uDK9021904 ISSN 0352-177X

HRVATSKO ARHEOLOSKO DRUSTVO

SOCIETAS ARCHAEOLOGICA CROATICA
utemeljeno - founded 197g.

OBAVIJESTI
GODINA XLII . BROJ 1.2

sijedanj-srpanj

ZAGREB 2011.
 Rekognosciranj a i iskopavanj a

REKOGNOSCIRANJA I ISKOPAVANJA

\IARINKO TOMASOVIE

RANOKRSCEUSTE EREMITAZA NPOAIEKO USCA CETINE I

PEEINA IzNAD zELENoG VIRA U SVINISEIMA

UDK 902. 2 (28 2.24 Cetina) Marinko Tomasovi6

Prethodno priop6er{e HR - 21300 Makarska
Preliminary communication Gradski muzej Makarska
rrr.2011. Obala kra[a Tomislava 1711
i:'#ff"T'14. marinko.tomasovicl @st.t-com.hr

U radu se opisuju i determiniraju dva re-

kognoscirana lokaliteta uz lijevu obalu doqjeg toka
Cetine. Prvi se, s obzirom naoduvane zidove i ulomke
keramike, prepoznqje kao ranokr5ianska eremitaia.
T4j karakter poloZaja potvrduje i sagledavaqje neSto
uzvodnijih pe6inica. Pe6ina iznad, Zelenog vira u
svini5koj Dovnici ne5to istodnije vjerojatno je bila
stani5te u prapovljesti koje se koristilo i tijekom ranog
novog vijeka.

Arheolo5ka slika lijeve obale donjeg toka Cetine, obalnog zaleda od

rijednog u56a do Dubaca na zapadnom rubu Makarskog primorja, pon4jvi5e
je predodena topografskim objavama.r re objave medutim ne sadrzavaju dva
naknadno rekognoscirana poloZaja na zapadnoj strani ovoga prostora.
Na prvom su poloZaju dobro saduvani ostatci zidova,2 km od OmiSa
uz podno?je litica Dinare. Taj se poloZaj, zvan Struge, nalazi uz Cetinu,
oko 700 m uzvodno od njenog zavoja, na mjestu gdje se nalazi bunker iz
Drugog svjetskog rata, iznad ceste i strmog terena (karta L; sl. j.). Ulomci
tegula, imbrika i amfora duZ sipara potvrduju da je rijed o rimskoj gradnji,2
postavljenoj uz rub nekoliko metara visokog zaravnjenog grebena ispred
Iitice s vrlo plitkim abrijem (sl. 2), odakle se gledaju Cetina i poljica (sI. 3).
Na taj je nadin zatvorena zaravan duZine 37 mi Sirine 7 m. ozbukani zidovi

21
Obavijesti, br. l-2, god. XLIII/20L1.

od manjeg priklesanog kamenja saduvani su u ve6im svojim dijelovima.

