r = 0,98). Srednja zavisnost postoji i izme|u ukupne ocene trofeja i prose~ne duìne
parogova (r = 0,66) kao i u odnosu na ruè parogova (r = 0,50) (Popovi}, 2000).
Prema navodima Bakkaya et al. (1978) gazdinska starost ne sme biti uzeta jedin-
stveno za celu zemlju, ve} se ona mora posebno odrediti za razna podru~ja u zavisnosti
od biotopske mogu}nosti svakog regiona.
Pored ovoga, svakako se moè konstatovati da je porast ukupne ocene trofeja
najvi{e je izraèn do ~etvrte godine, {to se mora imati u vidu pri selekciji srnda}a.
ZAKLJUÂK
Na osnovu izvr{ene analize trofeja srnda}a mogu se izvesti slede}i zaklju~ci:

- maksimalnu duìnu parogovi postiù u {estoj godini,
- masa rogovlja kulminaciju postiè u sedmoj godini,
- zapremina parogova najve}e vrednosti dostiè u sedmoj godini,
- ukupna ocena trofeja kulminaciju postiè u sedmoj godini, mada vrednosti postignute
u {estoj i osmoj godini malo su manje od onih postignutih u sedmoj,
- sa stanovi{ta gazdovanja, trofejni odstrel srnda}a ne bi trebalo vr{iti pre pete godine
starosti.
Summary
To analyse influence of age on the measured element of trophy value in roe deer
(Capreolus capreolus L.), data on 435 trophies of roebucks from Serbia were used. Value
of 391 trophies were below 104,99 points while 44 trophies had value over 105,00
points. The best rise of trophy value is between first and fourth year of age. It was estab-
lished that roebucks' trophies culminate about the age of 7 years. Therefore breeding roe-
bucks of good quality should be hunted at the age from 5 to 8 years.
84
LITERATURA:
Bakkay, L., Ban I., Fodor T., (1978): Bewertung des Rehbestandes in Ungarn,
Vadbiologiai Kutatas No. 21, Gödölö.
Bán, I., Fodor T. (1982): Mo`nosti zveladovania populácie srn~ej zveri vyhodnocovaním
jej trofejovej kvality pomocou po~íta~a. Folia venatoria 12. 67-71.
Frkovi}, A. (1989): Lova~ke trofeje. Obrada, ocenjivanje i vrednovanje. Evropska divl-
ja~. Lova~ki savez Hrvatske, 1-239.
Gell, P., Bako{, A. (1983): Izu~enie trofeinogo ka~estva kosuli evropeiskoi v ^SSR po
rezultatam ov{egosudarstvannoi vbistavki ohotni~ih trofeev v g. Nitra,
Agrokompleks 1980 g., XVI International congress of game biologists, Abstracts of
parers, 76.
Hell, P., Holy, R. (1988): Rast srn~ích paro`kov v chovnej oblasti Flóra a mo`nosti
zlep{enia ich kvality. Folia venatoria 18. 99-114.
Hromas, J. (1995): Trophy values of medal awarded roe deer antlers. Folia venatoria 25,
pp. 151-158.
Kunovac, D. (1984): Srna. II izlo`ba lova~kih trofeja. Povodom 35 godina lovstva u
JNA. Kara|or|evo 1984.
Lehmann, E. V. (1970): Le chevreuil aborigene en Italie. Conseil international de la
chasse. Budapest. 70-71.
Lehmann, E., Sägesser, H. (1986): Capreolus capreolus Linnaeus, 1758. Reh. In:
Niethammer, J. und Krapp, F., eds. Handbuch der Säugetiere Europas, Vol. 2/II.
Wiesbaden, Aula-Verlag. 233-268.
Ludwig, J. Vocke, G. (1990): Die Vereinfachung einer Wachstumsfunktion, dargestellt
am Rothirschgeweih. Z. Jagdwiss. 36, 219-225.
Ne~as, J. (1972): Srne}a divlja~. Novi Sad, 1-290.
Pélabon, C., Breukelen, van L. (1998): Asymmetry in antler size in roe deer (Capreolus
capreolus) and index of individual and population conditions. Oecologia 116: 1-8.
Popovi}, Z., Bogdanovi} V. (2003): Uticaj mernih elemenata na ukupnu ocenu trofeja
srnda}a (Capreolus capreolus L.). Savremena poljoprivreda, Vol. 52, 3-4, 73-75.
85
Popovi}, Z. (2000): Varijabilnost trofejne vrednosti srnda}a (Capreolus capreolus).

Doktorska disertacija. Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1-
205.
Rihter, Ch. (1997): Cette "méthode Rieger" qui va bouleverser le tir sélectif du brocard!
Chasse internationale 18, 16-22.
Vari}ak, V. (1998): Ocenjevanje lovskih trofej, 1-192. Ljubljana 1998.
UDK 631.53.01
Vera Lavadinovi}1
Vasilije Isajev 2
Vladan Iveti}3 Originalni nau~ni rad
PROMENQIVOST KLIJAVOSTI I ENERGIJE KLIJAWA

SEMENA DUGLAZIJE KANADSKIH PROVENIJENCIJA
Izvod: Testovi sa semenom i sadnicama, u kojima se upoznaje genetski potencijal

selekcionisanih provenijencija, po pravilu, su me|u prvim ogledima u sloènom
sistemu komparativnih ispitivawa koja se sprovode pri introdukciji stranih
vrsta drve}a. U ovom radu su prikazani rezultati ispitivawa klijavosti i
energije klijawa semena 14 provenijencija duglazije iz Kanade, koje se nalaze od
49o 10' do 51o 35' severne geografske {irine i na nadmorskoj visini od 600 do
1070 m.
Poznavawe promenqivosti ispitivanih parametara kvaliteta semena od zna~aja
je za upoznavawe geneteskog potencijala selekcionisanih provenijencija, kao
jednog od parametara bitnog za introdukciju duglazije na odgovaraju}a stani{ta
u Srbiji.
Kqu~ne re~i: duglazija, provenijencija, seme, klijavost, energija klijawa
VARIABILITY OF SEED GERMINATION AND GERMINATION ENERGY

FROM CANADIAN PROVENANCES OF DOUGLAS FIR
Abstract: Tests with seed and seedlings, is among the first experiments in com-
plex system of comparative research conducted in addition to introduction.This
paper presents the results of research of the seed germination and germination
energy from 14 Canadian provenances of Douglas fir, originated from 49o 10' to
51o 35' latitude, and from 600 to 1070 m altitude. Knowledge about variability of
investigated parameters of seed quality, is of great significance for knowing about
genetic potential of selected provenances, as one of essential parameter for intro-
duction of Duoglas fir on suitable sites in Serbia.
Key words: Douglas fir, provenance, seed germination, germination energy
1 Vera Lavadinovi}- Institut za {umarstvo, e-mail: veralava@Eunet.yu

2,3 Vasilije Isajev, Vladan Iveti} - [umarski fakultet, Beograd,
Variability of seed germination and germination energy...
88
UVOD
Duglazija (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) ima {irok areal u Severnoj

Americi od zapadnog Oregona, preko dràve Va{ington do Britanske Kolumbije.
Autohtone {ume ove vrste spadaju u najproduktivnije u svetu, zbog ~ega i postoji
izraèn interes za osnivawe kultura ove vrste i van wenog prirodnog areala (J.
Bradley, St. Clair i R. Sniezko, 1999). Zbog velike adaptivnosti, ekolo{ke var-
ijabilnosti i potencijalne vrednosti duglazije, ona je jedna od najvi{e prou~avanih, a
time i najzna~ajnijih alohtonih vrsta ~etinara u Evropi (M o r g e n s t e n , 1996;
R e h f e l d , 1978, 1983, 1990; J o h n , 1988; L i n h a r t , 1990; Kleinshmit, Bastien,
1992; Schober, 1963; Strothman, 1972).
Prema raspoloìvim podacima, u 26 zemaqa Evrope na povr{ini od oko 200.000 ha,
(Schober R.) podignute su kulture ove vrste. Introdukcija duglazije u Evropi odvi-
ja se jo{ od 1850. godine, kada su i osnovane prve kulture. Uspe{nost osnivawa i pro-
duktivnost prvih kultura duglazije bila je razli~ita, u velikoj meri zbog nepoznatog
porekla semena od kojih su proizvo|ene sadnice za wihovo podizawe. Na osnovu prove-
denih istraìvawa u Severnoj Americi, kao i provenijeni~nih testova ove vrste u
Evropi, bliè je upoznat genetski potencijal provenijencija duglazije. Dobijeni
rezultati ovih komparativnih testova uticali su na rejonirawe i pravilniji izbor
semenskih izvora ove vrste u Severnoj Americi, {to je doprinelo unapre|ewu stabil-
nosti i ukupnog kvaliteta kultura duglazije i na stani{tima van prirodnog areala.
Krajem XIX i po~etkom XX veka zapo~eta je introdukcija duglazije na prostore
jugoisto~nog Balkana. U prvo vreme gajena je kao parkovska - dekorativna vrsta, a kas-
nije i kao vrsta u {umskim kulturama, (Vrceq-Kiti}, D. 1982).
U Srbiji su 1982. godine osnovana dva provenijeni~na ogleda duglazije, od semena
iz poznatih semenskih izvora Severne Amerike od Kalifornije do Oregona. Objekti
su podignuti na Juhoru kod Jagodine i u Tandi kod Bora od sadnica proizvedenih u
rasadniku Instituta za {umarstvo iz Beograda.
V. Lavadinovi}, V. Isajev, V. Iveti}

