Oeie Pog 08N PDF

ELEK
ELEKTROTEHNIKA
8. OSNOVE ELEKTRONIKE
Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el.

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 1/148
ELEK
SADRŽAJ:
7.1 Uvod i osnovni pojmovi

7.2 Elektronički elementi
7.3 Elektronički sklopovi
7.4 Elektronički sustavi
7.5 Primijenjena elektronika

ELEK 7.1 Uvod i osnovni pojmovi
7.1 Uvod i osnovni pojmovi

• Elektronika je grana znanosti, tehnike i tehnologije koja se bavi izučavanjem i
primjenom pojava povezanih s gibanjem elektrona i električki nabijenih čestica
kroz poluvodiče, vakuum i plinove, te izradom naprava i uređaja koji takva
gibanja rabe za praktične primjene.
• Područja primijenjene elektronike:
Informacijska elektrotehnika
- radiokomunikacije
- telekomunikacije
- računarstvo
Elektronika
- energetska elektronika
- mjerna elektronika
- opća elektronika (potrošačka)
Električna upravljačka i regulacijska tehnika (automatika i automatizacija)

• Područja (vrste) elektronike prema karakteru električnog signala koji se

obrađuje
- SIGNALI (ELEKTRIČNI SIGNALI) – električne veličine koje sadrže
informacije o promjenama tvari i aktivnostima u našem fizikalnom
realnom svijetu
- informacija koju sadrži signal predočava se promjenom njegove
vrijednosti tijekom vremena – promjenjivi valni oblik signala
- za obradu (procesiranje) signala u elektroničkim sustavima potrebno je
signal pretvoriti u električni signal (pretvornici) koji može biti naponski ili
strujni električni signal
PREMA VRSTI (karakteru) električnog signala koji se obrađuje u elektroničkim
uređajima, razlikujemo:
Analogna elektronika – iznos signala može imati bilo koju vrijednost između
dvije krajnje (analogni signali)
Digitalna elektronika – iznos signala ima jednu od dvije međusobno
dovoljno različite vrijednosti (digitalni signali)
• Elektronički uređaji se prema složenosti njihove građe i elektroničke funkcije

koju obavljaju dijele na:
- elektroničke elemente (komponente)
- elektroničke sklopove
- elektroničke sustave
• Elektronički elementi (komponente)

- sastavni dijelovi elektroničkih sklopova
- obavljaju osnovne elektroničke funkcije (npr. pojačanje signala, sklapanje
i sl.)
- prema I-U karakteristici: linearni, nelinearni
- prema tehnološkoj izvedbi
a) diskretni (pojedinačni) elektronički elementi – ugrađuju se na ploču i
međusobno električki spajaju
- elementi sa žičanim izvodima
- elementi za površinsku montažu (SMD tehnologija)
b) integrirani elektronički elementi (monolitni i hibridni) – ujedinjuju
područja elemenata i sklopova
- vrste elektroničkih elemenata
a) aktivni elektronički elementi
- poluvodički elementi (dioda, tranzistor, tiristor i ostali)
- elektronske cijevi
b) pasivni elektronički elementi
- otpornici, kondenzatori, zavojnice, transformatori i ostalo
• Elektronički sklopovi
- složeni strujni krugovi koji se sastoje od elektroničkih i električnih
elemenata, a namijenjeni su za obavljanje elektroničkih funkcija (npr.
pojačavanje signala, generiranje signala i sl.)
- vrste elektroničkih sklopova
a) analogni – osnovni analogni sklop je pojačalo
b) digitalni – osnovni digitalni sklop je invertor
- vrste elektroničkih sklopova prema tehnološkoj izvedbi
a) diskretni elektronički sklopovi – građeni od pojedinačnih elemenata
(tranzistori, diode, otpornici, kondenzatori i zavojnice)
b) integrirani elektronički sklopovi – svi elementi (tranzistori, diode,
otpornici i kondenzatori) smješteni u jedno kućište (hibridni i
monolitni)
- osnovne funkcije elektroničkih sklopova
a) pojačavanje električnog signala – pojačavački sklopovi
b) uklapanje i isklapanje pomoću dioda i tranzistora (sklopka)
• Elektronički sustavi
- složena elektronička struktura koja je sastavljena od većeg broja
elektroničkih sklopova namijenjenih obavljanju složenijih elektroničkih
funkcija (npr. elektroničko računalo, TV prijamnik, telefonska centrala i
sl.).
ELEK 7.2 Elektronički elementi
7.2 Elektronički elementi

7.2.1 Pasivni elektronički elementi
Pasivni elektronički elementi:
- otpornici
- električni kondenzatori
- zavojnice, prigušnice, transformatori i ostali induktivni elementi
• OTPORNICI
- osnovne funkcije:
- ograničavanje jakosti struje i stvaranje potrebnog iznosa pada napona
- postavljanje (promjena) radnih uvjeta
- tehnološke izvedbe:
- plastični (ugljenoplastični, metalplastični)
- žični
- SMD – tehnologija površinske montaže
- posebni otpornici:
- NTC otpornici (termistori) – temperaturno ovisni
- PTC otpornici
- VDR otpornici (varistori) – naponski ovisni
• ELEKTRIČNI KONDENZATORI
- osnovni parametri:
- kapacitet C (F), tolerancija
- nazivni napon UN
- temperaturno područje, temperaturni koeficijent
- faktor gubitaka tg δ
- osnovne funkcije:
- razdvajanje istosmjernih i izmjeničnih strujnih krugova
- kašnjenje odziva
- integriranje i diferenciranje napona
- ostvarivanje faznog pomaka
- kompenzacija jalove snage
- izravnavanje (glađenje) valovitosti napona
• ZAVOJNICE, PRIGUŠNICE, TRANSFORMATORI I OSTALI INDUKTIVNI