U sredi5tu ie mjere u duZini od L2 m i visini od 2,40 m, gdje su temeljeni
na stijeni visokoj L m (sI. 4). Odavde do zapadnije litice nalazi se ulaz,
iako u 3 m visokoj stijeni nisu nadinjene stube. Zidanie oZbukanim licem,
u duZini od 5,20 m i visine do 3,5 m, vidljivo je i uz jugoistodno stjenovito
lice zaravni. ovdje se prostor zatvarao pod pravim kutom (sI. 5), a glavni
potezzidamjerljiv je u duZini od 2 m i visini do 1,5 m. Sirina zida svugdje
je
iznosi 0,70 m. Uz vanjsku stranu njegovog sredisnjeg dijela sagradena
prostorija od tegula vezanih zbukom, velidine 4,s x1,75-2,30 m i saduvane
uirir," ao a m (s1. 6). Unutralnji zidovi prekriveni su debljim nanosom vrlo
postojane zbuke koja sadrzava kamendide i usitnjenu keramiku. Rijed je o
doUro oduvanim ostatcima nadsvodene cisterne koja izvana ima pravokutne
kontrafore (sl. 7). Zdaniejebilo natkriveno, a utor za krovnu gredu, velidine
0,20 x 0,15 m, vidljiv je u stijeni na zapadnoi strani, na visini od 4 m'
o tom polozaju, s iznimkom dva posve usputna navoda, nema osvrta u
literaturi. Prvi se navod nalazi unutar davnog vodida kroz OmiS, u upozo-
renju kako "kod drugog kilometra od Omi$a, u golim se liticama raspoznaju
ostici zidova utvrda Herceg Stjepana",r a zdanje je spomenuto i nedavno, u
pregledu
^ srednjovjekovnih tvrdava, kao vjerojatno kasnoantidka utvrda''
bvaj uzdignui i te1e pristupadan poloZaj iznad Cetine nije nadzirao
-Cetinapiuu"". Rijedni tok uz antidki
putne Oneum i primorsko srediSte, gdje je
dopirala do samog podnoZja strmine s dana$njom cestom, nije pred-
stavljao viZniju prometnicu, jer je ionako bio plovan tek do Tisnih stina, u
duZini oko 5 km.s Prijedlog za rimsku utvrdu te5ko bi bio poduprt i nadzo-
rom neugledne pjeSadke rute podno nje, kao ni pristupom iz nasuprotnog
mjesta Cedate Gata) preko gorskog sedla. lJzto, taj je poloZaj za utvrdu
nelogidno odabran, uvuden i posve izoliran, bez mogu6nosti komunikacije
s drtigim todkama. Znakovita je i dinienica $to medu ulomcima keramike
nema primjeraka prapovijesne, pa ni one srednjovjekovne. Da je rijed o
kasnoantidkoj utvrdi, bilo bi dudno $to poloZaj jo5 prije, a osobito u kasni-
jem razdoblju, nije bio prepoznat kao pogodan. Konfiguracija terena nije
pogodovala niti poOizanlu gospodarskog sklopa, koliko se god on zami5ljao
u svojoj rudimentarnosti. Gradnju stoga valja sagledati kao ranokr5dansko
pustinjadko sjediste. Podignuta je kao pustinjadka eremitaza, na mjestu
idealnom
Eaj" t" surovost stjenovitog i negostoljubljivog krajolika udinila
ia"meditaciju i molitvu.6 Tome, Sto se vremena tide, ne proturijedi niti
datiranje kisnoantidkih amfora. Samo ih je tri primjerka (sl. 8), kojima
je zbog fragmentiranosti teZe pobliZe odrediti vrijeme unutar raspona od
4. do1. st. niSee je o obodu amfore crvenkasto-smede boje, s primjesom
usitnjenog kristatnog vapnenca, koii je najpodudarniji s tipom Keay XXVI
C. , Tbm tipu amfora, koje se datiraju do 6. st., pripada i okomito postavlje-
na drSka. iredi pak ulomak, dio ramena amfore s gusto izvudenim uskim
rebrima, nije zahvalan za tipolo$ko razvrstavanje. Buduii da je vedi dio
keramidkog materijala grublje iztade, izostanak nalaza finijeg posuda

22
 Rekognosciranj a i iskopavanj a

Karta 1. PoloZ4j ranokr56anske eremitaZe

Karta 2. Bataliia spile (spila)
Karta 3. Peiina iznad Zelenog vira

omogudava poblizu dataciju eremitaze u rasponu od kraja 4. do podetka 7.

