Briefing #36

Sindikalno organizovanje:
preduslov dostojanstvenog
rada u Bosni i Hercegovini

EU-level initiatives on
 SADRŽAJ

1. Uvod 1
2. Prikaz stanja i zakonodavne regulative 2
3. Zaključci i preporuke 12
Literatura 14

Autor: Elma Demir

Palme Centar radi u duhu Olafa Palme za demokraciju,ljudska prava i mir. Sarađujemo sa ljudima I
organizacijama širom svijeta, u zemljama poput Brazila,Burme,Južne Afrike,Palestine I Moldavije.Za
više informacija pogledajte: http://www.palmecenter.org

SOLIDAR lobira u Evropskoj uniji i međunarodnim institucijama u tri primarna polja: društvena
pitanja,međuanrodna saradnja i obrazovanje. SOLIDAR je evropska mreža 56 nevladinih organizacija
koje rade zajedno na unapređenju socijalne pravde u Evropi i širom svijeta. Za više informacija
pogledajte: http:// www.solidar.org

STBIH je organizacija koja se bavi promocijom interesa svog članstva zaposlenog u sektoru trgovine i
usluga u BIH. Unapređenje uslova rada te rad dostojan čovjeka temeljni su prioriteti STBIH, ali svoje
mjesto ovaj sindikat vidi i u promociji ljudskih prava i građanskih sloboda u BIH uopšte sa posebnim
fokusom na mlade i žene. Za više informacija pogledajte: http://www.stbih.ba

Na poziv Palme Centra, STBIH je uzeo učešće u EU projektu čiji je osnovni cilj jačanje kapaciteta
sindikata, nevladinih organizacija za zajednički rad ka postizanju Dostojanstvenog rada u regiji
Balkana. Zajedno sa STBIH u ovom projektu učestvuju SOLIDAR iz Belgije, AGENDA Institut iz
Albanije, Centar za demokratske fondacije i Srbije, CLARD Kosovo, Progres Institut za socijal
demokraciju iz Makedonije, Progetto Sviluppo Italija. Pored partnera ima više organizacija koje su
saradnici iz zemlja u kojema se projekat implementira a u BIH su to Centar za promociju civilnog
društva (CPCD) i Centar civilne saradnje (CGS) dok su aktivno učešće također uzele i niz drugih
nevladinih organizacija i sindikata. Ambicija STBIH je kroz ovaj proces podići svijest ali i pozornost
javnosti o sve učestalijoj pojavi „dobrovoljnog ropstva“ i „plaćanja za radno mjesto“ te uz pomoć
instrumenata i kanala ovaj problem popularizirati ne samo u BIH,nego ono što je i mnogo važnije pred Evropska Unija je podržala
organima EU i u sklopu procesa evropske integracije BIH. izdavanje ove publikacije a
ista je lična odgovornost
autora i ni u kom slučaju ne
Izdato u oktobru 2011. odražava stavove EU
Uvod
U poreĊenju sa zemljama u regionu, Bosna i oko 43,1% radno sposobnog stanovništva u BiH
Hercegovina dijeli njihovu sudbinu prolazeći nema posao ili prema najnovijim podacima 526
3
takoĊer kroz dugotrajan i težak proces 616 osoba . U poreĊenju sa Hrvatskom ili
ekonomske tranzicije, ali za razliku od njih, ona Evropskom unijom (EU), stopa nezaposlenosti je
se istovremeno suoĉava sa posljedicama i ĉetri puta veća u BiH: za isti mjesec u EU stopa
minulog rata: uništenom privrednom nezaposlenosti iznosi 9,3% a u Hrvatskoj
4
infrastrukturom i ekstremno podjeljenim 14,3%.
stanovništvom. Time BiH ne samo da se nalazi u
post-socijalistiĉkom procesu tranzicije nego i
post-ratnom periodu koji bi trebao dovesti do
normalizacije etnonacionalnih odnosa i politiĉkog
konsenzusa. Nažalost, niti poslije šestnest
godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma
ne može se reći da su se odnosi u BiH
stabilizirali. Štoviše, etnonacionalna podjeljenost
– zahvaljujući politiĉkom liderstvu – još uvijek
zauzima primat nad svim drugim društvenim
pitanjima, te time znaĉajno utiĉe na socio-
ekonomsko stanje u zemlji. Ekonomski razvoj
postao je taoc politike koja je prigrlila neku vrstu
asimetriĉne liberizacije podržavajući kriminal i
korupciju, štiteći se entonacionalizom i širenjem
1
straha meĊu graĊanima.

Posljedice takve politike po graĊane i radnike su

katastrofalne. Statistika pokazuje da je 41,5%
stanovnika u BiH siromašno, ĉime se polovina
njenih graĊana suoĉava sa nekim oblikom
socijalne iskljuĉenosti, s tim da gotovo jedna
ĉetvrtina stanovništva dodatno se nalazi na ivici
2
siromaštva. Nažalost, socijalna politika koja se
provodi u BiH nije u funkciji siromašnih: na oko
20% siromašnog stanovništva u BiH otpada
samo 7,2% ukupnih izdataka, dok na 20%
najbogatijih stanovnika otpada više od 39%
ukupnih izdataka za potrošnju. Opće poznata je
ĉinjenica je jedan od osnovnih uzroka
siromaštva visoka stopa nezaposlenosti. Upravo
1
Transparency International tvrdi da je Bosna i Hercegovina
samo tijekom 2007. godine zbog korpucije i nezakonitosti u
procesu privatizacije oštećena za oko 250 miljuna eura.
Pravosudno ignoriranje istog, navodi Transparency
International, govori da se radi o „organiziranom kriminalu
pod politiĉkim pokroviteljstvom.“ Izvor: „Zbog korupcije BiH
oštećena za 250 milijuna eura.“ Dalje.com.
2 3
UNDP Misija u BiH. „Izvještaj o humanom razvoju za 2007. Agencija za rad i zapošljavanje BiH. „Statistika tržišta rada:
godinu: Socijalna ukljuĉenost u BiH.“ i Strategija socijalne mjeseĉno saopštenje za maj 2011.“
4
iskljuĉenosti za Bosnu i Hercegovinu. Vijeće ministara BiH, Eurostat. „Harmonised unemployment rate“ [Harmonizirane
2010. stope nezaposlenosti].

