Geotehničko Inženjerstvo

GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO
1. PREDAVANJE
1. Definirajte što je stijenska masa, monolitni uzorak stijene? (2 boda)

- Stijenska masa je prirodna geološka formacija čvrste stijene sa svim svojim oslabljenjima tj.
diskontinuitetima.
- Monolitni uzorak stijene je izvađeni dio stijenske mase koji se koristi za utvrđivanje mehaničkih
svojstava stijene.
2. Definirajte što je pukotina, prslina a što diskontinuitet? (3 boda)

- Pukotina je lom u geološkoj formaciji uzduž kojeg nije došlo do vidljivog pomaka.
- Prslina je zatvorena, prostim okom teško vidljiva pukotina koja se najčešće ne proteže kroz
promatrano područje.
- Diskontinuitet je opći pojam za mehanički prekid u stijenskoj masi koji ima malu ili nikakvu vlačnu
čvrstoću okomito na smjer pružanja.
3. Navesti i objasniti osnovne razlike između tla i stijena? (5 bodova)

- Geološka starost - Stijene su geološki starije formacije, a tla su znatno mlađa.
- Čvrstoća i deformabilnost - Čvrstoća stijena je puno veća u odnosu na tlo, dok je deformabilnost puno
veća kod tla nego kod stijene.
- Sadržaj vlage - Mehaničke osobine kod tala ovise o sadržaju vlage, kod stijena rijeđe.
- Razlomljenost - Najvažnija razlika mehanike tla i mehanike stijena. Mehanika tla zasniva se na
mehanici kontinuuma, mehanika stijena na mehanici diskontinuuma.
- Primarno stanje naprezanja - U tlu vlada jednostavno primarno st. naprezanja izazvano gravitacijom,
dok u stijenama vlada složeno primarno stanje naprezanja, posebno u dubinama, uzrokovano
gravitacijom, tektonikom i erozijom.
4. Napišite što je krš, napišite kojih procesa je rezultat, gdje se ti procesi odvijaju te kako se razvija
tijekom godina? (3 boda)
- Krš je teren uglavnom pokriven vapnencem i dolomitom čija je topografija pretežno oblikovana od
topivih stijena.
- Rezultat je prirodnih procesa na i u kori Zemlje uzrokovan otapanjem i ispiranjem vapnenca,
dolomita, gipsa, halita i drugih topivih stijena.
- Razvija se u topivim stijenama gdje voda dugi niz godina, uz pomoć CO2, otapa karbonatne stijene što
dovodi do procesa okršavanja i oblikovanja krša te usijecanja pukotina i škrapa kroz koje nestaju
oborinske vode s površine i odlaze u podzemlje.
5. Napišite kako se naziva proces otapanja karbonatnih stijena.

Napišite kemijsku jednadžbu koja opisuje način na koji se tope stijene (izraz i riječima objasnit). Napišite
koji sve parametri utječu na topivost karbonatnih stijena? (3 boda)
- Okršavanje ili karstifikacija je proces otapanja karbonatnih vapnenačkih stijena (korozija vapnenca).
- jednadžba: CaCO3 + H2O + CO2 → Ca2+ + 2HCO3-
- Objašnjenje: Kalcijev karbonat, odnosno kalcit (CaCO3) iz vapnenca se, u dodiru s vodom (H2O) i
ugljik-dioksidom (CO2), raspada na ione kalcija(Ca2+) i hidrogen-karbonata (HCO3-). Na taj način tope
se karbonatne stijene.
- Na koroziju vapnenca utječu: topivost pojedinih minerala koji čine stijenu, postojanje inicijalnog
pukotinskog sustava i klimatske karakteristike.
1
6. Napišite kako se naziva proces suprotan procesu korozije vapnenca?

Napišite kemijsku jednadžbu koja opisuje taj proces (napišite izraz i riječima opišite jednadžbu).
Što je posljedica tog procesa? (3 boda)
- Taloženje karbonata - obrnuti proces korozije vapnenca.
- Jednadžba: Ca2+ + 2HCO3- → CaCO3 + H2O + CO2
- Kada voda koja sadrži ione Ca2+ i HCO3- dođe do špilje ispunjene zrakom ulazi u okoliš drugačije
temperature, tlaka i vlage što uzrokuje izmjenu ugljikovog dioksida ili isparavanje, te kristalizaciju
kalcita.
- Posljedica je stvaranje siga u špiljama te sedre na krškim rijekama.
7. Koje sve vrste dolina u kršu poznajete obzirom na način nastanka? Opišite kako pojedina dolina
nastaje? (3 boda)
- Slijepa dolina nastaje kad ponornica iz nekrškog područja doteče u krško područje i nestane u
podzemlju.
- Viseća dolina nastaje u slučaju kad je razina vode u rijeci viša nošto je razina temeljnice.
- Suha dolina je dolina u kršu nastala riječnom erozijom, a danas u njoj nema vodotoka.
8. Nabrojite koje podzemne krške oblike poznajete i napišite njihovu definiciju?

- Jame su pretežno vertikalne udubine ili pukotine relativno manjeg promjera koje samo ponekad sežu
do razine podzemne vode.
- Špilje su pretežno horizontalne ili subhorizontalne podzemne šupljine u koje može ući čovjek.
- Kaverne su speleološki objekti koji nemaju prirodan ulaz s površine terena.
9. Napišite i definirajte koja su osnovna fizičko-strukturna svojstva stijena? (3 boda)

- Razlomljenost je prožetost stijenske mase pukotinama tj. pukotinskim sustavima.
- Nehomogenost (heterogenost) - svojstvo materijala, odnosno sredine da u svim točkama ima različita
svojstva.
- Anizotropija - svojstvo materijala, odnosno sredine da u različitim smjerovima ima različita svojstva
npr. modul deformabilnosti, čvrstoću, propusnost…
10. Što je razlomljenost i kako do nje dolazi?

Koji su uzroci nastanka razlomljenosti? (3 boda)
- Razlomljenost je prožetost stijenske mase pukotinama tj. pukotinskim sustavima. Do nje dolazi kada
naprezanja, koja djeluju na stijensku masu, prijeđu njenu čvrstoću.
- Uzroci: djelovanje tektonskih sila, smanjenje volumena zbog hlađenja magme, skupljanje masa zbog
sušenja, djelovanje naprezanja zbog vlastite težine, rasterećenje zbog erozije, djelovanje
temperaturnih promjena, rasterećenje zbog iskopa, miniranja i dr.
11. Ukratko objasnite i skicirajte kako se stijenska masa ponaša kao diskontinuum odnosno kao
kontinuum i što je posljedica tog ponašanja? (3 boda)
- Diskontinuum se javlja kao relativna kategorija u odnosu na veličinu promatranog područja.
- Za mali volumen promatranog područja stijenska se masa ponaša kao diskontinuum.
- Nakon postizanja reprezentativnog volumena stijenska se masa ponaša kao kontinuum, tj.
kvazikontinuum što predstavlja učinak razmjere.
2
12. Što je anizotropija?

Čime je anizotropija stijenskih masa uvjetovana?
Skicirajte stijenski pokos (može i tunel) u izotropnoj i anizotropnoj stijeni? (3 boda)
- Izotropija je svojstvo materijala da u svim pravcima ima jednaka svojstva
- Anizotropija svojstvo materijala, odnosno sredine da u različitim smjerovima ima različita svojstva.
- Uvjetovana je razlomljenošću i slojevitošću stijenskih masa.
2. PREDAVANJE
13. Na koji način dolazi do promjene veličine i smjerova glavnih naprezanja u stijenskoj masi u okolini
pukotina? Objasni i skiciraj. (2boda)
- Stanje naprezanja A označava prevladavajuće stanje naprezanja u
stijenskoj masi. Bliže pukotini, stanja naprezanja B i C, smjerovi
glavnih naprezanja su zarotirani i veličine glavnih naprezanja se
mijenjaju
- U slučaju otvorene pukotine, ne postoji posmično naprezanje paralelno, niti normalno naprezanja
okomito na površinu pukotine, te tako ona postaje ravninom glavnih naprezanja.
- U slučaju zatvorene ili djelomično ispunjene pukotine, trajektorije naprezanja će se također
promijeniti, ali na nešto ‘blaži’ način.
14. Napišite kada se stijenska masa nalazi u stanju primarnog stanja naprezanja.
Kako se ta naprezanja još nazivaju i kako su nastala?
Napišite preko koji parametara se određuje polje primarnih naprezanja, a na osnovi kojih pretpostavki se
mogu odrediti ti parametri? (3 boda)
- Stanje primarnih (in-situ) naprezanja - Stijenska masa ispod površine zemlje prije inženjerskih zahvata
- nazivaju se još i in-situ naprezanja. Nastala su kao rezultat mase naslaga stijene, erozije i tektonskih
aktivnosti.
- Polje primarnih naprezanja se određuje preko orjentacija i veličina glavnih naprezanja
- Pretpostavke: 1) tri glavna naprezanja djeluju vertikalno (jedna komponenta) i horizontalno (dvije
komponente) čime pretpostavljamo orijentaciju
2) veličinu glavnih naprezanja pretpostavljamo pomoću teorije elastičnosti.
3
15. Kakvi su smjerovi glavnih naprezanja pri površini horizontalnog terena?

Kako se pretpostavljaju smjerovi glavnih naprezanja na većim dubinama sa horizontalnom površinom
terena?
Kakvi su smjerovi glavnih naprezanja pri površini strmog terena (skica)? (3 boda)
- Pri površini horizontalnih terena smjerovi glavnih
naprezanja su vertikalni i horizontalni.
- Na većim dubinama sa horizontalnom površinom se
pretpostavljaju vertikalni i horizontalni (no to je samo
pretpostavka da bi se reducirao broj nepoznanic i ne
vrijedi za manje dubine na strmim terenima)
- Ispod površine strmih terena jedno glavno naprezanje
okomito na kosinu i jednako nuli, dok druga dva glavna
naprezanja leže u ravnini kosine.
16. Kojom od izravnih metoda mjerenja naprezanja se mjere naprezanja u području poremećenja
stijenske mase, tj. u području promjene primarnih naprezanja uslijed iskopa galerije u kojoj se provodi
ispitivanje?
Što je potrebno učiniti da se pomoću te metode odrede naprezanja u neporemećenoj stijenskoj masi? (2
boda)
- Metodom ispitivanja tlačnim jastucima se mjere naprezanja u području poremećenja stijenske mase. -
Da bi se odredilo primarno naprezanje u neporemećenoj stijenskoj masi, mjerene vrijednosti je
potrebno ekstrapolirati van područja iskopa primjenom teorije elastičnosti ili numeričkim
modeliranjem.
17. Napišite koja je prednost a koji nedostatak metode hidrauličkog frakturiranja?