st.N Pouzdaniji oslonac za datiranje nije moguie traziti niti u povijesnim
datostima. Eremitaza uz cetinu nije morala nuzno biti podignuta uodi ne-
mirnog razdoblja bizantsko-gotskog rata (535.-555.), jer se uz njegov podetak
vezuje i gradnja ranokrsianske crkve u nasuprotnim Gatima (s3s.-s4s.).,
Dok su ranokrsianski sklopovi i redovnidka stanista, crkve i cenobiji, na
prostoru istodnog Jadrana solidno sagledani u literaturi,r0 takvi su pokaza-
telji kudikamo rjecti kada je rijed o eremitima.
Premda nije mogu6e uvijek naglaSavati oStru razliku izmedu ranog
redovnidkog i pustinjadkog Zivota, pogotovo stoga Sto se oni i proZimaju,
lakse je upudivati na to da se u sludaju boraviSta uz cetinu radi bas o pu-
stinjacima, a ne o zajednici organiziranoj u cenobiju. Tome u prilog neka
se ponovi ve6 redeno o izboru poloZaja u surovom i izoliranom, a opet
slikovitom ambijentu uz rijeku. osim upuienosti na Boga, molitvu i me-
ditaciju, ova manja skupina ljudi nije imala drugih bogougodnih zadaca.
Njihov je zavjet na skruseni, ovdje uistinu i doslovce pustinjadki zivot bio
li5en zaduzenja koja su imala redovnidka sjedi5ta, makar su se desto nala-
zili u jos izraLenljoj kopnenoj ili otodkoj izolaciji izvan naselja.,, DuZnosti
su obuhvadale zbrinjavanje hododasnika i putnika, Sto nije niti mogla biti
briga pustinjaka nadomak antidkog oneuma. pustinjadko staniste uz ceti-
nu slidno je eremitazi u Dragonjinoj ili zmajevoj Spilji nad Murvicom na
juznoj strani otoka Brada. Iako je ovdje rijed o peiinskom prostoru, mala
je zajednica bila organizirana u istim uvjetima izoliranosti. u bradkoj

23
 - pogled s poljidke strane
Sl. 1. PoloZaj ranokr5ianske eremitaZe
(snimio: Marinko'fomasovi()

su eremitaZi evidentirani i ostatci kasnoantidke plastike,'r Sto potvrduje

tada5nju adaptaciju pe6ine, prethodno sagledanu kroz srednji vijek. r MoZda
su i pregraClivani oratorij sv. Cirijaka i nedaleku eremitaZu sv. Jeronima
na splitskom Marjanu takoder koristili pustinjaci i u kasnoj antici.Lr Na
to upucuje nedovoljno sagledan sloj gradnji, plastike i grobova na Sirem
pojasu poluotoka.rj
Odgovor na pitanje kontinuiteta omi5ke eremitaZe leZi u konstataciji
da izostaju keramidki nalazikoji se datiraju nakon izmaka antike. Konkret-
nije spoznaje pruZila bi jedinoistralivania, pogotovo spoznaje o sadrZaju i
izgledu opreme za obavljanje kr5danskog rituala na stijeSnjenom prostoru
uz litice. Ipak, sve upuiuje na to da u ovom granidnom podrudju, na donjem
toku Cetine koje je povijesno gledajuii bilo vrlo turbulentno tijekom kasnog
srednjeg i ranog novog vijeka, valja iskljuditi sadrZaje izvan utilitarnog,
fortifikacij skog znadaja.

24
 Rekognosciranj a i iskopavanj a

Sl. 2. Zidovi ranokriianske eremitaZe (snimio: Marinko TomasoviC)

Sl. 3. Pogled s gradnje na Cetinu i Poljica (snimio: Mo.rinko Tomasovi1)

25
Obavijesti, br. 1.-2, god. XLIII/201 1.

Sl. 4. Unutra5nje lice gradnje u njenom sredi5njem dijelu

Sl. 5. Jugoistodna strana gradnje (snimio: Marinko Tomasovie)

26
 Rekognosciranj a i iskopavanj a

Sl. 6. Ostatci nadsvodene cisterne (snimio: Marinko Tomasovie)

Sl. 7. Pravokutni kontrafori cisterne (snimio: Marinko Tomasovie)

27
Obavijesti, bt'. l-2, god. XLIII/201 1.

Sl. 8. Ulomci kasnoantickih amfora (snimio: Marinko Tomasovit)

sl. 9. Batali6a spile (spila) nadomak Gospina tunela (snimio: Marinko TomasoviC)