Promenqivost klijavosti i energije klijawa semena duglazije...
89
Ovi provenijeni~ni testovi imaju za ciq:

- da se bliè upozna adaptivnost i produkcioni potencijal selekcioniosnih proveni-
jecnija duglazije pri uslovima gajewa u Srbiji;
- da se utvrdi postojawe subregiona koji sadrè provenijencije sa izraènom produk-
cijom kvantitativnih svojstava pri uslovima gajewa na stani{tima van prirodnog
arela
- i da se odrede relativne razlike u koli~inama i ekspresiji genetske varijabilnosti
izme|u provenijencija u pilot objektima na razli~itim stani{tima Srbije.
Rezultati provedenih istraìvawa u eksperimentalnim objektima u Srbiji,
(Lavadinovi}, V, et al. 1995, 1996, 1997) su pokazale da se provenijencije sa ve}ih
geografskih {irina Severne Amerike ( od 450 000 do 470 300 ) odlikuju genetskim
potencijalom koji ih ~ini pogodnijim za osnivawe kultura u Srbiji. Navedeni rezul-
tati su usmerili daqa istraìvawa na provenijencije duglazije koje su na teritorije
Kande, i to izme|u 49o 10' i 51o 35' severne geografske {irine, i 600 do 1070 m nad-
morske visine.
MATERIJAL I METOD
Seme 14 provenijencija duglazije, iz dela wenog prirodnog arela u Kanadi,

kori{}eno je za postavqawe ogleda u kome je testiran uticaj geografske {irine,
duìne i nadmorske visine lokacija semenskog izvora, na klijavost semena i energiju
klijawa. Seme je nabavqeno posredstvom centra za {umsko seme "Canadian Forest
Service" iz Britanske Kolumbije. Na priloènoj karti, (slika 1) predstavqen je pros-
torni raspored provenijencija, a wihove geografske karakteristike predstavqene su
u tabeli 1.

90
Slika 1: Karta prostornog rasporeda ispitivanih provenijencija

Figure 1: Map of gegraphical distribution of tested provenances
Klijavost semena je analizirana u semenskoj laboratoriji Instituta za {umarst-

vo u Beogradu na uzorku od 4 h 100 zrna, postavqenih na vlaàn filter papir u petri
posude. Ispitivawa su obavqena u termostat klijalici, a uslovi i vreme trajawa kli-
jawa organizovani su u skladu sa standardom ISTA. Pored klijavosti utvr|ena je i
energija klijawa semena, 7 dana od stavqawa semena na klijawe.

91
Tabela 1 Geografske karakteristike testiranih provenijencija

Table 1 Geographic characteristics of tested provenances
Provenijencija Geografska Nadmorska

Provenance Lokacija Geographic visina
Br [ifra Location {irina duìna Altitude
No Code latitude longitude (m)
1 03333 Cranbrook 49î 25' 115 î 20' 1050
î '
2 00848 Inonoaklin 49 50 118 î 10' 671
3 30667 Mann Creek 51î 35' 120î 10' 600
î '
4 05227 Gavia Lake 50 56 116 î 35' 1070
î '
5 05226 Nine Bay 50 58 116 î 32' 975
î '
6 03356 Trout Cr 49 40 119 î 52' 884
7 03360 Michell CR 49î 54 ' 119 î 37' 1035
î '
8 01198 Salmo 49 15 117 î 30' 793
î '
9 30460 Mara LK 50 48 119 î 00' 488
10 00278 Monte Crk 50î 37' 119 î 52' 701
11 03383 Sheep creek 49î 10' 117 î 15' 1000
î '
12 30461 Cooke creek 50 38 118 î 49' 900
13 03389 Benton creek 49î 12' 117 î 25' 933
î '
14 05092 Sun Creek 50 08 115 î 52' 1000
Tabela 2 Klijavost semena duglazije ispitivanh provenijencija

Table 2 Seed germination of tested Douglas fir provenances
Provenijencija Energija
Provenance Klijawa Klijavost
Broj [ifra Germination Germination
No Code energy
1 03333 63 71
2 00848 90 96
3 30667 98 98
4 05227 90 95
5 05226 88 91
6 03356 61 70
7 03360 61 66
8 01198 7 9
9 30460 95 98
10 00278 92 98
11 03383 82 86
12 30461 94 97
13 03389 78 81
14 05092 86 88

92
REZULTATI I DISKUSIJA
Uporedna analiza klijavosti i energije klijawa semena duglazije 14 razli~itih

provenijencija iz Kanade, obavqena je u ciqu blièg utvr|ivawa karaktera
geneti~ke, fiziolo{ke i morfolo{ke varijabilnosti. Dobijeni statisti~ki podaci
pokazuju postojawe znatne geneti~ke promenqivosti u izabranim provenijencijama
duglazije od ~ijeg poznavawa u najve}oj meri zavisi daqi uspeh u radu na introdukciji.
Najmawa klijavost od 9% i energija klijawa od 7%, evidentirana je kod semena
duglazije iz osme provenijencije (01198), a najve}a od 98%, kod tre}e (30667), devete od
95% (30460) i desete od 92% (00278), tabela 2.
Uticaj geografskog poloàja provenijencije na klijavost i energiju klijawa seme-
na duglazije, ispitan je utvr|ivawem Pirsonovog koeficijenta linearne korelacije,
Tabela 3: Matrica korelacije geografskog poloàja i klijavosti i energije klijawa za 14 provenijencija

ozna~ene korelacije su signifikantne za p < 0,05
Table 3: Correlation matrix of geographic location and seed germination and germination energy for 14
energija
geografska geografska nadmorska klijavost klijawa
{irina duìna visina
latitude longitude altitude germination germination
energy
geografska
{irina 1,00 0,32 -0,37 0,59** 0,63**
latitude
geografska
duìna 1,00 -0,60 0,13 0,13
longitude
nadmorska
visina 1,00 -0,17 -0,20
altitude
klijavost
germination 1,00 0,99**
energija
klijawa
germination 1,00
energy

93
(tabela 3) .
Prema rezultatima i tabeli 3, moè se zakqu~iti da geografska {irina ima sta-
tisti~ki zna~ajan pozitivan uticaj na klijavost i energiju klijawa semena. Pozitivna
korelacija postoji i izme|u geografske duìne i posmatranih parametara, ali ona
nije statisti~ki zna~ajna. Nadmorska visina ima negativan uticaj na klijavost i
energiju klijawa semena.
Na osnovu dobijenih rezultata moè se zakqu~iti da sa porastom geografske
{irine raste klijavost, kao i energija klijawa semena duglazije, odnosno da klijavost
i energija klijawa semena duglazije rastu od ju`nih ka severnim provenijencijama,
(grafikon 1 i 2).