Koje pretpostavke je potrebno uvesti da bi se prevladao taj nedostatak?
- Prednost - izvodi se dovoljno daleko od područja iskopa, tj. van zone utjecaja promjene stanja
naprezanja izazvanog iskopom u stijeni. Omogućuje procjenu naprezanja u stijeni do značajnih dubina
korištenjem bušotina velikih dubina (i do 5-6 km).
- Nedostatak - ne mogu izmjeriti sve komponente tenzora naprezanja.
- pretpostavke za dobivanje svih komponenti tenzora neprezanja:
1. pravci djelovanja glavnih naprezanja paralelni su i okomiti na os bušotine,
2. vrijednost trećeg glavnog naprezanja se pretpostavi,
3. vertikalno glavno naprezanje je rezultat težine nadsloja
18. Rađeno je ispitivanje metodom hidrauličkog frakturiranja na dubini od 1,2 kilometara u stijenskoj
masi, i dobivene su vrijednosti pritiska sloma (breakdown pressure) od 28,0 MPa i pritiska zatvaranja
(shut-in pressure) od 21,5 Mpa.
Odredi veće i manje normalno naprezanje u ravnini okomitoj na bušotinu, uz podatak da je vlačna
čvrstoća stijene jednaka 9 Mpa. (2 boda)
4
19. Opišite postupak dobivanja naprezanja metodom USBM overcoringa? (3 boda)

- dobiva se cjelokupno stanje naprezanja iz 3 ispitivanja s različitim orijentacijama bušotina.
1) bušenje bušotine do pozicije na koju mjerimo naprezanja
2) na dnu se izbuši pilot bušotina u koju ide sonda sa 6 mjerača deformacija
3) mjerenje početnog promjera, nakon toga se vrši overcoring bušenje pomoću tankostijene cijevi
4) nakon njega naprezanja po plaštu jezgre padaju na nulu te dolazi do povećanja promjera
5) registriraju se deformacije mjeračima
6) zatim se vadi šuplji cilindar sa sondom i postavlja u biaksijalni uređaj te se na nju aplicira naprezanje,
7) iz izračunatih parametara elastičnosti i mjerenih deformacija, dobiju se naprezanja u ravnini
okomitoj na os bušotine
20. Objasni Kirschov model za djelovanje verikalnog naprezanja i nacrtaj dijagram.
Definicije komponenti tenzora naprezanja:

- σr - radijalno normalno naprezanje, tj. normalno na plohu koja je okomita na radijus
- σθ - tangencijalno normalno naprezanje, tj. naprezanje na plohi koja je paralelna s radijus-vektorom, a
vektor naprezanja usmjeren je okomito na radijus-vektor
- τθr - posmično naprezanje
5
3. PREDAVANJE
21. Koja je primjena ultrazvučnih ispitivanja kod ispitivanja stijene? (2boda)

- Ispitivanje homogenosti stijene,
- Mjerenje brzine širenja uzdužnog vala u stijeni,
- Određivanje modula elastičnosti pri malim deformacijama,
- Procjena jednoaksijalne tlačne čvrstoće stijene.
22. Ukratko opišite princip rada ultrazvukom?

Za što se sve može primijeniti ultrazvuk?
Kada se ultrazvuk koristi za procjenu tlačne čvrstoće, kako se izvodi mjerenje vremena prolaska vala
(skiciraj)? (3 boda)
- Princip: Generator impulsa preko odašiljača impulsa generira uzdužni val koji prolazi kroz uzorak
stijene dužine L, i registrira se u prijemniku. Brzina širenja uzdužnih valova (v) izražava se: v=L / t gdje
je t-vrijeme prolaska impulsa.
- Primjena: Ispitivanje homogenosti stijene, Mjerenje brzine širenja uzdužnog vala u stijeni,
Određivanje modula elastičnosti pri malim deformacijama, Procjena jednoaksijalne tlačne čvrstoće
stijene.
- Pri procjeni tlačne čvrstoće stijene, mjerenje vremena prolaska vala izvodi se samo izravnim prolazom
impulsa. Vremenski interval od trenutka kada impuls napušta odašiljač, pa do trenutka prijema
impulsa, predstavlja vrijeme prolaska impulsa (t).
23. Kako se određuje jednoosna tlačna čvrstoća, a kako modul elastičnosti pri malim deformacijama na
temelju rezultata ultrazvučnog ispitivanja (napisati sve izraze, oznake i jedinice koje ulaze u formulu)? (2
boda)
- Modul elastičnosti E = ρ x v2
- Tlačna čvrstoća σc = A x eBv (korelacijske ovisnosti sa brzinom širenja uzdužnog vala)
E – modul elastičnosti pri malim deformacijama (Mpa)
ρ – gustoća uzorka (kg/m3)
v – brzina prolaza uzduznog vala (km/s)
σc – tlačna čvrstoća (MPa),
A – konstanta u MPa,
B – konstanta u s/km
24. Što mjeri sklerometar?

O čemu ovisi mjerna veličina?
Što se određuje sklerometrom te koji su prednosti i nedostatci sklerometra?
- Sklerometar se primjenjuje za procjenu jednoaksijalne tlačne čvrstoće stijene.
- Njime se mjeri veličina odskoka utega koja ovisi o površinskoj tvrdoći i elastičnosti stijenske mase
- Sklerometrom se određuje indeks sklerometra na ispitanom mjestu.
- Prednost metode je u brzini i nerazornom načinu ispitivanja. Uređaj je malen i lako prenosiv pa se
osim u laboratoriju ispitivanja mogu vršiti i na terenu.
- Nedostatak je u tome što se rezultati odnose samo napovršinski sloj (< 30 mm dubine).
6
25. Kakvi uzorci se koriste kod DIJAMETRALNOG testa (pokus točkaste čvrstoće)?
Skicirajte kako se uzorak umetne u stroj, tj. skicirajte položaj konusno zaobljenih šiljaka u odnosu na
uzorak i napišite pripadajuće dimenzije uzorka.
Kako se kod dijametralnog testa određuje ekvivalentni promjer (napisati sve izraze, oznake i jedinice koji
ulaze u formulu)? (3 boda)
- pogodni su uzorci jezgre s omjerom dužine i širine većim
od 1.
- U stroju udaljenost između dodirne točke šiljka i uzorka do

najbližeg slobodnog ruba treba biti najmanje polovica
promjera jezgre.
- Ekvivalentni promjer (De) De2= D2 (mm2);

D – dužina (mm)
26. Kakvi uzorci se koriste kod AKSIJALNOG testa (pokus točkaste čvrstoće)?
Skicirajte kako se uzorak umetne u stroj, tj. skicirajte položaj konusno zaobljenih šiljaka u odnosu na
uzorak i napišite pripadajuće dimenzije uzorka.
Kako se kod aksijalnog testa određuje ekvivalentni promjer (napisati sve izraze, oznake i jedinice koji
ulaze u formulu)? (3 boda)
- pogodni su uzorci jezgre s omjerom dužine i širine 0.3-1
- U stroju šiljci se primaknu tako da čine kontakt duž linije koja

je okomita na krajnje površine jezgre.
- Ekvivalentni promjer (De): De2= 4A / π (mm2); A=W x D

A - minimalna površina (mm2), W – širina (mm), D – dužina
(mm)
27. Koja je najpouzdanija metoda korekcije vrijednosti indeksa čvrstoće u odnosu na dimenzije uzorka?
Objasnite i skicirajte kako se korekcije vrijednosti indeksa čvrstoće u odnosu na dimenzije uzoka može
učiniti?
- Vrijednost nekorigirane čvrstoće (Is) varira kao funkcija od D u
dijametralnom testu i kao funkcija od D u aksijalnom testu, blok
testu ili testu nepravilnih uzoraka.
- korekcija u odnosu na dimenzije uzoraka da bi se dobila
unificirana vrijednost PLT-a.
- Korigirana vrijednost PLT-a definira se kao čvrstoća uzorka
izmjerena u dijametralnom testu na uzorku promjera 50 mm
(D=50 mm) i označava se kao Is50.
- Najpouzdanija metoda korekcije veličine Is je testiranje uzorka

različitog D ili Ds, te grafički prikaz odnosa P i De2. Ako se koristi
log-log krivulja, odnos između P i De2 najčešće ravna crta.
Korištenjem dijagrama dobije se pravac preko kojeg se
određuje vrijednost P50, koja odgovara De2 = 2500 mm2.
Ako se ispituje uzorak koji ne odgovara promjeru od 50 mm korekcija vrijednosti Is može se izvršiti i
pomoću formule: Is (50) = F x Is
F – faktor korekcije u odnosu na dimenzije (F = (De/50)0.45)
7
28. Definicija indeksa anizotropije i koje vrijednosti poprima za izotropnu i anizotropnu stijenu?
- Indeks anizotropije Ia(50) definira se kao omjer srednjih vrijednosti mjerenih okomito i paralelno s
ravninama sloma, tj. omjer najvećih i najmanjih indeksa PLT-a.
Ia(50) ima vrijednost blizu 1.0 za kvazi izotropne stijene, a veće vrijednosti kada je stijena anizotropna.
29. Što je jednoosna vlačna čvrstoća tj. čemu je ona jednaka?

Kako se ona izračunava? (2 boda)
- Jednoosna vlačna čvrstoća jednaka je najvećem vlačnom naprezanju koje stijenska masa može
preuzeti neposredno prije sloma, odnosno opisuje otpor stijenske mase vlačnom naprezanju.
- Određuje se pomoću izravne i neizravne metode (brazilski test).
30. Dimenzije uzorka koji se koristi za ispitivanje JEDNOOSNE tlačne čvrstoće, koje veličine se mjere u
uređaju za jednoosni pritisak tj. kako se uzorak opterećuje i kako se mjeri (+skica).
što je rezultat pokusa jednoosnog tlaka i koje vrijednosti se mogu iz njega odrediti?
- Pokus je primarno namijenjen za klasifikaciju čvrstoće i karakterizaciju
intaktne stijene.
- Dimenzije - Promjer uzorka treba biti veći od 47 mm. Visina uzorka treba
biti 2.0-2.5 puta veća od njegovog promjera. Ravnost plašta uzorka treba
biti manja od 0.5 mm, a ravnost baze manja od 0.025 mm.
- Opterećivanje uzorka - uzorak se opterećuje uzdužnom silom uz

istovremeno mjerenje uzdužnih i radijalnih deformacija. Može se provoditi
kontinuiranim prirastom sile odnosno naprezanja ili kontinuiranim
prirastom pomaka odnosno deformacija. Prirast naprezanja ili deformacija
treba biti takav da se slom uzorka ostvari u vremenu između 2 i 15 minuta.
- Pokusom dobivamo uzdužnu deformaciju, radijalnu deformaciju i

uzdužno tlačno naprezanje te možemo odrediti modul elastičnosti te
poissonov koeficijent.
31. Pokus TROOSNOG tlaka – ukratko opišite postupak provođenja pokusa te napišite i skicirajte koje
deformacije se njime mjere.
- Pokusom troosnog tlaka se mjeri čvrstoća valjkastog stijenskog uzorka
podvrgnutog troosnom pritisku.
- Postupak ispitivanja:
1) Prije ispitivanja uzorak cilindričnog oblika se dovodi u oblik
2) Ispitivanja se provode u specijalnoj troosnoj ćeliji koja pomoću ulja
prenosi hidrostatsko naprezanje na uzorak. Uzorak se od ulja štiti
nepropusnom membranom.
3) Uzorak u hidrostatskom stanju naprezanja se zatim kontinuirano
opterećuje prirastom uzdužnom silom uz istovremeno mjerenje
uzdužnih i radijalnih deformacija, sve do sloma uzorka između 2 i
15min.
- Uzdužna deformacija (ΔL, visina) na uzorak pričvrste nosači senzora za
mjerenje pomaka.
- radijalna deformacija (ΔD, promjer) na uzorak pričvrste nosači senzora
za mjerenje promjene opsega uzorka ili najmanje dva senzora za mjerenje promjene promjera uzorka,
ravnomjerno raspoređena oko uzorka promjera (D), kod kojih se u proračun uzima prosječna
vrijednost izmjerenih pomaka.
8
32. Za kakva ispitivanja se koristi slake durability test.

