RAVNINSKO STANJE

NAPREZANJA I
5
DEFORMACIJE

5.1. Uvod
U ovom poglavlju se razmatraju dvodimenzionalni (ravninski) konačni
elementi. To su takvi elementi kod kojih dvije koordinate definiraju položaj
točke na površini elementa. Elementi su spojeni u čvorovima i duž bridova i
tako predstavljaju kontinuiranu strukturu. U procesu diskretizacije nekog
ravninskog problema cijela domena se podijeli na konačne elemente kako
bi se izvršila neka analiza (npr. naprezanja). Čvorovi u kojima se vežu
elementi moraju zadovoljavati uvjete kompatibilnosti. Za izabrane funkcije
pomaka mora se osim kompatibilnosti u čvorovima zadovoljiti i
kompatibilnost duž stranica.

Dvodimenzionalni elementi su izuzetno važni u analizi naprezanja i

obuhvaćaju npr. probleme ploča sa otvorima ili promjenom geometrije sa
opterećenjem u ravninskini elementa. Rezultat djelovanje opterećenja
takvih struktura su lokalne koncentracije naprezanja.

Dvodimenzionalna analiza pomaka uključuje probleme dvodimenzionalnih

struktura izloženih djelovanju ravninskomjernog opterećenja koje dovodi do
pozitivnih ili negativnih pomaka.

Matrice krutosti se postavljaju za dvodimenzionalne ravaninske konačne

elemente oblika trokuta. Najjednostavniji sa aspekta dobivanja matrice
krutosti je trokutasti konačni element sa konstantnim pomacima (CST).

Matrica krutosti ovog elementa može de dobiti korištenjem principa

minimuma potencijalne energije. Minimum potencijalne energije je najlakši
način za dobivanje jednadžbi za dvodimenzionalne elemente.
Stanje ravninskog naprezanja i deformacije
155
5.2. Najvažniji koraci u postavljanju
jednadžbi ravninskog trokutastog
elementa
Prije postavljanja jednadžbi za trokutasti konačni element treba dati
i osnovne jednadžbe za ravninsko stanje naprezanja i ravninsko stanje
deformacija kako bi kasnije analize imale kontinuitet i jasnoću.

Ravninsko stanje naprezanja definira se kao stanje naprezanja u kojem

su normalna i tangencijalna naprezanja okomita na ravninskinu elementa,
jednaki nuli. To se može pokazati na primjerima, slika 5.1.

a)
y

F
x F

b)
Slika 5.1. Ravninskinski problemi

Ako djeluje vlačna sila F kako je prikazano na slici 5.1a) i b), tada su
normalna naprezanja z i tangencijalna naprezanja xz i yz jednaki nuli.
U općem slučaju ploče su tanke, odnosno zanemarljive debljine z.

Ravninsko stanje deformacije predstavlja takvo stanje deformacija u kojem

su normalna deformacija z i klizanja xz i yz jednaka nuli.
Stanje ravninskog naprezanja i deformacije
156
Ravninske deformacije za tijela znatne dužine u z pravcu koja imaju
konstantan poprečni presjek ne mijenjaju se u z pravcu, ako opterećenje
djeluje u x i y pravcu, slika 5.1.b.

Dvodimenzionalno stanje naprezanja i deformacija i veza između

naprezanja i deformacija su potrebni kako za razumijevanje tako i za
postavljanje matrice krutosti ravninskog trokutastog konačnog elementa.

Na slici 5.2. prikazan je ravninski element dimenzija dx i dy sa normalnim x i

y
i tangencijalnim xy
naprezanjima.
y yx

xy
x dy x
xy
dx

yx y

Slika 5.2. Stanje naprezanja dvodimenzionalnog elementa

Ravninsko stanje naprezanja na slici može se definirati vektorom naprezanja:

 x 
 
   y  (5.1)
 
 xy 

Naprezanja se mogu izraziti preko pomaka čvorova. Ako su poznati

pomaci čvorova, mogu se izračunati i naprezanja .