94
geografska {irina vs. klijavost geografska {irina vs. energija klijawa
95% poverewa 95% poverewa
klijavost = -826.5 + 18.111 * geografska {irina energija klijawa = -891.1 + 19.314 * geografska {irina
korelacija : r = 0.59094** korelacija : r = 0.62560**
120 120
100 100
80 80
klijavost
60 60
energija klijawa
40 40
20 20
0 0
49.0 49.2 49.4 49.6 49.8 50.0 50.2 50.4 50.6 50.8 51.0 51.2 51.4 51.6 51.8 49.0 49.2 49.4 49.6 49.8 50.0 50.2 50.4 50.6 50.8 51.0 51.2 51.4 51.6 51.8
geografska {irina geografska {irina
geografska duìna vs. klijavost geografska duìna vs. energija klijawa

klijavost = -153.9 + 1.9969 * geografska duìna energija klijawa = -159.0 + 2.0042 * geografska duìna
korelacija : r = 0.13393 korelacija : r = 0.13344
110 120
100
90 100
80
80
70
60
60
50
klijavost
40
energija klijawa
40
30
20 20
10
0 0
115 116 117 118 119 120 121 115 116 117 118 119 120 121
geografska duìna geografska duìna
nadmorska visina vs. klijavost nadmorska visina vs. energija klijawa

klijavost = 101.03 - 0.0224 * nadmorska visina energija klijawa = 99.938 - 0.0260 * nadmorska visina
korelacija : r = -0.1735 korelacija : r = -0.2000
110 120
100
90 100
80
80
70
energija klijawa
60
60
50
klijavost
40
40
30
20 20
10
0 0
400 500 600 700 800 900 1000 1100 400 500 600 700 800 900 1000 1100
nadmorska visina nadmorska visina
Grafikon 1 Uticaj geografske {irine, geografske duìne i nadmorske visine na klijavost i energiju
klijawa semena
Graph 1 Influence of latitude, longitude and altitude on seed germination and germination energy

95
Sli~an uticaj na klijavost i energiju klijawa, mada mawe izraèn, ima i geograf-
ska duìna, tj. seme iz zapadnih provenijencija pokazuje ve}e vrednosti analiziranih
parametara.
geografska duìna vs. geografska {irina vs. klijavost
100
80
60
40
geografska duìna vs. geografska {irina vs. energija klijawa
80
60
40
20
Grafikon 2: Uticaj geografskih koordinata na klijavost i energiju klijawa semena testiranih

provenijencija duglazije iz Kanade
Graph 2: Influence of geographic coordinate on germination and germination energy of Douglas fir seed
from tested Canadian provenances

96
Negativna korelacija zabeleèna je izme|u nadmorske visine i klijavosti i

energije klijawa. Sa porastom nadmorske visine opada procenat klijavosti i energija
klijawa semena posmatranih provenijencija. Me|utim, ovaj negativni uticaj nije sta-
tisti~ki zna~ajan
Uspeh introdukcije {umskog drve}a, manifestovan dinamikom i stepenom
adaptacije unetog materijala na stani{ta van prirodnog areala vrste, uslovqena je
genofondom provenijencija. Na osnovu ovog odnosa, pravilan izbor provenijencije
pri introdukciji je kqu~an za daqi uspeh u radu. U tom smislu, rani testovi , sa
semenom i sadnicama, u kojima se testira genetski potencijal selekcionisanih
provencijecija, treba da bude prva etapa u sloènom sistemu komparativnih ogleda.
Analizirana svojstva semena duglazije mogu da budu pokazateq daqeg razvoja kli-
javaca i sadnica, {to opravdava svestranija istraìvawa po provenjencijama, i u wima
semenskim objektima i semenskim stablima. Kod semena i klijavaca zelene duglazije,
prema istraìvawima Schonbacha (Rohmeder-Schö nbach, 1959), opisan je redak
slu~aj, kada je fiziolo{ko svojstvo otpornosti na prole}ne ili jesewe mrazeve
odraslih stabala povezano sa morfolo{kim osobinama kotiledona i primarnih
~etina klijavaca. Za daqi uspeh introdukcije duglazije u rutinske kontrole svojstava
semena iz semenskih objekata razli~itih provenijencija treba ukqu~iti i utvr|ivawe
karaktera promenqivosti klijavaca, na osnovu ~ijih svojstava se mogu izvesti koris-
ni zakqu~ci. Do sli~nih rezultata, da se sa pove}awem geografske duìne pove}ava
klijavost semena, pokazala su i istraìvawa na provenijencijama duglazije poreklom
iz SAD-a (Lavadinovi}, V, et al. 1996) Vrste i obim promenqivosti svojstava
semena i klijavaca treba da su osnova prema kojoj bi trebalo odrediti daqi tretman
sakupqawa i upotrebe semena iz semenskih objekata razli~itih provenijencija.

97
LITERATURA
Bradlely J., Clair St. and Sviezko R. A. 1999: Genetic variation in response to shade
in coastal Douglas-fir, Canada Journal of Forest Research, Vol. 29, Pp. 1751 - 1763
IPGRI. 1993: Diversity for development: The strategy of the International Plant
Genetic Resources Institute, IPRI, Rome, Italy, pp. 62
John, S.E.T. 1988: Early genotype by environment interaction and genetic variance
of Douglas-fir, Ph. D. disertation, North Carolina State University, Raleigh
Kiti}-Vrcelj, D. 1982: Kulture duglazije Pseudotsuga menziensii (Mirb.) Franco u
razli~itim stani{tima SR Srbije. Institut za {umarstvo i drvnu industriju - Beograd.
Posebno izdanje 40. str. 36 - 150
Kleinschmit, J., & Bastien J. Ch. 1992: IUFRO's Role in Douglas-Fir Tree
Improvement, Silva Genetica 41, 3, Pp. 161 - 172
Lavadinovi}, V. 1995: Promenljivost 29 provenijencija duglazije (Pseudotsuga tax-
ifolia Britt.) u test kulturama Srbije u cilju unapre|enja introdukcije ove vrste.
Magistarski rad (rukopis). [umarski fakultet. Beograd. 32 - 143.
Lavadinovic, V., Isajev V., Koprivica M. 1996: Efect of seed germination on sur-
vival and height of two-year old Douglas-fir of different provenances, Genetica, Vol. 28,
No. 2, 103 - 114
Lavadinovic, V., Koprivica M. 1996: Dependence of Young Douglas-fir stands of
different provenances on beech sites in Serbia, Proceedings from the IUFRO
Conference, Copenhagen, Denmark, pp. 390 - 400
Lavadinovic, V., Koprivica, M. 1997: Development of Young Douglas-fir stands of
different provenances on oak site in Serbia, Proceedings from the IUFRO Conference,
Oeiras, Portugal, pp. 231 - 242
Linhart, Y.B., Davis M.L. 1990: The importance of local genetics variability in
Douglas-fir, Interior Douglas-fir management Symposium proceedings - Spokane,
Washington, USA, pp. 63 - 72

98
Morgensten, E.K. 1996: Geographic variation in forest trees, UBC Press University
of British Columbia, Canada
Rehfeldt, G.E. 1978: Genetic differentiation of Douglas-fir populations from
Northern Rocky Mountains, Ecology 59, pp. 1265 - 1270
Rehfeldt, G.E. 1983a: Seed Transfer Guidelines for Douglas-fir in Western
Montana, US Forest service, Research note, INT - 32, pp. 3.
Rehfeldt, G.E. 1983b: Genetic variability within Douglas-fir populations:
Implications for tree improvement, Silvae Genetica, 32, pp. 9 - 14
Rehfeldt, G.E. 1990: The Genetic Resources of Douglas-fir in the Interior
Northwest, Interior Douglas-fir management symposium proceedings, Spokane,
Washington, USA, pp. 63 - 72
Rohmeder, E., Schönbach, H. 1959: Genetik und Züchtung der Waldbäume.
Hamburg. 15 - 145.
SAF 1992: Biological diversity in forest ecosystems: A position of the Society of
American Foresters, Journal of Forestry 90 (2), pp. 42 - 43
Schober, R. 1963: Experiances with the Douglas-fir in Europe, World Consult. For
Genet. and Tree Improv., Stockholm, FAO/FORGEN 63-4/5, pp. 18
Strothman, R.O. 1972: Douglas-fir in northern California: effects of shade on ger-
mination, survival, and growth, USDA For. Serv. Res. Pap. No. PSW-84
WCMC 1992: Global biodiversity: Status of the earth¢s living resources, WCMC
Cambridge, UK.
WRI, IUCN & UNEP 1992: Global biodiversity strategy: Guidelines for action to
save, study, and use earth¢s biotic wealth sustainable and equitably. (In collaboration
with FAO and UNESCO), Washington, D.C., pp. 244.

