Stručni Rad

Stručni rad
MINISTARSTVO ZA URBANIZAM
STAMBENO KOMUNALNE DJELATNOSTI
GRAĐEVINARSTVO I EKOLOGIJU
STRUČNI RAD
ORGANIZACIJA GRAĐENJA I NADZOR
Kandidat: Mentor:
Hajrudin Buljubašić, dipl.ing.građ mr. Srđan Rajak, dipl.ing.građ
BANJA LUKA, 2011. god
Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 1

Stručni rad
MINISTARSTVO ZA URBANIZAM,
STAMBENO KOMUNALNE DJELATNOSTI,
GRAĐEVINARSTVO I EKOLOGIJU
Buljubašić Hajrudin,dipl.ing.građ.
ZADATAK ZA STRUČNI ISPIT
Za stambeni objekat spratnosti Su+P+2+Pot tlocrtnih dimenzija 15,75x13,35

izraditi:
 Tehnički opis objekta.

 Projekat organizacije izvođenja radova i primjenjene tehnologije građenja.
Detaljnije opisati karakteristične pozicije radova sa grafičkim prikazima
karakterističnih detalja (skela, oplata, hidroizolacija...)
 Dinamički plan izvođenja radova izrađen po jednoj od savremenih metoda
(proračun utroška radnog vremena uraditi samo za neke od osnovnih
građevinskih faza radova).
 Finansijski plan realizacije izgradnje objekta.
 Program kontrolnih ispitivanja koji uključuje izradu projekta betona.
 Analizirati cijenu koštanja izvođenja projektovane temeljne konstrukcije na
temeljnim trakama u odnosu na temeljenje na temelnoj ploči (usvojiti dimenzije
i armaturu u približnim dimenzijama i količinama).
 Prikazati proceduru tehničkog pregleda objekta sa dokumentacijom koja se
prilaže za tehnički pregled objekta (navesti svu dokumentaciju ukljućivo
dokumentaciju koja dokazuje kvalitet ugrađenih materijala.
Kandidat će u izradi rada koristiti Glavni projekat objekta.
Rok za izradu rada je 40 dana.
Banjaluka,19.10.2011.
Mentor:
mr Rajak Srđan,dipl.ing.građ.
(Kontakt telefon 051/307-776, 065/540-237)

Stručni rad
1. Tehnički opis objekta
Lociranje projektovanog objekta-lamele označene u nacrtima kao VK1 izvršeno je u

svemu na osnovu Urbanističke saglasnosti br. 03/1-23/1-2456/10 i Urbanističkog
projekta Centra Velika Kladuša. Ovim projektom nije obuhvaćeno uređenje vanjskog
prostora-Trg prema Ulici Ibrahima Mržljaka i površine za parkiranje uz planiranu
saobraćajnicu sa sjevero-istočne strane objekta.
Svi relativni podaci su sadržani u Urbanističkom projektu, a naročito visinske kote
trga i planirane saobraćajnice, moraju se bezuvjetno postovati prilikom izgradnje
projektovanog objekta.
Visina trijema u prizemlju objekta označena kao ±0.00 (nula objekta) izdignuta je u
odnosu na kotu planiranog trga +0.60 m i ne može se mjenjati.
1.1 Arhitektonska koncepcija

Prema zahtjevu investitora projektovan je poslovno stambeni objekat spratnosti
Sut+P+2+Pot dimenzija 15,75×13,35 m te slijedećim sadržajem:
 Suteren
Poslovni prostor............................................................................P=79.10 m2
Skladište (I)...................................................................................P=34.60 m2
Skladište (II)..................................................................................P=34.60 m2
Vjetrobran......................................................................................P= 4.40 m2
Hodnik...........................................................................................P=3.35 m2
Stepenište.....................................................................................P=5.85 m2
Ostava...........................................................................................P=3.20 m2
 Prizemlje
Poslovni prostor............................................................................P=100.45 m2
Sanitarije.......................................................................................P= 9.30 m2
Ostava...........................................................................................P= 3.50 m2
Ulazni hol......................................................................................P= 17.80 m2
Trijem............................................................................................P= 27.85 m2
Stepenište.....................................................................................P= 15.05 m2
Lođa..............................................................................................P= 3.85 m2
 Prvi sprat
Kancelarija (I)................................................................................P=17.84 m2
Kancelarija (II)...............................................................................P=19.40 m2

Stručni rad
Kancelarija (III)..............................................................................P=23.05 m2
Kancelarija (IV)..............................................................................P=17.20 m2
Kancelarija (V)...............................................................................P=17.25 m2
Kancelarija (VI)..............................................................................P=20.75 m2
Hodnik...........................................................................................P=26.65 m2
Stepenište.....................................................................................P=8.75 m2
Stepenište.....................................................................................P=15.05 m2
Sanitarije.......................................................................................P=9.30 m2
Lođa..............................................................................................P=7.80 m2
 Drugi sprat
Apartman (I)..................................................................................P= 15.50 m2

Apartman (II).................................................................................P= 15.50 m2
Apartman (III)................................................................................P= 28.75 m2
Apartman (IV)................................................................................P= 13.60 m2
Apartman (VI)................................................................................P= 17.25 m2
Lođa (I)..........................................................................................P= 3.05 m2
Lođa (II).........................................................................................P= 3.05 m2
Lođa (III)........................................................................................P= 3.55 m2
Lođa (IV).......................................................................................P= 6.77 m2
Hodnik...........................................................................................P= 12.45 m2
Ostava...........................................................................................P= 2.40 m2
Stepenište.....................................................................................P= 15.05 m2
 Potkrovlje
Kotlovnica......................................................................................P=20.90 m2
Prostorija potkrovlja.......................................................................P=78.75 m2
Terasa...........................................................................................P=35.55 m2
Terasa...........................................................................................P= 4.70 m2
Stepenište.....................................................................................P=15.05 m2
Ukupna korisna površina poslovno-sambenog objekta..............Pu=800,20 m2
1.2 Dispozicija i projektovani sadržaj
Suteren objekta ( kota -3.70m) i prizemlje ( kota ±0.00) projektovani su kao poslovni
prostori univerzalne namjene. Projektovana korisna visina i instalacioni sistem
omogućavaju adptilnost i jednostavno interijersko uređenje bez utjecaja na vanjski
izgled objekta.