Glavni naprezanja dana su izrazima (5.2) za ravninsko stanje naprezanja:

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

157
 x y  y 
2

1    x    xy   max
2

2  2 
(5.2)
x y  y 
2

2    x    xy   min
2

2  2 

Glavni kut definira položaj glavnih pravaca i dan je izrazom (5.3)

2 xy
tg 2   (5.3)
x  y

U ravninama u kojima djeluju glavna normalna naprezanja

tangencijalna naprezanja jednaki su nuli, slika (5.3)

2 1


2 x
1

Slika 5.3. Glavni normalni napon

u
dy
y

dy
v
dx
x
dx

Slika 5.4. Ravninske deformacije

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

158
Na slici 5.4 prikazane su deformacije elementarnog pravokutnika u x y
ravnini i to:

u v v v
  ,   ,    (5.4)
x y y x
x y xy

x i y su linearne deformacije uzdužne ili poprečne, a xy je klizanje. Izraz

za ravninsko stanje deformacija dan je u obliku:

 x 
 
   (5.5)
 y 
 
 xy 

Veza između deformacija i pomaka data je izrazima (5.4).

Za ravninsko stanje naprezanja uzima se da je:

 z   xz   yz  0 (5.6)

Za stanje naprezanja - deformacija kod koga je xy = yx = 0 i z  0,

naprezanje u ravnini je dano izrazom (5.7):

   D   (5.7)

gdje je:
 
1 0 

D  E (5.8)
 1 0 
1    1   
2

0 0 
 2 

Matrica D zove se matrica elastičnosti ili konstitutivna matrica te je

veza između naprezanja i deformacija. E je modul elastičnosti a 
Stanje ravninskog naprezanja i deformacije
159
Poissonov broj.

Ravninsko stanje deformacije smatra se ono stanje kod koga je:

 z   xz   yz  0 (5.9)
Za takvu vezu naprezanja i deformacija kod koje su tangencijalna
naprezanja nule xz = yz = 0 i z  0 konstitutivna matrica ima oblik (5.10):

y
m

i j
T T

Slika 5.5. Slika ravninske ploče opterećene na vlak i

diskretizirane s trokutnim konačnim elementima

Sve navedene relacije poznate su iz otpornosti materijala. Za analizu

konačnim elementima promatra se ploča opterećena na vlak, slika
5.5, diskretizira - podijeli na dijelove oblika trokuta. Svi dijelovi su
konačnih dimenzija, a ne beskonačno mali, pa se zovu konačni elementi.
Čvorovi konačnog elementa su i, j, m. U podjeli ravninskih struktura na
konačne elemente, svakom čvoru pridružen je broj čvora. Svaki čvor
trokutnog elementa ima dva stupnja slobode, jedan u x a drugi u y
pravcu. Pomak se označavaju kao ui i vi . Za neki čvor "i" pomaci se mogu
pisati u obliku:


u 
d i    
i
(5.11)
vi 

a pomaci čvorova i, j, m su:

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

160
 ui 
 
d  vi
i
u 
 ili
d   d d   j (5.12)

 j   
  v j 
d m  u 
 m 
vm 

Diskretizacija predstavlja prvi korak u metodi konačnih elemenata.

Slijedeći korak je izbor funkcije pomaka u čvorovima. Funkcija pomaka bira

se prema vrsti konačnog elementa. Za ravanski element oblika trokuta
funkcija pomaka je linearna. Konačni elementi su spojeni po stranicama i u
vrhovima. Linearna funkcija pomaka je dovoljna da omogući kontinuitet
između elemenata.

Funkcija pomaka zavisi od pomaka u čvorovima i piše se u obliku

(5.13):

u ( x, y)
     (5.13)
v ( x, y) 

Treći korak je postavljanje veza između deformacija i pomaka kao i veza

naprezanja i deformacija. To su izrazi (5.4) i (5.7) koji se postave uz
odgovarajuću matricu D.

Četvrti korak je dobivanje elemenata matrice krutosti i jednadžbi.

Korištenjem principa o minimumu potencijalne energije dobije se osnovna
matrica krutosti elementa i jednadžbe elementa u obliku:

 f   k  d  (5.14)

Princip minimuma potencijalne energije je bolji nego direktni pristup.

Direktni pristup se koristi zbog pojašnjenja pošto je očigledan.

U petom koraku dobije se ukupna matrica krutosti strukture ili globalna

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije
161
matrica krutosti korištenjem spomenutog direktnog pristupa.

F   K  d 

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

162
gdje je F ukupno opterećenje čvorova koje sadrži sva opterećenja
svedena na čvorove.

Matrica K je ukupna matrica strukture koja se sastoji od matrica pojedinih

elemenata strukture.

Slijedeći korak predstavlja određivanje pomaka u svim čvorovima strukture.

Prilikom rješavanja vodi se računa o graničnim uvjetima danim za cijelu
strukturu.

Na osnovu pomaka odrede se deformacije, a poslije toga i

naprezanja .