99
Summary
Douglas fir (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) is one of the most important
introduced forest tree species in Europe. According to Oregon University information in
26 countries in Europe Douglas fir plantations are covering 200 000 ha. Influence of
different provenances on germination seed and germination energy was tested on seed
from 14 Canadian provenances.The results of those investigations are presented in this
paper. Seed germination is tested in laboratory conditions, according to the ISTA rules.
In addition to seed germination, germination energy was determined, 7 days after
beginning of testing. Results of this research presents that seed germination and germi-
nation energy are growing from south to north provenances, with increase of latitude.
Also, these values increase from east to west, with increase of longitude, and fall with
increase of altitude. Based on the laboratory analyses of germination percentage and ger-
mination energy, the best provenances were: 2,3,9,10 whose germination percentage
was 97 % .
And the worst provenances were: 8,7,6,1. Similar results were also obtained from
the container nursery experiment with planted seeds. A higher percentage of germinat-
ed seeds were obtained from the superior provenances.

UDK: 630*81
Vojislav Duki} 1
Originalni nau~ni rad
TREND PROMJENA ZALIHE DRVETA I ZAPREMINSKOG PRI-

RASTA U SOKOLA^KOM [UMSKOPRIVREDNOM PODRU^JU
Izvod: U radu se prezentiraju rezultati istraìvawa trenda promjena zalihe

drveta i zapreminskog prirasta u visokim {umama s prirodnom obnovom u
Sokola~kom {umskoprivrednom podru~ju. Teì{te istraìvawa je bilo na
utvr|ivawu promjena debqinske i kvalitetne strukture sastojina. Kori{teni
su podaci iz tri {umskoprivredne osnove i podaci inventure {uma u BIH. Za
izradu prve osnove taksacioni radovi i druga mjerewa na terenu su izvr{ena u
toku 1971. godine, druge osnove u toku 1981. i posqedwe u toku 2001. godine.
Obuhva}en je period od 30 godina. U ovom istraìvawu primjewen je metod kom-
paracije i metod analize i sinteze podataka sadrànih u {umskoprivrednim
osnovama. Na osnovu provedene analize moè se konstatovati da u posqedwih
trideset godina nisu nastupile zna~ajnije promjene veli~ine zalihe i prirasta
ali je do{lo do zna~ajnih promjena debqinske strukture sastojina. Ovaj negati-
van trend se mora zaustaviti pravilnom primjenom propisanih sistema gaz-
dovawa
Kqu~ne rije~i: zaliha drveta, zapreminski prirast, debqinska struktura sasto-
jine, kvalitetna struktura sastojine.
TENDENCY IN CHANGE OF WOOD SUPPLY AND VOLUME INCREMENT

IN SOKOLAC FOREST-ECONOMIC REGION
Abstract: This paper presents the results of the research which dealt with tenden-
cy in change of wood supply and volume increment in high forests with natural
reforestation in Sokolac forest-economic region. The main goal was to determine
the change within the diameter structure and stand qualitative structure. We used
data from three forest-economic regions and data taken from inventory of Bosnia
1 [umarski Fakultet, Stepe Stepanovi}a 75a Bawa Luka, e-mail: sum_fak@blic.net

Tendency in change of wood supply and volume increment...
102
and Herzegovina forests. Estimation of forests and other measurements taken in

the field needed for the first stage of research were conducted in 1971, the second
stage activities continued in 1981 and the final stage activities were conducted dur-
ing 2001. This research embraced the period of 30 years. Comparative methods,
methods of data analysis and data synthesis which are contained in forest-eco-
nomic stages were used. According to the results we got we can conclude that
there wasn't any significant change in supply or increment during the last thirty
years, but there were some significant changes within the stand diameter structure.
This negative tendency should be stopped by applying the appropriate manage-
ment systems.
Key words: wood supply, diameter increment, stand diameter structure, qualita-
tive stand structure
UVOD I PROBLEM
Plansko gazdovawe {umama u Bosni i Hercegovini se izvodi ve} pedeset godina.

Ulaù se veliki napori za ostvarivawe op{te prihva}enog principa "trajnosti gaz-
dovawa", odnosno kontinuiteta gazdovawa {umama (odrìvog razvoja). To podrazumje-
va da {uma najboqe ispuwava proizvodnu funkciju (proizvodwu drveta) i ostale bro-
jne funkcije (za{titnu, ekolo{ku, socijalnu, itd.). [uma mora da obezbijedi zadovo-
qavaju}i prirast i prinos dendromase. Prinos treba da zadovoqi potrebe u drvetu po
veli~ini, po kvalitetu i vrijednosti. Ostale funkcije, bilo da je u pitawu ekolo{ka,
za{titna ili socijalna funkcija se ne mogu ostvariti bez odgovaraju}e produkcije
dendromase (npr. kada je u pitawu danas, vrlo aktuelna, ekolo{ka funkcija proizvod-
we kiseonika odnosno absorbcije ugqendioksida, poznato je da su {ume sa malim pri-
rastom emiteri a ne absorberi ugqendioksida).
Stvarno stawe {uma u BiH prvi put je utvr|eno inventurom {uma na velikim
teritorijalnim jedinicama (nacionalna inventura {uma) koja je provedena od 1964. do
1968. godine (Mati}, V. et al., 1971). [ta se stvarno de{avalo u na{im {umama od
nacionalne inventure do danas te{ko je objektivno re}i bez nove inventure, koja
metodski mora biti uskla|ena sa prvom inventurom.
Ocjene {umarskih stru~waka o sada{wem stawu {uma u BiH, odnosno Republici
Srpskoj se kre}u od takvih da je sada{we stawe {uma mnogo lo{ije, da je zna~ajno
smawena zaliha drveta po hektaru, da su kvalitet zalihe drveta i zdravstveno stawe
V. Duki}
Trend promjena zalihe drveta i zapreminskog prirasta...
103
{uma lo{iji, da je teku}i zapreminski prirast smawen, da je sje~eno vi{e od stvarnog

prirasta i sli~no tome, do ocjene da stawe {uma sad nije mnogo lo{ije, da zaliha nije
zna~ajno smawena ve} je do{lo do zna~ajne promjene u strukturnoj izgra|enosti sasto-
jina i prostornom rasporedu zalihe drveta, odnosno stabala i grupa stabala. Navedene
promjene su posqedica nagla{ene sje~e stabala debqine iznad 30 cm te pretjerane
sje~e na povoqnim i pristupa~nim dijelovima {uma i pojedinih sastojina. Ocjena
stawa {uma i trend promjena na nivou {umskoprivrednih podru~ja mogu se utvr|ivati
upore|ivawem dostupnih podataka iz starih i aktuelnih {umskoprivrednih osnova.
Istraìvawe je izvr{eno u Sokola~kom {umskoprivrednom podru~ju. Plansko
kori{tewe {uma u ovom podru~ju je po~elo 1954. godine izradom ure|ajnih elaborata
(po uputstvima V. Mati}a). Do 1973. godine pri gazdovawu visokim prirodnim {umama
iskqu~ivo se primjewivao preborni sistem gazdovawa. U vremenskom periodu od 1973.
do 1983. godine uglavnom se primjewivao preborni sistem gazdovawa, ali se postepeno
u praksu uvodi skupinasto-preborni i skupinasti sistem koji po mi{qewu stru~waka
vi{e odgovara sastojinskim i stani{nim prilikama ovog podru~ja. U toku 1981. godine
za visoke {ume ovog podru~ja su vr{ena pedolo{ka i vegetacijska kartirawa. U pero-
du od 1983. do 1993. godine se izra|uje {umskoprivredna osnova za Romanijsko {umsko-
privredno podru~je na tipolo{kim osnovama. U periodu od 1993. do 2003. godine u
nedostatku {umskoprivredne osnove {umama se gazduje na bazi godi{wih planova.
Rezultat istraìvawa treba da bude odgovor na pitawe kakvo je stvarno stawe
na{ih {uma i kakav je trend tih promjena. U ovom radu teì{te je na utvr|ivawu prom-
jena debqinske i kvalitetne strukture sastojina u periodu od 1971. do 2001. godine.
METOD RADA
Za ovo istraìvawe su kori{teni podaci iz tri {umskoprivredne osnove i i