1 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini

Prikaz stanja i zakonodavne regulative
Visok stepen nezaposlenosti narušava prava
radnika
U ovakvim uslovima na tržištu rada teško je
govoriti o dostojanstvenom radu i onih koji su
zaposleni. Mnogi sindikalni aktivisti opisuju
stanje u oblasti rada u BiH kao borbu radnika za
pravo da rade, a ne da bolje zaraĊuju i uslove
rada. Naime, visoka stopa nezaposlenosti
dovela je do narušavanja i radniĉkih prava
odnosno do masovnog kršenja istih od strane
poslodavaca, kako u privatnom tako i u javnom
sektoru. Na osnovu ĉinjenice da poslodavci
mogu lako naći novu radnu snagu, oni ucjenjuju
radnike na mizerne uslove rada. Radnicima se
redovno ne isplaćuju plate, a neki ĉekaju
mjesecima i godinama da dobiju bilo kakvu
naknadu. Doprinose za penziono, socijalno i
zdravstveno osiguranje poslodavci ĉesto ne
uplaćuju, prisiljavajući time radnike da rade bez
ugovora odnosno „na crno“. Nažalost, ovakvi
sluĉajevi ne predstavljaju izuzetke, nego prije
pravilo: svaki treći graĊanin u BiH radi „na
5 9
crno“. Istovremeno, prava na bolovanje i
porodiljsko odsustvo se ne poštuju, te su time
posebno radnice kojima se ĉesto i daju
nezakoniti otkazi zbog trudnoće. Ukoliko i
ostvare pravo na porodiljsko odsustvo, majke
radnice ne primaju iste naknade ili ih nikako ne
primaju zavisno od mjesta gdje žive s obzirom
da ovo pravo nije harmonizirano izmeĊu 14
razliĉitih jurisdikcija niti usklaĊeno sa
meĊunarodnim i EU standardima i
konvencijama.
Dužina radnog vremena se produžava bez
plaćanja naknade za prekovremeni rad. Primjera
radi, nedavno provedena analiza uslova rada u
sektoru trgovine u BiH pokazuje da 29%
anketiranih radnika tvrdi da radi oko 10 sati
dnevno, a njih 12% radi svaki dan oko 12 sati
6 Bjelica-Ĉabrilo, Vanja. „Radnici bez plaća, staža,
dnevno ili duže. Pravo na odmor i slobodno
5
Federalni zavod za programiranje razvoja. „Neregistrirana
(siva) ekonomija u FBiH.“
6
Anketa provedena u 10 gradova širom BiH na uzorku od
1000 ispitanika. Izvor: Demir, Elma. „Uslovi rada u sektoru
trgovine u Bosni i Hercegovini.“
2 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
vrijeme se takoĊe krši, kao i pravo na zdrave
uslove rada. Posljedice lošeg poslovanja
poslodavca redovno snose radnici kojima se
zbog navedenog nezakonito smanjuju plaće ili
daju otkazi. Ukratko, kako to je formulisao Fikret
Verdić, predsjednik Sindikata radnika rudnika
ugljena BiH, “kompletno dostojanstvo radnika je
ugroženo jer oni nemaju nikakva prava. Imaju
samo pravo raditi i da im daju milost, a ne ono
7
što su zaradili.”
Neefikasni mehanizmi zaštite radničkih prava
Dodatno poražavajuća ĉinjenica jeste da
navedena kršenja radniĉkih prava se vrše
masovno. Podaci iz sudova potvrĊuju ovu
ĉinjenicu. Nedavno provedena anketa u
sudovima u BiH pokazuje da se trenutno nalazi
8
minimalno 22 887 predmeta iz oblasti radnih
odnosa na sudovima. Općinski sud u Tuzli vodi
1413 predmeta, Općinski sud u Sarajevu 3981
predmta, Osnovni sud u Banja Luci rješava 1067
predmeta, dok Općinski sud u Mostaru radi na
4088 predmeta u ovoj godini. Istovremeno,
kršenja radniĉkih prava se rijetko ili neadekvatno
sankcionišu. Ilustracije radi, kazna za
zapošljavanje radnika „na crno“ iznosi 1000 KM
bez obzira da li poslodavac ilegalno zapošljava
30 ili 300 radnika. MeĊutim, nisu radnici jedini
koji su na gubitku zbog kršenja zakona.
MeĊunarodna organizacija rada (MOR)
procjenjuje da BiH gubi oko 38,4 miliona eura
godišnje zbog loše primjene zakona iz oblasti
10
rada.
Kršenje prava iz radnih odnosa su ĉesta jer
mehanizmi zaštite istih ne funkcionišu
adekvatno. Interna zaštita – koja podrazumijeva
postupak u radnoj sredini kod poslodavaca u
vidu donošenja pojedinaĉnih pravnih akata
7
osiguranja i bez slobodnih dana.“
8
Ovaj broj bazira se na dostavljenim odgovorima na anketu
54 suda od oko 70 koliko ih trenutno postoji.
9
Demir, Elma. „Sudska zaštita prava iz radnih odnosa u
Bosni i Hercegovini.“
10
Inicijativa i civilna akcija (ICVA). „Primjena Evropske
socijalne povelje kroz zakone i praksu u BiH.“
kojima se odreĊuju prava i obaveze iz radnih
odnosa kao i postupke zaštite istih unutar radne
sredine – je nerazvijena zbog nedostatka
primjene zakona o vijeću/savjetu radnika.
Eksterni oblici zaštite prava iz radnih odnosa –
koji podrazumijevaju postupke pred trećim
nepristrasnim institucijama – su takoĊe
okarakterisani sa nizom manjkavosti. Sudska
zaštita, zbog naĉina na koji je ustrojen sistem
radnih odnosa u BiH, predstavlja ĉesto prvu
instancu zaštite radniĉkih prava a istovremeno
najkomplikovaniji, najskuplji i najdugotrajniji
postupak. Veliki broj neriješenih predmeta,
dugotrajni i skupi sudski postupci,
rasprostranjena korupcija, problematiĉno
izvršenje sudskih odluka, su samo neki od
faktora koji oznaĉavaju sudsko rješavanje
sporova iz radnih odnosa.
Vansudska zaštita prava, koja ukljuĉuje metode
11
alternativnog rješavanja sporova , je tek u
povoju bez institucionalne podrške razvoju ovim
mehanizama iako je medijacija uvedena u pravni
sistem u BiH još 2004. godine a vlasti još uvijek
nisu izdvojile planirana sredstava za promociju i
primjenu ovog mehanizma. Primjena metode
arbitraže je takoĊe u povoju i to samo u
Republici Srpskoj. Prošle godine osnovana je
Agencija za mirno rješavanje radnih sporova u
ovom entitetu. Zaštita prava kroz upravne
postupke, koje provode inspekcije, je takoĊe
slaba i nedovoljna. Inspekcije rada nisu dovoljno
ljudski opremljene, suoĉene su sa nedostatkom
finansiranja i potrebne opreme, nadležnosti su
im ograniĉene a kaznena politika koju provode je
minorna.
Oslabljena pozicija radnika kao posljedica
oslabljene uloge sindikata
Pored navedenih oblika zaštite prava iz radnih
odnosa, posebnu ulogu zauzima kolektivna
11
Alternativno rješavanje sporova (eng. ADR) podrazumijeva
metode rješavanja sporova vanduskim putem i ukljuĉuje
metode mirenja, medijacije i arbitraže koje pokreće medijator
odnosno arbitar. Mirenje predstavlja postupak kroz koji treća
strana ima ulogu da pomoge u meĊusobnoj komunikaciji
izmeĊu zavaĊenih strana. Medijacija je postupak u kojem
treća strana pomaže postići sporazum dvjema ili većem
broju osoba u sporu, dok arbitraţa ukljuĉuje sliĉan postupak
ali kod koje treća strana donosi obvezujuću odluku.
3 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
akcija koja, izmeĊu ostalih prava, ukljuĉuje i
sindikalno organiziranje. Brojne studije su
pokazale da sindikalno udruživanje rezultira u
poboljšanju uvjeta rada i time povećanju
produktivnosti, dohotka i profita za sve u
procesu proizvodnje. Štoviše, sindikalno
organiziranje je dio prava koja proizilaze iz
industrijske demokracije odnosno obaveze
države da u procesima kreiranja i provedbe
javnih politika u oblasti rada vodi aktivan
socijalni dijalog sa predstavnicima svih
zainteresiranih strana u radnim odnosima,
odnosno sindikatima i udruženjima poslodavaca.
Nažalost, kao i ostali oblici zaštite, sindikalno
organiziranje u Bosni i Hercegovini
okarekterisano je nizom problema. Štoviše,
mnogi struĉnjaci i praktiĉari navode da težak
položaj bh radnika danas, kao i cjelokupna
ekonomska situacija nastali su kao posljedica
neiskorištene uloge i društvenog statusa
sindikata kao i slabog uticaja sindikata na
procese donošenja odluka.
Uzimajući u obzir kljuĉnu ulogu sindikata koju
imaju u socijalnom dijalogu ali i ekonomskom
razvoju, ovaj rad će se detaljnije baviti upravo
ovim pitanjem, odnosno pitanjem primjene prava
na sindikalno organizovanje u praksi u BiH.
Rješavanje gore-navedenih problema u oblasti
rada, odnosno borba protiv masovnog kršenja
prava radnika u BiH, zahtjevati će prije svega
aktivan i djelotvoran angažman sindikata.
Upravo sindikati trebaju imaju ulogu u jaĉanju
svih drugih oblika zaštite radniĉkih prava: oni
trebaju biti vodeći akteri koji će zahtjevati veću
efikasnost sudstva u rješavanju sudskih
sporova, jaĉanje uloge inspekcija rada, te bolju
primjenu alternativnih metoda rješavanja radnih
sporova i zakona o vijećima/savjetima radnika.
Ukratko, uloga sindikata je kljuĉna u
pronalaženju socio-ekonomskih rješenja koja će
voditi BiH prema ekonomskoj stabilizaciji i
prosperitetu garantujući istovremeno svim
njenim radnicima socijalnu pravdu. Sindikalno
organizovanje, u tom pogledu, predstavlja prvi
ali krucijalni korak na tom putu. U nastavku rada
predstaviti će se normativni aspekt prava na
sindikalno organizovanje kao i primjena istog u
praksi sa preporukama prema donosiocima tretman, odnosno diskriminacija, izmeĊu ostalog
odluka. i na temelju pripadnosti sindikatu.

Kompleksan zakonodavni okvir zaštite prava
iz radnih odnosa
Industrijski razvoj širom svijeta zabilježio je
tendenciju poslodavaca da u procesu stvaranja
ekonomske vrijednosti, iscrpljuju radnu snagu u
cilju maksimalnog povećanja profita. Osiguranje
što veće materijalne koristi dovelo je do
narušavanja svih uslova u kojima radnici rade.
Upravo kroz sindikalno organiziranje, radnici su
zapoĉeli borbu za svoja prava i primjenu istih.
Kao slabija strana u radnom odnosu, radnici još
uvijek zavise od ovog instrumenta u utvrĊivanju
propisa koji ima garantuju pravno-materijalnu
zaštitu i stvarnu primjenu istih u praksi. Iako su
sindikati u prethodnom socijalistiĉkom sistemu
postojali, njihova uloga i djelovanje je vodila
država, što je u suprotnosti sa važećim
meĊunarodnim standardima. Nakon završetka
rata i otvaranja procesa tranzicije, Bosna i
Hercegovina je preuzela obavezu da, izmeĊu
ostalog, uredi pitanje sindikalnog organizovanja
u skladu sa meĊunarodnim konevcijama iz
oblasti rada.
Pored ustava, izvori prava iz oblasti rada su
zakoni o radu, meĊunarodne konvencije,
kolektivni ugovori, opći akti poslodavaca, kao i
drugi zakoni koji direktno ili indirektno utiĉu na
stanje radnih odnosa. Ipak, zakoni o radu
predstavljaju osnovu kojom se ureĊuju radni
odnosi izmeĊu poslodavaca i radnika. Specifiĉno
za BiH jeste da ima ĉetri razliĉite jurisdikcije
(državni nivo, dva entiteta, odnosno Federaciju
BiH, Republiku Srpsku, i Brĉko Distrikt) koje
zasebno regulišu radne odnose. Naime, entiteti i
Brĉko Distrikt usvojili su zakone o radu, dok su
Zakonom o radu u institucijama BiH i Zakonom o
13
državnoj službi u institucijama BiH definisani
radni odnosi na državnom nivou.