Stručni rad
Prvi sprat ( kota +3.70m) ovim projektom predviđen je kao kancelarijski prostor sa
odvojenim ulazom sa trijema i stubištem. U etažama suterena, prizemlja i prvog
sprata projektovani su propisani sanitarni čvorovi odvojeno za muškarce i žene.
Sadržaj drugog sprata ( kota +7.00m) projektovani su u osnovnoj namjeni kao
stambeni. Pet manjih apartmana povezani su vanjskim prostorom u suterenu objekta
posebnim stubištem i liftom, te na taj način su potpuno odvojeni od svih ostalih
sadržaja u objektu.
U skladu sa zahtjevima i propisima o kretanju invalidnih lica, u objektu iz prostora
stubišta sa liftom omogućen je pristup i u sadržaje prvog sprata ( kota +7.00m).
U potkrovlju objekta locirana je centralna kotlovnica sa pristupom preko izdvojenog
stubišta. U skaldu sa osnovnom namjenom objekta i projektovanim rasporedom
sadržaja i prostora, izvođač je dužan pridržavati se u svemu projektne dokumentacije
i uputa nadzornog organa, a sve izmjene odobrava investitor u dogovoru sa
projektantom.
1.3 Konstruktivni sistem i materijali
Projektovani konstruktivni sistem objekta je skeletni armirano betonski sa ispunom od

opekarskih blokova. Unutrašnji pregradni zidovi su od opekarskih blokova debljine
20, 15 i 10 cm, alternativno od siporeks blokova ili gipsanih ploča propisanih
dimenzija u odnosu na visinu prostorije.
Međuspratne konstrukcije čine armirano betonske ploče debljine d=15 cm oslonjene
na nosive stubove d= 30×30 cm. Temeljnu konstrukciju čine temeljne trake d=80×60
cm. Krovna konstrukcija objekta je drvena izrađena od četinara I ili II klase sa
pokrovom od profilisanog lima .
Fasada objekta je projektovana kao obješeni, termoizolirajući i ventilisani omotač u
kombinaciji materijal staklo-trespa-aluminijski vidljivi profili.
Ugradnja projektom predviđenih materijala odrađena je u odnosu na namjenu
prostora te propise i standarde iz oblasti projektovanja i građenja.
1.4 Unutrašnja obrada
Svi unutrašnji zidovi se grubo i fino malterišu krečnim malterom i boje posnom bojom.
U sanitarnim blokovima je predviđeno oblaganje keramičkim pločicama do visine
stropa, a plafoni se boje polikolor bojom.
U svim sanitarnim i pomoćnim prostorijama predviđene su keramičke neglazirane
pločice, a u kancelarijama parket. Podovi hodnika i pposlovnih prostora se oblažu
granitom.Plafoni suterena se malterišu i boje posnom bojom. Preostali plafoni se
izvode kao spušteni stropovi.

Stručni rad
1.5 Instalacije
Predviđene su instalacije vodovoda, kanalizacije i električne instalacije, u skladu sa

važećim uslovima i standardima. Predviđa se izrada nove kotlovnice za centralno
grijanje u potkrovlju objekta, a takođe se planira i klimatizacija prostora . Objekat je
projektovan u skladu sa propisima i standardima o toplotnoj stabilnosti građevinskih
objekata u III klimatskoj zoni. U objektu je predviđen dovoljan broj protivpožarnih
aparata, te vanjska hidrantska mreža .
2. Projekat organizacije izvođenja radova i primjenjene tehnologije

građenja
Izrada projekta organizacije građenja kod izvođenja ovog projekta podrazumijeva

prethodno proučavanje svih uvjeta u kojima će se izvoditi radovi, što je preduvjet da
bi se oni mogli izvesti racionalno. Nakon proučavanja uvjeta izvođenja radova,
potrebno je na bazi detaljne analize odabrati optimalnu metodu i to za svaku vrstu
radova.
Usporedo s proučavanjem i izborom metoda, treba izvršiti i podjelu rada po fazama
kako bi se sagledao redoslijed izvođenja radova, kao i njihova međusobna zavisnost.
Nakon toga slijedi izbor tehnologije te način i redoslijed izvođenja aktivnosti.
Preduvjet za racinalno izvođenje radova je izrada odgovarajućeg projekta
organizacije građenja koji podrazumijeva prethodno proučavanje svih uvjeta u kojima
će se izvoditi radovi te nakon toga analizu mogućih varijanti izvođenja za sve vrste
radova. Glavni i osnovni uvjeti koji se trebaju razmatrati prilikom izrade projekta
organizacije izvođenja radova su:
 Šema pristupni saobraćajnica gradilištu, odnosno za odabir najkraćeg puta za

opskrbu gradilišta (prilog 1),
 Šema organizacije gradilišta (prilog 2),
 Šema iskopa kod zemljenih radova (prilog 3),
 Primjenjena tehnologije građenja i dr.