podaci inventure {uma u BIH. Za izradu prve osnove taksacioni radovi i druga mjere-
wa na terenu su izvr{ena u toku 1971. godine, druge osnove u toku 1981. i posqedwe u
toku 2001. godine. Obuhva}en je period od 30 godina.
Istraìvawe je izvr{eno za kategorije {uma koje obuhvataju ~iste i mje{ovite
V. Duki}
104
{ume jele, smr~e i bukve a to su: {ira kategorija visokih {uma sa prirodnom obnovom
([K[ 1000), uà kategorija ~istih bukovih {uma (UK[ 1100) i uà kategorija
~istih, mje{ovitih {uma jele i smr~e i mje{ovitih {uma bukve, jele i smr~e (UK[
1200). Istraìvawe je izvr{eno na nivou podru~ja i gospodarskih jedinica koje u pro-
teklom periodu nisu pretrpjele zna~ajnije promjene u pogledu povr{ine.
Osnovni metodi primjeweni u ovom istraìvawu su metod komparacije i metod
analize i sinteze podataka sadrànih u {umskoprivrednim osnovama.
REZULTATI ISTRA@IVAWA
Analizirane su promjene u veli~ini, debqinskoj strukturi i kvalitetu zalihe i

prirasta drvne mase {ire kategorije visokih {uma s prirodnom obnovom i uìh kate-
gorija visokih {uma s prirodnom obnovom koje obuhvataju ~iste i mje{ovite {ume
jele, smr~e i bukve.
U Sokola~kom {umskoprivrednom podru~ju u 1971. godini visoke {ume s prirod-
nom obnovom su se prostirale na povr{ini 23.476,0 ha. Do 1981. godine povr{ina
visokih {uma se pove}ala na 29.494,0 ha kao rezultat otkupa napu{tene imovine,
izvr{enih razgrani~ewa izme|u privatne i dru{tvene imovine, preciznijeg mjerewa
povr{ina i sli~no. U 1993. godini formirano je Sokola~ko {umskoprivredno
podru~je, koje obuhvata dijelove Romanijskog podru~ja u okvirima granica op{tine
Sokolac sa ukupnom povr{inom visokih {uma s prirodnom obnovom 25.637,4 hektara.
Detaqni prikaz povr{ina uìh kategorija po gospodarskim jedinicama dat je u
tabeli 1.
V. Duki}
105
Tabela 1: Prikaz povr{ina kategorija {uma po gospodarskim jedinicama u [PP “Sokola~kom”

Table 1: Category of forest areas divided according to management units of Sokolac forest-economic
region
Godina snimawa podataka
Gospodarska jedinica
Kategorija {uma
Romanija-Glasinac
Gorwa-Stup~anica
Kaqina-Bio{tica
Dowa-Stup~anica
@ep-Ku{travica
Romanija-Mokro
Sredwa-Pra~a
Ratak-Devetak
Rakitnica
Ukupno
1971 - - - - - 308.0 - - - 308.0
1100 1981 - - - - - 279.0 - - - 279.0
2002 - - - - - 276.3 - - - 276.3
1971 - - - - - - - - - -
1200 1981 6443.0 3132.0 - 4845.0 448.0 13626.0 - - - 28494.0
2002 4569.9 523.55 131.5 2928.4 290.7 11141.9 289.1 672.3 - 20547.4
1971 - - - - - - - - - -
1300* 1981 91.0 92.0 - 497.0 - 35.0 - - - 715.0
2002 576.80 424.7 34.9 2724.1 - 1002.4 - 50.8 - 4813.7
1971 5221.0 2804.0 - 3593.0 448.0 11072.0 - - - 23168.0

1200+
1981 6534.0 3224.0 - 5342.0 448.0 13661.0 - - - 29215.0
1300
2002 5146.8 948.3 166.4 5652.5 290.7 12144.3 289.1 723.1 - 25361.1
1971 5251.0 2804.0 - 3593.0 448.0 11380.0 - - - 23476.0
1000 1981 6534.0 3224.0 - 5342.0 454.0 13940.0 - - - 29494.0
2002 5146.8 948.3 166.4 5652.5 290.7 12420.6 289.1 723.1 - 25637.4
* UK[ 1300 - Visoke {ume bijelog i crnog bora
V. Duki}
106
a) Promjene na nivou podru~ja

U visokim {umama s prirodnom obnovom ([K[ 1000) u proteklih trideset godi-
na drvna zaliha po hektaru se pove}ala za 48,5 m3 (14,45%), dok pove}awe prirasta
iznosi 1,04 m3 (10,45%). Tako|e je do{lo i do promjene omjera smjese u ovoj kategoriji.
U 1971. godini udio ~etinara u zalihi je iznosio 85 % a li{}ara 15 %, u 2001. godini
udio ~etinara se pove}ao na 89 % (Tabela 2).
Tabela 2: Zaliha i prirast visokih {uma s prirodnom obnovom

Table2: Supply and increment of high forests with natural reforestation
Godina Zaliha drvne mase m3/ha Godi{wi zapreminski prirast m3/ha

~etinari li{}ari ukupno ~etinari li{}ari ukupno
1971 288,0 49,9 337,9 9,11 1,15 10,26
1981 316,5 49,80 366,3 10,02 1,33 11,35
2002 343,4 43,0 386,4 10,19 1,11 11,30
Promjene strukture zalihe drveta po debqinskim klasama su tekle u smijeru

pove}awa zalihe u debqinskim klasama do 50 cm, dok je u vi{im debqinskim klasama
do{lo do smawivawa zalihe (Grafikon 1). Struktura zalihe li{}ara i ~etinara nije
posebno prikazivana zbog relativno malog udjela li{}ara. Zapremina u debqinskim
stepenima iznad 50 cm je smawena za 25,76 m3/ha (27,9%), dok je u debqinskim stepeni-
ma do 50 cm pove}ana za 106,1 m3/ha (50,3%). Procentuallni udjeli zalihe vi{ih
debqinskih klasa ( 50 cm) u zalihama sastojina su smaweni za 11,8%. U posmatranom
periodu broj stabala po hektaru je zna~ajno porastao; od pribli`no 411 na 677 (za 65%),
broj stabala tawih od 50 cm pove}ao se sa 393 na 664 (za 68,9%) dok se broj debqih sta-
bala od 50 cm smawio sa 18 na 13 (za 27,8%) Broj stabala je pribli`no utvr|en na
osnovu debqinske strukture zalihe i tablica zapremine stabala (Mati}, V. et al.,
1963). Raspodjela stabala po debqinskim klasama je prikazana na grafikonu 2.
V. Duki}
Trend promjena zalihe drveta i zapreminskog prirasta... 107
200 450
m3/ha (N)
180 1971 god. 400
160 350
140
1981 god.
300
120 2001 god. 1971
250
100 2001
80 200
60 150
40 100
20 d(cm) 50
d(cm)
0 0
10--20 20--30 30--50 50--80 >80 10--20 20--30 30--50 50--80 >80
Grafikon 1: Zaliha drveta [K[ 1000 Grafikon 2: Debqinska struktura [K[ 1000
Graph 1: Wood supply of wider forest category 1000 Graph 2: Diameter increment of wider forest cate-
gory 1000
Struktura ukupne zalihe drveta ~etinara po kvalitetu se poboq{ala u periodu od

1971. do 1981. godine, dok je od 1981. godine evidentno pogor{awe kvaliteta. Od 1971. do
1981. godine udio prve uzgojno-tehni~ke klase se pove}ao sa 15 na 46 procenata, a potom
se od 1981. do 2001. godine smawio na 24 procenta (Grafikon 3) odnosno udio prve
tehni~ke klase se pove}ao sa 33 na 56 procenata a potom smawio na 37 procenata
(Grafikon 4). I kod li{}ara je evidentan ovaj trend.
60 60
%
50 (%) 50
I I
40 40 II
II
30 30 III
III
IV
20 20
10 10
0 0
1971 god. 1981 god. 2001 god. 1971 god. 1981 god. 2001 god.
Grafikon 3: Raspodjela zalihe ~etinara [K[ 1000 Grafikon 4: Raspodjela zalihe ~etinara [K[
po uzgojno-tehni~kom klasama 1000 po tehni~kim klasama
Graph 3: Conifers supply distribution of wider Graph 4: Conifers supply distribution of wider
forest category "1000"according to silvicultural and forest category "1000 "according to technical
technical classes classes
V. Duki}
108
Na grafikonu 5 dat je uporedni prikaz procentualne strukture zalihe drveta u

2001. godini, zalihe prema inventuri {uma (1964-1968 godine) i projektovane normalne
zalihe u sredini desetogodi{weg turnusa po metodu Mati}a (Mati}, V. 1965). U vri-
jeme nacionalne inventure {uma udjeli zalihe niìh i sredwih debqinskih klasa (do
50 cm) u zalihi sastojina su bili mawi od tih udjela kod normalne zalihe (za 13,3%)
50.0
(%)
45.0 1964-68 god.
40.0
35.0
30.0
25.0 2001 god.
20.0
15.0
10.0 Normalna
5.0 zaliha
0.0
10 -- 20 20 -- 30 30 -- 50 50 -- 80 > 80 d(cm)
Grafikon 5: Procentualni udjeli zalihe drveta po debqinskim klasama [K[ 1000