S tim ciljem, pravo na sindikalno organiziranje,

12
kao i druga kolektivna prava , Bosna i
Hercegovina garantuje najvišim zakonskim
aktima. Ustav BiH (odnosno Anex IV Dejtonskog
mirovnog sporazuma) u ĉlanu 2., kao i Ustavi
Federacije BiH (ĉlan 2.) i Republike Srpske (ĉlan
1. i 10.) garantuju pravo na slobodu udruživanja.
TakoĊer, ovim aktima se zabranjuju nejednak

12
Organiziranje i uĉešće u radu sindikata spada u grupu
kolektivnih radnih prava. Naime, prava iz radnih odnosa
dijele se na individulana i kolektivna. Individualna prava
podrazumijevanju ona prava koja se odnose na
individualnog radnika, kao što je pitanje plaće, radnog
vremena, odmora, zaštite na radu, sigurnosti zaposlenja,
zabrane diskriminacije na radu, zbrinjavanje tehnoloških
viškova, zaštita majĉinstva, itd. Kolektivna prava odnose se
13
na sindikalno organiziranje, kolektivno pregovaranje, Zakon o radu u institucijama BiH ("Sl. glasnik BiH", br.
participaciju u odluĉivanju, rješavanje nastalih sporova, 26/04 i 7/05); Zakon o državnoj službi u institucijama BiH
štrajk, i pravo participacije u usvajanju autonomnih akata ("Sl. glasnik BiH", br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04,
poslodavaca (pravilnika o radu, ugovora o radu). Ovaj rad se 26/04 i 37/04); Zakon o radu FBiH ("Sl. novine FBiH",
fokusira na kolektivna prava i to prije svega pravo na br.43/99, 32/00 i 29/03); Zakon o radu RS ("Sl. glasnik RS"
sindikalno organiziranje, te druga prava neće niti obraĊena u br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 66/03); Zakon o radu BD ("Sl.
okviru ovog rada. glasnik BDBiH", br. 7/00, 8/03, 33/04 i 29/05).

4 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini

 Jurisdikcija Međunarodne Ustavi Zakoni Opšti kolektivni
konvencije ugovori

Državni nivo MOR konvencije Ĉlan 2. Ustava Zakon o radu u institucijama BiH; Zakon o državnoj
(br. 87 u vezi sa BiH službi u institucijama BiH; Zakon o zabrani
slobodom diskriminacije u BiH; Zakon o ravnopravnosti
udruživanja; br. 98 spolova BiH.
o pravu na
Federacija organiziranje i Ĉlan 2. Ustava Zakon o radu FBiH; Zakon o državnoj službi u Opći kolektivni
BiH kolektivno Federacije BiH FBiH; Zakon o zapošljavanju stranaca ("Sl. novine ugovor za teritorij
pregovaranje; br. FBiH", br. 8/99); Zakon o štrajku ("Sl. novine FBiH
135 o zaštiti FBiH", br.14/00); Zakon o vijeću zaposlenika ("Sl.
sindikalnog novine BiH", br. 39/04); Zakon o posredovanju u
povjerenika; i zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
prioritetna osoba; Zakon o zaštiti na radu; Zakon o
konvencija br. 144 zdravstvenom osiguranju; Zakon o zdravstvenoj
o tripartitnim zaštiti; Zakon o penzijskom i invalidskom
konsultacijama) osiguranju; Zakon o pravima branilaca i ĉlanova
njihovih porodica.
EU sporazumi
Republika (Sporazum o Ĉlanovi 1. i Zakon o radu RS; Zakon o administrativnoj službi u Opšti kolektivni
Srpska stabilizaciji i 10. Ustava upravi RS; Zakon o savjetima radnika; Zakon o ugovor RS
pridruživanju i Republike zapošljavanju; Zakon o zapošljavanju stranih
Sporazum o Srpske državljana i lica bez državljanstva; Zakon o
evropskom inspekciji rada; Zakon o penzijskom i invalidskom
partnerstvu) osiguranju; Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju invalida; Zakon o štrajku; Zakon o
zaštiti na radu.

Brĉko Distrikt Ĉlan 14. Zakon o radu BD; Zakon o javnim službenicima i
Statuta Brĉko namještenicima BDBiH; Zakon o zapošljavanju i
Distrikta pravima za vrijeme nezaposlenosti; Zakon o
zapošljavanju stranaca.
Tabela 1: Vodeća legislativa u oblasti rada u BiH

Zakoni o radu sliĉno reguliraju pitanje glasi: „Sindikalne organizacije upisuju se u

sindikalnog organiziranja. Prema ĉlanu 9.
Zakonu o radu Federacije BiH, radnici se mogu
po slobodnom izboru organizirati u sindikat ili se
u njega uĉlaniti bez odobrenja poslodavaca ili
vlasti, te se na osnovu ĉlana 10a. zabranjuje
poslodavcima ili udruženjima poslodavaca da se
miješaju u uspostavljanje, funkcioniranje ili
upravljanje sindikatom, ili zagovaraju ili pružaju
pomoći sindikatu u cilju kontroliranja sindikata.
TakoĊe, ĉlan 10. istog Zakona navodi da radnik
„ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog
ĉlanstva ili neĉlanstva u sindikatu.“ Zakon o radu
Republike Srpske u ĉlanovima 6.do 9., kao i
Zakon o radu Brĉko Distrikta u ĉlanovima 5. do
8. na gotovo isti naĉin regulištu pitanje
sindikalnog organizovanja. U ĉlanu 9. Zakona o
radu Republike Srpske regulisano je i pitanje
voĊenja registara sindikata, odnosno odredba
registar sindikalnih organizacija, koji propisuje i
14
vodi ministarstvo nadležno za poslove rada.“
Pored navedenih ĉlanova, bitni su i ĉlana 93.
Zakona o radu Federacije BiH i ĉlan 131.
Zakona o radu Republike Srpske, koji zabranjuju
poslodavcima da bez prethodne saglasnosti
nadležnog ministarstva za rad otkaže ugovor o
radu sindikalnom povjereniku za vrijeme
obavljanja njegove dužnosti šest mjeseci nakon
obavljanja te dužnosti u Federaciji BiH, odnosno
godinu dana u Republici Srpskoj. U Brĉko
Distrktu za istu odredbu rok zabrane otpuštanja
sindikalnog povjerenika iznosi tri mjeseca (ĉlan
15
78. Zakona o radu BD).
14
Zakon o radu RS ("Sl. glasnik RS" br. 38/00, 40/00, 47/02,
38/03 i 66/03).
15
Dodatno, ĉlan 139. Zakona o radu u Federaciji BiH daje
mogućnost sindikalnom povjereniku, da na njegov zahtjev,