5.3. Matrica krutosti i jednadžbe

ravninskog konačnog trokutnog
elementa
Diskretizacijom ravninske ploče na trokutne konačne elemente dobiju se
elementi sa čvorovima i, j, m čije su koordinate (xi, yi), (xj, yj) i (xm, ym).

y m(xm,ym
)

i(xi,yi)
j(xj,yj)

x
Slika 5.6. Trokutni konačni element

Pomaci čvorova dani su vektorom:

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

163
 ui 
 
vi 
u 
d   j

  (5.15)
v j 
u 
 m 
vm 

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

164
Za svako pomak izabere se funkcija pomaka u linearnom obliku:

u (x,y) = a1 + a2x + a3 y
(5.16)
v (x,y) = a4 + a5x + a6 y

Za ovu vrstu elemenata dovoljna je linearna funkcija da se osigura

kompatibilnost. To znači da će čvorne točke na elementima čiji su to
zajednički elementi imati iste pomake kao i stranice koje spajaju takve
elemente. Pomake možemo pisati u obliku:

a1 
 
a
 2 
 a1  a 2 x  a 3 y 1 x y 0 0 0  a3 
    (5.17)
     
a 4  a 5 x  a 6 y  0 0 0 1 x y  a4 
 a 
 
5

a6 

To bi za čvorove trokuta na slici 5.6 bilo:

ui  a1  a2 xi  a3 yi
u j  a1  a2 x j  a3 y j
um  a1  a2 xm  a3 ym
(5.18)
vi  a4  a5 xi  a6 yi
v j  a4  a5 x j  a6 y j
vm  a4  a5 x j  a6 y j

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

165
ili u matričnom obliku:

 ui  1 xi yi   a1 
     
u j   1 x1
y j  a2  (5.19)

u  1 x y  a 

 m  m m   3 

Za rješavanje šest jednadžbi (5.19) traži se šest koeficijenata a1 do a6

a  x 1u

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

166
x-1 je inverzna matrica koja se određuje preko kofaktora:

 i  j  m 

1 1  
x  2 A   i  j  m  (5.20)

    
 i j m 

Determinanta od x glasi:

1 xi yi
2A  1 xj yj (5.21)
1 xm ym

tj. 2A = xi (yj-ym) + xj (ym-yi) + xm (yi-yj).

A je površina trokuta konačnog elementa, a kofaktori

 i  x j ym  y j xm
 i  y j  ym
 i  xm  x j
 j  y j xm  xi ym
 j  ym  yi (5.22)
 j  xi  xm
 m  xi y j  yi x j
 m  yi  y j
 m  x j  xi

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

167
Koeficijenti ai mogu se napisati u obliku:

 a1   i  j  m   ui 
  1    
a2     i  j  m   u j 
a  2 A  
  u 

 
 3   i j m  m 
(5.23)
a4   i  j  m   vi 
  1    
a5     i  j  m   v j 
a  2 A  
  v 

 
 6   i j m   m 

Nakon koeficijenata računaju se pomaci u x pravcu u obliku funkcije

pomaka u (x,y). Po istom postupku računaju se i pomaci u y pravcu u obliku
v (x, y). Pomake u (x,y) dobije se na osnovu koordinata x i y čvornih tačaka
i poznatih koeficijenata i j ... m . U općem slučaju čvorna pomaka ui , uj ,
um su:
a1 
 
u  1 x y a2  (5.24)
a 
 3 

a može se pisati i u obliku (5.25), (5.26) i (5.27)

 i  j  m   ui 
u  1 x y   i j   
(5.25)
 m   u j 
  

  u 
 i j m   m 

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

168
 1 ui   j uj  m u m 
u  1 1  
x y  i u i   j uj  m (5.26)
 um 
2A  u   u   
u 
 i i j j m m 

u ( x, y)  1 
   x   y) u  (   x   y) u  (   x   y) u  (5.27)
i i i i j j j j m m m m
2A

Po analogno provedenom postupku dobiju se pomaci u y pravcu tj. v

(x,y), izraz (5.28):

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

169
v ( x, y)  i   i x   i y) vi  ( j   j x  j y) v j  ( m   m x  m y) vm (5.28)
1 
2A

Iz jednadžbi (5.27) i (5.28) mogu se napisati izrazi u obliku:

N 
1
   x   y
i i i i
2A

N j 
1
   x   yj j (5.29)
j
2A

N m 
1
   m x   m y
m
2A

Funkcije Ni , Nj i Nm zovu se funkcije oblika.