Graph 5: Percentage of wood supply participation according to diameter classes of
wider forest category "1000"
dok su u vi{im debqinskim klasama za isti iznos bili ve}i. Nagla{enom sje~om sta-
bala debqih od 50 cm u proteklom periodu, udjeli zalihe u vi{im debqinskim klasama
(>50 cm) su se smawili i mawi su od tih udjela projektovane normalne zalihe za 2,7 %
dok su se udjeli u niìm debqinskim klasama (<30 cm) pove}ali za taj iznos. Udjeli
zalihe u sredwim debqinskim klasama (od 30 do 50 cm) su nepromjeweni.
Nastale promjene u debqinskoj strukturi zapreminskog prirasta su prikazane na
grafikonu 6. Procentualni udjeli sredwih i vi{ih debqinskih klasa (>30 cm) su
smaweni za 10,96%, dok su se udjeli niìh klasa pove}ali za taj iznos.
45
(%)
40
35 prirast
1964 -1968 god.
30
25
20
15
prirast
10 2001 god.
5
0
5 -- 10 10 -- 20 20 -- 30 30 -- 50 50 -- 80 > 80 d(cm)
Grafikon 6: Procentualni udjeli zapreminskog prirasta po debqinskim klasama u [K[ 1000

Graph 6: Percentage of volume increment participation according to diameter classes of wider forest category "1000"
V. Duki}
109
Visoke bukove {ume imaju malu povr{inu, a time i mawu ta~nost procjene zalihe.
Zaliha drveta stabala debqih od 50 cm se pove}ala, dok se tawih smawila. U periodu
od 1971. do 1981. godine ukupna zaliha se smawila , a potom se pove}ana do 2001. godine
na nivo iz 1971. godine. Prirast je u posmatranom periodu opao sa 8,03 na 7,69 m3/ha {to
je i logi~no kada se ima u vidu pomjerawe zalihe prema vi{im debqinskim klasama
(Tabela 3).
Tabela 3 : Zaliha i prirast UK[ 1100

Table 3: Supply and increment of limited forest category "1100"
Zaliha drvne mase (m3/ha) Godi{wi zapreminski prirast (m3/ha)

Godina
1971 4,0 350,2 354,2 0,12 7,91 8,03
1981 4,0 308,6 312,6 0,14 6,11 6,25
2001 10,6 346,1 356,7 0,30 7,39 7,69
Podaci za uè kategorije 1200 ( ~iste i mje{ovite {ume jele, smr~e i bukve) i 1300
({ume bijelog i crnog bora) su objediweni iz razloga {to je u {umskoprivrednoj
osnovi iz 1971. godine izvr{ena kategorizacija {uma po kojoj nije mogu}e prikazati
podatke odvojeno za ove dvije kategorije (Tabela 4).
Tabela 4 : Zaliha i prirast UK[ 1200 i 1300

Table 4: Supply and increment of limited forest category "1200" and "1300"
Godina Zaliha drvne mase (m3/ha) Godi{wi zapreminski prirast (m3/ha)

1971 291,7 46,0 337,6 9,47 1,04 10,51
1981 314,8 46,8 361,5 10,11 1,29 11,40
2001 346,8 39,6 386,4 10,30 1,04 11,34
Objediweni podaci za uè kategorije {uma 1200 i 1300 su prikazani na grafikonu

7 za posmatrana tri ure|ajna perioda. Evidentan je trend pove}awa zalihe u debqin-
skim klasama do 50 cm, dok je zaliha u vi{im debqinskim klasama smawena. Podaci za
uù kategoriju {uma 1200 su prikazani samo za dva posqedwa ure|ajna perioda
(Grafikon 8). U niìm debqinskim klasama(<30 cm) zaliha je pove}ana za 32,3 m3/ha
(26%), dok je u vi{im (>50 cm) smawena za 16,7 m3/ha (18,6%). U sredwim debqinskim
V. Duki}
110
klasama (od 30 cm do 50 cm) nisu nastupile zna~ajnije promjene. Kod kvalitetne struk-
ture (Grafikon 9 i Grafikon 10) drveta evidentno je poboq{awe kvaliteta, prven-
stveno pove}avawem udjela prve i druge uzgojno-tehni~ke i prve i druge tehni~ke
klase, a smawivawe udjela tre}e uzgojno-tehni~ke i ~etvrte tehni~ke klase.
200 200
(m3/ha) (m3/ha)
180 180
160 160
140 140
120 120
100 100
80 80
60 60
40 40
d(cm)
20 20
0 0
5--10 10--20 20--30 30--50 50--80 >80
10--20 20--30 30--50 50--80 >80
1981 god. 2001 god. d(cm)
1971 god. 1981 god. 2001 god.
Grafikon 7: Debqinska struktura zalihe UK[ Grafikon 8: Debqinska struktura zalihe UK[
1200 i 1300 1200
Graph 7: Diameter structure supply of limited forest Graph 8: Diameter structure suppy of limited forest
category "1200" and "1300" category "1200"
60 40
(%) 35
(%)
50
30
40
I 25
II 1
30 20 2
III
15 3
20 4
10
10 5
0 0
1971 god. 2001god. 1971 god. 2001 god.
Grafikon 9: Raspodjela zalihe ~etinara UK[ Grafikon 10: Raspodjela zalihe ~etinara UK[ 1200
1200 i1300 po Uzgojno-tehni~kim klasama i 1300 po Tehni~kim klasama
Graph 9: Conifers supply distribution of limited Graph 10: Conifers supply distribution of limited
forest category "1200" and "1300" according to sil- forest category "1200" and "1300"according to tech-
vicultural and technical classes nical classes
V. Duki}
111
b) Nastale promjene u gospodarskim jedinicama

Dat je prikaz za one gospodarske jedinice koje u posmatranom periodu nisu
zna~ajnije mijewale povr{inu a to su @ep-Ku{travica, Romanija-Glasinac i Kaqina-
Bio{tica. Ovo su ujedno i najzna~ajnije gospodarske jedinice (po povr{ini i zalihi
drveta)
U gospodarskoj jedinici @ep-Ku{travica drvna zaliha je smawena za 3,71%, dok je
prirast opao za 11,03% (Tabela 6). Od 1971. do 1981. godine (Grafikon 11 ) zapremina
stabala debqine do 50 cm se pove}ala za 25,7 m3/ha ( 9,1%), dok se iznad tog pre~nika
smawila za 24,3 m3/ha (26%). Od 1981. godine dolazi do smawivawa zalihe u debqin-
skim klasama od 30 do 50 cm za 33,8 m3/ha ( 36,2% ), zaliha stabala debqine od 20 do 30
cm stagnira na istom nivou dok se zaliha stabala tawih od 20 cm pove}ala za 28,3%. U
pogledu omjera smjese odnosno udjela pojedinih vrsta u zalihi drveta nema zna~ajnih
promjena
Tabela 5: Zaliha i prirast u [K[ 1000 u GJ Romanija-Glasinac

Table 5: Supply and increment in wide forest category "1000" in "Romanija-Glasinac" management unit

êtinari Li{}ari Ukupno êtinari Li{}ari Ukupno
1971 god. 280,2 18,8 298,9 6,78 0,48 7,26
1981 god. 301,0 26,1 327,1 9,91 0,76 10,67
2002 god. 308,5 21,4 329,9 9,77 0,65 10,42
U gospodarskoj jedinici Romanija-Glasinac zaliha je pove}ana za 31 m3/ha ili

10,37%, dok pove}awe prirasta iznosi 3,10 m3/ha ili 43,53% (Tabela 5). Zaliha tawih
stabala (Grafikon 12) ( 30 cm) se pove}ala za 55,8 m3/ha (74,6%), stabala osredwe
debqine (od 30 do 50 cm) je ostala na istom nivou, dok je zaliha stabala debqih od 50
cm smawena za 25,1 m3/ha (34,5%). Kada je u pitawu omjer smjese u ovoj gospodarskoj
jedinici evidentno je da je do{lo do zna~ajnog pove}awa udjela smr~e (sa 49 na 57%)
prete`no na ra~un bijelog bora (udio bijelog bora je smawen sa 22 na 15%)
V. Duki}
112
Tabela 6: Zaliha i prirast u UK[ 1000 u GJ @ep-Ku{travica