Sastavni dio ovog projekta je i izrada sheme uređenja gradilišta (prilog 2). Izrađena
shema rezultat je proučavanja svih utjecajnih faktora tijekom izrade projekta.
U njoj su naznačeni svi objekti iz područja privremenih radova: privremene
prometnice, privremena naselja i svi objekti gradilišta sa svrhom dobivanja potpunog
uvida u lokaciju i raspored kapaciteta potrebnih za izvođenje objekta (najpovoljniji
razmještaj svih objekata i kapaciteta), kao i njihova međusobna veza (povezanost) i
uvjetovanost u vezi s tehnologijom građenja.

Stručni rad
Cilj izrade sheme uređenja gradilišta je osigurati takav raspored resursa koji će
omogućiti minimalne proizvodne troškove. Osobito je važno racionalno rješenje
unutrašnjeg transporta i povezivanje gradilišta s vanjskim prometnicama, te
racionalno povezivanje s energetskim izvorima.

Stručni rad
PRILOG 1
(SHEMA PRISTUPNIH SAOBRAĆAJNICA GRADILIŠTU)
PRILOG 2
(SHEMA ISKOPA KOD ZEMLJANIH RAOVA)
PRILOG 3
(SHEMA ORGANIZACIJE RADOVA)

Stručni rad
2.1 Tehnologija građenja - općenito
Tehnologija građenja istražuje odvijanje proizvodnje u cjelini, a posebno radnog

procesa kao i pojedine činioce koji utiču na odvijanje radnih procesa i njihovu
međusobnu zavisnost i relacije.
Radni proces u građevinarstvu odvija se na prostoru na kome veći ili manji broj
radnika, mašina i postrojenja većeg ili manjeg kapaciteta. Tehnološki proces
građenja označava redoslijed i način obavljanja pojedinih djelova složenog radnog
procesa za dobijanje proizvoda određenih osobina, konkretno u našem slučaju
građevine.
Rad obavljaju radnici, alti i mašine a za izradu istog proizvoda mogu se primjeniti
razne tehnologije. Racionalizacija je skup mjera kojim se postižu promjene u
organizaciji , upravljanju i upotrebi postojećih tehničkih uređaja, materijala, pogonske
energije i ljudske radne sange.
Primjena racionalizacije omogućuje da se smanje napori radnika, poboljša kvaliteta
radnog procesa i ugrađenog materijala i poveća praktični učinak. Osim navedenog,
cilj racionalizacije je težnja da se mogući zastoji svedu na najmanju mjeru.
Rcionalizacija se sprovodi u području proizvodnje, rada radnika i upravljanja.
Na uspješnost rezultata u građenju ravnopravno utiču racionalna tehnologija i
organizacija, što je glavni činioc povećanja industrijske strane proizvodnje.
Potrebno je pojedine tehnološke procese tradicionalnog građenja maksimalno
tehnološki unaprijediti industrijskim metodama i odvojiti od tzv; primitivnog građenja.
To se odnosi na sve procese a posebno na one gdje se najduže zadržao
tradicionalni oblik, kao što su izrada, transport i ugranja betona, zatim izrada,
montaža i demontaža opalte, izrada i montaža armature, zidanje, izolacije i drugo.
Visoku mehanizovanost izrade kod zemljanih radova, gdje je ručni rad sveden na
najmanju mjeru, značajan je doprinos industrijalizaciji u građevinarstvu.
Prema tome vrlo važnu ulogu ima i razvoj mašina odnosno građevinske
mehanizacije, opreme i uređaja, te je potrebna najuža veza između proizvođača tih
sredstava i tehologije u građevinarstvu odnosno uzajamnosti zajedničkog ravoja.
Kako pri izradi pojedinih radova često raspolaže različitim tehnološkim sastavima
potrebno je procjenjujući ih, utvrditi njihovu opravdanost primjene.
2.2 Tehnologija građenja - primjenjeno
Tehnologija građenja se može podijeliti u osam odvojenih međusobno zavisnih

operacija :
1. Skidanje humusa, raščišćavanje terena, izrada privremenih komunikacija,
2. Oprema gradilišta:Ograda gradilišta, kontejneri za smeštaj ljudstva, dovod vode za

Stručni rad
tehnološke potrebe, dovod električne energije i ostali radovi vezani za opremu

gradilišta
3 .Zemljani radovi, priprema podtla saobraćajnica i objekata,
4. Iskop zemlje za temelje,
5. Fundiranje objekta,
6. Izrada nadzemnih djelova konstrukcije u etapama,
7. Pokrivački radovi na objektu,
8. Izrada podnih konstrukcija objekta.
2.3 Pripremni radovi
Jedna od prvih aktivnosti na terenu na kojem će se izgraditi objekat, a koje se vrše

prije formiranja gradilišta je ispitivanje tla. Dvije su nam vrste podataka važne za
temeljno tlo:
 Mehaničke kaarakteristike tla i uslojenost (dubine pojave slojeva i podzemne
vode),
 Geostatičke analize iz kojih doznajemo podatke o nosivosti i slijeganju tla.
Do ovih podataka dolazimo ispitivanjem tla koje može biti:
 Optičko-za jednostavne privremene i lagane objekte,
 Egzaktno-vađenje uzoraka tla pomoću sondi uz laboratorijsko ispitivanje.
Sonde mogu biti raznih profila od nekoliko centimetara do bunarskih presjeka a
upuštaju se u tlo ručno ili strojno. Sondiranjem se utvrđuje pojava podzemnih voda i
pojava različitih slojeva tla. Geomehanički elaborat sadrži dubinu i nosivost pojedinih
slojeva uz naznaku temeljnog sloja, podatke o pojavi podzemnih voda, procjenu
rizika od eventualnog klizanja terena, slijeganje terena i sl.
Neposredno prije početka građenjaobavljaju se i drugi pripremni radovi:
 Formiranje gradilišta,
 Lociranje (iskolčenje objekta),
 Izrada privremenih objekata i komunikacija,
 Opskrba gradiliša strujom i vodom,
 Organizacija strukovnih pogona i sl.
Oraniziranje gradilišta je skup tehničko-pravnih aktivnosti sa kojima se započinje

izvedba objekta. Slijed radnji je slijedeći:

Stručni rad
1. Uvođenje u posjed,
2. Ograđivanje gradiliša,
3. Uspostava čuvarske službe,
4. Uvođenje električnih instalacija i instalacija dovoda i odvoda vode,
5. Pokretanje strojeva za spravljanje betona i dizalica,
6. Započinjanje izvedbe privremenih objekata.
2.3.1 Nanosna skela
Da bi se locirali privremeni objekti i komunikacije na gradilištu potrebno je utvrditi

tačnu poziciju objekta na terenu na kojem se gradi. Stručna geodetska služba
iskolčuje objekat tj. obilježava tlocrt objekta na terenu putem njegovih karakterističnih
tačaka koje se označavaju kolčićima. Na taj način objekat je tlocrtno i visinski
određen.
Da bi se pozicija tih kolčića prilikom iskopa građevinske jame sačuvala izvode se
križevi nanosne skele odnosno nanosna skela se podiže na svako uglu objekta.
Slika 2.2.1 Šematski prikaz nanosne skele
Nanosna skela se sastoji od tri kolca i sa dvije horizontalne daske na kojima se

pomoću zareza obiljžava rub temeljne stope, vanjsko i unutarnje lice zida širokog
otkopa.

Stručni rad
Od zareza na skeli sa jednog ugla do zareza na skeli suprotnog ugla zategne se žica
i obilježava položaj čavlom na horizontalnoj dasci pa se dobiju pravci rubova iskopa.
Sa zategnute žice viskom se na teren može spustiti bilo koja tačka.
Nanosna skela se sastoji od stubova dim. 12×12 cm, međusobno povezanih sa
fosnama dim. 4.8×16 cm. Kasnije nakon iskopa nanosna skela se izvodi oko cjelog
budućeg objekta a odmjeravanje odnosno prenošenje mjera iz nacrta na teren vrši se
od tih krajnjih oznaka koje obilježavaju uglove zgrade.
2.4 Zemljani radovi
Zemljani radovi prestavljaju jednu od prvih grupa radova na samoj izgradnji objekta a
mogu početi paralelno sa pripremnim radovima tokom raščišćavanja i pripreme
terena, uklanjanja raslinja i slično. Tehnologija izrade zemljanih radova svakako je
poseban zadatak za svaki pojedinačan objekat u odnosu prema njegovoj vrsti,
veličini, složenosti i posebnosti te lokaciji na kojoj se izvodi.
Rješenje tehnologije izrade zemljanih radova za svaki pojedinačan objekat znači
poseban zadatak koji treba riješiti u okviru pripremnih radova u projektu organizacije i
tehnologije građenja (slika 2.2.1).
Slika 2.3.1 Tehnolški proces zemljanih radova
Pri izradi masovnih zemljanih radova , tehnološko rješenje za odrađeni objekat je

konkretan zadatak koji zahtjeva dobro poznavanje naučno-srtučne discipline tog
područja. Tehnologija izrade zemljanih radova značajan je dio tehnološkog
podsistema u proizvodnom sistemu građenja.

Stručni rad
Zemljani radovi vrlo su složena grupa građevinskih radova kod svakog objekta.
Građenje mogih objekta je donedavno bilo manje-više monualna djelatnost u koju sa
razvitkom industrijskog načina građenja, prodire sve više mašinski rad. Zemljani
radovi i njima slični masovni radovi (npr. Betonski) na taj način su razvili primjenu
visoke mehanizovanosti velikih učinaka pojedinih mašina. Zbog toga je proučavanje
tehnologije zemljanih radova zapravo proučavanje primjene primjenjenih
građevinskih mašina i urđaja u međusobno povezanom djelovanju koje na kraju daje
određeni proizvod, odnosno prirodni zemljani materijalprerađen u korisnu građevinu.
Zemljani radovi se danas izvode isključivo sa upotrebom mehanizacije koja je
zahvaljujući intenzitetom razvoja proizvodnje mašina dostigla vrlo velike praktične
učinke, što je olakšalo i ubrzalo izradu. Udio ručnog rada u izradi pozicije neznatan je
i postoji jedino kod vrlo malih objekata, gdje zbog prostornih ograničenja nije moguće
djelovati. Čak i kad su u pitanju radovi u čvrstom materijalu i stjeni, postoji na
raspolaganju široki izbor mašina visokog učinka.
Vrlo je važno tačno odrediti praktični kapacitet mašina za sve vrste zemljanih radova
uključujući i transport, uz sve potrebne kojeficijente ograničenja u odnosu na tehnički
kapacitet i to:
 Kojeficijent rastresitosti,
 Kojeficijent vremena,
 Kojeficijent organizacije,
 Kojeficijent zahvata i drugi koje dolaze u obzir.
Zemljani radovi na gradilištu obuhvataju:
 Radove u tlu ili stijeni koji su nužni za nastavak drugih radova, u onom smislu
u kojem prestavljaju predhodne radove, odnosno radove na iskopu da bi se
došlo do projektom predviđene kote na kojoj će se početi sa izgradnjom
predmetnog objekta. To su radovi povezani sa drugim radovima ili pomoćni
radovi,
 Radove u tlu ili stjeni na izgradnji trajnih objekata od zemlje kada su to glavni
radovi.
Bez obzira na svoju veličinu i značenje, zemljani radovi su sastavni dio izgradnje svih
objekata visokogradnje. Nema niti jednog područja rada u graditeljstvu gdje ne
postoji potreba za zemljanim radovima ili kao predhodni, pripremni, pomoćni ili
završni radovi.
Zemljani radovi u osnovi se satoje od iskopa i transporta iskopanog materijala koji se
disponira u daljnjem procesu na:
 Odlaganje (privremeno ili stalno),