5 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini

Zakon o radu Republike Srpske reguliše i pitanje
reprezentativnosti sindikata u ĉlanovima 142. do
157. na osnovu kojih sindikat je reprezentativan
ukoliko je a) osnovan i djeluje na naĉelima
sindikalnog organiziranja i djelovanja nezavisno
od državnih organa i poslodavaca, b) finansira
se pretežno iz ĉlanarine i drugih sopstvenih
sredstava, c) u svom ĉlanstvu okuplja najmanje
20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih
kod poslodavca, odnosno najmanje 20%
zaposlenih u grani ili djelatnosti ukoliko je rijeĉ o
granskom sindikatu, odnosno 20% od ukupno
16
zaposlenih u Republici Srpskoj ukoliko je rijeĉ
o sindikatu na nivou Republike Srpske.
Reprezentativnost sindikata utvrĊuje poslodavac
u prisustvu predstavnika zainteresiranih
sindikata, odnosno nadležni ministar na prijedlog
17
Odbora za reprezentativnost u sluĉaju ako im
nije utvrĊena reprezentativnost u roku od 15
dana od podnošenja zahtjeva ili ako smatra da
reprezentativnost sindikata nije utvrĊena u
skladu sa Zakonom. Odbor za reprezentativnost
se sastoji od tri predstavnika Vlade RS, sindikata
i udruženja poslodavaca.
Dodatno, Zakoni o radu predviĊaju, pored
sindikata, i organiziranje radnika u vijeća/savjete
zaposlenika putem kojih mogu štiti svoja
radniĉka prava. Vijeća/savjeti zaposlenika mogu
se osnovati kod poslodavaca koji imaju najmanje
15 zaposlenih a na zahtjev najmanje 20%
uposlenika ili sindikata kod poslodavca u
Federaciji BiH, odnosno najmanje jedne trećine
radnika ili sindikata koji u svom ĉlanstvu imaju
najmanje 20% radnika zaposlenih kod
18
poslodavaca u Republici Srpskoj. Prema
Zakonu o radu FBiH, ukoliko zaposlenici kod
odreĊenog poslodavca ne formiraju vijeće,
sindikat može preuzeti zakonske obaveze i
ovlaštenja vijeća zaposlenika. Zakon o vijeću
uposlenika Federacije BiH i Zakon o savjetima
radnika Republike Srpske detaljnije reguliraju
naĉin i postupak osnivanja i djelovanje
njegove obaveze iz radnog odnosa miruju, a najduže ĉetiri
godine, od dana izbora odnosno imenovanja.
16
Prema podacima Republiĉkog zavoda za statistiku.
17
Odbor za utvrĊivanje reprezentativnosti sindikata i
udruženja poslodavaca.
18
Mlinarević, Gorana i Lalović, AnĊela. „Ekonomska i
socijalna prava u Bosni i Hercegovini.“
6 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
vijeća/savjeta uposlenika. Bitno je dodati da su
poslodavci, u skladu sa važećim propisima,
dužni konsultovati vijeća/savjeti zaposlenika
prilikom donošenja pravilnika o radu poslodavca.
Vijeće/savjet zaposlenika se ne mogu
organizirati u organima uprave, policiji i vojsci.
Sindikalno organizovanje u organima uprave,
policiji i vojsci je takoĊer posebno regulisano.
Prema Zakonu o državnoj službi u FBiH, Zakonu
o administrativnoj službi u upravi RS, i Zakonu o
o državnoj službi u organima uprave Brĉko
19
Distrikta , pripadnici organa uprave imaju pravo
na osnivanje ili uĉlanjenje u sindikat ili
profesionalno udruženje, u skladu sa zakonima.
MeĊutim, ove odredbe su dosta općenite i s
obzirom da zakoni o unutrašnjim poslovima, kao
niti drugi zakonski propisi, ne odreĊuju
organizovanje i rad sindikata u organima uprave,
primjenjuje se na ove radnike zakon o radu.
Prema ĉlanu 26. Zakona o službi u oružanim
snagama Bosne i Hercegovine, profesionalnim
vojnim licima zabranjeno je sindikalno i politiĉko
organizovanje.
Zakonom o radu u institucijama BiH i Zakonom o
državnoj službi u institucijama BiH takoĊer je
garantirano organiziranje državnih službenika u
sindikate u skladu sa zakonom. Zakonom o radu
u institucijama BiH regulira ovo pitanje na gotovo
isti naĉin kao entitetski zakoni o radu. Navedeni
zakon reguliše i pitanje reprezentativnosti
sindikata na nivou BiH, te u ĉlanu 92. stoji da
„"Reprezentativni sindikat" oznaĉava sindikat
registriran na nivou Bosne i Hercegovine, ili dva i
više sindikata koji zajedniĉki nastupaju, ĉije
ĉlanstvo ĉini većina zaposlenika jednog
poslodavca u sjedištu poslodavca.“ Dodatno,
Zakon navodi da reprezentativni sindikat može
zastupati zaposlenike jednog ili više
poslodavaca, te da Vijeće ministara potvrĊuje
reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva
pravde BiH, a žalbe protiv potvrde ili odbijanja
19
Zakon o državnoj službi u FBiH ("Sl. novine FBiH",
br.29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 12/06); Zakon o
administrativnoj službi u upravi RS ("Sl. glasnik RS", br.
16/02 i 62/02); Zakon o javnim službenicima i
namještenicima BDBiH ("Sl. glasnik BDBIH", br. 41/04).
potvrde reprezentativnog sindikata se ulažu
Sudu BiH.
Pored zakona o radu postoji još niz zakona koji
20
se direktno ili indirektno odnose na
individualna i kolektivna radniĉka prava.
Posebice je bitno istaći da regulativa iz oblasti
zdravstva, obrazovanja, privatizacije, uprave kao
i anti-koruptivne mjere i markoekonomske
politike, znaĉajno utiĉu na primjenu prava iz
radnih odnosa a time i na sindikalno
organiziranje. IzmeĊu ostalog, važno je
spomenuti Zakon o zabrani diskriminacije koji
zabranjuje diskriminaciju na osnovu pripadnosti
sindikatu u javnom i privatnom sektoru. Zakon o
ravnopravnosti spolova BiH naglašava važnost
sindikata u zaštiti radnih prava žena, te zaštiti
istih od bilo kakvih oblika diskriminacije u oblasti
rada. MeĊutim, uoĉen je i problem
nesuklaĊenosti cjelokuponog zakonodavstva u
BiH sa propisima iz oblasti rada.
Kolektivni ugovori su takoĊer izvor prava u
oblasti rada. Općim kolektivnim ugovorima za
21
Republiku Srpsku i Federaciju BiH stvara se
obaveza prema poslodavcu da pravilnikom o
20
Federacija BiH: Zakon o zapošljavanju stranaca ("Sl.
novine FBiH", br. 8/99); Zakon o štrajku ("Sl. novine FBiH",
br.14/00); Zakon o vijeću zaposlenika ("Sl. novine BiH", br.
39/04); Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj
sigurnosti nezaposlenih osoba ("Sl. novine FBiH", br.41/01 i
24/05); Zakon o zaštiti na radu ("Sl. list SRBiH", br. 22/90);
Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Sl. novine FBiH", br.
30/97 i 32/00); Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. novine
FBiH", br. 29/97); Zakon o penzijskom i invalidskom
osiguranju ("Sl. novine FBiH", br. 29/98 i 49/00); Zakon o
pravima branilaca i ĉlanova njihovih porodica ("Sl. novine
FBiH", br. 41 /04). Republika Srpska: Zakon o savjetima
radnika ("Sl. glasnik RS", br. 26/01); Zakon o zapošljavanju
("Sl. glasnik RS", br. 38/00, 85/03 i 42/05); Zakon o
zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva ("Sl.
glasnik RS", br. 97/04); Zakon o inspekciji rada ("Sl.
glasnikRS", br. 32/01); Zakon o penzijskom i invalidskom
osiguranju ("Sl.glasnik RS", br. 32/00, 40/00, 37/01, 32/02,
40/02, 47/02, 11/03 i 67/05); Zakon o profesionalnoj
rehabilitaciji i zapošljavanju invalida ("Sl. glasnik RS", br.
98/04); Zakon o štrajku ("Sl.glasnik RS", br. 26/93); Zakon o
zaštiti na radu ("Sl. glasnik RS", br. 26/93, 14/94, 21/96 i
10/98). Brĉko Distrikt BiH: Zakon o zapošljavanju i pravima
za vrijeme nezaposlenosti ("Sl. glasnik BDBiH", br. 33/04);
Zakon o zapošljavanju stranaca ("Sl. glasnik BDBiH", br.
17/02). Izvor: Gradašĉević-Sijerĉić, Jasminka i ostali. „Modul
2 – Radno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini: Radni
odnosi u praksi.“
21
Opći kolektivni ugovor za teritorij FBiH ("Sl. novine FBiH",
br. 54/05); Opšti kolektivni ugovor ("Sl. glasnik RS", br.
13/98, 39/99, 26/00 i 21/01).
7 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
radu predvidi i osigura uvjete za rad i djelovanje
sindikata, te da samo uz prethodnu suglasnost
nadležnog ministarstva može dati otkaz
sindikalnom povjereniku. U Brĉko distriktu ni
poslije 11 godina od donošenja Zakona o radu
nije usvojen Opći kolektivni ugovor, ĉime se
direktno krše meĊunarodne obaveze BiH.
Na kraju bitno je dodati da meĊunarodne
konvencije predstavljaju znaĉajan izvor prava iz
oblasti rada u BiH, te su u tom pogledu posebno
znaĉajne konvencije MeĊunarodne organizacije
rada (MOR) kao i sporazumi potpisani sa
Evropskom Unijom (EU). BiH je ratificirala oko
81 MOR konvenciju od kojih je 77 na snazi a 4
se odnose direktno na pravo na sindikalno
organiziranje (br. 87 u vezi sa slobodom
udruživanja; br. 98 o pravu na organiziranje i
kolektivno pregovaranje; br. 135 o zaštiti
sindikalnog povjerenika; i prioritetna konvencija
br. 144 o tripartitnim konsultacijama). MOR je do
sada iznio oko 17 primjedbi/opažanja MOR
struĉnjaka i 3 primjedbe sa MeĊunarodnih
konferencija rada prema BiH, a koje se odnose
na slabu primjenu odredbi konvencija u BiH, što
će kasnije u ovom radu biti detaljnije objašnjeno
kada je u pitanju sindikalno organizovanje.
Usaglašavanje domaćeg zakonodavstva i
obaveze koje BiH ima prema EU u oblasti rada
mogu se podijeliti u dvije grupe: 1) kratkoroĉne
koje proizilaze iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruţivanju i Sporazuma o evropskom
partnerstvu, i 2) dugoroĉne obaveze koje su
definisane u okviru Evropskog nekomunitarnog