ELEMENTI

7.2.2 Poluvodiči – osnova poluvodičkih elektroničkih elemenata

• Vrste materijala koji imaju primjenu u elektrotehnici
- vodiči (vodljivost 106 do 108 S/m)
- poluvodiči (vodljivost 10-2 do 10-3 S/m)
- izolatori (vodljivost 10-10 do 10-15 S/m)

• Poluvodički materijali – silicij i germanij - temelj moderne/današnje elektronike
Strukture atoma: a) silicija; b) germanija
STRUKTURA ČISTOG SILICIJA – VALENTNOST ±4

• Čisti poluvodički materijali ne vode dobro struju jer im je broj slobodnih

elektrona u vodljivom pojasu ograničen – otpor silicija (i drugih poluvodičkih
materijala) se može drastično smanjiti i kontrolirati dodavanjem primjesa
čistome poluvodičkom materijalu – proces dopiranja
• procesom dopiranja se povećava broj nosilaca naboja (elektrona ili šupljina) te
se povećava vodljivost, a smanjuje otpor
• dopiranje se radi sa dvije vrste nečistoća i to nečistoće N-tipa (donori) i
nečistoće P-tipa (akceptori), pa dobivamo:

a) poluvodič N-tipa (N-vodljivi silicij)

- ostvaruje se dodavanjem primjesa petovalentnih atoma čistom siliciju
(arsen, fosfor, antimon) - donori
- povećava se koncentracija slobodnih elektrona, pa su elektroni
većinski nosioci naboja

b) poluvodič P-tipa (P-vodljivi silicij)

- ostvaruje se dodavanjem primjesa trovalentnih atoma čistom siliciju
(bor, aluminij) - akceptori
- povećava se koncentracija šupljina, pa su šupljine većinski nosioci
naboja
Umnožak koncentracije elektrona n i koncentracije šupljina p u poluvodiču

u ravnoteži je jednak kvadratu koncentracije elektrona u čistome
poluvodiču:
n  p  ni
2

• PN spoj
- ako polovicu uzorka silicija dopiramo tako da ostvarimo N-tip poluvodiča,
a preostalu polovicu tako da ostvarimo P-tip poluvodiča, između dvaju
područja nastane PN prijelaz
- područje N-tipa ima višak vodljivih elektrona, a područje P-tipa višak
šupljina
- PN spoj je temelj za rad poluvodičkih dioda, tranzistora i ostalih
poluvodičkih elemenata
Temeljna PN struktura: a) načelni spoj; b) spoj s označenim

većinskim nosiocima naboja

- RAVNOTEŽNO STANJE U PN-PRIJELAZU

- u PN spoju bez priključenog vanjskog izvora nastaje rekombinacija
elektrona iz N-sloja sa šupljinama u P-sloju (negativni ioni) i šupljina
iz P-sloja sa elektronima u N-sloju (pozitivni ioni)
- postojanje negativnih i pozitivnih iona na suprotnim stranama
prijelaza stvara potencijalnu barijeru UB0 (0,7 V za Si; 0,3 V za Ge), te
struja kroz PN-prijelaz ne teče

- PROPUSNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza

- stanje koje dopušta protjecanje struje kroz PN-prijelaz

Način protjecanja struje u propusno polariziranoj diodi

(otpor R ograničava struju na dopuštenu vrijednost)
- struja kroz N-područje – kretanje vodljivih elektrona (većinskih

nosilaca)
- struja kroz P-područje – kretanje šupljina (većinskih nosilaca)

- NEPROPUSNO / ZAPORNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza

- stanje u kojem kroz PN-prijelaz teče mala struja

Reverzno polariziranje: a) prijelazna struja proširuje osiromašeno područje; b) struja

prestane teći kada potencijal barijere postane jednak polarizirajućem naponu
- struja većinskih nosilaca naboja vrlo brzo postaje jednaka nuli

- kroz PN-prijelaz teče vrlo mala reverzna struja manjinskih nosilaca
naboja (reda μA ili nA)
- ako se vanjski reverzni napon poveća do dovoljno velike vrijednosti
može nastati lavinski proboj
7.2.3. Poluvodička PN dioda
Diode opće namjene (ispravljačke diode) sastoje se od p-tipa i n-tipa

poluvodiča. Mogu biti silicijske i germanijske.
Izvod povezan s p-tipom poluvodiča je anoda (A), a izvod povezan s n-tipom je
katoda (K).
POLUVODIČKE DIODE su elektroničke komponente koje propuštaju struju kada

su polarizirane propusno, a ne propuštaju struju kada su polarizirane zaporno
(nepropusno).
PN diode polariziraju se vanjskim naponom.

Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kaže da je

propusno polarizirana. U tom slučaju kroz diodu teče propusna struja IF (engl.
forward current) od anode prema katodi.
Dioda djeluje kao uključena sklopka.


Kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode, dioda je zaporno

(nepropusno) polarizirana. Kroz diodu teče u smjeru od katode prema anodi vrlo
mala struja IR koja se naziva reverzna struja (preostala struja, engl. reverse
current).
Dioda djeluje kao isključena sklopka.