Stručni rad
 Daljnja prerada,
 Ugradnja.
Prije iskopa potrebno je izvršiti pripremu i izvesti opšte i posebne pripremne radove.
Iskopu može predhoditi bušenje i miniranje čvrste stjene radi njenog rasipanja ili
razbijanja kako bi se u daljnjem postupku zemljani radovi mogli nastaviti. Zemljanim
radovima može predhoditi i zaštita postojećih postojećih zemljanih objekata, kako
tokom izrade ne bi došlo do deformacije i opterećenja tih objekata.
U vezi sa izradom zemljanih radova može biti potrebno da se izvedu i ovi radovi:
 Stabilizacija podtla,
 Konsolidacija tla,
 Izrada zaštitnih zidova idr.
Nprijed je već navedeno da je savremeno izvođenje pozicija zemljanih radova gotovo

nezamislivo bez mehanizacije. S obzirom na način primjene u tehnologiji građenja,
pa tako i tehnologija zemljanih radova, može se građevinska mehanizacija podjeliti
pojednostavljeno bar u dvije osnovne grupe:
 Građevinske mašine i uređaji čija koncepcija i konstrukcija sama po sebi

određuje unaprijed način njihove primjene a koju čine uglavnom uoičajne,
najčešće pojedinačne građeviske mašine, manje ili više serijske proizvodnje
(npr. bageri, buldozeri, grejderi, srejperi, valjci, itd),
 Građevinska oprema čija je koncepcija i konstrukcija proizašla iz unaprijed

zamišljenog načina primjene, tj. posebna graditeljska oprema vanserijske
izrade složena od uređaja i mašina serijske proizvodnje kao tehničko
tehnološa cjelina.

Stručni rad
Slika 2.3.2 Široki otkop zemlje za temeljenje

Široki iskopi se vrše širi od konture zgrade za 1-1.5 m (slika 2), tako da omoguće
normalan rad i sa vanjske strane objekta za podrumski dio. Osiguranje ovakvih
iskopa vrši se podupiranjem ili sidrenjem. Dovršeni i urađeni iskop naziva se
građevinska jama.
Kod iskopa dubljih od 2 m izrađuju se bočne stjene u nagibu ali ako za njih nema
mjesta onda se u zemljištima II ili III kategorije do dubine od 2 m mogu ostavljati
strmiji nagibi koje treba osigurati oplatom koju drže stubovi a oni su poduprijeti
kosnicima.
Slika 2.3.3 Prikaz podupiranja kod širokog iskopa

Stručni rad
Slika 2.3.4 Iskop zemljanog materijal
Da se u građevinskoj jami ne bi zadržavala oborinska voda potrebno je na pogodnom

mjestu iskopati sabirnu jamu i postaviti pumpu za crpljenje oborinske vode da ne bi
došlo do odronjavanja zemlje.
2.5 Armirački radovi
Nosive betonske konstrukcije su nezamislive bez armature koja preuzima napone

zatezanja u simbiozi beton-armatura. Ubrzani razvoj thnologije betonskih radova
logično je pratio razvoj obrade i ugradnje armatute u oplatu.
Obrada betonskih čelika koji se upotrebljavaju za armiranobetonske konstrukcije
danas se uglavno obavlja mehanički. Obrađuju se i u industrijskim pogonima sa
organizovanim tehnološkim linijama. Transpor armature u pogonu se obavlja
kranovima ili transportnim kolicima. Tehnološke linije se mogu podjeliti na:
 Linije za izradu tradicionalne armature,
 Linije za izradu armaturni prefabrikata,
 Linije za izradu armaturnih sklopova,
 Mješovite linije.

Stručni rad
Mašine za obradu i sječenje armature su danas takve da na najefektivniji način

zadovoljavaju potrebe gradilišta ili centralnog armiračkog pogona izvođača radova.
Ove mašine obrađuju i armaturu isporučenu u kalemovima ili armaturnim šipkama,
mrežastu armaturu ili armaturne koševe.
Slika 2.4.1 Mašina za obradu armature
Posebnu grupu armature čine čelici kao kablovi za predhodno naprezanje grupisani u
kotve za prednaprezanje. Obrađena armatura se povezuje paljenom žicom ili
zavaruje odnosno grupiše u cjeline prema detaljima iz projekta, doprema u blizinu
pozicije u koju se ugrađuje i pažljivo polaže u poretku koji će omogućiti lak pristup.
Zatimse polaže u oplatu, dovodi u projektovani položaj sa eventualnim postavljanjem
distacera. Na pravcima neophodnog kretanja radnika treba postaviti daske koje će
zadržati deformaciju armature u elastičnoj oblasti.
Slika 2.4.2 Armiranje temeljne ploče

Stručni rad
Slika 2.4.3 Armiranje suterenskog zida
2.6 Tesarski radovi

Tesarski radovi su radovi na izradi velikog broja različitih konstrukcija od drveta
(pomoćnih ili glavnih) ili djelova konstrukcije koja se ugrađuje u građeviski objekat ko
finalni proizvod ili služe kao element pomoćnih konstrukcija. Drvo kao građevinski
materijal je kroz historiju građevinarstva imalo neprikosnovenu primjenu ali je
savremenom građevinarstvu predalo primat materijalima boljih tehničkih
karakteristika (beton, čelik). To neznači da drvo više ne postoji kao konstruktivni
element. Moderne konstrukcije od ljepljenog lameliranog drveta stoje u korak sa
betonskim ili čeličnim.
Slika 2.5.1 Drvena krovna konstrukcija