Što se sve određuje uz pomoć slake durability testa? (2 boda)
- Slake durability test - koristi se za kvalitativno određivanje trajnost stijena.
- određuje se otpornost stijene slabljenju i dezintegraciji (trošenju) pri cikličkom vlaženju i sušenju.
4. PREDAVANJE
33. Koje su prednosti istražnog bušenja u stijeni? (4 boda)

- povoljna cijena radova, jednostavnost izvedbe i znatno kraće vrijeme izvođenja radova.
- može se doprijeti do većih dubina, a pri tome se znatno manje remeti postojeća stabilnost terena.
- Ispitivanje stijena u prirodnoj sredini (u velikoj masi)
- dobivanje kontinuiranih podataka o stijeni po dubini.
34. Nabrojite uloge istražnog bušenja kod terenskih ispitivanja stijenske mase? (3 boda)
1. Dobijanje cilindričnih uzoraka za ispitivanje intaktne stijene i diskontinuiteta u laboratoriju.
2. Unutar bušotine se mogu izvoditi pokusi za statičko određivanje čvrstoće i deformabilnosti stijenske
mase kao i određivanje stanja primarnih naprezanja.
3. Mogu poslužiti za bušotinska geofizička ispitivanja radi određivanja mehaničkih svojstava stijenske
mase malim deformacijama,
4. Ispitivanja vodopropusnosti stijenske mase,
5. Ugrađivanje uređaja u bušotinu za opažanja pomaka,
6. Uvid u stanje stijenske mase snimanjem stijenki bušotine i analiziranjem izvađenih jezgri
35. Nabroji terenska ispitivanja krutosti?

- Pokus opterećenja pločom,
- Pokus radijalnog opterećenja
- Ispitivanja velikim tlačnim jastucima
- Fleksibilni dilatometar
- Kruti dilatometar
36. Primjenom kakvih ploča se može izvesti opterećenje stijenske mase kod pokusa opterećenja
pločom?
Kako se kod pojedine ploče ostvaruje prenošenje opterećenja?
Ovisno o krutosti materijala koji se ispituje, koja vrsta ploče je povoljnija i koja je posljedica njihove
primjene? (4 boda)
- fleksibilne ili krute ploče (ovisno o krutosti materijala koji se ispituje.)
- Kruto prenošenje opterećenja ostvaruje se izravnim prijenosom opterećenja na stijensku masu preko
čeličnih ploča različite debljine, a fleksibilan prijenos opterećenja postiže se umetanjem tlačnih jastuka
između ploče i stijenske mase.
- Primjena krute ploče znatno je povoljnija kada se radi o ispitivanju tla ili mekih stijena, a primjena
fleksibilnih ploča kod ispitivanja krutih stijena.
- Posljedica primjene fleksibilne ploče je ravnomjerna razdioba naprezanja po cijeloj površini ploče, a
posljedica primjene krute ploče je ravnomjerna razdioba pomaka po cijeloj površini ploče.
37. Na čemu se zasniva ispitivanje velikim tlačnim jastucima?

- Ispitivanje velikim tlačnim jastucima zasniva se na određivanju modula deformacije mjerenjem
pomaka stijenske mase izazvanih povećanjem tlaka u velikim hidrauličkim jastucima umetnutima u
prethodno izrađen prorez u stijenskoj masi.
9
38. Odrediti modul deformacija kod ispitivanja velikim tlačnim jastucima.

S kojim pretpostavkama o ponašanju stijene se može izračunati taj E?
- Uz pretpostavku linearno elastičnog ponašanja stijenske mase modul deformacije (tlačnih jastuka)
može se odrediti iz izraza: Emi = ki x (1 – v2) x p/di
39. Na čemu se zasniva pokus radijalnog opterećenja, tj. na određivanju kojih parametara i kako?
Za koje inženjerske zahvate se koristi taj pokus i gdje se onda ti pokusi odvijaju?
Koja je prednost a koji nedostatak ovog pokusa?
- Pokus radijalnog opterećenja zasniva se na određivanju modula deformacije mjerenjem pomaka
stijenske mase izazvanih radijalnim opterećivanjem stijenske mase. Radijalno opterećivanje vrši se
hidrauličkim prešama ili pritiskom vode, a pomaci po dubini stijenske mase mjere se ugrađenim
ekstenzometrima.
- Primjenjuje se za potrebe temeljenja velikih brana i drugih teških građevina, gdje se pokus odvija u
testnim komorama kružnog poprečnog presjeka velikog radijusa ili u početnim dionicama tunela, gdje
se onda ispitivanja izvode u mjerilu 1:1.
- prednost - Zahvaća veliki volumen stijenske mase (najbolje reprezentira stijensku masu sa svim
njenim oslabljenjima i diskontinuitetima), moguće je ispitati stupanj anizotropije stijenske mase
obzirom na krutost.
- nedostatak - visoka cijena i trajanje ispitivanja.
40. Na čemu se zasniva mjerenje krutosti stijenske mase krutim dilatometrom?

Kako se prenosi opterećenje na stijensku masu i što je posljedica toga?
Što je prednost ispitivanja dilatometrom u odnosu na ostale metode ispitivanja krutosti?
Što je nedostatak ove metode ispitivanja?
Kako se krutim dilatometrom može ispitati anizotropija stijenske mase? (3 boda)
- zasniva se na mjerenju promjene radijusa bušotine izazvanog širenjem krute dilatometarske sonde
postavljene na određenoj dubini.
- Opterećenje na stijensku masu prenosi se preko dvije krute zakrivljene ploče dilatometra čije je
međusobno razmicanje izazvano hidrauličkim povećanjem tlaka u dilatometarskoj sondi pomoću
komprimiranog zraka, ulja ili vode. Posljedica toga je da krute ploče prenose ravnomjerno
raspodijeljene pomake duž cjelog ispitivanog područja.
- Prednost - relativno brzo može provesti više ispitivanja unutar jedne bušotine
- dobivanje raspodjela deformacijskih karakteristika stijenske mase po dubini
- ispitivanja u svim, pa i u horizontalnom smjeru
- Nedostatak - zahvaćen mali volumen stijenske mase
- stupanj anizotropije stijenske mase može se dobit zakretanjem krutih dilatometarskih ploča po dubini
u odnosu na krutost.
41. Koja je prednost ispitivanja krutim dilatometrom u odnosu na ostale metode terenskih ispitivanja i
što se dobiva kao rezultat te prednosti?
Koja je prednost ispitivanja krutim dilatometrom u odnosu na fleksibilni dilatometar i što se dobiva kao
rezultat te prednosti? (2 boda)
- Prednost - relativno brzo može provesti više ispitivanja unutar jedne bušotine
- dobivanje raspodjela deformacijskih karakteristika stijenske mase po dubini
- ispitivanja u svim, pa i u horizontalnom smjeru
10
5. PREDAVANJE
42. Koje osnovne uvjete mora zadovoljiti svaka klasifikacija stijenske mase? (2 boda)
1. Podjela određene stijenske mase u grupe (kategorije, klase) sa sličnim ponašanjem.
2. Osiguranje osnove za razumijevanje karakteristika i ponašanja svake grupe.
3. Davanje kvantitativnih podataka za inženjerski projekt.
4. Osiguranje zajedničke osnove za uspješnu suradnju svih sudionika u projektu.
43. Koja su osnovna svojstva klasifikacije stijenske mase? (3 boda)

1. Jednostavna, razumljiva, lako se shvaća i pamti.
2. Svaki izraz mora biti jasan, a terminologija opće prihvaćena.
3. Uključena samo najznačajnija svojstva stijenske mase.
4. Temeljena na parametrima koji se mogu mjeriti i odrediti brzim i jeftinim pokusima na terenu.
5. Temeljena na bodovnom sustavu koji može ocijeniti relativnu važnost klasifikacijskih parametara.
6. Daje kvantitativne podatke za projekt podgradnog sustava.
44. RQD – definicija i nedostatci?

- RQD index definiran je kao postotak intaktne jezgre koja sadrži odlomke dužine 100 mm ili duže u
ukupnoj dužini izbušene jezgre. U slučaju nedostatka podataka o stijenskoj masi dobivenih bušenjem,
RQD indeks se može odrediti iz utvrđenog broja pukotina (diskontinuiteta) vidljivih na površini po
jedinici volumena stijenske mase.
- Nedostaci: - sama nije dovoljna za adekvatan opis stijenske mase,
- ne uzima u obzir orijentaciju pukotina, širinu i materijal ispune, te posebno kut trenja
i hrapavost zidova pukotina,
- problematična za stijensku masu vrlo slabe kvalitete, praktičniji je za opis stijenske
mase mjeren na postotku jezgre ‘dobre’ stijenske mase u bušotini.
45. Koje parametre u obzir uzima RSR klasifikacija? Nedostatci klasifikacije?

- Geološki: - Parametri podgradne konstrukcije:
a) tip stijenske mase, a) veličina (raspona) tunela,
b) prosječan razmak pukotina, b) smjer napredovanja tunela,
c) orijentacija pukotina (nagib i smjer), c) metoda iskopa.
d) tip diskontinuiteta,
e) glavni smjer rasjeda, smicanja i preklapanja,
f) osobine stijenske mase, g) trošenje ili
alteracija.
- Nedostatak predstavlja činjenica da definicije pojedinih parametara koji se koriste u klasifikaciji nisu
jasno određene, ne koriste se u običajenim standardnim opisima pukotinskih sustava, te mogu izazvati
određene zabune tijekom odabira adekvatnih parametara.
46. Na osnovi kojih 6 parametara se zasniva klasifikacijska procedura za RMR klasifikaciju?

Na čemu se temelji RMR klasifikacija? Kako se dobiva ukupna vrijednost RMR? (3 boda)
1. Jednoosna tlačna čvrstoća,
2. RQD indeks (Rock Quality Designation),
3. Razmak diskotinuiteta,
4. Stanje diskontinuiteta,
5. Uvjeti podzemne vode ,
6. Orijentacija diskontinuiteta.
- Klasifikacija se temelji na bodovanju, pa su parametrima pridružene različite numeričke vrijednosti u
ovisnosti o njihovoj važnosti za sveukupnu klasifikaciju stijenske mase.
Predmetni bodovi se sumiraju i ukupna suma daje vrijednost RMR.
11
47. Što je GSI?