Strujno-naponska karakteristika diode

Grafički prikaz odnosa napona i struje diode naziva se strujno-naponska
karakteristika diode.
Statička strujno-naponska karakteristika PN diode pokazuje ovisnost propusne
struje o propusnom naponu (I. kvadrant) i nazvana je propusna karakteristika, te
ovisnost zaporne struje o zapornom naponu (III. kvadrant) i nazvana je zaporna /
reverzna karakteristika.
Dioda postaje vodljiva kad priključeni napon propusne polarizacije dostigne
iznos UT. Taj napon naziva se napon praga ili napon koljena i za silicijske diode
iznosi oko 0,6 V – 0,7 V, a za germanijske diode 0,2 V – 0,3 V.

Ako priključeni napon zaporne polarizacije prijeđe vrijednost UBR, koja se naziva
probojni napon, dolazi do nagloga porasta reverzne struje, što može prouzročiti
uništenje diode. Iznos probojnoga napona za diode kreće se u rasponu od
nekoliko desetaka volta do nekoliko kilovolta.

Karakteristične veličine diode

Najvažnije karakteristične veličine diode jesu:
- dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije UR koja se smije
priključiti na diodu a da ne dođe do njezina trajnog oštećenja
- dopuštena jakost struje IF koja smije teći kroz diodu pri propusnoj
polarizaciji a koja neće uzrokovati trajno oštećenje diode
- dopušteni utrošak snage Ptot
- temperaturno područje rada
- oblik kućišta i raspored izvoda

• Primjena PN dioda – ispravljanje – pretvorba izmjenične struje u istosmjernu

struju
a) POLUVALNO ISPRAVLJANJE

a)
b)
Poluvalni ispravljač: a) shema spoja; b) valni oblici ulaznoga i izlaznoga napona
b) PUNOVALNO ISPRAVLJANJE
1. ISPRAVLJAČ SA SREDNJOM TOČKOM


2. ISPRAVLJAČ U MOSNOM SPOJU


Shema spoja izvora istosmjernog napona s mosnim ispravljačem i kondenzatorom velikog

kapaciteta za potiskivanje valovitosti pulzirajućeg istosmjernog napona

• Zenerova dioda
Simboli Zenerove
diode
Strujno-naponska karakteristika
Zenerove diode

Zenerova dioda: a) statička strujno-naponska karakteristika; b) ekvivalentna shema

Zenerova dioda je PN dioda koja radi u području proboja.

Zenerova dioda je silicijska dioda koja ima svojstvo da kad se na nju priključi
napon nepropusne polarizacije veći od vrijednosti napona proboja, ona
održava stalan napon, praktično neovisan o struji koja teče kroz diodu.
Propusno polarizirana Zenerova dioda djeluje kao ispravljačka dioda.
Kad je Zenerova dioda zaporno polarizirana, kroz nju ne teče struja sve dok
napon priključenog izvora ne prijeđe iznos probojnog napona Uz, a tada dioda
prelazi u stanje Zenerova proboja i održava stalan napon Uz.
Probojni naponi Zenerovih dioda se kreću od nekoliko volta do nekoliko
stotina volta.
Zenerove diode koriste se kao stabilizatori i ograničivači napona.

PRIMJER PRAKTIČNE PRIMJENE:

Regulator istosmjernog napona sa Zenerovom diodom

7.2.4. Tranzistor
Tranzistor je troelektrodna komponenta koja ima daleko širu primjenu od
dvoelektrodnih komponenata, od primjene za pojačavanje signala do onih u
digitalnim logičkim i memorijskim sklopovima.
Načelo njegova rada temelji se na dovođenju napona između dvije elektrode
kojim se upravlja protokom struje kroz treću elektrodu. Stoga se troelektrodna
komponenta može primijeniti za ostvarenje upravljanoga izvora, što i jest temelj
za projektiranje pojačala. U krajnjem, upravljačkim signalom mogu se proizvesti
promjene struje od ništice do najvećih vrijednosti, te se takva komponenta
može primijeniti kao sklopka. Sklopka je temeljna komponenta logičkog
invertora, a invertor temeljna komponenta digitalnih sklopova.
Tranzistori se dijele na: bipolarne i unipolarne (FET).
BIPOLARNI TRANZISTORI
Bipolarni tranzistor se sastoji od dvaju PN-prijelaza izrađenih na poseban način
i međusobno spojenih u seriju. Struja u tranzistoru rezultat je kretanja i
elektrona i šupljina, i zato je nazvan bipolarni.

Bipolarni tranzistor sastoji se od tri poluvodička sloja na koja su priključene

metalne elektrode. Slojevi i elektrode nazivaju se baza (B), emiter (E) i kolektor
(C). S obzirom na raspored poluvodičkih slojeva tranzistori mogu biti NPN tipa
(slika a) ili PNP tipa (slika b).
S obzirom na materijal od kojega se izrađuju mogu biti silicijski ili germanijski.


Budući da tranzistor ima tri elektrode, jedna se upotrebljava kao ulazna, druga
kao izlazna, a treća je zajednička ulaznom i izlaznom strujnom krugu. Zajednička
elektroda može biti bilo koja pa se u praksi primjenjuju sva tri načina spajanja
tranzistora: spoj zajedničkog emitera, spoj zajedničke baze i spoj zajedničkog
kolektora. Svaki spoj ima svoje osobitosti koje ga čine prikladnim za određene
svrhe. U praksi se najčešće upotrebljava spoj zajedničkog emitera.