28
 Rekognosciranj a i iskopavanj a

\IoZe se pretpostaviti da pustinjadko obitavali5te nije zaLivjelo nakon

'^ 6. st. Podignuto za ranog procvata krS6anstva,ro u isposnidkom ispo-
:ranju vjere, stani5te i zamire s antikom. Ukoliko je gradnja i posluZila
.- arsko-venecijanskom i tursko-venecijanskom razdoblju, uloga joj je
=
r gotovo beznadajna, ne viSe od nekog dogaclanja u kakvoj trenutadnoj,
:da taktidki domiSljatoj, ali i usputnoj ratnoj epizodi.
Zauzimanju za pustinjadki karakter poloZaja kod uSda Cetine u pri-
= ide i izgled rijednih strana, zahvaljujuii visokim liticama dojmljivih i
..e uzvodno. Na L,5 km udaljenosti od ovoga poloZaja, nadomak Gospina
..:.iela, u niZim su dijelovima stjenovitog lica, oko S0 m od ceste, dobro vi-
- -ivi peiinski otvori (karta 2; sI. 9). Njihov neznatan akumulativni prostor
-;znadajan je kao tor za stoku, ali i nepodesan za takvu namjenu.rT
Iako u
-ima, kao ni uokolo, nema kulturnih ostataka, tragovi vatri5ta na njiho-
nr zidovima dokazuju da su bili u nekoj uporabi. U dvije niZe peiinice
-:-.cuvani su i ostatci suhozida koji je pregradio ulaz. Desnoj peiinici on je
::Serljiv u duZini od 1,40 m i visini od 0,40 m (sl. 10), dok je u lijevoj pre-
stao kao rastresita struktura duZine 0,70 m i visine 0,30 m. Nije lako dati
louzdan odgovor na pitanje u kakvom su odnosu stajala ova minijaturna
'tani5ta prema nizvodnijoj eremitazi. Zamisli Ii se ta povezanost, logidna
. zbog graditeljski kompleksnijeg zahvata na uvudenijem poloZaju, ona je
.aglediva kroz odnos glavnog pustinjadkog staniSta i njegovih isturenijih,
nredusobno odjelitih 6elijica. Njihovi neveliki prostori, ne posve pristupadni
Lrnatod tome sto se dvije 6elijice nalaze u podnoZnom dijelu, vise odaju iz-
gled mjesta koja koriste pustinjaci negoli privremenih zakloni5ta. Dojam
pojadava zazidavanje prostorija, koje je nefunkcionalno ukoliko namjera
nije bila da se odvoje od vanjskog prostora.
Sagledavanje rimske gradnje i nedalekih pecinica uz Cetinu kao
kasnoantidkih eremitai,atrali dopunu u arheoloskim potvrdama. one 6e se
za nizvodniji polozaj vjerojatno oditovati spoznajama materijalne naravi,
uz moguie kronolo5ke korekcije, ali je po svemu sudeci manje izgledno
drukdije tumadenje njihovog karaktera.
Prija5nja rekognosciranja obuhvatila su i selo Svini5ie, ukljudujuci
arheolo5ki poticajnu pecinu SmolaSnicu u podnoZju grebena okrenutog
Cetini.r* U njenom neposrednom zaledu, u gornjem dijelu Dovnice uz lijevu
stranu potoka i oputine ka cesti uz cetinu nadomak Radmanovih mlinica,
nalazi se joS jedan pedinski poloZaj (karta 3; sl. 11). Rijed je o peiini iznad
Zelenog vira, poznatoj tek manjem dijelu stanovniStva.r, Nalazi se uvudena
u stjenovitom procjepu, oko 80 m sjevernije od betonskog mosta na cesti za
Poda5pilje, u dijoj je pribliZnoj visinskoj razini, odnosno oko 50 m sjevero-
zapadnije od pada potoka niZe mosta. Prllazijoj se usponom od slikovitog
jezerca Zelenog vira ispod visokog slapa i prelaskom preko potoka niZe
puta kroz Dovnicu.
Od jezerca do pe6ine, diji je ulaz zaklonjen drveiem, ima samo 50-ak
metara. Ulaz je visok 8-9 m, a Sirok samo 0,70 m. Prostor pe6ine sastoji se
Obavijesti, br. l-2, god. XLIII/2O1 1.