radnog prava koje se zasniva na Evropskoj
konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda; Evropskoj socijalnoj povelji; Evropskom
kodeksu o socijalnoj sigurnosti, Evropskoj
konvenciji o socijalnoj sigurnosti, Evropskoj
konvenciji o pravnom statusu radnika migranata;
i Evropskoj strategiji zapošljavanja. Nažalost, bh
regulativa nije usklaĊena u potpunosti niti sa EU
standardima, odnosno obaveze ni tu tom
pogledu nisu u potpunosti ispunjene, što će
detaljnije biti objašnjeno kasnije u radu.
Nedovoljna primjena zakona iz oblasti rada u
praksi
Pregled pravnog okvira za sindikalno
organizovanje u BiH pokazuje da je ovo pravo
zagarantovano vodećim pravnim aktima države,
te da je BiH djelomiĉno uskladila svoje
zakonodavstvo sa odredbama vodećih
meĊunarodnih konvencija na ĉiju primjenu se
22
država obavezala. Navedeni propisi, osim
nekoliko manjih izuzetaka, predstavljanju manje-
više prihvatljiva rješenja. MeĊutim, predstojeća
analiza primjene prava na sindikalno
organizovanje pokazati će da se pravi problem
javlja u implementaciji zakona u praksi. Može se
sa sigurnošću konstatovati da se primjena
identifikovanih propisa koji se odnose na
sindikalno organiziranje ne primjenjuje u
potpunosti.
Naime, vodeći problem u primjeni prava na
sindikalno organiziranje jeste njegova slaba i
nedovoljna primjena u praksi, posebice u
privatnom sektoru. Struĉnjaci i praktiĉari
ukazuju već niz godina na ovaj problem
pozivajući vlasti da urade nešto po ovom pitanju.
Primjeri kršenja prava na sindikalno
organiziranje mogu se naći gotovo
svakodnevno. Primjera radi, Sekcija mladih koja
djeluje unutar Sindikata trgovine i uslužnih
djelatnosti BiH od 2007. godine do danas
pokrenula je niz inicijativa koje su imale za cilj
osnivanje sindikata ili ukljuĉivanje radnika u
postojeće sindikate u sektoru trgovine.
Pristupajući radnicima koji rade u trgovaĉkim
prodajnim centrima Bingo, Mekrator, Cash &
Carry, naišli su na znatan otpor poslodavaca
prema njihovim akcijama. Radnici su obavijestili
sindikalne aktiviste da im poslodavci ne
dozvoljavaju ĉak niti da razgovaraju sa njima.
Tokom posjete Bingu, sindikalni aktivisti su bili
ĉak istjerani iz objekta. Nakon nekoliko godina,
situacija se malo poboljšala. Rukovodstvo
pomentutih trgovaĉkih centara primilo bi
22
Ova se konstatacija odnosi samo na pravo na sindikalno
organiziranje ali ne i na druge meĊunarodne konvencije. BiH
nije harmonizirala domaće zakonodavstvo sa MOR
konvencijama u više oblasti rada, ali zbog limitiranog
prostora autor se ne bavi ovim pitanjima u radu.
8 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
sindikalne aktiviste na kratki razgovor, ali
informacije i materijali koje su pripremili
sindikalisti nikada nisu dostavljeni radnicima, te
dozvole za ulazak sindikata u ove centre nisu
23
date.
Ugroženo pravo na sindikalno organiziranje
I MeĊunarodna organizacija rada (MOR) oglasila
se prema BiH povodom ovakvih problema u
primjedbama koje je dostavio njen Komitet
struĉnjaka. U primjedbi MOR-a istiĉe se
problematiĉna primjena Konvencije broj 98. o
pravu na organizaciju i kolektivno pregovaranje
koju je MOR identifikovao na osnovu prijava koje
su uputili Savez samostalnih sindikata Bosne i
Hercegovine i Savez sindikata Republike Srpske
o brojnim i razliĉitim pritisaka i zastrašivanja u
nedavno osnovanim privatnim preduzećima radi
sprjeĉavanja radnika da osnuju ili uĉestvuju u
radu sindikata. U svom odgovoru bh vlasti tvrde
da nisu u mogućnosti uticati na organiziranje
sindikata u privatnom sektoru. MOR po ovom
pitanju zahtjeva od vlasti da rade na promociji i
ohrabrivanju sindikalnog udruživanja i
kolektivnog pregovaranja, te traži odgovor od bh
vlasti šta je po ovom pitanju uĉinjeno. Odgovor
24
još nije dostavljen.
Inaĉe, stav Bosne i Hercegovine prema
MeĊunarodnoj organizaciji rada (MOR) je
problematiĉan. Godinama nadležne institucije
zanemaruju zahtjeve koje dolaze iz MOR, te
izvještaji o primjeni Konvencije 87. nisu
dostavljani godinama. MOR je tražila i podatke o
broju i sadržini potpisanih kolektivnih ugovora u
BiH, ali ova informacija i materijali još nisu
dostavljeni.
Pitanje reprezentativnosti sindikata, koje se
inaĉe direktno odnosi na registraciju odnosno
osnivanje sindikata, nije takoĊer riješeno i time
negativno utiĉe na razvoj socijalnog dijaloga na
državnom nivou. Naime, „nejasnoće u pogledu
23
„Zapisnik sa intervjua sa Đenanom Harmandićem,
predsjednikom Sekcije mladih Sindikata trgovine i uslužnih
djelatnosti BiH.“ Sarajevo, 03.08.2011.
24
Mlinarević, Gorana i Lalović, AnĊela. „Ekonomska i
socijalna prava u Bosni i Hercegovini.“
priznavanja sindikata blokirale su daljnji
napredak u pokretanju kolektivnog
25
pregovaranja“ na nivou države. Problem je
nastao kada su se socijalni partneri (sindikati i
udruženja poslodavca) iz razliĉitih entiteta poĉeli
osporavati meĊusobnu reprezentativnost i
neformalno sprijeĉavati registraciju saveza i
konfederacija sindikata. Zbog nastalih
osporavanja, blokirano je osnivanje Ekonomsko-
socijalnog vijeća na nivou države već nekoliko
godina. U rješavanje ovog problema moraju se
ukljuĉiti vlasti kako bi se pronašlo prihvatljivo
rješenje za sve strane. Savez samostalnih
sindikata pokrenuo je i tužbu protiv Ministarstva
pravde BiH koje je odbilo registrovati pomenuti
Savez prema Sudu BiH. Nažalost, Sud je donio
odbijajuću presudu 2009. godine. Savez je
uputio i prijavu MeĊunarodnoj organizaciji rada
(MOR), koja zahtjeva sada izmjene zakona
kojima se daje ovlaštenje Ministarstvu pravde
BiH da prihvati ili odbije zahtijev o registraciji
sindikata. Ministarstvo pravde BiH izvršilo je
izmjene Zakona o udruženjima i fondacijama
Bosne i Hercegovine. Ipak, od 2002. godine,
kada je upućena prijava Saveza MOR-u, BiH još
uvijek nije riješila navedeni problem.
Tripartitivni dijalog na državnom nivou ne
postoji
Ovakvo stanje onemogućava primjenu
tripartitnog socijalnog dijaloga na državnoj razini,
te usklaĊivanje socio-ekonomskih politika
izmeĊu entiteta. Time se istovremeno slabi
uloga sindikata a time i radnika. Istovremeno,
osnivanje Ekonomsko-socijalnog vijeća na nivou
BiH je preporuka MOR-a i jedan od uslova EU
26
prema BiH , te se u posljednjem Izvještaju o
napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godine
naglašava bh zadatak: „Preduzeti su osnovni
koraci za uspostavljanje Ekonomsko-socijalnog
25
Brozek, Borislav. „Socijalna iskljuĉenost u Bosni i
Hercegovini iz pogleda zaposlenih i sindikata.“
26
Ova mjera je uvrštena u Strategiju socijalnog ukljuĉivanja
Bosne i Hercegovine koju je Vijeće ministara BiH usvojilo
2010. godine: „Mjera 3. Uspostaviti institucionalni okvir za
unapreĊenje ekonomsko socijalnog dijaloga u Bosni i
Hercegovini sukladno EU naĉelima.“ TakoĊer, BiH se
obavezala na provedbu ove mjere potpisivanjem Dokumenta
programa dostojanstvenog rada za BiH (2008 – 2010.).
9 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
vijeća za cijelu državu. MeĊutim, nije postignut
dogovor o kriterijima za ĉlanstvo socijalnih
partnera. Nepriznavanje sindikata na državnom
27
nivou ostaje neriješeno pitanje.“
Reprezentativnost sindikata nije definisana
Zakonima o radu u Federaciji BiH i Brĉko
Distriktu, te je potrebno napraviti izmjene zakona
kako bi se ovo važno pitanje definisalo i
sprijeĉile malverzacije u ovim jurisdikcijama.
Kada je u pitanju Republika Srpska, u analizi
primjene ekonomskih i socijalnih prava u BiH,
Mlinarević i Lalović navode da je upitna i
reprezentativnost sindikata i udruženja
poslodavaca koji djeluju kao predstavnici u
pomenutom Odboru za reprezentativnost.
Naime, postavlja se pitanje kako su ovi
predstavnici u Odboru stekli svoju
reprezentativnost. Iako se u ĉlanu 9.
minimizirane potencijalne manipulacije, autorice
navode da i ovaj naĉin utvrĊivanja
reprezentativnosti nije lišen mogućnosti
manipulacije.
U svom zahtjevu prema Bosni i Hercegovini u
vezi implementacije MOR Konvencije br. 78.,
MeĊunarodna organizacija rada (MOR) dotiĉe se
i obaveze BiH i njenih tijela da vode registar
sindikalnih organizacija. Do sada, jedino je
Republika Srpska regulisala ovo pitanje u već
pomenutom ĉlanu 9. Zakona o radu na osnovu
kojeg je i usvojen Pravilnik o upisu sindikalnih
organizacija u registar. Navedeni Pravilnik
priznaje samo asocijacije sindikata organiziranih
na nivou Republike Srpske. MOR je tražio
izmjene navedenog Pravilnika kako bi se
omogućilo sindikalnim organizacijama da
osnivaju federacije i konfederacije, te da se
udružuju sa meĊunarodnim organizacijama. Iako
je Republika Srpska usvojila tražene izmjene,
nisu se desile nikakve stvarne promjene u
28
praksi. Na nivou Bosne i Hercegovine,
Federacije Bosne i Hercegovine i Brĉko Distrikta
ne vode se posebni registri sindikalnih
27
Evropska komisija. „Izvještaj o napretku Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu.“ 2010.
28
Mlinarević, Gorana i Lalović, AnĊela. „Ekonomska i
socijalna prava u Bosni i Hercegovini.“