DJELOVANJE TRANZISTORA
Ovisno o načinu polariziranja PN prijelaza tranzistor može raditi u različitim
stanjima. Ako je PN-spoj E-B propusno polariziran, a PN-spoj C-B nepropusno,
tranzistor radi u normalnom aktivnom području. To se stanje primjenjuje za rad
tranzistora kao pojačala.

Tranzistorski učinak NPN strukture osniva se na dvjema pojavama:

- s pomoću male upravljačke struje baze iz sloja emitera nastaje jaka
injekcija elektrona u P-sloj-bazu
- elektroni prispjeli u bazu praktički se ne rekombiniraju, a zbog utjecaja
polja kolektorskog PN-prijelaza dolaze u kolektor kao struja kolektora

Omjer struje kolektora i struje baze je β – strujno pojačanje tranzistora u spoju

sa zajedničkim emiterom.
IC AKTIVNO PODRUČJE:
 BE spoj propusno polariziran
IB
CB spoj zaporno polariziran
Faktor strujnog pojačanja
tranzistora IC je regulirana sa IB
Za praktičnu primjenu tranzistora potrebno je poznavati odnose između

pojedinih struja i napona tranzistora. Proizvođači tranzistora daju za svaki tip i
osnovni spoj tzv. statičke karakteristike iz kojih se vide omjeri pojedinih struja i
napona tranzistora. Za praktičnu primjenu najvažnije su ulazne, prijenosne i
izlazne karakteristike tranzistora.
- Ulazne karakteristike tranzistora

- Prijenosne karakteristike tranzistora I C  f I B , U CE  konst.
I C I C
Faktor pojačanja  
I B I B
IC 
 
IB 1
IC

IE

- Izlazne karakteristike tranzistora I C  f U CE , I B  konst.

Izlazne statičke U-I karakteristike prikazuju ovisnost struje IC kolektora o
naponu UCE između kolektora i emitera za različite struje baze.

• Primjena bipolarnog tranzistora

Bipolarni tranzistori se široko primjenjuju u elektroničkim sklopovima,
međutim osnovna im je primjena u pojačalima.
TRANZISTORSKA POJAČALA

IZLAZNI NAPON SIGNALA

NAPONSKO POJAČANJE AU 
ULAZNI NAPON SIGNALA
STRUJA IZLAZNOG SIGNALA

STRUJNO POJAČANJE AI 
STRUJA ULAZNOG SIGNALA
POJAČANJE SNAGE AP  AU AI

Blokovska shema pojačivačke kaskade strujnog pojačanja 1600

Pojačala mogu biti u spoju sa zajedničkim emiterom, sa zajedničkom bazom i

sa zajedničkim kolektorom.
U praksi se najviše rabi pojačalo sa zajedničkim emiterom jer ima dobru
kombinaciju strujnog i naponskog pojačanja, pa zato i veliko pojačanje snage.
Primjer jednostavnog izmjeničnog pojačala u spoju zajedničkog

emitera

UNIPOLARNI TRANZISTORI
Tranzistori s efektom polja (FET tranzistori) jesu tranzistori u kojima se
protokom struje upravlja vanjskim naponom.
Budući je za rad ovih tranzistora bitna jedna vrsta nosilaca naboja (većinskih)
nazivaju se unipolarni tranzistori.
Prema načinu rada razlikuju se:
a) spojni tranzistor s efektom polja (JFET)
b) tranzistor s efektom polja i izoliranom upravljačkom elektrodom
(MOSFET)
c) bipolarni tranzistor s izoliranom upravljačkom elektrodom (IGBT) –
kombinacija unipolarnih i bipolarnih tranzistora
Simboli različitih tipova unipolarnih tranzistora

S – UVOD
D – ODVOD
G – UPRAVLJAČKA
ELEKTRODA
Struktura N-kanalnog spojnog tranzistora s efektom polja

Načelni prikaz presjeka strukture N-kanalnog MOSFET-a
Unipolarni tranzistori (JFET, MOSFET) mogu se upotrebljavati kao linearna

pojačala, slično kao bipolarni tranzistori.

7.2.5. Tiristor
• Tiristori su elektroničke komponente sa četveroslojnom poluvodičkom

strukturom sa upravljačkom elektrodom.
Najvažnije svojstvo tiristora jest mogućnost upravljanja vrlo velikim snagama
uz utrošak malih iznosa snaga.
Tiristori imaju dva stabilna stanja, vodljivo i nevodljivo, a prijelaz iz jednoga
stanja u drugo stanje vrlo je brz.
• Postoje brojne različite vrste tiristora – široko područje poluvodičkih
elemenata, tako postoje tiristori s dvije, tri i četiri elektrode.

• Četveroslojna dioda – jednosmjerni diodni tiristor
Struktura i simbol
jednosmjernog diodnog
tiristora
Strujno naponska karakteristika
jednosmjernog diodnog tiristora

• Tiristor – SCR – silicijska upravljiva ispravljačica (SILICON CONTROLLED

RECTIFIER)
• JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR

Struktura i simbol
jednosmjernog triodnog
tiristora
Strujno naponska karakteristika

jednosmjernog triodnog tiristora

• DIJAK (DIAC) – DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
Struktura i simbol dijaka
Strujno naponska karakteristika dijaka

• TRIAC – DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
Struktura i simbol Triac
Strujno naponska karakteristika Triac

• PRIMJENA TIRISTORA
Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi široko primjenjuju

uglavnom u uređajima energetske elektronike, a najviše se
upotrebljava upravo SCR tiristor.
Primjeri primjene:
- u energetskim pretvaračima – ispravljačima i izmjenjivačima
- za regulaciju brzine vrtnje istosmjernih motora
- za regulaciju rasvjete i sl.