Table 6: Supply and increment in limited forest category "1000" in "@ep-Ku{travica" management unit

1971 316,74 60,27 377,0 10,78 1,64 12,42
1981 329,8 60,2 390,0 9,82 1,76 11,58
2001 308,2 54,8 363,0 9,73 1,32 11,05
U gospodarskoj jedinici Kaqina-Bio{tica (Tabela 7) zapremina i prirast su u

posqedwih 20 godina ostali na pribli`no istom nivou ali su nastupile zna~ajne
promjene u pogledu debqinske strukture (Grafikon 13). Zaliha u niìm debqinskim
klasama (<50 cm) se pove}ala sa 266 na 340 m3/ha (za 28%) dok je u vi{ima (>50 cm)
opala sa 92 na 81 m3/ha (za 15,5%). Udio jele u zalihi drveta je zna~ajno smawen (sa 48
na 18%) dok se udio bijelog bora pove}ao sa 5 na 15%, a smr~e sa 35 na 57%.
Tabela 7: Zaliha i prirast u [K[ 1000 u GJ Kaqina-Bio{tica

Table7: Supply and increment in wide forest category "1000" in "Kaljina-Bio{tica" management unit
Godina Zaliha drvne mase Godi{wi zapreminski prirast

1981 301,0 26,1 327,1 9,91 0,76 10,67
2002 308,5 21,4 329,9 9,77 0,65 10,42
250 160
(m3/ha) (m3/ha)
140
200 1971 1981 2001 god.
120
1971 1981 2001 god.
100
150
80
100
60
d(cm) 40
50
20
d(cm)
0 0
10--20 20--30 30--50 50--80 >80 10--20 20--30 30--50 50--80 >80
Grafikon 11: Zalihe drveta u [K[ 1000 u GJ @ep- Grafikon 12: Zaliha drveta u [K[ 1000 u GJ
Ku{travica Romanija-Glasinac
Graph 11: Wood supply in wide forest category Graph 12: Wood supply in wide forest category
"1000" in "@ep-Ku{travica" management unit "1000" in "Romanija-Glasinac" management unit
V. Duki}
113
200
180 (m3/ha)
160
1981 god.
140
120 2001 god.
100
80
60
40
20 d(cm)
0
10--20 20--30 30--50 50--80 >80
Grafikon 13: Zaliha drveta u [K[ 1000 u GJ Kaqina-Bio{tica

Graph 13: Wood supply in wide forest category "1000" in "Kaljina-Bio{tica" management unit
DISKUSIJA
Upore|ivawem podataka sadrànih u posqedwe tri {umskoprivredne osnove i

podataka utvr|enih inventurom {uma na velikim teritorijalnim jedinicama
(nacionalna inventura {uma provedena od 1964 do 1968 god.) uo~avaju se zna~ajne prom-
jene raspodjele zalihe drveta po debqinskim klasama - debqinske strukture. Za
posqedwih trideset godina do{lo je do blagog pove}awa zalihe u {iroj kategoriji
visokih {ume sa prirodnom obnovom a tako|e i u posmatranim uìm kategorijama na
nivou gospodarskih jedinica i cijelog podru~ja. Upore|ivawe po gazdinskim klasama
nije bilo mogu}e izvr{iti po{to su pedolo{ka i vegetacijska kartirawa koja su
omogu}ila izdvajawe tipova {uma i primjenu gazdinske klase kao osnovne jedinice
planirawa gazdovawa {umama izvr{ena tek u toku 1981. godine. U prvom posmatranom
ure|ajnom periodu formirane su gazdinske klase na bazi stru~ne ocjene ure|iva~a bez
pedolo{kog i vegetacijskog kartirawa podru~ja. Upore|ivawa na nivou sastojina nisu
vr{ena zbog male ta~nosti procjene zalihe i prirasta.
Uporedna analiza raspodjele zalihe po debqinskim klasama za uè i {iru kate-
goriju {uma pokazuje da je u proteklom periodu zna~ajno smawena zaliha stabala
debqih od 50 cm, dok se zaliha stabala tawih od 30 cm zna~ajno pove}ala. U pogledu
zalihe stabala debqine od 30 do 50 cm nisu nastupile zna~ajnije promjene.
Uporedni prikaz postoje}eg stawa zalihe drveta, stawa u vrijema nacionalne
inventure te normalnog stawa pokazuje da je u vrijeme nacionalne inventure bio evi-
dentan vi{ak zalihe u vi{im debqinskim klasama, to jest zalihe prezrelih stabala
V. Duki}
114
{to je imalo za posqedicu nedostatak tawih to jest mla|ih stabala (prebirna struktu-
ra - od niìh ka vi{im debqinskim klasama broj stabala opada po hiperboli~noj
krivuqi). Sada{wa situacija se zna~ajno razlikuje, u odnosu na normalno stawe javqa
se mawak zalihe debqih i zna~ajan vi{ak zalihe tawih stabala. Moè se pretpostavi-
ti da je to posqedica neadekvatne primjene propisanih sistema gazdovawa. Pri
provo|ewu sje~a nagla{ena je sje~a debqih stabala, dok se tanka stabla ~esto ne
dozna~uju ili se dozna~uju ali se po pravilu ne sijeku. Prilikom doznake i sje~e zapos-
tavqa se uzgojni aspekt, naime sje~e u prebirnim sastojinama su istovremeno i mjere
obnavqawa i mjere wege. Sje~e u prebornim sastojinama se moraju vr{iti tako da se
formira i odràva odgovaraju}a preborna struktura tih sastojina. U prebornoj {umi
se istovremeno obnavqa, odabire, weguje i sije~e (Pintari}, 1991). Nastale promjene
debqinske strukture zalihe sastojina treba posmatrati i u kontekstu pojave koju je
Mitsherlich nazvao “Talasawe zalihe preborne sastojine”. On je istraìvao debqinsku
strukturu prebirnih sastojina na stalnim oglednim parcelama i konstatovao da
debqinska struktura zalihe prebirne sastojine nije stabilna ve} podlijeè pravil-
nim promjenama. Poslije velikog udjela niìh debqinskih klasa u zalihi sastojine
slijedi veliki udio sredwih debqinskih klasa a potom vi{ih. Zatim se to ponavqa.
Pove}awe udjela niìh debqinskih klasa i istovremeno smawivawe udjela vi{ih
klasa prati smawivawe zalihe sastojine i obrnuto.
Navedene promjene strukture zalihe drveta po debqinskim klasama se negativno
odraàvaju i na kvalitet zalihe odnosno prinosa. Kada je u pitawu zapreminski pri-
rast, u proteklom periodu do{lo je do blagog pove}awa {to se moè objasniti
pove}awem udjela tawih stabala u sastojini koja imaju ve}i asimilacioni aparat po
jedinici zapremine drveta (Mati}, 1980). Uporedna analiza strukture zapremine po
debqinskim klasama i prirasta u vrijeme nacionalne inventure i posqedweg premjera
{uma tako|e pokazuje pomjerawe ka niìm debqinskim klasama.
Analizu promjena prostorne izgra|enosti sastojina na osnovu podataka u {umsko-
privrednim osnovama nije bilo mogu}e izvr{iti, pored ostalog i zbog zna~ajnih ra-
zlika sada{we povr{ine i povr{ine odjela 1971. godine. Naime ta~na povr{ina
odjela je utvr|ena tek 1981. godine na osnovu vojnotopografskih karata. to je
V. Duki}
115
onemogu}io i zna~ajno druga~iji pristup izdvajawu klasifikacionih jedinica {ume