organizacija, već se evidencija vrši u skladu sa
važećim zakonima o udruženjima i fondacijama.
Učestala praksa otpuštanja sindikalnih
povjerenika
I u vezi ĉlana 93. Zakona o radu Federacije BiH,
ĉlana 131. Zakona o radu Republike Srpske, i
ĉlana 78. Zakona o radu BD, MeĊunarodna
organizacija rada (MOR) je izrazila svoju
zabrinutost za primjenu navedenih odredbi koje
ipak dozvoljavaju otpuštanje sindikalnih
povjerenika te koje mogu biti zloupotrebljene,
ĉime navedeni zakoni nisu usklaĊeni sa
Konvencijom o pravu na organizaciju i kolektivno
pregovaranje. Naime, u Federaciji uoĉen je
problem nepostojanja adekvatnih sankcija „u
vezi uticanja organizacija poslodavaca/kinja i
radnika/ca jednih na druge u kontekstu
ustanovljavanja, funkcioniranja ili administracije.“
MOR-u su dostavljene i prijave u vezi otpuštanja
sindikalnih povjerenika u FBiH bez saglasnosti
nadležnog Ministarstva. TakoĊer, MOR traži
rješavanje problema nemogućnosti dokazivanja
kršenja odredbe o zabrani diskriminacije na
osnovu pripadnosti sindikatu pred sudom jer je
diskriminacija obiĉno skrivena i teško ju je
dokazati. U Republici Srpskoj, Zakon o radu
dopušta, iako uz saglasnost nadležnog
Ministarstva, otkazivanje ugovora o radu
sindikalnom povjereniku ili predstavniku radnika
za vrijeme obavljanja njihove funkcije i jednu
godinu nakon isteka funkcije. U Brĉko Distriktu,
MOR naglašava uoĉeni problem nepostojanja
sankcija za poslodavce u sluĉaju diskriminacije
na osnovu pripadnosti sindikatu.
Nadalje, institut vijeća/savjeta zaposlenika nije
znaĉajno zaživio u praksi. Radnici ga rijetko
koriste, posebno u privatnom sektoru zbog slabe
upoznatosti radnika sa ovim institutom ali i niske
spremnosti poslodavaca da podrže djelovanje
istih. MOR je izrazila zabrinutost prema BiH i u
vezi vijeća/savjeta zaposlenika navodeći da je
prema važećim propisima u Federaciji BiH
moguće zakonodavno privilegirati vijeće/savjet
10 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
29
radnika u odnosu na sindikat. U svojoj analizi
nevladina organizacija Inicijativa i civilna akcija
(ICVA) naglašava da vijeća/savjeta zaposlenika i
sindikati obavljaju razliĉite funkcije i nema
30
paralelizama u djelovanju jednih i drugih , te da
je u interesu radnika da koriste oba instituta.
Nepostojanje vijeća/zaposlenika utiĉe i na slabu
primjenu radniĉkih prava. Naime, poslodavci
donose pravilnike o radu koji nisu usklaĊeni sa
zakonom o radu, a potom na osnovu istih
pravilnika zakljuĉuju nezakonite ugovore o radu
sa radnicima bez obaveznih konsultacija sa
vijećem zaposlenika odnosno sindikatom. S
obzirom da ĉesto zabranjuju organizovanje
vijeća/savjeta radnika sindikata, poslodavci
mogu nekažnjeno kršiti zakon i radniĉka prava.
Evidencija o kršenju prava na sindikalno
organiziranje se ne vodi
Važno je naglasiti da formalna evidencija o
kršenjima zakona kada je u pitanju pravo na
sindikalno organiziranje se ne vodi u BiH.
29
MOR traži da se izmjeni ĉlan 98. Zakona o radu FBiH koji
glasi: „Poslodavac koji zapošljava više od 15 zaposlenika, a
koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog
ekonomskih, tehniĉkih ili organizacijskih razloga za više od
10% zaposlenika otkaže ugovore o radu, ali najmanje
peterici zaposlenika, dužan se konsultirati sa vijećem
zaposlenika, a ako kod poslodavca nije formirano vijeće
zaposlenika,sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10%
zaposlenika.“
30
ICVA naglašava sljedeće razlike izmeĊu vijeća/savjeta
radnika i sindikata: a) izbor predstavnika u
vijećima/savjetima se vrše radnici na slobodnim i
neposrednim izborima tajnim glasanjem, dok je sindikat
interesna organizacija zaposlenika u koji se po svom
slobodnom izboru radnici uĉlanjuju u skladu sa statutom ili
pravilima tog sindikata; b) status vijeća/savjeta jeste
predstavniĉko tijelo zaposlenika, zatim nema status pravnog
lica, nema statut, zaposlenici ne plaćaju ĉlanarinu, a
troškove njihovog rada snosi poslodavac, dok u sindikatima
ima status pravnog lica, ima svoj statut, registruje se, a
ĉlanovi sindikata plaćaju ĉlanarinu, koja ĉini izvorna sredstva
sindikata, te troškove svog rada i djelovanja snosi iz
ĉlanarine; c) zastupanje radnika u vijeću/savjetu radnika
zasniva se na zaštiti ekonomskih i socijalnih prava i interesa
svih zaposlenika kod poslodavca, dok sindikat zastupa i štiti
prava i interese svih svojih ĉlanova; d) princip konsultacija
kod zakljuĉivanja kolektivnog ugovora primjenjuje se za
sindikat, dok vijeće/savjet u tome ne može uĉestvovati; e)
štrajk ima pravo organizovati i voditi sindikat a vijeće/savjet
nema to pravo; i f) obaveza poslodavca da informiše,
konsultuje, i pribavlja predhodnu saglasnost za donošenje
nekih odluka odnosi se samo na vijeća/savjete radnika, dok
takvih obaveza prema Sindikatu nema. Izvor: „Primjena
Evropske socijalne povelje kroz zakone i praksu u BiH i
standardi za donošenje Zakona o finansijskoj socijalnoj
pomoći.“ Inicijativa i civilna akcija (ICVA) i Prava za sve.
Radnici, ukoliko se suoĉe sa problemom
osnivanja sindikata, ĉesto na pritisak poslodavca
odustaju od namjere zbog straha da će izgubiti
posao. Pokretanje sudskih procesa u vezi
kršenja prava na sindikalno organiziranje je
rijetkost niti je lako naći evidenciju o ovim
predmetima. Ipak, pojedinaĉni pozitivni primjeri
postoje. U cilju efikasnije zaštite radniĉkih prava
Centar za graĊansku saradnju iz Livna i
Udruženje graĊanki “Grahovo” iz Bosanskog
Grahova, pokrenuli su projekat kroz koji su
osnovali Koaliciju za bolju zaštitu radniĉkih
prava, koja okuplja ĉetiri nevladine organizacije i
16 sindikata. Već na poĉetku svog djelovanja
poĉeli su javno eksponirati sluĉajeve zabrane
sindikalne diskriminacije prema javnosti, te su
nedavno ukazali na kršenje navedenog prava u
Drvaru gdje je grupa od 110 radnika bila
sprijeĉena od strane privatnog poslodavca
31
'Finvest' da se sindikalno organizuje.
Etnonacionalistička podjeljenost sindikata
narušava njihovu poziciju
Na kraju je ipak važno istaći da loša sindikalno
organiziranje je povezano i sa statusom koju
sindikati trenutno imaju u društvenom sistemu
BiH, kao i kapacitetima kojima raspolažu.
Naime, kako navodi Obradović „glavne
zajedniĉke karakteristike sindikalnih organizacija
u zemlji je njihova birokratiziranost i neimanje
aktivnog ĉlanstva ... Ove organizacije nemaju
„bazu“ u poduzećima tako da nije iznenaĊujuće
da rijetko uspijevaju zaštiti interese svojih
32
ĉlanova i ostalih radnika.“ Sindikati u BiH
naslijedili su 'profesionalnu memoriju' iz starog
sistema zauzimajući dosta pasivnu ulogu u
javnim politikama izuzev kada su u pitanju
štrajkovi. Sindikati nemaju potrebne kapacitete
za efikasnije djelovanje. Zbog niske
zainteresovanosti radnika da se uĉlane u
sindikate, njihova finansijska sredstva su
ograniĉena za ulaganja u edukaciju i
31
„Strah zbog sindikalnog organizovanja”. Capital.ba.
24.05.2011. Dostupno na Internetu:
http://www.capital.ba/strah-zbog-sindikalnog-organizovanja/
32
Obradović, Nikolina. „Zaštita prava u Bosni i Hercegovini:
Dva pravna istraživanja o procjeni razine usklaĊenosti
domaćih zakonodavstava i prakse sa važećim
meĊunarodnim standardima.“
11 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
specijalizaciju svojih stalno zaposlenih kao i
svojih ostalih ĉlanova i radnika.
Istovremeno, vlasti su godinama zanemarivali
sindikate i nisu ih ukljuĉivali u procese
donošenja odluka u skladu sa postojećom
regulativnom, dok su s druge strane, sindikati
ĉesto korišteni u politiĉke svrhe, te su s tim
ciljem i organizirani na etnonacionalnim
podjeljenostima koje postoje u BiH. U BiH ima
oko 37 granskih i unija sindikata, koji rijetko
djeluju zajedno. Nerzuk Ćurak tvrdi da
„organizovani sindikat u BiH, ovakav kakav
imamo, nije u stvarnoj funkciji radništva. On to
apriori nije samom svojom organizacijom jer je ...
u funkciji etnonacionalnih elita“, te naglašava da
bi trebao biti „...smisao sindikata u BiH danas
33
prevazići entitetski oblik organiziranja.“
Trenutna slaba pozicija koju imaju sindikati,
može se upravo prevazići integracijom
postojećih entitetskih vodećih ali i granskih
sindikata u jedinstvene sindikate ĉime će se
povećati njihovo ĉlanstvo i ostvariti veći uticaj
zajedniĉkim nastupom prema poslodavcima i
institutcijama vlasti.
U tom pogledu, nije zaĉuĊujuća ĉinjenica da
radnici nemaju veliko povjerenje u sindikate i da
se rijetko uĉlanjuju u iste. Rukovodstva sindikata
su percipirana kao korumpirana od strane vlasti.
Nedavno provedeno istraživanje o povjerenju bh
34
graĊana u razliĉite institucije pokazuje da je
povjerenje graĊana u sindikate dosta nisko.
31,1% anketiranih graĊana navodi da uglavnom
ne vjeruje sindikatima, dok ih 20,2% nikako
nemaju povjerenja u sindikate. GraĊani više
vjeruju vjerskim organizacijama, vojsci, policiji,
pravosudnim institucijama, meĊunarodnim
organizacijama, i medijima i nevladinim
organizacijama nego sindikatima. Jedino je
povjerenje u sindikate neznatno više u
poreĊenju sa povjerenjem graĊana u institucije
vlasti i privatni sektor.
33
Ćurak, Nerzuk i ostali. „Sistematsko ugnjetavanje i
marginalizacija radnika i radnica Bosne i Hercegovine.“
34
USAID Projekat razvoja sektora pravosuĊa. „Percepcija
javnosti o pravosuĊu u BiH.“
 Zaključci i preporuke
Iako BiH normativno garantuje pravo na na
sindikalno organiziranje, ono je godinama
zanemaren oblik društvenog djelovanja ĉesto
suoĉen sa problemom politizacije sindikata,