Stručni rad
Također za većinu stambenih i poslovnih objekata visokogradnje prilikom izrade

krovnih konstrukcija drvena građa je nezamjenjiva. Netreba zaboraviti posebnu ulogu
tesara i drvene građe na radovima u fundiranju kao šro su: osiguranje iskopa, rovova,
temeljnih jama i sl. Međutim najznačajnija je primjena drveta kao nosećeg
konsttruktivnog elementa predviđena je za izradu nosivih skela i oplata za betonske
radove.
Slika 2.5.2 Drvena oplata ploče
2.7 Betonski radovi
Beton je danas najzastupljeniji materijal u građevinarstvu i zbog toga ke poseban

predmet proučavanja. Izrađuje se i ugrađuje se raznocrsnim tehnologijama. Svoju
ogromnu primjenu zaslužuje upravo zato što su sastavni djelovi betonske mješavine
relativno jeftini prirodni materijali (cement i agregat). Dodavanjem vode u ovu
mješavinu i određivanjem prave razmjere ugrađenih komponenti utiče na zahtjevne
fizičko-mehaničke karakteristike. Unaprijeđene tehnologije betona baziraju se na
dodavanju aditiva koji umanjoj ili većoj mjeri utiču na otpornost betona prema
spoljnjim ilil unutrašnjim utjecajima. Zato je pravi tehnološki zadatak
napravitimješavinu otpornu na različite kombinacije utjecaja sredine, ugraditi je u
odgovarajuću oplatu i osigurati adekvatnu njegu tokom očvršćavanja. Takvim
projektom se postižu krajnji ciljevi kao što su: skraćenje vremena trajanja izvođenja
objekta, povećanje kvaliteta ugrađenog materijal, smanjenje ukupnih troškova.

Stručni rad
Slika 2.6.1 Betoniranje temeljne ploče
Slika 2.6.2 Betoniranje suterenskih zidova
2.8 Zidarski radovi
Predhodnim razmatranjem o materijalima za nosive konstrukcije svakako treba

dodati i opekarske proizvode kao važan konstruktivni elementkod masovnih zgrada
jer obrazuju cjelokupan njihov sklop. Debljina zidova određuje se prema njihovoj
funkcijii i mjestu objekta, a prema utjecajima i opterećenjima iz sredine. Pa tako
imamo: nosive zidove, nenosive zidove, pregradne zidove i dr.

Stručni rad
Slika 2.7.1 Nosivi zid u spoju sa pregradnim
Naime u zidane konstrukcije se u savremenom građevinarstvu smatraju ekološki

najzdravijim konstrukcijama. Malter je plastična mješavina kreča i cementa sa
agregatom i vodom koja služi kao savršeni vezivni materijal za vezu opekarskih
proizvoda u zidovima.
Niz slojeve opeke jedan iznad drugog , vezanih međusobno malterom u pravilnom
rasporedu formirajući monolitnu cjelinu čini arhitekturu zida. Svaki sloj u zidu mora
ležati vodoravno i po cjeloj debljini zida. Dodirne spojnice dva uzastupna spoja jedan
iznad drugog se nesmiju poklapati.
Dodirne spojnice u svakom spoju treba da prolaze cjelom dužinom u podužnom i
poprečnom pravcu. U sloju treba upotrijebiti što više cjelih elemenata. Rad na zidanju
je i dalje potpuno manualan. Prije početka zidanja potrebno je na podlozi obilježiti
pravac i debljinu zida.
Opeke spremljene za zidanje moraju biti potpuno čiste kako bi malter bolje prijanjao i
dublje prodirao u pore. Zatim ih prije uziđivanja treba dobro nakvasiti kako nebi
malteru oduzele potrebnu vodu za njegovo vezivanje. Malter da je dovoljno žitak
kako bi u potpunosti ispunjavao spojnice. Da bi se zidanje vršilo nesmetanim
intenzitetom potrebno je obezbjediti dovoljno materijal na radnom frontu, kao i
prolaze za manipulaciju.
2.9 Izolacijski radovi
Zemljište ili tlo vlaži oborinska ili podzemna voda bilo direktno ili usljed visokog
vodostaja podzemne vode ili indirektno upijanjem upijanjem usljed kapilariteta.
Temelji su najizloženiji vlazi pa se izvode od materija kojem vlaga nešteti .Stoga se
temelji osim u iznimnim slučajevima uopšte ne zaštićuju od vlage ali se moraju zaštiti
konstrukcije iznad i pokraj temelja.Za zaštitu ili izolaciju konstrukcija i uređaja protiv
vlage najviše se primjenjuju vrući premazi bitumena, katrana u kombinaciji s hladnim
emulzijama i izolacionim trakama. Horizontalne izolacije se izvode povrh
horizontalnih površina temelja i povrh podnih podloga izloženih vlazi kako bi se

Stručni rad
spriječilo vertikalno širenje vlage iz tih konstrukcija u konstrukcije iznad njih tj. zidove
i podove.
Slika 2.8.1 Horizontalna i vertikalna izolacija podruma
Slika 2.8.2 Postavljanje i zaštita hidroizolacije

Vertikalna hidroizolacija se izvodi sa vanjske strane podrumskog zida na onom djelu
kolikoje zid u zemlji. Vertikalnu hidroizolaciju imaju zgrade sa podrumom ili
suterenom.
Postavlja se na predhodno izravnanu površinu zida. Izvana je moramo zaštiti od
mehanički oštećenja čepićastom folijom, termoizolacijom i geotekstilima. Spoj sa
vertikalnom se vrši preklapanjem odozgo kao i kod svih sastava vertikalne izolacije.