PRIMJER: Regulacija srednje vrijednosti ispravljenog izmjeničnog napona
Poluvalno fazno
reguliranje s tiristorom:
a) shema spoja
b) valni oblik napona
izmjenične mreže
c) valni oblici struja
upravljačke
elektrode za različite
vrijednosti RG
Regulacija srednje
vrijednosti ispravljene struje d), e) i f) valni oblici
tiristorom napona na trošilu za
različite vrijednosti RG

7.2.6. Optoelektronički elementi

Optoelektronički elementi su komponente čije je djelovanje povezano sa
svjetlosnim efektom.
Optoelektroničke elementi se dijele u tri skupine:
- Fotodetektori: Pretvaraju svjetlosnu energiju u električnu
- Svjetlosni izvori: Električnu energiju pretvaraju u svjetlosnu
- Fotovezni ili optovezni elementi: Kombinacija su svjetlosnog izvora

i fotodetektora
Primjena optoelektroničkih elemenata: - automatsko osvjetljavanje,

- daljinsko upravljanje,
- TV prijemnici i monitori,
- indikatori stanja,
- alarmni sustavi, senzori…

FOTOOTPORNIK
LDR – Light dependent resistor : Električni otpor ovisi o osvijetljenosti njegove

površine.

FOTODIODA
Kada se zaporno polarizirana fotodioda osvijetli, povećava se struja: 20 – 500
puta.

FOTOTRANZISTOR
Djelovanje slično običnom bipolarnom tranzistoru s tim što se struja baze

stvara osvjetljavanjem PN spoja : Baza – Kolektor.

SVIJETLEĆE DIODE
LED – Light emitting diode: Propusno polarizirana dioda zrači svjetlost.

FOTOVEZNI ELEMENTI
Kombinacija su svjetlosnog izvora (LED) i fotodetektora (fotodioda,

fototranzistor ili sl.) u jednom kućištu.

7.2.7. Integrirani sklopovi

Integrirani sklopovi (engl. integrated circuits, IC) imaju male dimenzije, malu
masu i malu potrošnju snage. Primjenjuju se u suvremenim elektroničkim
sklopovima. Oni zamjenjuju tranzistore u elektroničkim sklopovima kao što su
prethodno tranzistori zamijenili vakuumske elektronske cijevi.
Integrirani sklopovi su suvremene mikroelektroničke komponente za
elektroničke sklopove. Sastoje se od mikroskopski malih elektroničkih
komponenata kao što su diode, tranzistori, otpornici i kondenzatori. Pakiraju se
u pojedinačna hermetički zatvorena kućišta s priključnicama.
Integrirani sklopovi mogu biti linearni i digitalni.
Linearni integrirani sklopovi rabe se u analognim sklopovima, kao što su audio
pojačala, regulatori napona, operacijska pojačala i radiofrekvencijski sklopovi.
Većina su linearnih integriranih sklopova komponente male snage s disipacijom
snage manjom od 1 W. Oni su, međutim, raspoloživi i kao čipovi većih snaga, 5
W ili više.
Digitalni integrirani sklopovi rabe se u računalima, kalkulatorima, digitalnim
satovima, kao i mnogim drugim digitalnim sklopovima.

• LINEARNI INTEGRIRANI SKLOP (LIS)

Linearni integrirani sklop (LIS) je istosmjerno pojačalo vrlo velikog
naponskog pojačanja.
LIS se sastoji od diferencijalnog pojačala na ulazu, međustupnja za pojačanje
napona i izlaznog stupnja za pojačanje snage.
Osnovni LIS kao industrijski standard μA741 odnosno LM 741 ima naponsko
pojačanje 200.000, ulazni otpor 2 MΩ i izlazni otpor 75 Ω.
Linearni integrirani sklop

741:
a) pojednostavljena
shema spoja
strukture
b) simbol s
priključnicama
c) raspored
priključnica na
kućištu

LIS pojačava diferencijski ulazni signal, a potiskuje zajednički ulazni signal.

ELEK 7.3 Elektronički sklopovi
7.3 Elektronički sklopovi

7.3.1 Pojačala
• Općenito o pojačalima
Pojačalo ostvaruje pojačanje napona, pojačanje struje ili pojačanje snage.
Pojačanje pojačala je omjer istovrsnih izlaznih i ulaznih veličina.
Blokovske sheme pojačala: a) trokutni kao opći simbol

pojačala s ulazom i izlazom; b) kvadratični s parovima
priključnica
Blokovska shema pojačala naponskog pojačanja AU = 40
Blokovska shema pojačala strujnog pojačanja AI = 30

uiz uiz
NAPONSKO POJAČANJE AU  AU  20 log (dB)
uul uul
iiz iiz
STRUJNO POJAČANJE AI  AI  20 log (dB)
iul iul

• Osnovna struktura pojačivačkog elektroničkog sklopa

• Osnovni spojevi pojačala

Pojačala mogu biti u spoju sa zajedničkim emiterom, sa zajedničkom bazom
i sa zajedničkim kolektorom.
U praksi se najviše rabi pojačalo u spoju sa zajedničkim emiterom jer ima
dobru kombinaciju strujnog i naponskog pojačanja, pa zato i veliko
pojačanje snage.
Osnovne sheme tranzistorskih pojačivačkih spojeva: a) opći slučaj sklopa sa zajedničkom

priključnicom; b) spoj sa zajedničkom bazom; c) spoj sa zajedničkim emiterom; d) spoj sa
zajedničkim kolektorom
• Pojačalo u spoju sa zajedničkim emiterom
Temeljna shema spoja pojačala sa zajedničkim emiterom