rasparĉanošću, i niskim povjerenjem graĊana u
efikasnost kolektivne akcije. Dodatno, uoĉen je
nedostatak harmonizacije bh zakona iz oblasti
rada sa usvojenim meĊunarodnim konvencijama
i EU standardima kada je u pitanju
reprezentativnost sindikata i otpuštanje
sindikalnih povjerenika. Naĉin registracije i
voĊenje registra o sindikalnim organizacijama,
kao i primjena zakona o vijeću/savjetu radnika,
je takoĊer problematiĉna.
U nastavku date su preporuke prema
donosiocima odluka, taĉnije za predstavnike EU,
vlasti, kao i sindikata i drugih nevladinih
organizacija, ĉije implementacija bi trebala
realizaciji dostojanstvenog rada u Bosni i
Hecegovini, odnosno „da promiĉu prilike za žene
i muškarce da dobiju dostojanstven i produktivan
posao u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti
i dostojanstva.”
35
Preporuke prestavnicima Evropske Unije
 Zahtjevati od bh vlasti izmjene odredbi
Zakona o radu u entitetima, Brĉko Distriktu i
komplementarne zakone na državnom
nivou, koje se odnose na zabranu
otpuštanja sindikalnih povjerenika kako bi se
sprijeĉila evidentirana zloupotreba važećih
odredbi
 Zahtjevati od bh vlasti izmjene Zakona o
radu FBiH i BD, kao i komplementarne
zakone na državnom nivou u cilju
a) uspostavaljanja i voĊenja registara
sindikalnih organizacija u pomenutim
jurisdikcijama
b) definisanja reprezentativnosti sindikata
 Zahtjevati od bh vlasti usvajanje Pravilnika o
registru sindikalnih organizacija u BiH, FBiH
i BD
35
„Izvješće glavnoga direktora MOR-a.“
12 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
 Zahtjevati od bh vlasti formiranje službe
nadležne za voĊenje registara sindikalnih
organizacija u BiH, FBiH i BD unutar izvršnih
tijela nadležnih za oblast rada
 Zahtjevati od bh vlasti usvajanje Općeg
kolektivnog ugovora u Brĉko distriktu
 Zahtjevati od bh vlasti formiranje
Ekonomsko-socijalno vijeća na nivou
države.
Preporuke predstavnicima vlasti
 Prihvatiti sindikate kao partnere u kreiranju,
provedbi i monitoringu javnih politika iz
oblasti rada, te ih s tim ciljem, ukljuĉivati u
sve procese donošenja odluka
 Raziviti programe promocije i ohrabrivanja
za sindikalno organiziranje i djelovanje
 Uspostaviti Ekonomsko-socijalno vijeće na
nivou države
 Razviti mjere i propise koji će jasno
definisati reprezentativnost sindikata i
udruženja poslodavaca
 Izmjeniti odredbe Zakona o radu u
entitetima, Brĉko Distriktu i komplementarne
zakone na državnom nivou, koje se odnose
na zabranu otpuštanja sindikalnih
povjerenika kako bi se sprijeĉila evidentirana
zloupotreba važećih odredbi
 Izmjeniti Zakone o radu FBiH i BD, kao i
komplementarne zakone na državnom nivou
u cilju a) uspostavaljanja i voĊenja registara
sindikalnih organizacija u pomenutim
jurisdikcijama
b) definisanja reprezentativnosti sindikata
 Usvojiti Pravilnik o registru sindikalnih
organizacija u BiH, FBiH i BD
 Formirati službe nadležne za voĊenje
registara sindikalnih organizacija u BiH,
FBiH i BD unutar izvršnih tijela nadležnih za
oblast rada
 Ispitati MOR navode o potencijalnom
zakonodavnom privilegiranju vijeća/savjeta
radnika u u odnosu na sindikat u FBiH i
dostaviti mišljenje/odgovor prema MOR
 Usvojiti Opći kolektivni ugovor u Brĉko
distriktu
 Razviti upravne, sudske i druge mehanizme
za efikasniju zaštitu prava na sindikalno
organiziranje, posebice za privatni sektor
 Redovno i kontinuirano odgovarati na sve
zahtjeve i korespodenciju MOR prema BiH,
te dostavljati tražene podatke, posebno
podatke o broju i sadržaju potpisanih
kolektivnih ugovora u BiH
Preporuke predstavnicima sindikata i drugih
nevladinih organizacija
 Raditi na ujedinjavaju sindikata, posebice na
integraciji entitetskih sindikata sa Savezom
samostalnih sindikata BiH kao i na integraciji
entitetskih granskih sindikata u jedinstvene
granske sindikate u BiH
 Raziviti programe promocije i ohrabrivanja
za sindikalno organiziranje i djelovanje
 Zagovarati za izmjene odredbe Zakona o
radu u entitetima, Brĉko Distriktu i
komplementarne zakone na državnom
nivou, koje se odnose na zabranu
otpuštanja sindikalnih povjerenika kako bi se
sprijeĉila evidentirana zloupotreba važećih
odredbi
 Zagovarati za izmjene Zakona o radu FBiH i
BD, kao i komplementarne zakone na
državnom nivou u cilju
a) uspostavaljanja i voĊenja registara
sindikalnih organizacija u pomenutim
jurisdikcijama
b) definisanja reprezentativnosti sindikata
 Zagovarati za usvajanje Pravilnika o registru
sindikalnih organizacija u BiH, FBiH i BD
 Zagovarati za formiranje službe nadležne za
voĊenje registara sindikalnih organizacija u
BiH, FBiH i BD unutar izvršnih tijela
nadležnih za oblast rada
13 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini
 Zagovarati za usvajanje Općeg kolektivnog
ugovora u Brĉko distriktu
 Voditi redovnu i sveobuhvatnu evidenciju
kršenja prava na sindikalno organiziranje
 Pokretati radne sporove, korišteći ARS i
sudstvo, u vezi kršenja prava na sindikalno
organiziranje
 Vršiti kontinuiranu i sveobuhvatnu edukaciju
radnika o njihovim pravima i naĉinima
zaštite istih
 Jaĉati kapacitete i znanja stalno zaposlenih
 Razviti projekte koji za cilj imaju povećanje
povjerenja graĊana u sindikate
 Raditi na ujedinjavaju sindikata, te razviti
zajedniĉke akcije i projekte izmeĊu sindikata
ĉiji se ciljevi podržavaju
 Jaĉati solidarnost izmeĊu sindikata putem
organiziranja zajedniĉkih dogaĊaja,
projekata i akcija
 Jaĉati solidarnost i saradnju izmeĊu
sindikata i drugih nevladinih organizacija
koje rade na problematici rada i
zapošljavanja putem organiziranja i
implementacije zajedniĉkih dogaĊaja,
projekata i akcija
 Razviti zajedniĉki program rada i platformu
djelovanja svih sindikata u BiH
LITERATURA
Bajraktarević, Sena i ostali. „Propisi iz oblasti rada, radnih odnosa i socijalne zaštite.“ Parlamentarna
skupština Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2010.
Bjelica-Ĉabrilo, Vanja. „Radnici bez plaća, staţa, osiguranja i bez slobodnih dana.“ Dnevni list,
elektronsko izdanje. 09.10.2010. Dostupno na Internetu: http://www.dnevni-list.ba
Brozek, Borislav. „Socijalna iskljuĉenost u Bosni i Hercegovini iz pogleda zaposlenih i sindikata.“ Friedrich
Ebert Stiftung. Sarajevo, 2009.
Centar za edukaciju sudija i tuţilaca RS. „Izvještaj i materijali sa Seminara iz graĊanskopravne oblasti
'Radno pravo'.“ Mrakovica, 25.02.2011. Dostupno na Internetu: www.rs.cest.gov.ba
Centar za edukaciju sudija i tuţilaca RS. „Izvještaj sa seminara iz oblasti radnog prava.“ Banja Luka,
20.04.2010.
Ćurak, Nerzuk i ostali. „Sistematsko ugnjetavanje i marginalizacija radnika i radnica Bosne i Hercegovine.“
Forum sindikalnih aktivista i aktivistica SDP-a. Sarajevo, 2010.
Demir, Elma. „Izvještaj o rezultatima odrţanih struĉno-konsultativnih sastanaka u oblasti rada i
zapošljavanja.“ Forum sindikalnih aktivista i aktivistica SDP-a. Sarajevo, 2011.
Demir, Elma; Markuš, Ranko; Dostić, Goran; i Kamenica, Amil. „Analiza politika u oblasti rada i
zapošljavanja u Bosni i Hercegovini u sklopu procesa pristupanja Europskoj Uniji. VESTA/EUSR.
Sarajevo, 2011.
Demir, Elma. „Sudska zaštita prava iz radnih odnosa u Bosni i Hercegovini.“ Mreţa pravde u BiH.
Sarajevo, 2011.
Demir, Elma. „Uslovi rada u sektoru trgovine u Bosni i Hercegovini.“ Asocijacija za demokratske inicijative
/ Sindikat radnika trgovine BiH. Sarajevo, 2010.
Duraković, Besim. „Prijedlog mjera i aktivnosti na rješavanju problema iz oblasti Kantonalne uprave za
inspekcijske poslove TK.“ Uprava za za inspekcijske poslove TK. Tuzla, 2011.
Düvel, Wiebke. „Labour Relations in South East Europe.“ [Radni odnosi u juţnoistoĉnoj Evropi]. European
Trade Union Institute [Evropski sindikalni institut]. Brisel, 2003.
Đugum, Aida. „Trgovci u BiH ţrtve poslodavaca.“ SlobodnaEvropa.org. 04.10.2010. Dostupno na
Internetu: www. SlobodnaEvropa.org
Eurostat. „Harmonised unemployment rate“ [Harmonizirane stope nezaposlenosti]. Dostupno na
Internetu:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=teilm020&tableS
election=1&plugin=1
Evropska komisija. „Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2010. godinu.“ 2010.
Federalni zavod za programiranje razvoja. „Analiza finansijskih rezultata poslovanja subjekata u privredi i
društvenim djelatnostima u FBiH u 2008. godini.“ Sarajevo, maj 2009.
Galić, Nenad. „Prava na radu i u vezi sa radom - poznajete li ih? Priruĉnik za zaposlene ţene i ţene koje
traţe posao.“ Vlada Republike Srpske. Banja Luka, oktobar 2007. Dostupno na Internetu:
http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/centri/gendercentarrs/Akcije/Documents/Prava%20na%20radu%20a4%20latinica.pdf
Gradašĉević-Sijerĉić, Jasminka i ostali. „Modul 2 – Radno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini: Radni
odnosi u praksi.“ Visoko sudsko i tuţilaĉko vijeće BiH/JU Centar za edukacija sudija i tuţilaca FBiH/
Centar za edukacija sudija i tuţilaca RS. Sarajevo, 2007.
Helsinški komitet za ljudska prava u BiH. „Izvještaj o aktivnostima Struĉne sluţbe Helsinškog komiteta za
ljudska prava u BiH na pruţanju besplatne pravne pomoći graĊanima.“ Helsinški komitet za ljudska prava
u BiH. Sarajevo, 2004. Dostupno na Internetu: http://www.bh-hchr.org/Izvjestaji/izvjPP2003.htm
Hodţić, Sanela. „Radni odnosi i mediji: Bosna i Hercegovina“ in publication 'Labor Relations and Media:
Analyzing patterns of labor relations in the media of SEENPM member countries'. [u publikaciji 'Radni