Na čemu se zasniva i kako se određuje?
Navedite odnos GSI indeksa i RMR klasifikacije? (3 boda)
- Geološki indeks čvrstoće predstavlja pojednostavljeni klasifikacijski sustav određivanja čvrstoće
stijenske mase.
- GSI se zasniva na procjeni litologije, strukture i uvjeta površine diskontinuiteta u stijenskoj masi i
određuje se vizualnim ispitivanjem stijenske mase vidljive u zasjecima, u površinskim iskopima kao što
su zasjeci za ceste, lica tunela i jezgre bušotina.
- Odnos između GSI i RMR: - Za RMR76>18 → GSI = RMR76 Za RMR89>23 → GSI = RMR89 – 5.
6. PREDAVANJE
48. Napiši izraz za kriterij čvrstoće u općem obliku te objasni članove? (2 boda)
σ1 = f (σ2 , σ3)
σ1 - veće glavno naprezanje pri slomu,
σ2 - srednje glavno naprezanje pri slomu,
σ3 - manje glavno naprezanje pri slomu
49. Koje osnovne uvjete mora zadovoljiti kriterij čvrstoće? (3 boda)

1. Trebao bi pokazivati dobro slaganje s ekperimentalno dobivenim čvrstoćama.
2. Trebao bi biti opisan pomoću jednostavnih matematičkih izraza i po mogućnosti uz korištenje
bezdimenzionalnih parametara.
3. Trebao bi omogućiti proširenje primjene na lom anizotropnih materijala, kao i na lom ispucale
stijenske mase.
50. Kriterij čvrstoće prema Coulombu – od kojih komponenata se prema tom kriteriju sastoji posmična
čvrstoća, napišite izraz i oznake parametara koji ulaze u izraz za njezino određivanje te pomoću kojih
pokusa možemo odrediti te parametre? (3 boda)
- Prema ovom kriteriju posmična čvrstoća tla ili stijene se sastoji od dvije komponente:
konstantne kohezije (c) i komponente trenja (φ) koja je ovisna o normalnom naprezanju (σN x tg φ).
- parametri se određuju pomoću testa izravnog smicanja ili troosnog testa na uzorcima tla ili stijene.
- jednadzba: τ = c + σN x tg φ
𝜏 – posmicna cvrstoca na plohi sloma;
c – kohezija;
𝜎𝑁 – efekticno normalno naprezanje na plohi sloma;
tg φ – kut unutrasnjeg trenja
51. Zašto Columbov kriterij čvrstoće ne daje zadovoljavajuće rezultate kao kriterij vršne čvrstoće
stijenskih materijala?
Kada je korištenje Coulombovog kriterija čvrstoće prihvatljivo? (2 boda)
- podrazumijeva da glavni lom smicanjem nastaje pri vršnoj čvrstoći
(ispitivanja pokazuju da to nije uvijek slučaj)
- Smjer loma uslijed smicanja se ne slaže uvijek sa onim dobivenim ispitivanjima,
- Anvelopa vršnih čvrstoća, koja se dobije ispitivanjima, za stijenu je nelinearna.
- Korištenje Coulombovog kriterija čvrstoće je prihvatljivo pri rezidualnim uvjetima jel tada daje dobro
slaganje sa rezultatima ispitivanja čvrstoće, kao i posmičnu čvrstoću diskontinuiteta u stijeni.
12
52. Kako glasi izraz za ORIGINALNI Hoek-Brownov kriterij cvrstoce (izraz i što znači svaka oznaka u
izrazu)? (2 boda)
𝛔𝟏 = 𝛔𝟑 + √𝐦 ∙ 𝛔𝐜 ∙ 𝛔𝟑 + 𝐬 ∙ 𝛔𝟐𝐜
σc - jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene,
σ3 - manje glavno naprezanje pri slomu;
m,s – empirijski parametar čvrstoće stijene.
53. Kako glasi izraz za OPCI Hoek-Brownov kriterij cvrstoce (izraz i što znači svaka oznaka u izrazu)? Koja
je osnovna razlika originalnog i modificiranog Hoek-Brownov-og kriterija čvrstoće (čemu su jednaki a koji
onda utječu na konačni oblik izraza za pojedini kriterij)? (3 boda)
𝐚
𝛔 ′
𝛔𝟏 ′ = 𝛔𝟑 ′ + 𝛔𝐜 (𝐦𝐛 ∙ 𝛔𝟑′ + 𝐬)
𝟏
mb, a - konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc - jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene,
σ3 - manje glavno naprezanje pri slomu,
s – empirijski parametar čvrstoće stijene.
- Razlika originalnog i modificiranog Hoek-Brownov-og kriterija čvrstoće - Za male vrijednosti manjih
glavnih naprezanja, originalni i unaprijeđeni kriterij općenito daju previsoku vrijednost vlačne čvrstoće
stijenske mase. Za raspucalu stijensku masu, prava vrijednost vlačne čvrstoće je vrlo mala ili jednaka
nuli.
7. PREDAVANJE
54. 10 elemenata opisivanja diskontinuiteta prema ISRM-u? (3 boda)

1. Orijentacija diskontinuiteta, 6. Širina diskontinuiteta,
2. Razmak diskontinuiteta, 7. Ispuna diskontinuiteta,
3. Neprekinutost, 8. Voda u diskontinuitetima,
4. Hrapavost stijenki diskontinuiteta, 9. Broj grupa diskontinuiteta,
5. Čvrstoća zidova diskontinuiteta, 10. Veličina blokova
55. Napišite kojim kutevima je određena orijentacija diskontinuiteta u prostoru i definirajte te kuteve.
Nabrojite čime se sve može mjeriti orijentacija diskontinuiteta i napišite koje sve metode prezentiranja
orijentacija diskontinuiteta poznajete? (3 boda)
- Kutevi: nagib diskontinuiteta i smjer nagiba diskontinuiteta.
- Nagib diskontinuiteta predstavlja kut koji najveći nagib zatvara sa površinom.
- Smjer nagiba je azimut kuta koji zatvara smjer najvećeg nagiba sa sjeverom pri čemu se kao
referentna uzima horizontalna ravnina.
- Orijentacija diskontinuiteta može se mjeriti kompasom i klinometrom te fotogrametrijskim metodama.

- Metode prezentiranja:
- simboli ucrtani u geološke karte,
- perspektivne skice,
- rozete diskontinuiteta,
- stereografska projekcija.
13
56. Što je razmak a što frekvencija diskontinuiteta?

Koji je cilj određivanja razmaka diskontinuiteta?
Kako se može mjeriti razmak diskontinuiteta te na koji način se postavlja mjerna oprema? (3 boda)
- Razmak diskontinuiteta je udaljenost između susjednih ravnina diskontinuiteta mjerena okomito na
susjedne ravnine.
- Frekvencija diskontinuiteta označava broj diskontinuiteta po metru (inverzna razmaku diskontinuiteta
- Cilj određivanja razmaka diskontinuiteta je utvrđivanje veličine blokova stijenskih pokosa
- Razmak diskontinuiteta može se mjeriti mjernom trakom koja mora biti postavljena tako da
površinski trag diskontinuiteta koji mjerimo bude okomit na mjernu traku. Ako mjerna traka nije
okomita, treba napraviti korekciju razmaka s obzirom na nagib mjerne trake.
57. Što je neprekinutost diskontinuiteta?

Kakve mogu biti grupe diskontinuiteta s obzirom na neprekinutost? (definiraj i skiciraj) (3 boda)
- Neprekinutost predstavlja mjeru veličine površine diskontinuiteta unutar promatrane ravnine.
- Neprekinutost je omjer ukupne duljine diskontinuiteta i ukupne duljine klizne plohe, ako se
pretpostavi da se slom događa duž ravne linije.
- neprekinutost diskontinuiteta se definira kao onaj dio površine koji je diskontinuiran.
- Grupe diskontinuiteta mogu biti: neprekinute, poluprekinute i prekinute
a) U oba smjera prostiru se u potpunosti neprekinuti diskontinuiteti.

b) U jednom smjeru neprekinuti diskontinuitet, a u drugom smjeru prekinuti diskontinuitet.
c) Poluprekinuti u uzdužnom smjeru, Prekinuti u poprečnom smjeru.
d) U oba smjera prekinuti diskontinuiteti.
58. Širina diskontinuiteta, zijev diskontinuiteta, debljina ispune diskontinuiteta – definicije?

Skiciraj djelomično ispunjenog diskontinuiteta, i na skici označiti prethodno definirane pojmove.
- Širina diskontinuiteta definira se kao okomita udaljenost između zidova otvorenog diskontinuiteta.
- Zijev diskontinuiteta je onaj dio širine diskontinuiteta koji ne zauzima ispuna.
- Debljina ispune diskontinuiteta širina materijala koji ispunjava prostor između zidova diskontinuiteta.
- Ispuna je naziv za materijal koji ispunjava prostor između stijenki diskontinuiteta, npr. kalcit, klorit,
glina, breče i sl.
14
59. Kod kojih stijenskih masa se proučava voda u diskontinuitetu?

O čemu sve ovisi procjeđivanje kroz diskontinuitete?
- kod stijenskih masa kod kojih je primarna vodopropusnost stijene daleko manja od procjeđivanja kroz
diskontinuitete.
- Procjeđivanje: - ovisi o tome da li su diskontinuiteti otvoreni ili zatvoreni,
- ako su ispunjeni o vrsti materijala ispune,
- o pritiscima u stijenskoj masi oko pukotine,
- otpornosti materijala ispune na unutrašnju eroziju,
- o pritisku vode.
60. Pomoću kojih parametara se može opisati veličina bloka?

Što ti parametri predstavljaju te kako se mogu odrediti?
Čime je uvjetovana veličina bloka a čime oblik bloka? (4 boda)
- Veličina bloka može se opisati pomoću indeksa veličine bloka Ib ili volumetrijskog broja pukotina Jv.
- Indeks veličine bloka može se procijeniti vizualnim odabirom nekoliko tipičnih veličina blokova te
uzimanjem prosječnih dimenzija tih blokova. Ib = (S1 +S2+S3)/3
- Volumetrijski broj pukotina označava broj pukotina unutar jediničnog volumena stijenske mase, a
može se izračunati prema sljedećem izrazu: Jv = 1/S1 + 1/S2 + 1/S3.
- Veličina blokova uvjetovana je razmakom diskontinuiteta, brojem grupa diskontinuiteta i njihovom
neprekinutošću. Broj grupa i orijentacija diskontinuiteta određuju oblik bloka, koji može formirati
kocku, romboedar, tetraedar.
61. Što je volumetrijski broj pukotina?

Kako se može izračunati (napiši naziv i izrazi parametre)?
O kakvoj se stijenskoj masi radi ako je volumetrijski broj >60? (3 boda)
- Volumetrijski broj pukotina označava broj pukotina unutar jediničnog volumena stijenske mase, a
može se izračunati prema sljedećem izrazu: Jv = 1/S1 + 1/S2 + 1/S3.
(S1,S2,S3 – razmaci međusobno paralelnih diskontinuiteta)
- Jv > 60 - razlomljena stijenska masa
62. Koji faktori utječu na posmičnu čvrstoću diskontinuiteta? (2 boda)

1. adhezijske veze
2. zatvaranje i uklještenje uslijed manjih neravnosti pukotina
3. premoštavanje (prejahivanje) većih neravnina pukotina zonama kontakta pukotina
4. premoštavanje između pukotina prostorom intaktne stijenske mase ili zatvorenih neravnina u
pukotini
63. Bartonov kriterij čvrstoće?

- Bartonov kriterij čvrstoće opisuje čvrstoću ravninskih diskontinuiteta. On uzima u obzir hrapavost
zidova diskontinuiteta te njihovu čvrstoću (JRC i JCS). Barton i drugi na osnovi brojnih analiza
ponašanja prirodnih diskontinuiteta stijenske mase razvili empirijski kriterij posmične čvrstoće
diskontinuiteta koji uključuje hrapavost površine diskontinuiteta i tlačnu čvrstoću zidova
diskontinuiteta.
- Bartonov kriterij posmične čvrstoće diskontinuiteta glasi: τ = σn x tan(JRC x log10(JCS/σn) + ϕb
JRC – koeficijent hrapavosti diskontinuiteta,
JCS – tlačna čvrstoća zidova diskontinuiteta
15
8. PREDAVANJE
64. Što krutost reprezentira?