10. Ostatak zazidavanja ulaza donje desne peeinice

(snimio: M arinko Tomqsovie)

Sl. 11. Pogled niz Dovnicu s poloZajem pedine iznadZelenog vira (liievo) i
Cetinom u podnoZju (snimio: Marinko Tomasovic)

30
 Rekognosciranj a i iskopavanj a

Sl. 12. unutrasnjost pe6ine iznad Zelenog vira (snimio: Marinko Tomasovic)

37
Obavijesti, br. 1-2, goLi \l.lil l()i )

'-l''i

SI. 13. KliZ tra jttlttcrttt z.idtt pedttle !sitttttio: i\I,lr-irtkrr ,rr)ii?t1\()1 lr:)

32
 Rekognosciranja i iskopavanja

- Jva dijela.ULazna, glavna dvorana dugadka je LS m, a os joj se neznatno

.--:r na polovini (sl. 12). Sirina dvorane premaulazu iznosiZ,a0 m, a bliZe
: elju do 2,60 m. Visina nije ujednadena, ali nigdje ne prelazi 10-ak me-
'a. Na zaravnatom tlu, prekrivenom manjim kamenjem, veii je zemljani

'ros. Na zadelju dvorane nalazi se otvor velidine 0,S0 x 0,50 m, prolaz

lrugu, manju i zatamnjenu prostoriju velidine 4,5 x L,70 m i visine oko
- l0 m. Razgledavanjem tla naden je jedan usitnjen ulomak vrlo grube,
,
=
dopedene posude, naj vj eroj atnij e prapovij esne.
Stanovita arheoloska vaznost pedine iznad zelenog vira nazire se u
.-enom zaklonjenom, pogodnom poloZaju uz protok vode, kao i u dovoljno
:r'ijetljenom prostoru. Na njeno kori5tenje upuduje i grafitna kompozicija
.-riza (velidine 0,33 x 0,25 m i visine 0,55 m) s motivom dvije ludne linije
-znad njega, posve rustidno i Sirokim potezima utudenih u juzni zid peiine
ko 3 m od ulaza (sl. 13). Zbog stilske neizrazitosti, pri demu su kruzni
:avrsetci motiva neujednadeni i nevjesto istaknuti, prikaznije lako datirati,
-ako najvjerojatnije nije stariji od 17.-19. st.20 osim vjerskog oditovanja
rriZ je mogao imati i apotropejski znadai, s ulogom obrane od nepoZeljnih
sila, stvarnih ili iz maste. Takvu mu je namjenu, postavivsi ga pri ulazu,
ijerojatno dao duvar stada koji se sa svojim blagom zadrlavao u pecini.

1M. TOMASOVIC, Neki arheolo5ki dokazi prometnog

znadeqja Dubaca za Omi-
Sko i Makarsko primode u razdoblju prapovijesti, omiski ljetopis, Zupa Sv. Mihovila
arkandela (dalje: OLJ),IIl2, OmiS, 2003., 37-48;
grafiju rogoznidko-breljanskog zaleda (Gornj a B
Obavijesti Hrvatskog arheolo5kog dru5tva (dalje
53-69; IDEM, Nalaz impresso neolitidke keramike (6000.-4500. g. pr. Kr.) iz peiine
Smola5nice kod Dobre vode u OmiSkom zaledu, OLJ, IIIi3, OmiS, 2004., 102-106;
IDEM, Dodatci arheoloSkoj topografiji rogoznidko-breljanskog zaletla (Dubci/Gornja
Brela - Slime - Kudiie - SviniSce Poda5pilje), OHAD, XXXVII/2, Zagreb,2005.,
'12-59; IDEM, Arheoloska topografija Gornjih Brela uz nqjraniju komunikaciju sa
zaledem, oHAD, xxxvIII/2, Zagreb,2006.,73-88; IDEM, Karakteristidni arheolo-
Ski nalazi III.-II. tisu6ljeia prije Krista iz omiskog zaled,a,oLJ,rvl4, omis,200g.,
5-14; IDEM, Arheoloska topografija lijeve strane donjeg toka cetine, Arheoloska
istrazivanja u cetinskoj krajini, siqi, 2006., Izdanja HAD-a (u pripremi za tisak).
2
Keramiku uz cestu zamijetio sam krajem 2002. Bududi da nisam odmah reko-
gnoscirao polozaj, ostao mi je nejasan kontekst pojave keramike, iako sam uvjeren
kako ona nije ovdje dospjela sludajno. Tek sam se u listopadu 2009., prohodavsi veii
dio strmine sipara, uvjerio da je, Sto se ulomaka keramike tide, rijed o iskljudivo
rimskom lokalitetu. Strmi teren i mnogobrojni ulomci tegula i imbrika upu6ivali su
na gradnju u samom podnozju litica. Konadno razgledavanje poduzeo sam potkraj
prosinca 2010.
3 J. TOMASOVIC OmiS, OmiS L932.,
, , 44. predaja o hercegu Stipanu kao
graditelju utvrde ukorijenjena je i u uzvodnim Kudi6ima, inade pi5devom zavidaju.
o njoj sam duo i od prof. dr. sc. don Slavka Kovadi6a, zavidajem takoder izKu1i(a,
koji mi je prije nekoliko godina pridao o lokalitetu. Tada nisam ni slutio da je rijed