Stručni rad
Za izradu vertikalne izolacije potrebno je izvršiti široki otkop oko zgrade obično pod
nagibom tako da je u donjem djelu širina prostora oko 40 cm. Preklopi ljepenki
moraju biti najmanje 10 cm i također ljepljeni vrućim bitumenom.
3.0 Dinamički plan izvođenja radova po jednoj od savremenih

metoda
(PRILOG 4)

Stručni rad
3.1 Proračun utroška vremena za armiračke i zidarske radove
Za proračun količine radova u dakaznici mjera koriste se upute dane u građevinskim

normama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada.
Građevinske norme su skup usvojenih i utvrđenih veličina :
 Prosječno potrebnog vremena za izvođenje pojedinih građevinskih radova

pod normalnim uvjetima i sa određenom kvalifikacionom strukom radnika,
iskazanih po jedinici mjere, ovisno o vrsti radova (m1,m2,m3,komada,kg),
 Utroška materijala po količinama i vrstama za izvođenje pojedinih

građevinskih radova iskazanih po jedinici mjere.
Razmatrane norme za navedene radove su GN 400-za armiračke radove i GN 601-
za tesarske radove.
3.2 Armirački radovi GN 400-102
Primjer:
Za ugrađivanje armature Ф14 u vertikalne stubove izračunati potrebnu radnu snagu.

Podaci:
-količina armature iz troškovnika je 1000 kg,
-ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 1 dan,
-radno vrijeme 8 h,
-za dizanje armature koristi se kran.
Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama
Materijal Za 1,0-kilogram Za 1000,0 kilograma
armatureФ14 1,04 1040,0 kg
Žica paljena 0,0032 3,20 kg
Izrada
Rezanje i ispravljanje AIV, 0,0058 58,00 NS

A III
Savijanje AIV, AIII 0,0060 6,00 NS

Stručni rad
Postavljanje i vezivanje, 0,011 11,00 NS

AIV, AIII
Prijenos, RII 0,0001 0,10 NS
Rekapitulacija potrebnog materijala
Materijal Ф14 1040,00 kg
Žica paljena 3,20 kg
Rekapitulacija radne snage
AIV (5,80+6,0+11,0) 22,00 NS
A III (5,80+6,0+11,0) 22,00 NS
RII 0,100 NS
Izračun potrebnog broja radnika

Broj radnika(n)= Ukupan broj radnika NS (ΣNS) / broj dana×radno vrijme
nIV= ΣNS / br.r×r.h nIV= 22,00 / 1d×8h= 3 AIV
nIII= ΣNS / br.r×r.h nIII= 22,00 / 1d×8h= 3 AIII
nRII= ΣNS / br.r×r.h nRII= 0,10 / 1d×8h= 1 RII
Radna grupa za armiračke radove
Armiračka grupa Broj radnika
AIV 3,0
AIII 3,0
RII 1,0
Ukupan broj radnika koji čine 7,00 radnika

armiračku grupu (AIV,AIII,RII)

Stručni rad
3.3 Tesarski radovi GN 601
Primjer:
Za izradu postavljanje i skidanje dvostrane daščane oplate (daska debljine 24 mm)

treba izračunati potreban broj radnika za izradu.
-oplata je predviđena za betoniranje suterenski zidova,
-količina oplate iz troškovnika 113,40 m2,
-posao treba izvesti u roku 2 dana,
-radno vrijeme 8 h.
MATERIJAL Za 1,0 kvadratni metar Za 113,40 m2

(m2)
Daska 24 mm 0,033 3,74 m3
Gredice 0,035 3,97 m3
Žica paljena 0,07 7,93 kg
Čavli 0,15 17,00 kg
Klanfe 0,10 11,34 kg
IZRADA
Izrada (T V, TIII) 0,20 22,70 NS
Postavljanje oplate 0,18 20,40 NS

(T V, T III)
Skidanje oplate (T III) 0,07 7,93 NS
Skidanje oplate (RII) 0,11 12,47 NS
Čišćenje oplate (RII) 0,13 14,72 NS
Rekapitulacija potrebnog materijala
Materijal
Daska 24 mm 3,74 m3
Gredice 3,97 m3

Stručni rad
Žica paljena 7,93 kg
Čavli 17,00 kg
Klanfe 13,34 kg
Rekapitulacija radne snage
T V (22,70+20,40) 43,10 NS
T III (22,7+20,4+7,93) 51,00 NS
RII (12,47+14,72) 27,20 NS
Izračun potrebnog broja radnika

Broj radnika(n)= Ukupan broj radnika NS (ΣNS) / broj dana×radno vrijme
nV= ΣNS / br.r×r.h nV= 43,10 / 2d×8h= 3 T V
nIII= ΣNS / br.r×r.h nIII= 51,00 / 2d×8h= 4 T III
nRII= ΣNS / br.r×r.h nRII= 27 / 2d×8h= 2 RII
Radna grupa za tesarske radove na djelu suterenskog zida
Tesarska grupa Broj radnika
TV 3,0
TIII 4,0
RII 2,0
Ukupan broj radnika koji čine 9,00 radnika

armiračku grupu (AIV,AIII,RII)

Stručni rad
4.0 Financijski plan realizacije izgradnje objekta
(PRILOG 5)

