KAJKAVSKO NARJEČJE

1.) SUGLASNIČKI SKUPOVI KAJKAVSKOG NARJEČJA:

gk/kk/hk/fk (lefko), pš>š (šenica), tm>km (kmica), ft>t (tić), dn>n (jena), gd>d (do), tk>k (ko);
redukcija V: vstv>stv (kralestvo), vn>n (nuk), vd>d (dovec), vz>z (zel), vl>l (lasi), vs>s (se)...

2.) Knjiga 'KAJKAVSKO NARJEČJE' – MIJO LONČARIĆ!

3.) KOJOM JE GLASOVNOM PROMJENOM NASTALO LJ?

DEPALATALIZACIJA (česta u kajkavskom; češće l s repićem od ń.)

4.) KAD BI L PRELAZILO U LJ – PALATALIZACIJA ili umekšavanje: glasovi n, l (ponekad d, t) ispred i

(rjeđe - e, ie, otvorenog e) umekšavaju; npr. L'ipa, debel'i.

5.) KAKO SE INAČE V PONAŠA U KAJKAVSKOM NARJEČJU, A KAKO U TEKSTU?

U kajkavskom V > H  u prefiksima i prijedlozima: h Krapinu, hdovica, htopiti;
u intervokalnom obliku: sova>soha, kroha>krova (Gola u Podravini).

6.) ON SE REFLEKTIRA U KAJKAVSKOM!

7.) JAT U KAJKAVSKOM  Ƅ, Ъ, ě > ẹ

8.) /j/ u kaj?  KЪ, ka, ko, ki, ke, ka; Dakle, koristi se srednji rod množine plus navezak 'j'!
Ne piše se KЪ jer bi to dovelo do zatvaranja ә pa bi bilo kẹ !

9.) O kojoj je promjeni riječ: krf (nije bila ta riječ, bilo ih je više, ali umjesto /v/ na kraju bilo je /f/) .
Obezvučenje završnih suglasnika!

10.) Kako se u kajkavskom narječju najčešće kaže crno i crv  čuvanje skupa čr?
Črno i črf! (osim u nekim križevačko-podravskim govorima gdje čr prelazi u cr).

11.) Izdvoji primjere iz teksta sa suglasničkim skupovima. Suglasnički skupovi u kajkavskom su hk, fk,
št, f (nastalo od hv), km, ft, ft...

12.) U nekim riječima, koja se promjena dogodila? E, radi se o prelasku /lj/ (ono l s repićem) u /l/ pa
se dogodila depalatalizacija. To se sve vadi iz teksta!

13.) Kajkavsko: di ostaje dužina-čuva se samo ispred kratkih naglasaka(kup'iti, glav'a)

14.) REDUKCIJA SUGLASNIKA ->KAJKAVSKO NARJEČJE-jena (dn), da,de,di,do(gd), šenica(pš),

trdi,četrti,četrtek(tvr), dovec(vd), ladanje,las,lat,skleči(vl), nuk(vn), si,se(vs), kralestvo(vstv),
torek(vt), zel (vz)!

15.) TENDENCIJA NEZAPOČINJANJA RIJEČI SAMOGLASNIKOM  2 NAČINA?  PROTEZA!!

Tendencija nepočinjanja riječi samoglasnikom realizira se na 2 načina:

1
 1. gubitkom početnog samoglasnika apateka >pateka, eletrika > letrika

2. dodavanjem suglasnika – proteza može biti trojaka:

1. j se dodaje uglavnom ispred e, o, a

2. v se dodaje kod stražnjojezičnih
3. h ispred ṛ često, ispred samoglasnika rijetko

16.) Šta se događa s i u kratkim slogovima u krajnjim zapadnozagorskim govorima u kajkavskom?

U kratkom slogu i>ẹ ! (U nenaglašenom slogu npr. u Međimurju i>ẹ!)

17.) O > U (JEDNADŽBA SA on)  stražnji nazal = slogotvorno l = x (x=ọ,u)

pr. rọka, pọt, zọp, želọdec, šepnọti, sọsẹda

18.) JT  dojti objasni  čuvanje suglasničkog skupa jt , čuvanje starog stanja (it>jt>ć )

19.) ROTACIZAM  Ž > R u prezentu: morem, moreš...

20.) SLOGOTVORNO R > ar,ẹr,er (mjestimice u zagorsko-međimurskom dijalektu:čarni, čẹrni)

> әr (u mnogim kajkavskim govorima, npr. turopoljsko-posavski,goranski čәrni)

21.) Jenoga - redukcija suglasnika (dn>n)!

22.) KAJKAVSKI ŠVA? 

ә = ę = e ≠ ě dio Međimurja, dio Zagorja

ә=a ≠ ě u dijelu Pokuplja
ә=e ≠ ě u krajnjim, zapadnim međimurskim...
ә = e /a ≠ ě u Plješevičkom prigorju (pekal) i Slavoniji (pakel)

ә = ę = e =ě  U nekim slavonskim govorima jat i poluglas su ranije izjednačeni (tipičan kajkavski

razvoj), a onda je njihova kontinuanta (ẹ) izjednačena s e.

23.) Dužina, u kojim nenaglašenim? Dužina se čuva ispred kratkih naglasaka, mnogi govori nemaju
nenaglašenih dugih slogova!

24.) V hiži, f ivanič... Prijedlog!  f hiži umjesto sonanta v ostvaruje se bezvučni šumnik f (v se
ponaša kao opstruent, a ne kao sonant)!

25.) Prekriži koji ne može u kajakvskom (obezvučenje); b, p, d + š, ž, j! 'j' ne može!

26.) *d'

*d' >ǯ meǯa, preǯa

>j meja,preja