14 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini

odnosi i mediji: analiza trendova radnih odnosa u medijima u zemljama ĉlanicama SEENPM.] Nezavisni
institut za novinarstvo, Chisinau, Moldavija, 2008.
ICVA. „Primjena Evropske socijalne povelje kroz zakone i praksu u BiH i standardi za donošenje Zakona o
finansijskoj socijalnoj pomoći.“ Inicijativa i civilna akcija (ICVA) i Prava za sve. Sarajevo, 2010.
Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH. „Godišnji izvještaj o rezultatima aktivnosti
ombudsmana za ljudska prava BiH za 2010.“ Banja Luka, 2011.
„Izvješće glavnoga direktora MOR-a.“ MeĊunarodna organizacija rada. Ţeneva, 1999.
Kazić, Zorica. “Annual Review 2010 on Labour Relations and Social Dialogue in South East Europe:
Bosnia and Herzegovina.“ [Godišnji pregled radnih odnosa i socijalnog dijaloga u juţno-istoĉnoj Evropi za
2010: Bosna i Hercegovina]Friedrich-Ebert-Stiftung. Beograd, 2011.
Kohl, Heribert. „Sloboda udruţivanja, prava zaposlenih i socijalni dijalog u srednjeistoĉnoj Evropi i na
zapadnom Balkanu.“ Friedrich Ebert Stiftung. Beograd, septembar 2009.
Kojić, Milorad. „Prestanak radnog odnosa.“ Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta 'Aperion'.
Banja Luka, 2009.
Lalović, AnĊela. „Bolja zaštita prava radnika ili još više štrajkova?“. Fond otvoreno društvo. Sarajevo,
2010.
Lalović, AnĊela. „Na marginama tranzicijske ekonomije: Društveno odgovorno poslovanje i prava radnika
u BiH.“ Puls demokratije. 03.03.2009. Dostupno na Internetu:
http://www.pulsdemokratije.net/index.php?&l=bs&id=1389
Mlinarević, Gorana i Lalović, AnĊela. „Ekonomska i socijalna prava u Bosni i Hercegovini.“ Centar za
ljudska prava Univerziteta u Sarajevu i Fondacija Heinrich Boll. Sarajevo, 2010.
MOR konvencije. Dostupne na Internetu:http://webfusion.ilo.org/public/db/standards/normes/appl/appl-
byCtry.cfm?lang=en&CTYCHOICE=0338
Obradodić, Nikolina. „Zaštita prava u Bosni i Hercegovini: Dva pravna istraţivanja o procjeni razine
usklaĊenosti domaćih zakonodavstava i prakse sa vaţećim meĊunarodnim standardima.“ MPDL Pokret
za mir, Udruţenje progresivnih pravnika i Inicijativa za razvoj i saradnju (IRS) BiH. 2010.
Oneseeworld. „Radniĉka prava u Bosni i Hercegovini.“ Oneseeworld. 31.03.2009. Dostupno na Internetu:
http://oneworldsee.org/js/node/18024
Opći kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH. Sluţbene novine Federacije BiH 19/00.
Opšti kolektivni ugovor. Sluţbeni glasnik Republike Srpske 40/10.
Petrić, Aleksandra i Rajner, Igor. „Evropska socijalna povelja u našem zakonodavstvu.“ Biro za ljudska
prava Tuzla i Helsinški parlament graĊana Banja Luka. Tuzla, 2010.
PravoBiH.com. „Elektroprenos BiH: Radnici dobili milionske tuţbe.“ 21.02.2011. Dostupno na Internetu:
www.pravobih.com
PravoBiH.com. „Nepoštivanje zakona: BiH jedna od najliberalnijih zemalja svijeta po lakoći otpuštanja i
zapošljavanja radnika.“ 14.03.2011. Dostupno na Internetu: www.pravobih.com PravoBiH.com. „Odrţana
javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu u institucijama BiH.“ 12.03.2010. Dostupno
na Internetu: www.pravobih.com
Projekat zapošljavanja mladih. „Inspekcija u FBiH provjerava poštivanje prava radnika - stotine radnika
nemaju odmora.“ Web stranica Projekta zapošljavanja mladih. 13.04.2010. Dostupno na Internetu:
http://yep.mojakarijera.com/node/529
Rozić, Ivo. „Veći uticaj radnika na radnom mjestu“ u Pravda radnicima sada. Forum sindikalnih aktivista i
aktivistica SDP-a. Sarajevo, 2010.
„Strah zbog sindikalnog organizovanja”. Capital.ba. 24.05.2011. Dostupno na Internetu:
http://www.capital.ba/strah-zbog-sindikalnog-organizovanja/
Strategija socijalnog ukljuĉivanja Bosne i Hercegovine. Vijeće ministara BiH, 2010.
Šajinović, Dejan. „Radnike cijene samo rijetki poslodavci.“ Reci.ba. 2010. Dostupno na Internetu:
http://www.reci.ba
Tomaš, Rajko. „Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini.“ Friedrich Ebert Stiftung. Banja Luka, august 2009.

15 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini

Topalović, Vesna. „Ostvarivanje i zaštita prava iz radnog odnosa kroz kolektivno pregovaranje i
konvencije MOR-a sa osvrtom na kolektivni ugovor.“ Fakultet pravnih nauka Panevropskog univerziteta
'Aperion'. Sarajevo, 2008.
Udruţenje Vaša prava BiH. „Analiza propisa i stanja u oblasti radnog prava.“ Udruţenje Vaša prava BiH.
Sarajevo, 2006.
Udruţenje Vaša prava BiH. „Problematika obaveznih doprinosa i njihova uplata.“ Udruţenje Vaša prava
BiH. Sarajevo, 2005.
Udruţenje Vaša prava BiH. „Zaštita materinstva u entitetskim zakonima o radu.“ Udruţenje Vaša prava
BiH. Dostupno na Internetu:
http://www.vasaprava.org/old/Pravna_pomoc/Radno.htm#%20Iz%20prakse%20Udru%C5%BEenja
USAID Projekat razvoja sektora pravosuĊa. „Percepcija javnosti o pravosuĊu u BiH.“ Sarajevo, 2011.
Vijeće ministara/MeĊunarodna organizacija rada (MOR). „Bosna i Hercegovina: Dokument programa
dostojanstvenog rada 2008 – 2010.“ Budimpešta, 2009.
„Zapisnik sa intervjua sa Đenanom Harmandićem, predsjednikom Sekcije mladih Sindikata trgovine i
usluţnih djelatnosti BiH.“ Sarajevo, 03.08.2011.
„Zbog korupcije BiH oštećena za 250 milijuna eura.“ Dalje.com. Dostupno na Internetu: http://dalje.com/hr-
svijet/zbog-korupcije-bih-ostecena-za-250-milijuna-eura/150542

16 | Sindikalno organizovanje: preduslov dostojanstvenog rada u Bosni i Hercegovini