33
Obavijesti, br. l-2, god. XLIII/201 1..

o istom poloZajukoji sam u isto vrijeme, ili tek neSto prije toga, u terenskim obila-
scima i sam prepoznao kao arheolo5ki zanimljiv.
4I. ALDUK, Srednjovjekovne tvrtlave uz rijeku Cetinu, Zagreb - Split, 2010.,
72L,gdje se spominje fortificiranje pe6ine. Ovaje okrenuta gradnji, na neSto niZem
terenu izvanzidov4 oko 20 m istodniie. Prostor je dugadak 8 m i Sirok 7 m te ima
karakter dominantnij eg poloZaj a.
sSporadidni nalazi te5ko dokazuju vaZnost plovnog u56a Cetine; ulomci rim-
ske keramike i kamena prapovijesna sjekirica iz debelog rijednog nanosa nadeni
su prilikom radova oko potporrfa mosta preko Cetine: F. BULIC, Ritrovamenti
antichi in Almissa, Bulletino di archeologia e storia dalmata, l2lxxl, 1898.,232.
Do gradnje ceste od Omi5a prema unutra5njosti krajem 19. st., pje5adki se promet
uglavnom odvijao izvan rijednog toka, juZniiim planinskim prijevojem: M. TOMA-
SOVIC, Arheolo3ke potvrde..., Prastara pje5adka komunikacija..., o. c. (l),32-33;
IDEM, Dodatci arheolo5koj topografiji..., o. c. (1.), 44, sL.2.; IDEM, Prapovijesne
i rimske komunikacije kroz trgovinu obale sa zaledem na prostoru izmedu Cetine
i Neretve, Histria Antiqua, 17, Pula, 2009., 133-734. Sam toponim Struge, prema
karti 1:25.000, upu6uje na elementarni vid komunikacije, ovdje teZe prohodnije od
primorskog pjeSadkog prijevoja. Nqjvjerojatnije se pruZala padinom Visei kuka
gdje je Gospin tunel.
6
Zahvalan sam kolegi dr. sc. Miroslavu Katidu Sto je, nakon Sto sam mu predodio
fotografije poloZqja i iskazao nedoumice o njegovom karakteru, dodatno osnaZio
pomisao na pustinjadki karakter lokaliteta.
?
S. J. KEAY, Late Roman Amphorae in the Western Mediterranean, A typo-
logy and economic study: the Catalan evidence, BAR International Series 196 (I),
Oxford, 1984.,21.7 .
I M. KATIC, Keramika iz ranokr56anske crkve u Gatima, u: Gata - Crkva
Justinijanova doba (ur. J. Belamarid), Split, L994.,200-209, gdje su uz primjerke
finijeg kasnoantidkog keramidkog posuda nadeni i tipovi amfora o kojima je i ovdje
rijed.
' J. JELIdId-RADONId, Gata u svjetlu ranokr56anskog i (ur.
posebno bizantskog
- Crkva Justindanova doba
sakralnog graditeljstva, u: Gata J. Belamarii),
Split, L994., 169.
'0 B. MIGOTTI, RanokrS6anska topografija na
podrudju izmedu Krke i Cetine,
Zagreb,1990. SaZeto vidi i kod: M. ZANINOVIC, RanokrS6anske crkve kao postaje
plovnoga puta duZ istodnog Jadrana, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
(daUe: VAHD), 861L993., Split, 1.994., 143, bilj.41.
1r JoS sv. Jeronim (345.-420.), zagovornik pustinjadkog i,ivota,. u svojim
poslanicama spomiqje pustinjake na dalmatinskim otocima. I. MARKOVIC, Izabrane
poslanice sv. Jeronima,Zagreb,1908., I, LS i dr. (navod prema: B. MIGOTTI, o. c.
(10), 6, bili.24).
t2 I. FISKOVIC, RanokrS6anski sarkofazi s otoka R.rata, VAHD, LXXV, Split,
1981., 131, gdje se predlaZe datacija u 6. st.; V. KOVACIC, Topografija pojedinadnih
nalaza, u: Ranokr56anski spomenici otoka Brada (ur. J. Belamarid), Split, 1994.,
97.
D. DOMANdIC, Srednji vijek, u: Kulturni spomenici otoka Brada, Bradki
13