Na koji način se može odrediti krutost stijenske mase?
Koji parametri utječu na krutost karbonatnih stijena hrvatskog krša?
Kako glasi izraz za određivanje krutosti karbonatnih stijena hrvatskog krša i u kojim jedinicama su
izraženi pojedini parametri koji ulaze u izraz? (3 boda)
- Krutost reprezentira omjer naprezanja i deformacija.
- određivanje krutosti stijenske mase:
- Laboratorijska ispitivanja krutosti
- Terenska ispitivanja krutosti,
- Određivanje krutosti pomoću klasifikacija stijenske mase.
- Parametri koji utječu na krutost karbonatnih stijena u kršu Hrvatske:

- GSI prilagođen procesu trošenja karbonatnih stijena u kršu Hrvatske
- Profil brzina uzdužnih valova po dubini
- Indeks krutosti stijenske mase
- Izraz: Em = IKs x GSI2 x Vp2

Em – modul deformacije u (GPa),
GSI – geološki indeks čvrstoće u (%)
Vp – profil brzina uzdužnih valova u (km/s),
IKs – indeks krutosti (bezdimenzionalan od 0 do 1)
65. Što je krutost i na koje se se sve načine može odrediti krutost stijenske mase? (2 boda)
- određivanje krutosti stijenske mase:
- Laboratorijska ispitivanja krutosti
- Terenska ispitivanja krutosti,
- Određivanje krutosti pomoću klasifikacija stijenske mase.
66. Što je krutost? Napišite izraz za određivanje krutosti karbonatnih stijena u kršu Hrvatske pomoću
klasifikacija stijenke mase (napišite izraz, objasnite parametre i navedite mjerne jedinice parametara). (5
bodova)
- Izraz: Em = IKs x GSI2 x Vp2
Em – modul deformacije u (GPa),
GSI – geološki indeks čvrstoće u (%)
Vp – profil brzina uzdužnih valova u (km/s),
IKs – indeks krutosti (bezdimenzionalan od 0 do 1)
67. O čemu ovisi faktor poremećenosti st. Mase?

Koliko iznosi za neporemećenu st.masu a koliko za poremećenu?
- faktor poremećenosti (D) ovisi o stupnju poremećenosti stijenske mase uslijed oštećenja nastalih
miniranjem i relaksacijom.
D=0 za neporemećenu stijensku masu in situ, do 1 za znatno poremećenu stijensku masu
68. Kako se može uspostaviti veza između krutosti i klasifikacija stijenske mase?
- koristeći rezultate terenskih ispitivanja
- pomoću povratnih numeričkih analiza na temelju rezultata mjerenja deformacija geotehničkih
konstrukcija izvedenih u stijenskoj masi.
16
9. PREDAVANJE
69. Koje znacajke treba uzeti u obzir pri projektiranju temelja na stijeni? (2 boda)
- Krutost i čvrstoću stijenske mase i dopušteno slijeganje gornje konstrukcije.
- Prisutnost slabih slojeva, otapanja, rasjeda i slično ispod temelja.
- Prisutnost naslaga i diskontinuiteta,
- Stanje rastrošenosti i razlomljenosti stijene,
- Promjena prirodnog stanja naprezanja uzrokovano izgradnjom.
- Razinu i tlakove podzemne vode.
70. Navedite područje primjene numeričkih metoda određivanja nosivosti temelja u stijenskoj masi?
Koja je prednost takvih metoda? (2 boda)
- Numeričke metode koriste se kod složenih situacija u diskontinuiranoj stijenskoj masi. Takve metode
zahtijevaju uporabu odgovarajućih parametara čvrstoće i deformabilnosti stijenske mase koje je
potrebno izmjeriti
- Prednost - proračunom se mogu obuhvatiti utjecaji širine temelja, dubine temeljenja, te slojevitost
odnosno općenito utjecaj diskontinuiteta.
71. Opiši i skiciraj mehanizam sloma kod čvrsti, malo poroznih stijena koje imaju malu vlačnu čvstoću? (3
boda)
Kod čvrstih, malo poroznih i krutih stijena, koje imaju malu vlačnu čvrstoću, mehanizam sloma se može
opisati širenjem vlačnih pukotina.
1) U početku nanošenja opterećenja na temelj odnos naprezanja I deformacije može se izraziti

linearno elastičnim modelom. Kada naprezanje u stijenskoj masi ispod temelja u nekom smjeru
dosegne vlačnu čvrstoću počinje razvoj vlačnih pukotina.
2) Daljnjim povećanjem opterećenja pukotine se umnožavaju zbog čega se javlja zdrobljena zona ispod
temelja.
3) Zbog učinka dilatacije, zdrobljeni se klin ispod temelja širi bočno, uzrokujući pojavu radijalnih
pukotina. Daljnjim širenjem te pukotine mogu izbiti na površinu u okolini temelja, pa se time formira
izbačeni klin.
17
72. Model proračuna granične nosivosti plitkog temelja prema Goodmanu
- Goodman je odredio graničnu nosivost za plitki temelj prema Mohr-Coulombovom i Hoek-Brownovom

kriteriju čvrstoće. Ako promatramo zdrobljeno područje ispod temelja (područje A), kao stup pridržan
okolnom stijenom (područje B), tada najveći horizontalni otpor koji može pružiti područje B odgovara
jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijenske mase (qu).
Čvrstoća zdrobljene stijenske mase ispod temelja prikazana je donjom krivuljom A, a čvrstoća okolne
stijene prikazana je gornjom krivuljom B.
73. Kako se određuje dopušteno opterećenje stijenske mase kod temeljenja na stijeni?
Što treba obuhvatiti globalni faktor sigurnosti? (2 boda)
- Dopušteno opterećenje mora biti manja od granične nosivosti da bi se osigurala prihvatljiva razina
rizika od loma temelja, a dobiva se dijeljenjem granične nosivosti s globalnim faktorom sigurnosti
- Globalni faktor sigurnosti treba obuhvatiti:
1) Statističko variranje parametara stijenske mase s kojima je izvršen proračun granične nosivosti.
2) Stupanj s kojim model loma stijenske mase upotrijebljen u proračunu odgovara stvarnom stanju.
74. Objasnite model proračuna granične nosivosti plitkog temelja prema Serano i ostali (skica)
- Serrano i ostali za određivanje granične
nosivosti plitkog temelja koriste Hoek-Brownov
kriterij čvrstoće, ali uz pretpostavku posmičnog
loma po plohi na kvazihomogenoj stijeni.
- granična nosivost plitkog temelja:
qf = βn x (Nβ - ζn)
qf - granična nosivost stijenske mase;
βn , ζn - faktori koji ovise o kvaliteti stijenske
mase;
Nβ - faktor nosivosti (može se očitati iz tablice
ili iz dijagrama)
75. Pod kojim uvjetima se koriste piloti ako se temelji u stijeni?

- U slučaju da temeljno tlo nema dovoljnu nosivost, ili je podložno velikim slijeganjima
- korištenje pilota: - temeljenje na tlu,
- temeljenja na vrlo rastrošenoj stijenskoj masi,
- temeljenja na stijenskoj masi s malom krutošću i čvrstoćom,
- kod velikih opterećenja na stijensku masu,
- u slučaju da se na većoj dubini nalazi kvalitetnija stijenska masa.
18
10. PREDAVANJE
76. Koja su dva osnovna tipa inženjerskih problema vezanih uz stabilnost pokosa?
O kojim elementima ovisi nastanak potencijalne klizne plohe? (4 boda)
1) Projektiranje umjetnih pokosa zasjecanjem ili nasipavanjem radi izvedbe novih građevina u
stijenskoj masi i tlu.
2) Analize stabilnosti postojećih pokosa u stijenskoj masi ili tlu, pokosa koji su potencijalno nestabilni,
pokosa koji su doživjeli slom ili pokosa na kojima je potrebno izvesti određene zahvate.
Elementi pokosa: - Geološka struktura,
- Naprezanja u stijenskoj masi i uvjeti podzemne vode,
- Čvrstoća diskontinuiteta i intaktne stijene,
- Geometrija pokosa
77. Koja je razlika između pojmova primarne i sekundarne vodopropusnosti kad se promatra prisutstvo
vode u stijenskoj masi?
Što najviše utječe na sekundarnu vodopropusnost? (2 boda)
- Primarna vodopropusnost se odnosi na tečenje vode kroz intaktnu stijenu, te je koeficijent primarne
vodopropusnosti KPRIMARNO kod većine stijena poprima male vrijednosti.
- Sekundarna vodopropusnost se odnosi na tečenje vode kroz stijensku masu, čime uključuje tečenje i
kroz intaktni dio i kroz prisutne diskontinuitete.
- najveći utjecaj na sekundarnu vodopropusnost ima neprekinutost diskontinuiteta, njegova širina i
ispuna
78. Objasni pojam slom stijenskog pokosa i mehanizam sloma stijenskog pokosa.
Kada dolazi do sloma na pokosu?
Koje mehanizme sloma stijenskog pokosa poznaješ? (4 boda)
- Slom stijenskog pokosa podrazumijeva pojavu nestabilnosti pokosa pri promjeni uvjeta u pokosu koji
su rezultirali promjenama geoloških, antropoloških i vremenskih uvjeta. Događa se kad se prekorači
posmična čvrstoća materijala na kliznoj plohi.
- Mehanizam sloma je opis fizičkog procesa u stijenkoj masi pri kojem je doslo do sloma.
Mehanizmi sloma su:
- Planarni slom, - Blokovsko klizanje i slom prevrtanjem
- Klinasti slom, (toppling),
- Rotacijski slom, - Lomljenje i izbacivanje sloja
- Složeni slomovi,
79. Što je planarni slom?

Pod kojim uvjetima može doći do planarnog sloma u stijenskoj masi? (2 boda)
- Planarni slom je mehanizam sloma koji se u stijenskoj masi pojavljuje duž određenog geološkog
diskontinuteta.
- Uvjeti za nastanak:
a) ravnina diskontinuiteta po kojem se dogodio slom se mora pružati (približno) paralelno s licem
pokosa,
b) nagib ravnine po kojoj se dogodio slom mora biti manji od nagiba lica pokosa,
c) nagib ravnine po kojoj se dogodio slom mora biti veći od kuta unutarnjeg trenja stijenske mase,
d) tzv. ‘ravnine otpuštanja’ koje pružaju neznatnu otpornost klizanju, moraju biti vidljive u cilju
određivanja bočnih granica kliznog tijela
19
80. Rotacijski slom?