(odsjeka) u odnosu na sada{wi pristup. Kada je vr{eno taksaciono snimawe 1971.
godine proizvodni tipovi koji su osnova za formirawe gazdinskih klasa nisu bili
prou~eni pa su gazdinske klase formirane na osnovu slobodne ocjene ure|iva~a.
Da bi se dobio potpun uvid u nastale promjene zalihe i prirasta potrebno je
izvr{iti analizu stawa {uma koja bi istovremeno obuhvatila:
- promjene veli~ine zalihe odnosno prirasta,
- promjene u prostornoj izgra|enosti sastojina i {ume,
- promjene omjera smjese,
- promjene strukture zalihe odnosno prirasta po debqinskim klasama,
- promjene kvalitetne strukture zalihe
Po istom postupku kao za Romanijsko {umskoprivredno podru~je moè se
izvr{iti analiza i za druga {umskoprivredna podru~ja u Republici Srpskoj, gdje nije
do{lo do zna~ajnih promjena povr{ine.
ZAKQUÂK
Na osnovu provedene analize veli~ine, strukture i kvaliteta zalihe drveta i

zapreminskog prirasta moè se konstatovati da u posqedwih trideset godina (1971 -
2001 god.) nisu nastupile zna~ajnije promjene veli~ine zalihe i prirasta. Tako|e
nastale promjene omjera smjese nisu od ve}eg zna~aja. Nasuprot tome kao posqedica
neadekvatne primjene propisanih sistema gazdovawa odnosno sje~e, (neodgovaraju}a
debqinska struktura dozna~enih odnosno posje~enih stabala) do{lo je do zna~ajnih
promjena debqinske strukture sastojina pove}awem udjela tankih stabala (postoje}i
udjeli tankih stabala u zalihi su znatno ve}i od tih udjela kod projektovanog nor-
malnog stawa) u zalihama sastojina. To ima za posqedicu pogor{awe kvaliteta zalihe
odnosno prinosa a tako|e i smawewe vitalnosti sastojina.
Znatno ve}u pa`wu treba posvetiti doznaci stabala koja se mora vr{iti po
pravilniku o doznaci stabala, a u skladu sa tekovinama {umarske nauke i prakse.
V. Duki}
116
Posmatraju}i debqinsku strukturu dozna~enih stabala evidentno je da }e pove}awe

udjela tawih stabala u masi dozna~enih i posje~enih stabala imati za posqedicu pom-
jerawe postoje}eg ka optimalnom stawu (prilikom doznake akcent treba staviti na
wegu sastojina).
Na osnovu izvr{ene analize evidentno je da nastale promjene u posmatranom
podru~ju nisu toliko negativne kolike se pretpostavqalo, jer je donekle u proteklom
periodu bilo i potrebno da se smawi zaliha u vi{im debqinskim klasama da bi se
stvarno stawe sastojine pomjerilo prema optimalnom.
SUMMARY
This paper presented the changes of wood supply and volume increment in Sokolac
forest-economic region for the last thirty years. We used data from three forest-econom-
ic regions. The following methods wre applied in this research as basic methods: com-
parative methods and methods of data analysis and data synthesis.
We analyzed changes in dimension, diameter structure and supplyy quality and
increment of wide forest category with natural reforestation and limited forest category
which include pure and mixed forsts of beech, fir and spruce.
Research was conducted on the area of management units which didn't undergo any
significant changes concerning the area.
Reearch results pointed there wasn't any significant changes concerning the amount
of supply or increment.On the other hand inappropriate management system caused sig-
nificant changes in stand diameter structure. Number of lower diameter classes increased
in stand supplies. Consequently supply quality is going down and stand vitality is also
going down. This negative tendency should be stopped by applying the appropriate man-
agement systems.
V. Duki}
117
LITERATURA
Mati}, V., (1963): Osnovi i metod utvr|ivawa normalnog sastava za preborne sastojine
jele, smr~e, bukve i hrasta na podru~ju Bosne, Radovi [umarskog fakulteta i
Instituta za {umarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, broj 8, (5-80).
Mati}, V., (1980): Prirast i prinos {uma, Univerziet u Sarajevu, Sarajevo.
Mati}, V., (1969): Ure|ivawe {uma I, Univerziet u Sarajevu, Sarajevo.
Mati}, V., (1969): Ure|ivawe {uma II, Univerziet u Sarajevu, Sarajevo.
Mati}, V., Vukmirovi}, V., Drini}, P., Stojanovi}, O. (1963): Tablice taksacionih
elemenata visokih {uma, [umarski fakultet i Institut za {umarstvo i drvnu
industriju, Sarajevo.
Pintari}, K., (1991): Uzgajawe {uma , [umarski fakultet, Sarajevo.
Mati}, V., Drini}, P., Stefanovi}, V., ]iri}, M. i saradnici (1971): Stawe {uma u SR
Bosni i Hercegovini prema inventuri {uma na velikim povr{inama u 1964-1968
godini, [umarski fakultet i institut za {umarstvo u Sarajevu.
[umskoprivredna osnova za [PP Sokola~ko (1976): Projektno preduze}e [umapro-
jekt, Sarajevo.
[umskoprivredna osnova za [PP Sokola~ko (1982): Projektno preduze}e [umapro-
jekt, Sarajevo.
[umskoprivredna osnova za [PP Sokola~ko (2001): Istraìva~ko-razvojni i pro-
jektni centar, Bawaluka.
V. Duki}

Glasnik ŠF - 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Glasnik ŠF - 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glasnik ŠF - 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Glasnik [umarskog fakulteta Univerziteta u Bawoj Luci, 2004, broj 2, str.

MORFOLO[KE KARAKTERISTIKE SADNICA-

Izvod: U odre|ivanju morfolo{kih kriterijuma za visoko kvalitetne sadnice, neko-

SEEDLINGS’ MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS - BASE FOR QUAL-

Abstract: When morphological criteria for high quality seedlings is to be deter-

1 [umarski fakultet Beograd, Kneza Vi{eslava, 1, 11030. Beograd, e-mail:dule79@hotmail.com

3 Ministarstvo poljoprivrede {umarstva i vodoprivrede, Bijeljina, e-mail: balotic@rstel.net

Visoko kvalitetnim sadnicama smatraju se one koje su u stanju da pre`ive produ`eni

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

pogodnog za unapred poznate svrhe. Sadnja ovako proizvedenih biljaka, na osnovu

Najuo~ljivija i najlak{a osobina sadnica za analizu je njihova visina. Posmatrana

PRE^NIK U KORENOVOM VRATU SADNICA

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

Wakeley P.C.,(1965) je ispitivao planta`e Eliotovog (Pinus elliottii) i teda (Pinus

ODNOS IZME\U VISINE I PRE^NIKA SADNICA

Dobru osnovu za morfolo{ke kriterijume kvaliteta sadnica, predstavljaju standardi

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

milimetrima). Obavljenim testiranjima, ovaj koeficijent se mo`e prihvatiti i za sadnice

Procene kvaliteta sadnica, koje uklju~uju kombinacije morfolo{kih karakteristika i

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

Alometrijski koeficijent izra~unat za sadnice teda bor (Pinus taeda) ukazuje da je

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

Pod kvalitetom sadnica podrazumeva se njihov izgled, razvijenost i sposobnost da

ju}ih morfolo{kih osobina i "fiziolo{ke spremnosti" za rast i razvoj omogu}uje da pre-

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

Seedlings quality is related to seedlings ability to survive long-term effects of envi-

V. Isajev, M. Mataruga, P. Baloti}

Originalni nau~ni rad

ANATOMICAL STRUCTURE OF THE BLADE IN

Abstract: The article comprises the investigation of the lamina (floating or

ANATOMSKA STRUKTURA VLATI KOD NEKIH VODENIH BILJAKA

Butomus umbellatus L. (fam Butomaceae), known as flowering rush, is an emergent

1992), and Nuphar luteum blade (Ta r n a v s c h i e t a l ., 1974; B o u m a n &

MATERIAL AND METHODS

RESULTS AND DISCUSSION

Cross sections of Butomus umbellatum leaf reveal a triangle-shaped lamina.

UDK: 634.1 (497.6 Trapiska {uma)

Jovan Travar 2 Originalan nau~ni rad

VO]KARICE TRAPISKE [UME

THE WILD FRUIT TREES OF TRAPISTS' WOOD

PODRU^JE I PREDMET ISTRA@IVAWA

slo`ene zemqi{ne kombinacije tipa toposekvence. Na ni`oj terasi, dijelu poloja

Predmet istra`ivawa su vrste {umskih vo}aka (vo}karice) koje bi mogle biti

MATERIJAL I METOD RADA

Procjenu brojnosti pojedinih vrsta vo}karica utvrdili smo na bazi sistematskog

- broj kalem-stabala(ca) je broj stabala koji je dobijen kada se od ukupnog broja

Brojnost po vrstama vo}karica

Na grafikonu br.1 prikazali smo sve ~etiri kategorije brojnosti brojem na

ukupan broj stabala total trees number

graft trunks number

Grafikon 1: Kategorije brojnosti po vrstama vo}karica

v-k.glog white howthorn

d.jabuka wild apple tree