• Analiza rada pojačala sa zajedničkim emiterom
Shema spoja jednostupanjskog pojačala sa

zajedničkim emiterom (instrumenti mjere srednje
vrijednosti)
Valni oblici struja i napona u

pojačalu sa zajedničkim emiterom:
a) struje baze
b) struje kolektora
c) napona na kolektoru
7.3.2 Operacijska pojačala

• Osnovno o operacijskim pojačalima
Operacijsko pojačalo je sklop koji se sastoji od linearnog integriranog
elektroničkog sklopa (LIS-a) i mreže povratne veze, a velikoga naponskog
pojačanja.
Ova pojačala su nazvana operacijska pojačala jer mogu obavljati određene

matematičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i sl.).
U operacijskom pojačalu primjenjuju se stvarni linearni integrirani
elektronički sklopovi, npr. LIS μA741 (ulazni otpor 2 MΩ, izlazni otpor 75 Ω,
naponsko pojačanje AUO = 200.000).

• Osnovni sklopovi s operacijskim pojačalima

a) INVERTIRAJUĆE OPERACIJSKO POJAČALO
R pv
uiz   uul
R
Invertirajuće operacijsko pojačalo invertira fazu ulaznog signala i pojačava

ulazni signal.

b) NEINVERTIRAJUĆE OPERACIJSKO POJAČALO
R1  R pv
uiz  uul
R1
Neinvertirajuće operacijsko pojačalo ne invertira ulazni signal, a pojačava

ulazni signal.

c) DIFERENCIJSKO OPERACIJSKO POJAČALO
Diferencijsko operacijsko pojačalo nastaje spajanjem invertirajućeg i

neinvertirajućeg operacijskog pojačala, a može biti nesimetrično i
simetrično.
Shema spoja nesimetričnog

diferencijskog operacijskog pojačala
Shema spoja simetričnog diferencijskog

operacijskog pojačala

• Primjeri praktične primjene operacijskih pojačala

a) NAPONSKO SLJEDILO
Operacijsko pojačalo spojeno kao naponsko sljedilo ima kratko spojen
izlaz s invertirajućim ulazom pojačala, čime se na izlazu dobiva
istovjetan napon kao na neinvertirajućem ulazu.
uiz  uul

b) ELEKTRONIČKI SKLOP ZA ZBRAJANJE
u u 
uiz   R pv  ul1  ul 2 
 R1 R2 
u u u 
uiz   R4  ul1  ul 2  ul3 
 R1 R2 R3 

c) ELEKTRONIČKI SKLOP – DERIVATOR / INTEGRATOR
du (t ) 1
t t
dt
uiz (t )  C1R2 ul
R1C1 0 0 ul R1C1
uiz   u dt   u
dt ul

d) ELEKTRIČNI FILTERI
Električni filteri su elektronički sklopovi koji odvajaju željene električne
signale od neželjenih.
Filteri razdvajaju signale različitih frekvencija, tako da signale određenih
frekvencija propuštaju, a druge guše odnosno ne propuštaju.
Vrste filtera: niskopropusni, visokopropusni, pojasno propusni, pojasno
nepropusni
Niskopropusni filter

Visokopropusni filter

e) IZVEDBA PROTUPOŽARNOG ALARMA SA OPERACIJSKIM POJAČALOM

f) IZVEDBA pH METRA SA OPERACIJSKIM POJAČALOM

7.3.3 Oscilatori
• Osnovno o oscilatorima
Oscilatori – elektronički sklopovi koji generiraju periodični izmjenični napon
ili struju zadane frekvencije. To su dakle elektronski generatori izmjeničnog
električnog napona ili struje zadane frekvencije. Oscilatori se razlikuju
prema obliku izlaznog signala, frekvenciji, izvedbi i sl.
Primjeri oblika izlaznog napona –

sinusoidalni, pravokutni, pilasti

Oscilatori su elektronički sklopovi sa primjenom u gotovo svim naprednijim

elektroničkim uređajima (ručni sat, radio prijemnik, bežični i mobilni
telefoni, ekrani monitora i TV)
Vrste oscilatora:
- harmonijski – generiraju sinusoidalni napon
- relaksacijski – generiraju pravokutne, pilaste ili druge oblike napona
Prema frekvenciji oscilatori se dijele na:
- niskofrekventne (f < 20 kHz)
- visokofrekventne (RF)
- mikrovalne

Prema izvedbi oscilatori se dijele na: RC, RL, LC, mosne i oscilatore s
kristalom.
Zajedničko svim navedenim oscilatorima je primjena prikladne povratne
veze radi stalnog pobuđivanja novih oscilacija.

• RC oscilator
Koristi se za dobivanje sinusoidalnih signala frekvencije od nekoliko Hz pa
do nekoliko stotina kHz.