- Rotacijski slom odgovara kružnom slomu prema kojem se slom kroz stijensku masu odvija po kružnoj
plohi sloma.
- Javlja se na pokosima na kojima ne postoje jasno izraženi diskontinuiteti ili slabije zone stijenske
mase koje određuju pojavu sloma drugačijeg tipa ili mehanizma sloma.
- Rotacijski slom karakterističan je za jako raspucalu stijensku masu bez dominantnih diskontinuiteta
nepovoljnog položaja u odnosu na pokos ili za pokose velikog razmjera u odnosu na sustav
diskontinuiteta.
81. Što znate o lomljenju i izbacivanju sloja kao jednog od mehanizama sloma stijenskih pokosa (napišite
i skicirajte što pripada toj kategoriji kada se javljaju i kada nastupaju)?
- U ovu kategoriju pripada slom tanko uslojenih stijenskih masa koji uključuje i izbacivanje pojedinih
slojeva stijene uslijed prekoračenja naprezanja.
- Javljaju se u pokosima s kontinuiranim diskontinuitetima ili slojevima u stijenskoj masi u slučajevima
kada je položaj diskontinuiteta ili sloja paralelan s površinom padine.Slom po slojevima stijenske mase
nastupa uslijed sloma u nožici ili kao ravni slom duž poprečne pukotine.
82. Kako se može izraziti faktor sigurnosti kod analize stabilnosti stijenskih pokosa? (2 boda)
1. Odnos sila mogućeg otpora i aktivnih sila.
2. Odnos naprezanja na plohi sloma i čvrstoće materijala.
3. Odnos parametara čvrstoće u kosini i parametara čvrstoće potrebnih za održanje stabilnosti kosine.
4. Odnos momenata otpora i momenata aktivnih sila na plohi sloma.
83. Metode stabiliziranja stijenskih pokosa, navesti primjere? (2 boda)

- Metode stabiliziranja stijenskih pokosa se mogu podijeliti na:
a) metode koje eliminiraju ili reduciraju aktivne (napadne) sile
(kao što je npr. Dreniranje podzemne vode ili iskopi)
b) metode koje povećavaju sile otpora (npr. instalacija potpornih sustava)
20
84. Objasni pojam „armiranje stijenske mase“?

Na koji način se stabilizira stijenska masa "armiranjem stijenske mase"? (2 boda)
- Armiranje stijenske mase predstavlja princip stabilizacije, ako postoji opasnost od sloma, kod kojeg se
stijenska masa ojačava sa svrhom da može "nositi samu sebe".
- Pojačanja se vrše s različitim oblicima sidara (štapim ili prednapetim sidrima). Njihovom ugradnjom se
povećava normalna i posmična sila otpora na plohu sloma, a relativna veličina tih sila ovisi o orijentaciji
sidra u odnosu na plohu sloma.
- mlazni beton (ugrađuje se na lice pokosa) služi samo za za sprečavanje rahljenja stijene i ispadanja
pojedinih manjih blokova. Kako praktički nema nosivost, zajedno sa sidrima formira sustave za
armiranje stijenskih pokosa.
11. PREDAVANJE
85. Kako se stijenski blok može gibati po pokosu? (1 bod)
1) kosi hitac (falling),
2) odskakivanje (bouncing),
3) klizanje (sliding)
4) kotrljanje (rolling).
86. Što je izraženo koeficijentom restitucije pri analizi stabilnosti odrona?

O čemu ovisi koef. Restitucije?
- Koeficijentom restitucije izraženo je svojstvo usporavanja površinskog materijala.
- Vrijednost ovog koeficijenta ovisi o vrsti materijala koji formira površinu udara.
(Tvrde stijene imaju visoki koef. restitucije, tla i rastrošene stijene imaju nizak koef. restitucije )
87. Nabroji moguće mjere zaštite od odrona? (2 boda)

- uklanjanje materijala, - drenaža, sidrenje i uvezivanje sajlama,
- postavljanje mreža na pokos, - barijere,
- jarak za hvatanje odrona, - hibridne barijere za zaštitu od odrona,
- iskop/berme, - galerije za zaštitu od odrona
- mlazni beton,
88. Opiši jarak za hvatanje odrona kao mjeru zaštite od odrona?

- Jarak za hvatanje odrona - pasivna mjera zaštite od odrona.
- Nalazi se na nožici pokosa ukoliko postoji dovoljno prostora za njegov smještaj.
- Dno jarka treba biti prekriveno slojem šljunka kako bi apsorbirao kinetičku energiju odronjenog
stijenskog bloka. Prostor između jarka i prometnice trebao bi se zaštititi (npr. barijerama) kako
odronjeni blok ne bi nakon udara u jarak i odbijanja dosegao kolnik. Koristi se u kombinaciji s drugim
mjerama zaštite.
89. Opisati barijere, i sve sto triba o njima.

- Barijere predstavljaju pasivni sustav zaštite od odrona.
- Koriste se u slučajevim kada se očekuju odroni nestabilnih blokova stijenske mase.
- Barijere su definirane energetskim razredom, visinom i elongacijom. Apsorbiraju određenu energiju
udara stijenskog bloka. Energija udara definirana je brzinom pada bloka i njegovom masom.
- Barijere se dimenzioniraju kinematičkim simulacijama i proračunima prema putanjama potencijalno
nestabilnih blokova stijenske mase.
21
90. Napišite od koje pretpostavke algoritam kosog hica polazi prilikom proračuna odrona (računalnim
programom Rocfall) te koja mu je svrha.
Što u tom proračunu predstavlja minimalna brzina?
- Algoritam kosog hitca pretpostavlja da blok ima neku brzinu koja će ga pokretati kroz zrak iz sadašnje
pozicije na novu poziciju gdje će blok udariti u pokos.
- Svrha algoritma kosog hitca je pronaći lokaciju sjecišta parabole (putanje bloka) i pokosa. Nakon što se
pronađe točka sjecišta, proračunava se brzina nakon udara koristeći koeficijente restitucije.
- Minimalna brzina (vMIN) definira prijelaz između stanja „kosog hitca“ i stanja u kojem se blok kreće
presporo da bi se smatrao „kosim hitcem“ i umjesto toga se kotrlja, kliže ili zaustavlja.
91. Koje su pretpostavke proračuna stabilnosti odrona?

kako se modelira blok, kako i kada se određuje masa bloka i zašto se koristi?
Zašto se otpor zraka može zanemariti pri proračunu?
Koje su poteškoće pri analizi odrona? (5 bodova)
- Pretpostavke:
1) blok shvaćamo kao infinitezimalan krug
2) veličina bloka nije parametar za proračun,
3) Blok se ne može razbiti/podijeliti u više komada tijekom simulacije.
- masa bloka je konstantna, određuje je se na početku proračuna, koristi se za proračun kin. energ. pri
izradi grafova i prikaza rezultata
- Otpor zraka se može zanemariti jer se pretpostavlja se da su blokovi dovoljno masivni i da se kreću
dovoljno malim brzinama pa je utjecaj na izlazne podatke mali.
- Poteškoće pri analizi odrona:

- Pokosi odrona često imaju vrlo varijabilnu geometriju.
- Lokacija i masa bloka su neizvjesne.
- Materijal pokosa može značajno varirati od jednog do drugog dijela padine
- bitna svojstva materijala su obično nedovoljno poznata.
- Jednadžbe za simulaciju odrona su osjetljive na male promjene u tim parametrima.
92. Što je Rocfall i za što se koristi?

Što se proračunava na temelju ulaznih podataka i koje izlazne podatke daje? (2 boda)
- ROCFALL je računalni program jednostavan za korištenje koji obavlja vjerojatnosne simulacije odrona
i može se koristiti za projektiranje barijera (i drugih mjera zaštite od odrona) i testiranje njihove
učinkovitosti.
- na temelju ulaznih podataka (geometrije pokosa, karakteristike materijala pokosa, veličine bloka,
početne pozicije bloka i početne brzine bloka) proračunava putanju odronjenog bloka i kao izlazne
podatke daje brzinu, poziciju i kinetičku energiju bloka duž cijelog profila pokosa.
93. Koje algoritme koristi Rocfall?

- Algoritam kosog hitca i Algoritam klizanja. Algoritam kosog hitca se koristi za proračunavanje kretanja
bloka, dok blok putuje kroz zrak, odskače iz jedne točke pokosa na drugu. Algoritam klizanja se koristi
za proračunavanje kretanja bloka dok je blok u kontaktu s pokosom.
22
12. PREDAVANJE
94. Koje su prednosti ojačanja stijenske mase štapnim sidrima? (2 boda)

- svestrana mogućnost uporabe,
- pogodna za bilo koju odabranu geometriju iskopa,
- jednostavnost i brza mogućnost uporabe,
- ugradnja je u potpunosti mehanizirana,
- relativno niska cijena
95. Mehanički usidrena sidra – koji je njihov najčešći oblik (skica kako izgledaju i na skici označiti nazive
njihovih dijelova).
Na osnovu kojih mehanizama se ostvaruje sidrenja kod mehanički usidrenih štapnih sidara, te koji od tih
mehanizama ima značajniju komponentu u ukupnoj nosivosti sidra? (3 boda)
- Štapna sidra s ekspanzijskom glavom koja

onemogućuje pomake sidra su najčešći oblik mehanički
usidrenih štapnih sidara.
- Sidrenje se ostvaruje na osnovi dva mehanizma:

1) trenja ekspanzijske glave i zidova bušotine
2) uklještenje glave u neravnine zidova bušotine.
uklještenje predstavlja značajniju komponentu u
ukupnoj nosivosti sidra.
96. Prednosti i nedostatci mehanički usidrenih sidra?

- Prednost je mogućnost trenutnog preuzimanja opterećenja nakon ugradnje, kao i unošenja
predopterećenja u stijensku masu.
- Nedostatak mehanički usidrenih sidara je moguće slabljenje ili potpun prestanak njihovog djelovanja
ako se iskop tunela izvodi miniranjem.
97. Kako se ostvaruje sidrenje kod mehanički usidrenih štapnih sidara, a kako kod injektivnih štapnih
sidara?
Koji mehanizam sidrenja pritom više pridonosi ukupnoj nosivosti sidra kod mehanički usidrenih štapnih
sidara, a koji kod injektivnih sidara?
- Mehanički usidrena štapna sidra: sidrenje se ostvaruje na osnovi trenja ekspanzijske glave i zidova
bušotine te uklještenja glave u neravnine zidova bušotine
- injektivna štapna sidra: sidrenje se uspostavlja cijelom injektiranom dužinom elementa ojačano na
osnovi kemijskih veza, trenja i uklještenja.
- Kod mehanički usidrenih štapnih sidara veći značaj ima uklještenje u ukupnoj nosivosti sidra
- kod injektiranih štapnih sidara veći značaj ima trenje i uklještenje, dok se kemijske veze s vremenom
mogu u potpunosti razgraditi.
98. Na koje načine se izvodi injektiranje štapnih sidara? (2 boda)

1. Izvedena bušotina zapunjava se injekcijskom smjesom, a štapno sidro ugrađuje se u zapunjenu
bušotinu.
2. U izvedenu bušotinu ugrađuje se štapno sidro nakon čega se injektira prostor između sidra i zidova
bušotine. Injektiranje se izvodi ili ugradnjom cijevi za injektiranje do dna bušotine i injektiranjem do
povrata smjese na ušće bušotine ili ugradnjom pakera i injektiranjem od ušća bušotine do postizanja
odgovarajućeg pritiska propisanog projektom.
23
99. Što su pasivna sidra? (1 bod)

- Injektirana štapna sidra u većini slučajeva koriste se kao pasivna sidra odnosno sidra u koja se u toku
izvedbe ne unose dodatna opterećenja koja se prenose na stijensku masu.
100. Razlike i sličnosti između Split Set i Swellex?