Pomaka izražena preko funkcija oblika su:

u ( x, y)  N i ui  N j u j  N m um
(5.30)
v ( x, y)  N i vi  N j v j  N m vm

a matrica pomaka:

u ( x, y) N u  N u  N u 
 ili
      
j j m m

i i

v ( x, y)   N i vi  Ni vj  Nm vm 

 ui 
 
v
 i 
 Ni 0 Nj 0 Nm 0  u j 
   (5.31)
   
0 Ni 0 Nj 0 N m   v j 
u 
 m 
Stanje ravninskog naprezanja i deformacije
170
 vm 

U izrazu:

   N  d . (5.32)

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

171
Matrica N je matrica čiji su članovi funkcije oblika, a d vektor
pomaka. Funkcije oblika predstavljaju oblike  kada se crtaju nad
posmatranim elementom. Npr. Ni predstavlja oblik varijable "u" crtane nad
površinom elementa. Za ui = 1, a za sve ostale stepene slobode je nula. To
je uj = um = vi = vj = vm = 0. Odavde slijedi da u (x,y) mora biti ui, a Ni = 1
Nj = Nm = 0. Na slici 5.7 prikazana je promjena Ni nacrtane iznad površine
posmatranog elementa. Funkcija Ni nije nula izuzev duž linije spajanja sa
čvorovima j i m.

Ni

m
1
y
i

Slika 5.7. Promjena Ni iznad xy ravninski

Zbir Ni + Nj + Nm = 1 za bilo koji položaj na površini elementa.

Nakon izračunavanja pomaka za svaki čvor treba odrediti i vektor

deformacija. Za dvodimenzionalni element vektor deformacija dat je u
obliku:

 u 
 
x   x 
 
        v
(5.33)
 y  
   y 
 xy   u v 

y x 


Parcijalni izvodi pomaka u i v po x i y potrebni u jednačini (5.33) su:

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije
172
u  

x x

N i ui  N j u j  N m u m 

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

173
 u N i N j N
 ui  u j  m um (5.34)
x x x x

Pokazano je da funkcija pomaka ui = ui (xi yi) ima konstantne vrijednosti, a

isto se može zaključiti i za funkcije uj i um . Zato su njihovi izvodi po
odgovarajućim pomjeranjima jednaki nuli.

Na osnovu izraza (5.29) mogu se naći izvodi funkcija Ni , Nj i Nm .

N i 1  i
    x   y  
x 2A x
i i i
2A
N j 1  j
    x   y  (5.35)
x 2A x
j j j
2A
N m 1   
    x   y   m
x 2A x
m m m
2A

v u v
pa se na osnovu (5.34) i sličnog postupka za i  dobije:
y y x

u  1
  u   u   u 
x 2 A i i j j m m

v  1
  v   v   v  (5.36)
y
i i j j m m
2A
u

v  1
  u   v   u   v   u   v 
y x 2 A i i i i j j j j m m m m

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

174
U matričnom obliku:

 ui 
 
v
i 0  j 0 m 0   i 
   u j 
   1  0  0  0  (5.37)
 i j m  
2A  v 
       j
 i m
i j j m
u 
 
m

vm 

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

175
  d i 
   Bi Bj 
 
Bm d j  (5.38)
 d 
 m 

gdje su:

i 0   j 0   m 0 
1   1   1  

Bi    i 
   j  B    m 
j
(5.39)
0 B  0 m 0
2A  i  2A  j  2A m  m 
i  j 


   B  d 

gdje je: B   Bi  Bj Bm 
Nakon izračunavanja deformacija mogu se izračunati naprezanja po
izrazima:

 x    x 
   
 D   (5.40)
 y   x 
   

 xy   xy 

   D     D  B  d 

Sređivanjem jednadžbi dobije se matrica krutosti:
 k11 k12 k13 
k  k 21 k 22 k 23 
k31 k32 k33 

Stanje ravninskog naprezanja i deformacije

176
Gdje se submatrice definiraju kao:

 1 1 
Eh  i  j  2 1     i j  i j  2 1     i  j 
k ij   

4A 1   2     1 1       i j  1    i  j 
1
 i j 2 i j
2 

5.4. Izračunavanje matrice krutosti

primjenom principa minimuma
potencijalne energije

DALJE NE ZA AK GOD 2015/2016

Ravno naponsko i ravno deformaciono stanje

177
Ravno naponsko i ravno deformaciono stanje
178