7.3.4 Stabilizatori napona i struje

• Stabilizator je elektronički sklop koji smanjuje promjene napona radi vanjskih
utjecaja (promjena ulaznog napona, promjena opterećenja, promjena
temperature i sl.)
• VRSTE STABILIZATORA
a) serijski stabilizator – tranzistor kao regulacijski element je serijski
spojen sa trošilom


b) paralelni stabilizator – tranzistor kao regulacijski element je paralelno

spojen sa trošilom

• STABILIZIRANI IZVORI NAPONA

Blok shema stabiliziranog izvora napona
Serijski stabilizirani izvor napona

Izlazna U-I karakteristika stabiliziranog izvora napona
Faktor stabilizacije
U IZ
S
U IZ
7.3.5 Elektronički sklopovi energetske elektronike

• OSNOVNO O SKLOPOVIMA ENERGETSKE ELEKTRONIKE
Energetska elektronika je dio elektronike koji se koristi za pretvorbu
parametara električne energije i za upravljanje (regulaciju) tokom električne
energije.
Električna energetska pretvorba se odvija u uređajima energetske
elektronike koji mijenjaju jedan ili više parametara električne energije bez
značajnog gubitka snage uporabom elektroničkih komponenti.
Elektronički energetski pretvarači spajaju dva, po nekom od parametara
električne energije, različita električna sustava.

Podjela sklopova energetske elektronike

Osnovna struktura elektroničkog energetskog pretvarača:

a) ISPRAVLJAČI
Vrste: - poluvalni, punovalni
- neupravljivi, poluupravljivi, punoupravljivi
- JEDNOFAZNI POLUVALNI NEUPRAVLJIVI ISPRAVLJAČ
- PUNOVALNI NEUPRAVLJIVI ISPRAVLJAČ U SPOJU SA ZAJEDNIČKOM

TOČKOM

- JEDNOFAZNI PUNOVALNI NEUPRAVLJIVI MOSNI DIODNI ISPRAVLJAČ

(GRETZOV SPOJ)
- JEDNOFAZNI PUNOVALNI UPRAVLJIVI MOSNI TIRISTORSKI

ISPRAVLJAČ

- TROFAZNI PUNOVALNI PUNOUPRAVLJIVI MOSNI TIRISTORSKI

ISPRAVLJAČ

b) ISTOSMJERNI PRETVARAČI / ČOPERI


Čoperi su regulatori istosmjernog napona (struje) koji uključivanjem i

isključivanjem elektroničkog ventila sjeckaju ulazni napon i tako na izlazu
daju regulirani istosmjerni napon (ili struju).

c) IZMJENJIVAČI (DC-AC)
Izmjenjivači su uređaji energetske elektronike koji pretvaraju istosmjernu
električnu energiju u izmjeničnu.

d) IZMJENIČNI PRETVARAČI (AC-AC) – PRETVARAČI FREKVENCIJE

Izmjenični pretvarači su uređaji energetske elektronike koji na izlazu daju
napon i frekvenciju druge vrijednosti od ulaznog napona i frekvencije, a
koje je u pravilu moguće i regulirati.

Primjeri:
• blok shema pretvarača za reguliranje brzine vrtnje motora

• primjena energetske elektronike u proizvodnji, distribuciji i potrošnji

7.3.6 Digitalni elektronički sklopovi

• Vrste električnih signala
Analogni signali Digitalni signali Binarni signali
Digitalna elektronika – područje elektronike u kojem signali mogu imati dva

iznosa kojima se pridružuju znamenke 0 (low, false) i 1 (hi, true), što
omogućava prikaz podataka u brojčanom obliku binarnog brojevnog
sustava.

• Brojevni sustavi
a) Decimalni brojevni sustav (deset znamenaka 0, 1-9)
372  300  70  2  3 102  7 101  2 100
b) Binarni brojevni sustav (dvije znamenke 0, 1)
101102  1 24  0  23  1 22  1 21  0  20 
 116  0  8  1 4  1 2  0 1  2210
Broj 0 ili 1 BIT (BINARY DIGIT)
4-BITNA RIJEČ (npr.: 1010) NIBBLE

8-BITNA RIJEČ (npr.: 10101100) BYTE

Algebarske operacije
- zbrajanje - oduzimanje
0 0 1 1 0 0 1 1
0 1 0 1 0 1 0 1
0 1 1 10 0 11 1 0
BOOLE-ova algebra – osnova digitalnih elektroničkih sklopova

Booleova algebra je zatvoren matematički sustav sastavljen od dva
elementa {0,1} i tri osnovne operacije I (AND), ILI (OR) i NE (NOT).
Svaka operacija se ostvaruje odgovarajućim logičkim sklopom koji su
osnova digitalnih elektroničkih sklopova.

• Osnovni logički sklopovi

a) Logički sklop I (AND) – na izlazu daje stanje 1 samo kad su svi ulazi u
stanju 1

b) Logički sklop ILI (OR) – sklop koji na izlazu daje stanje 1 kad je bilo koji
ulaz u stanju 1

c) Logički sklop NE (NOT) – sklop koji na izlazu daje stanje suprotno

stanju na ulazu

d) Logički sklop NI (NAND) – sklop koji daje na izlazu stanje 1 kad je bilo
koji ulaz u stanju 0
e) Logički sklop NILI (NOR) – sklop koji daje na izlazu stanje 1 samo kad
su svi ulazi u stanju 0

f) Integrirani logički sklopovi

g) Složeni logički sklopovi – povezivanje osnovnih logičkih sklopova

• Osnovni digitalni elektronički sklopovi

Kombinacijom osnovnih logičkih sklopova se tvore kompleksniji logički
sklopovi – digitalni sklopovi.
a) Zbrajalo – funkcija zbrajanja u binarnom sustavu

b) Multiplekser – prema zadanim uvjetima S izabire jedno od stanja na

ulazima i prenosi ga na izlaz

c) Demultiplekser – prema zadanim uvjetima S prenese ulazno stanje na

jedan od izlaza

d) Dekoder – prema zadanim uvjetima S postavi jedan od izlaza na

vrijednost 1

e) Enkoder – na izlazu daje binarnu riječ koja sadrži redni broj (adresu)
ulaza koji je postavljen u stanje 1

f) ROM – sprema informacije u obliku binarnih riječi, a vrijednosti se

mogu čitati a ne i mijenjati

g) Sustavi za kontrolu i pristup podacima – rezultate mjerenja fizičkih

veličina se pretvara u digitalni oblik, podaci se logički obrađuju i
rezultat pretvara natrag u analogni oblik
h) Registri
Brojila
Memorije
ELEK 7.4 Elektronički sustavi
7.4 Elektronički sustavi