- Split Set i Swellex su trenjem usidrena štapna sidra a predstavljaju najnovija dostignuća u tehnici
ojačanja stijenske mase.
- sličnosti: U oba sustava prijenos opterećenja realizira se trenjem (a kod Swellex sustava i
uklještenjem) uslijed radijalne sile koja djeluje na zidove bušotine duž cijele dužine bušotine. I u
jednom i drugom sustavu sidro se sastoji od čelične cijevi koja se mehaničkim (Split Set) ili hidrauličkim
putem (Swellex) širi sve dok stijenke cijevi ne dostignu kontakt sa zidovima bušotine.
101. Opišite kakva su to Split Set sidra a kakva Swellex sidra,

kako se najbolje izvodi njihova ugradnja te čemu se pojedino sidro može najbolje prilagoditi?
- Split Set koristi naglavnu ploču radi osiguranja dijela stijenske mase na klizanje duž sidra.
- Ugradnja sidra izvodi se mehaničkim utiskivanjem sidra u bušotinu, pri čemu je promjer cijevi sidra
veći od promjera bušotine. Sidro se pri tom može prilagoditi velikim pomacima bez sloma.
- Swellex je po mehanizmu sidrenja sidro koje nosi trenjem i uklještenjem u zidove bušotine.
- Izvodi se proširivanjem ugrađene cijevi hidrauličkim pritiskom unutar cijevi, pri čemu se cijev
skraćuje. Sidro može podnijeti velike deformacije stijenske mase.
102. Prednosti mehaničkih, samobušivi, pletenih i trenjem usirenih štapova?

- Prednost mehanički usidrenih sidara je mogućnost trenutnog preuzimanja opterećenja nakon
ugradnje, kao i unošenja predopterećenja u stijensku masu.
- Prednosti samobušivih sidara su u mogućoj značajnijoj dužini izvedbe, kao i izbjegavanje mogućnosti
zarušavanja bušotine uslijed izvlačenja bušaće šipke i ulaganja sidara u klasičnim postupcima izvedbe
sidara, te upotreba u oštećenim stijenskim masama.
- Prednost pletenih sidara je u mogućnosti uporabe velike duljine istih kao i kombinacije unošenja
vlačnih naprezanja i prijenosa na podgrađenu stijensku masu.
- Prednosti trenjem usidrenih sidara su relativno jednostavna ugradnja i trenutno preuzimanje
opterećenja neposredno nakon ugradnje.
103. Na koja dva modela se može razdvojiti ponašanja sidara stijenskih masa?
1. Modele koji razmatraju ponašanje sidara u okolišu stijenske mase i njihov međusobni odnos, pri tom
zanemarujući uvjete stanja naprezanja u stijenskoj masi
2. Modele koji razmatraju ponašanje stijenske mase ojačane sidrima u uvjetima stanja naprezanja
uzrokovanog iskopom podzemnih otvora ili zasijecanjem padina
104. Modeli sloma untar sustava ojačanja stijenske mase štapnim sidrima?
- Slom u čeliku štapnog sidra,
- Slom veze sidra i injekcijske smjese,
- Slom u injekcijskoj smjesi,
- Slom veze injekcijske smjese i stijenske mase,
- Slom stijenske mase u okolišu sidra,
- Slom stijenske mase oko zone ojačane sidrima
24
105. Navedi i objasni 2 metode numeričkog modeliranja štapnih sidara? (3 boda)

1. Eksplicitni prikaz sidara,
2. Zamjena ekvivalentnim materijalima
- geotehničko sidro se prikazuje elementima kao što su gredni (beam), vezni (truss) ili štapni (bar).
- Materijali su opisani kao elastoplastični, a nedostaci su nepostojanje veza između pojedinih
materijala, kao i ograničenja u granicama popuštanja pojedinih materijala.
- Model je opisan konačnim elementima u zavisnosti od relativnih pomaka u stijenskoj masi. Zamjenom
ojačanja i stijenske mase ekvivalentnim materijalom, element ojačanja se ne tretira eksplicitno, već se
ojačana stijenska masa tretira kao jedinstvena cjelina pri čemu ponašanje ovisi o ekvivalentnim
značajkama ojačane stijenske mase.
106. Modeli sloma unutar sustava ojačanja stijenske mase:

- Slom u čeliku štapnog sidra,
- Slom veze sidra i injekcijske smjese,
- Slom u injekcijskoj smjesi,
- Slom veze injekcijske smjese i stijenske mase,
- Slom stijenske mase u okolišu sidra,
- Slom stijenske mase oko zone ojačane sidrima
107. Objasni i skiciraj modeliranje ponašanja štapnih sidara materijalom ekvivalentnih značajki?
- Zamjenom ojačanja i stijenske mase ekvivalentnim materijalom, element ojačanja se ne tretira
eksplicitno, već se ojačana stijenska masa tretira kao jedinstvena cjelina pri čemu ponašanje ovisi o
ekvivalentnim značajkama ojačane stijenske mase.
- Materijal ekvivalentnih značajki - Ideja pristupa je zamijeniti heterogenu stijensku masu, injekcijsku
smjesu i element ojačanja te veze između pojedinih el. homogenim anizotropnim materijalom koji se
ponaša ekvivalentno originalnom paketu.
- prednost predstavlja mogućnost brzih promjena rasporeda sidara u modelu u odnosu na eksplicitne
modele gdje to zahtijeva izradu potpuno novih modela.
108. Koje metode ispitivanja štapnih sidara potnajete? (1 bod)

a) nosivost sidra/sila u sidru i to metodom čupanja sidra te metoda tehnike akustične emisije
b) kvaliteta injektiranosti sidra metodom Boltometar
25
13. PREDAVANJE
109. Kako u užem smislu možemo definirati tunele?

- Tunele u užem smislu možemo definirati kao podzemne prostore za prolaz ili transport ljudi i
materijala, izvedene ljudskom djelatnošću, malih dimenzija poprečnog presjeka u odnosu na dužinu, s
niveletom koja ne odstupa znatnije od horizontale.
110. Što je primarna podgrada i koji su njeni osnovni elementi (skica)?

Što sekundarna tunelska obloga te što se nalazi između priamrne podgrade i sekundarne obloge? (4
boda)
- Primarna podgrada primjenjuje se za vrijeme ili
odmah nakon iskopa kako bi se osigurali sigurni radni
uvjeti tijekom kasnijeg iskopa i inicirao proces
mobiliziranja i konzervacije čvrstoće stijenske mase na
način da se kontrolira pomak granica iskopa.
- Elementi primarne podgrade su: Stijenska masa,

Mlazni beto, Čelične mreže, Čelični lukovi, Sidra.
Svaka dodatna podgrada primjenjena u kasnijoj fazi se
naziva sekundarnom.
- Sekundarna tunelska obloga izvodi se od armiranog betona nakon završetka primarne tunelske
podgrade. Sekundarna obloga konstruktivno djeluje sa primarnom podgradom kao spregnuta
konstrukcija, a njihov spoj se promatra kao kruta veza. Između primarne podgrade i sekundardne
obloge postavljaju se slojevi hidroizolacije. Prema osnovnim postavkama tunelogradnje primarna
tunelska podgrada služi za trajno osiguranje tunelskog profila i u interakciji sa stijenskim masivom
mora preuzeti cjelokupno opterećenje. U skladu s tim sekundarna tunelska obloga ne preuzima
nikakvo značajnije opterećenje.
111. Za što se mogu koristiti mlazni beton i mikroarmirani mlazni beton kod tunelogradnje?
Što je to mikroarmirani mlazni beton?
Napišite i skicirajte razliku između mlaznog betona i mikroarmiranog mlaznog betona? (3 boda)
- Mlazni beton se upotrebljava za sprečavanje
rahljenja stijene i kao podgradni element. Obloga
od mlaznog betona zatvara pukotine u stijeni,
sprečava ispadanje blokova stijene iz kalote i
bokova i time pojavu progresivnog loma.
- mikroarmirani mlazni beton (MAMB) mlazni

beton sa dodatkom čeličnih ili polipropilenskih
vlakana propisanih karakteristika.
Kod klasičnog nearmiranog betona nema dodatne deformacije nego dolazi do razdvajanja polovica
(nastaje krti lom), dok se kod mlaznog betona s čeličnim vlaknima (MAMB) uočava znatna
postpukotinska nosivost.
26
112. Što su sidra?

O čemu ovisi broj, dužina, nosivost i raspored pri projektiranju tunelskog otvora?
Koja je uloga pojedinačnog, a koja sistemskog sidrenja? (3 boda)
- Sidra su osnovni podgradni element s kojim se poboljšavaju fizičke i mehaničke karakteristike stijene
oko iskopa.
- Broj sidara, njihova dužina, nosivost i raspored ovise o kvaliteti stijene, veličini i obliku poprečnog
presjeka i dužini napredovanja.
- Uloga pojedinačnog sidrenja je da sanira lokalne pojave nestabilnosti i smanjuje mogućnost geoloških
odvala stijenske mase.
- Uloga sistematskog sidrenja je povećanje ili održavanje čvrstoće stijenske mase i ravnomjerna
raspodjela opterećenja oko podzemnog iskopa.
113. Koje su sve posebne mjere podgrađivanja tunelskog iskopa?

- Čelična koplja, - Iskop pod komprimiranim tlakom,
- Cijevni kišobran (Pipe roof), - Zamrzavanje tla i stijene,
- Mlazno injektiranje (Jet grouting), - Odvodnja
114. Karakteristicne krivulje podgrade i stjenske mase,te nacrtat dva primjera

- Karakteristične krivulje stijenske mase i podgrade predstavljaju odnos između podgradnog pritiska
(pi) potrebnog da se uspostavi ravnoteža na rubu podzemnog otvora pri danom radijalnom pomaku
ruba otvora, a prema tom radijalnom pomaku (ui).
115. Što predstavlja karakteristična krivulja stijenske mase i podgrade?

Koje pretpostavke se uvode da bi se odredila karakteristična krivulja stjenske mase? (3 boda)
- Karakteristične krivulje stijenske mase i podgrade
predstavljaju odnos između podgradnog pritiska (pi)
potrebnog da se uspostavi ravnoteža na rubu
podzemnog otvora pri danom radijalnom pomaku ruba
otvora, a prema tom radijalnom pomaku (ui).
- Pretpostavke:
- Analizira se kružni otvor polumjera (a).
- Prirodno stanje naprezanja oko otvora je hidrostatsko
- Podgradni pritisak pi je jednolik po cijelom
unutrašnjem rubu otvora.
- Stijenska masa u zoni iskopa je homogena i izotropna.
U nedirnutom stanju se ponaša idealno elastično, te su joj svojstva opisana modulom elastičnosti E i
Poisson-ovim koeficijentom. Nakon prekoračenja čvrstoće stijenska masa se ponaša idealno plastično.
27
116. Koja su 4 osnovna načela NATM-a (nabroji i objasni)? (5 bodova)

I. Zadržati čvrstoću stijene - Izbjeći nepoželjno oslabljivanje (razrahljivanje) stijene pažljivim iskopom i
trenutnom primjenom podgrade i očvrščavanja.
II. Zaobljeni oblici presjeka - Izbjegavati koncentracije naprezanja u kutevima u kojima počinje
progresivni lom.
III. Popustljiva tanka podgrada - Primarna podgrada treba biti fleksibilna. Potrebu dodatnog
podgrađivanja ne treba ostvarivati podebljavanjem podgrade nego sidrenjem.
IV. Mjerenja in-situ – opažanje ponašanja tunela za vrijeme gradnje, kontrola raspodjele naprezanja
117. Koji je osnovni princip Natm kada se govori o pravovremenoj ugradnji podgrade + skica?
- Treba pravovremeno ugraditi podgradu

(ne prerano niti prekasno) i odgovarajuće dozirati
stijenski pritisak ugradnjom ne prekrute i ne
preslabe podgrade.
118. Prema NATM-u, na koji način se smanjuje pritisak vode na podgradu tunela? (1 bod)
- pomoću drenaža. Stijensku masu treba drenirati omogućavajući vodi dotok u tunel.
119. Kada se pristupa iskopu tunela u više faza?