zbornik, 4, Supetar, 1,960., I46-L47 .

'4 D. KECKEMET, Crkvica i eremitaZa Sv. Jere na Marjanu,
Prilozi povijesti
umjetnosti u Dalmaciji, 11, 1959., 92-1,05. Za obitavaliSta pustinjaka na splitskom

34
 Rekognosciranja i iskopavanj a
..11anu jos krajem 17. st. vidi: I. FISKovIe , prilog poznavaqju najstarijih crkvenih
rmenika na Marjanu kraj Splita, Anali Historijskog instituta u Dubrovniku, XII,
:brovnik. L970., 167.
ts B. MIGOTTI, o.
c. (10), 34; M. KATIC, problem arheoloSkog lokaliteta Ad
inam u Splitu, Kulturna ba5tina, 24-25, Split, 1,994.,30.
16zanajranije kr56anske crkve antidkog
oneuma vidi: B. MIGorrI, o. c. (10),
..: KovAeIC, otkri6e temelja velike starokrs6anske crkve - bazilike u omiskom
S.
-:'edjelu Brzet, ZRO,X/1(18), Kudide, 2004.,56-57; H. GJURASIN,
RanokrScanska
--'kya u predjelu Brzet (IstraZivanja 2004.- 2008. godine), OLJ,4, OmiS,200g.,
.,9-205.

': Nazivaju se Batali6a spile (spila), kako se moze duti u nedalekom svinisiu.

r8
M. TOMASOVIC, Nalaz impresso neolitidke keramike. .., o. c.(1); IDEM,
Dodatci arheoloskoj topografiji...,o. c. (L),47-48,s1.3, T. I, 1; IDEM, Karakteristidni
arheolo5ki nalazi..., o. c. (l),6-8, T. I.

20
Ne treba ga promatrati kao vremenski sukladan slidnim oblicima kriZeva
kruznih zavrsetaka hasti, relativno destih na steicima 14.-1s. st.: M. ToMASovIC -
D. PERKIC - I. ALDUK, Topografija ste6aka u Hrvatskoj, u: Ste6ci, katalog izloZbe,
Galerij a Kloviievi dv ori, Zagreb, 2008., 58 -11 9.

Summary

LATE ANTIQUE HERMITAGE NEAR THE MOUTH OF THE RIVER CETINA

AND CAVE ABOVE ZELENI VIR AT SVINISCA

The remains of a Roman building are preserved 2 km from omis, at the foot
of the Dinara Mountain on the left bank of the River Cetina. It is situated on the
edge of a cliff, enclosing a plateau 37 m long and 7 m wide. In the central area the
preserved walls are of mortared hewn stone and extend 12 m in length and 2.40 m
in length. A cistern with accentuated counterfors stands on the outer faced of the

35
Obavijesti, br. I-2, god. XLIII/201 L.

wall. This building was a hermit centre, a hermitage, as the austere landscape was
ideal for prayer. Amphorae remains date the building to a period from the sth to 7th
century after which the building was no longer in use. Caves are to be found 1.5 km
upstream. In two of the lower-lying caves, the entrances were portioned with drywall
stone. These are part of the nearby hermitage and the more prominent hermit cells.
Another cave lies in the upper parts of Dovnica at the village of SviniSde,
on the left bank of a stream above Zeleni Vir. The entrance hall is 15 m
long and, in places, it is 2.60 m wide and 1.0 m high. At the back of the cave
there is a doorway leading to a smaller hall. That the cave was used during
earlier times is confirmed by the graphite composition of the cross-section
and arch lines, which date back to no later than the LTth -lgth century. This
was of atropaeic significance and served to house the livestock.

36