• Sustav za digitalno upravljanje
Poopćeni prikaz sustava za digitalno upravljanje prikazan je na slici.
Odvijanjem nekog procesa mijenjaju se njegove karakteristične veličine
(npr. pomak, brzina, temperatura i sl.). Osjetilo mjeri te promjene i šalje ih na
sklop za analognu obradu signala. Analogno-digitalni pretvornik signalu
daje digitalni oblik nakon čega signal dolazi u računalo na obradu.
Programska potpora (softver) određuje što i kako se u promatranom
procesu mora mijenjati. Digitalni signal se iz računala dovodi u digitalno-
analogni pretvornik koji ga vraća u analogni oblik. Taj signal djeluje na
izvršni član i vrši potrebnu promjenu u procesu.






Primjer:


Primjer: Elektronički sustavi u automobilu


• Mikroračunala
Danas se upotrebljava vrlo velik broj digitalnih sustava različite namjene
koji se mogu smatrati programski upravljanim uređajima, tj. računalima
različite namjene. Sva se ta računala zasnivaju na načelima koja je prije više
od pola stoljeća izložio američki matematičar John von Neumann. Njegov
model računala prikazan je slikom.

• Programirljivi logički upravljači (PLC kontroleri)

ELEK 7.5 Primijenjena elektronika
7.5 Primijenjena elektronika
INFORMACIJSKA ELEKTROTEHNIKA
Grana elektrotehnike koja se bavi primjenom, obradom,
pohranjivanjem, pretvorbom i prijenosom informacija.
Informacijska elektrotehnika
• radiokomunikacije
• telekomunikacije
• računarstvo



ELEKTRONIKA
Grana elektrotehnike koja se bavi elektroničkim komponentama i
njihovom primjenom u elektroničkim sklopovima i uređajima.
Elektronika:
• energetska elektronika
• informacijska elektronika
• opća elektronika


ELEKTRIČNA UPRAVLJAČKA I
REGULACIJSKA TEHNIKA
Grana elektrotehnike koja povezuje informacijsku i energetsku

elektrotehniku, a ima primjenu u gotovo svim drugim granama
tehnike.



Oeie Pog 08N PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oeie Pog 08N PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEK

Izv.prof. dr.sc. Vitomir Komen, dipl.ing.el.

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 2/148

7.1 Uvod i osnovni pojmovi

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 3/148

• Područja (vrste) elektronike prema karakteru električnog signala koji se

• Elektronički uređaji se prema složenosti njihove građe i elektroničke funkcije

• Elektronički elementi (komponente)

7.2 Elektronički elementi

• ZAVOJNICE, PRIGUŠNICE, TRANSFORMATORI I OSTALI INDUKTIVNI

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 8/148

7.2.2 Poluvodiči – osnova poluvodičkih elektroničkih elemenata

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 9/148

• Poluvodički materijali – silicij i germanij - temelj moderne/današnje elektronike

Strukture atoma: a) silicija; b) germanija

STRUKTURA ČISTOG SILICIJA – VALENTNOST ±4

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 10/148

• Čisti poluvodički materijali ne vode dobro struju jer im je broj slobodnih

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 11/148

a) poluvodič N-tipa (N-vodljivi silicij)

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 12/148

b) poluvodič P-tipa (P-vodljivi silicij)

Umnožak koncentracije elektrona n i koncentracije šupljina p u poluvodiču

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 13/148

Temeljna PN struktura: a) načelni spoj; b) spoj s označenim

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 14/148

- RAVNOTEŽNO STANJE U PN-PRIJELAZU

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 15/148

- PROPUSNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 16/148

Način protjecanja struje u propusno polariziranoj diodi

- struja kroz N-područje – kretanje vodljivih elektrona (većinskih

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 17/148

- NEPROPUSNO / ZAPORNO POLARIZIRANJE PN-prijelaza

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 18/148

Reverzno polariziranje: a) prijelazna struja proširuje osiromašeno područje; b) struja

- struja većinskih nosilaca naboja vrlo brzo postaje jednaka nuli

7.2.3. Poluvodička PN dioda

Diode opće namjene (ispravljačke diode) sastoje se od p-tipa i n-tipa

POLUVODIČKE DIODE su elektroničke komponente koje propuštaju struju kada

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 20/148

Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kaže da je

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 21/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 22/148

Kad je katoda na pozitivnijem potencijalu od anode, dioda je zaporno

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 23/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 24/148

Strujno-naponska karakteristika diode

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 25/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 26/148

Karakteristične veličine diode

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 27/148

• Primjena PN dioda – ispravljanje – pretvorba izmjenične struje u istosmjernu

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 28/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 30/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 31/148

2. ISPRAVLJAČ U MOSNOM SPOJU

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 32/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 33/148

Shema spoja izvora istosmjernog napona s mosnim ispravljačem i kondenzatorom velikog

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 34/148

ELEKTROTEHNIKA :: 7. Osnove elektronike 35/148