Na koji se način vrši iskop u više faza?
Što je pritom potrebno osigurati?
Skiciraj iskop u 2,3,4 faze? (3 boda)
- Ako je stijenska masa loše kvalitete, pristupa se iskopu u više faza.
- Kod višefaznog iskopa zadani profil tunela se kopa u više faza na način da se čelo iskopa podijeli na
više dijelova.
- Kod toga je bitno osigurati da su sva iskopana čela stabilna prije iskopa sljedećeg.
120. Opiši i skiciraj „cut and cover“ metodu tunelogradnje.

Kada se takva metoda može primijeniti? (3 boda)
- metoda tunelogradnje koja se sastoji od iskopa građevne jame s površine terena, izvedbe tunelske
konstrukcije u jami te zatrpavanja izvedene konstrukcije tlom iz iskopa. Primjenjuje se u zonama malog
nadsloja.
28
14. PREDAVANJE
121. Što je reologija I koji je njen osnovni cilj? (2 boda)

- Reologija je znanost koja proučava deformaciju i tečenje materije.
- Osnovni cilj reologije je definiranje odnosa između naprezanja I deformacije materijala u ovisnosti o
vremenu.
122. Definiraj idealno elastičan i idealno plastičan materijal? (2 boda)

- Idealno elastičan materijal je takav kog kojega se deformacija materijala linearno povećava sa
POVEĆANJEM naprezanja.
- idealno plastičan materijal je takav kod kojeg se deformacija materijala linearno povećava pri
KONSTANTNOM naprezanju
123. Definirajte što je to puzanje a što dugotrajno deformiranje kod dugotrajnog ponašanja stijenske
mase ? (2 boda)
- Puzanje je proces kontinuiranog deformiranja materijala pod konstantnim opterećenjem i odnosi se
na intaktni, laboratorijski uzorak stijene.
- Dugotrajno deformiranje je proces kontinuiranog deformiranja stijenske mase oko podzemnog
otvora zbog konstantnog naprezanja koje je nastalo nakon preraspodjele naprezanja od iskopa. Tako
nastale dugotrajne deformacije su kompleksan rezultat puzanja intaktne stijene, puzanja mnoštva
diskontinuiteta i zakašnjelog razvoja novih pukotina.
124. Iz rezultata kojih pokusa se mogu analizirati dugotrajne deformacije?

Dugotrajne deformacije se mogu analizirati iz rezultata:
1. Pokusa puzanja
2. Pokusa relaksacije,
3. Jednoosno monotono-kvazistatičnog pokusa u preši
125. Nabroji skiciraj I objasni karakteristične faze tijekom pokusa puzanja?

1. Primarno puzanje – brzina deformacije opada, a
dugotrajne deformacije se stabiliziraju tokom vremena,
2. Sekundarno puzanje – brzina deformacije je konstantna,
3. Tercijalno puzanje – brzina deformacije se povećava zbog

progresivnog oštećenja stijene.
126. Koja mjerenja se provode pomoću klinometra, koja pomoću inklinometra a koja pomoću kliznog
mikrometra I deformetra te koja je njihova preciznost?
- Mjerenje klinometrima zasniva se na mjerenju kutova zaokreta u konstrukciju ugrađenih specijalnih
nosača, koji se ugrađuju posebnim postupkom bušenja i injektiranja.
- Inklinometri koriste za mjerenje promjene nagiba vertikalnih zacjevljenih bušotina ili cijevi ugrađenih
u potporne konstrukcije (piloti, dijafragme). Točnost probnih inklinometara u terenskim uvjetima
dosiže ±0.1 mm/m..
- Klizni deformetar i klizni mikrometar omogućuju kontinuirano mjerenje deformacija duž ugrađenih
cijevi. Cijevi se mogu ugrađivati u bušotine ili u konstrukcije. Točnost kliznog deformetra u
terenskimuvjetima iznosi ± 0.03 mm/m, dok točnost kliznog mikrometra iznosi ± 0.003 mm/m.
Mjerenja deformacija kliznim deformetrom zasnivaju se na mjerenju relativnih deformacija ugrađenih
cijevi spojenih teleskopskim spojnicama.
29
127. Hookeov reoloski model?

- Mehanički model simboliziran je Hooke-ovom idealno-elastičnom oprugom. Ponašanje opruge je
definirano linearnim, jednodimenzionalnim Hooke-ovim zakonom, koji kaže da je deformacija opruge
proporcionalna primjenjenom opterećenju.
- Za idealno elastično tijelo pretpostavlja se da deformacija nastupa trenutno I to u konačnom iznosu,
te se nakon uklanjanja opterećenja tijelo vraća u prvobitan položaj.
- Tijela (stijene) sa takvim osobinama nazivamo "Hooke-ovim tijelima" I obilježavamo ih sa "H".
128. Saint – Venantov model?

- Saint Venant je predložio model idealno kruto-plastičnog materijala, koji ima svojstvo da ne pokazuje
nikakve deformacije ε dok vrijednost naprezanja σ ne dosegne izvjesnu kritičnu vrijednost.
- Mehanički model simboliziran je klizačem, a njegovo ponašanje se opisuje situacijom u kojoj na tijelo
mase “m“ djeluje silom F, a nalazi se na hrapavoj, horizontalnoj površini. Sve dok je primjenjeno
naprezanje manje od granične sile trenja, tijelo je nepomično. Prekoračenjem granične sile trenja tijelo
se počne gibati, odnosno plastično deformirati pri konstantnom naprezanju.
Materijali koji imaju takve osobine se nazivaju "idealno plastičnima", pri čemu nakon rasterećenja
ostaje trajna (nepovratna) deformacija.
- Materijale idealno plastičnih osobina nazivamo “St. Venant-ovim tijelima" i obilježavamo ih oznakom
“St. V".
30

Geotehničko Inženjerstvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Geotehničko Inženjerstvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO

1. Definirajte što je stijenska masa, monolitni uzorak stijene? (2 boda)

2. Definirajte što je pukotina, prslina a što diskontinuitet? (3 boda)

3. Navesti i objasniti osnovne razlike između tla i stijena? (5 bodova)

5. Napišite kako se naziva proces otapanja karbonatnih stijena.

6. Napišite kako se naziva proces suprotan procesu korozije vapnenca?

8. Nabrojite koje podzemne krške oblike poznajete i napišite njihovu definiciju?

9. Napišite i definirajte koja su osnovna fizičko-strukturna svojstva stijena? (3 boda)

10. Što je razlomljenost i kako do nje dolazi?

12. Što je anizotropija?

15. Kakvi su smjerovi glavnih naprezanja pri površini horizontalnog terena?

17. Napišite koja je prednost a koji nedostatak metode hidrauličkog frakturiranja?

19. Opišite postupak dobivanja naprezanja metodom USBM overcoringa? (3 boda)

20. Objasni Kirschov model za djelovanje verikalnog naprezanja i nacrtaj dijagram.

Definicije komponenti tenzora naprezanja:

21. Koja je primjena ultrazvučnih ispitivanja kod ispitivanja stijene? (2boda)

22. Ukratko opišite princip rada ultrazvukom?

24. Što mjeri sklerometar?

- U stroju udaljenost između dodirne točke šiljka i uzorka do

- Ekvivalentni promjer (De) De2= D2 (mm2);

- U stroju šiljci se primaknu tako da čine kontakt duž linije koja

- Ekvivalentni promjer (De): De2= 4A / π (mm2); A=W x D

- Najpouzdanija metoda korekcije veličine Is je testiranje uzorka

29. Što je jednoosna vlačna čvrstoća tj. čemu je ona jednaka?

- Opterećivanje uzorka - uzorak se opterećuje uzdužnom silom uz

- Pokusom dobivamo uzdužnu deformaciju, radijalnu deformaciju i

32. Za kakva ispitivanja se koristi slake durability test.

33. Koje su prednosti istražnog bušenja u stijeni? (4 boda)

35. Nabroji terenska ispitivanja krutosti?

37. Na čemu se zasniva ispitivanje velikim tlačnim jastucima?

38. Odrediti modul deformacija kod ispitivanja velikim tlačnim jastucima.

40. Na čemu se zasniva mjerenje krutosti stijenske mase krutim dilatometrom?

43. Koja su osnovna svojstva klasifikacije stijenske mase? (3 boda)

44. RQD – definicija i nedostatci?

45. Koje parametre u obzir uzima RSR klasifikacija? Nedostatci klasifikacije?

46. Na osnovi kojih 6 parametara se zasniva klasifikacijska procedura za RMR klasifikaciju?

47. Što je GSI?

49. Koje osnovne uvjete mora zadovoljiti kriterij čvrstoće? (3 boda)

54. 10 elemenata opisivanja diskontinuiteta prema ISRM-u? (3 boda)

- Orijentacija diskontinuiteta može se mjeriti kompasom i klinometrom te fotogrametrijskim metodama.

56. Što je razmak a što frekvencija diskontinuiteta?

57. Što je neprekinutost diskontinuiteta?

a) U oba smjera prostiru se u potpunosti neprekinuti diskontinuiteti.

58. Širina diskontinuiteta, zijev diskontinuiteta, debljina ispune diskontinuiteta – definicije?

59. Kod kojih stijenskih masa se proučava voda u diskontinuitetu?

60. Pomoću kojih parametara se može opisati veličina bloka?

61. Što je volumetrijski broj pukotina?

62. Koji faktori utječu na posmičnu čvrstoću diskontinuiteta? (2 boda)

63. Bartonov kriterij čvrstoće?

64. Što krutost reprezentira?

- Parametri koji utječu na krutost karbonatnih stijena u kršu Hrvatske:

- Izraz: Em = IKs x GSI2 x Vp2

67. O čemu ovisi faktor poremećenosti st. Mase?

1) U početku nanošenja opterećenja na temelj odnos naprezanja I deformacije može se izraziti

72. Model proračuna granične nosivosti plitkog temelja prema Goodmanu

- Goodman je odredio graničnu nosivost za plitki temelj prema Mohr-Coulombovom i Hoek-Brownovom

75. Pod kojim uvjetima se koriste piloti ako se temelji u stijeni?

79. Što je planarni slom?

80. Rotacijski slom?

83. Metode stabiliziranja stijenskih pokosa, navesti primjere? (2 boda)

84. Objasni pojam „armiranje stijenske mase“?

1) kosi hitac (falling),

86. Što je izraženo koeficijentom restitucije pri analizi stabilnosti odrona?