Stručni rad
5.0 Program kontrolnih ispitivanja koji uključuje izradu projekta

betona
Program kontrolnih ispitivanja predstavlja niz tehničkih mjera koje se sprovode prije,
za vrijeme i nakon gradnje objekta, u cilju obezbjeđivanja projektovanog kvaliteta
objekta i kvaliteta ugrađenih materijala, a prije svega u cilju obezbjeđivanja sigurnosti
za sve korisnike objekta.
Jedan program kontrolnih ispitivanja bi trebao da sadrži:
 geodetsko snimanje karakterističnih tačaka objekta u cilju detektovanja

nepravilnog ili neželjenog slijeganja objekta;
 prethodno i naknadno ispitivanje ugrađenih materijala (beton, čelik, drvo, ...),
tj. provjera kvaliteta i poređenje sa projektovanim;
 nakon izvršenja svih radova potrebno je izraditi i sprovesti program ispitivanja
konstrukcije pod probnim opterećenjem, u slučaju da zakon nalaže ovu vrstu
ispitivanja.
5.1 Kontrolna ispitivanja
Kontrolna ispitivanja obavlja (osigurava) investitor, preko ovlaštene institucije, a

zajedno s tekućim ispitivanjima služe kao potvrda postignutog kvaliteta ugrađenih
materijala, a samim tim i konstrukcije. Kontrolna ispitivanja se sprovode nakon
obavljenih tekućih ispitivanja.
Po završetku radova rezultati kontrolnih ispitivanja prikazuju se u pisanom izvještaju
koji sadrži:
 opšti dio s podacima o investitoru, izvođaču, predmetu gradnje i

upotrijebljenim materijalima;
 podatke o opsegu kontrolnih ispitivanja prema (program ispitivanja);
 podatke o izvršenom opsegu kontrolnih ispitivanja,
 rezultate kontrolnih ispitivanja i norme po kojima su ispitivanja obavljena,
 zaključak o kvalitetu izvedenih radova, na temelju tekućih i kontrolnih
ispitivanja,
Na osnovi rezultata tekućih i kontrolnih ispitivanja investitor, odnosno njegov nadzorni

inženjer, donosi konačnu ocjenu o kvalitetu izvedenih radova.

Stručni rad
5.2 Projekat betona
Saglasno važećem Pravliniku o betonu i armiranom betonu PBAB'87, izvođač radova

je dužan da napravi projekat betona (samostalno ili u saradnji sa isporučiocem
sviježeg betona).
To je tehnološki elaborat koji daje najbitnije informacije i pokazatelje o lokaciji i
uvjetima koji vladaju na gradilištu, o konstrukciji i vrstama betona koje treba
ugrađivati, o recepturama betona, o rezultatima prethodnih ispitivanja komponenti i
sviježe betonske mješavine, o proizvodnoj sposobnosti tvornice betona i opreme
kojom tvornica raspolaže.
Nadalje, elaborat sadrži plan ugrađivanja betona –po dijelovima konstrukcije i po
vremenu - sa iskazima količina i proračunom potrebnih kadrova i sredstava za
transport i ugradnju betona, te plan (broj mijesto) uzimanja uzoraka betona radi
kontrole kvaliteta očvrslog betona. Završni dio elaborata predstavlja sistematizirane
podatke o rezultatima ispitivanja uzoraka, sa dokazom kvaliteta (čvrstoće) betona.
Projekat betona je dokument koji osigurava kvalitet betona i predstavlja dio sistema
kvalitetnog upravljanja (prema ISO 9001).
Prema Projektu betona, unaprijed se poruče potrebne količine (po vrstama i

kvalitetima) betona, sa naznakom vremena isporuke. (Sa ispručiocem betona imati
stalni kontakt!) Sredstva vanjskog transporta (automikseri) može osigurati isporučilac
betona ili izvođač radova, ili kombinirano. Sredstva unutarnjeg transporta najčešće
osigurava izvođač, a može i isporučilac betona – ako se radi o pumpi za beton.
Veoma je važno kontrilirati dvije karakteristike sviježeg betona pri dolasku

automješalica na gradilište (prije sipanja betona u pumpu):
 temperaturu sviježeg betona,

 konzistenciju sviježeg betona (Abramsov konus!).
Veoma je opasno dodavanje vode u beton pri pumpanju betona: pokretljivost betona
se postiže dodacima 'fluidifikatorima' i sl. u tvornici betona! Ekipa za ugradnju betona
radi po planu betoniranja, ugrađjujući uvijek beton u slojevima, saglasno radnim
karakteristikama sredstava za ugradnju-zbijanje betona.
Prije ugradnje betona, unutrašnjost oplate mora biti očišćena od otpadaka

(izduvavanjem zrakom pod pritiskom); raspored armature definitivno potvrđen
(upisom nadzornog organa u dnevnik, daje se saglasnost za početak betoniranja).
Za vrijeme ugradnje betona, pazi se na armaturu (radne platforme, rampe i sl.) i na

oplatu – kako ne bi došlo do pomjeranja. Preporučljivo je da pri betoniranju 'dežuraju'
jedan armirač i jedan tesar/oplatar (ovaj posljednji naročito da prati ponašanje oplate
pri ugradnji betona – porast deformacija i eventualno popuštanje!).
Uzimanje i njegovanje uzoraka betona radi kontrole kvaliteta ugrađenog betona:

beton na mjestu ugradnje ugrađuje se u kalupe i onda njeguje u vodom zasićenoj

Stručni rad
sredini 7 dana. Nakon 28 dana se vrši kontrola čvrstoće. Inače kontrola prirasta
čvrstoće ugrađenog betona, radi mogućeg skidanja oplate (i skele) radi se uz pomoć
dopunskih uzoraka, koji se drže na licu mjesta i povremeno se – jedan po jedan –
lomljenjem kontrolira porast čvrstoće.
NJEGOVANJE SVJEŽEG BETONA podrazumijeva zaštitu betona od:
 pretjeranog gubljenja vode

 zagrijavanja ili hlađenja.
Najjednostavniji je postupak polijevanja površine betona vodom tokom prvih 3-5 (7)
dana očvršćavanja. Inače. mogu se koristiti plastične folije za pokrivanje, bitumenski
premazifilmovi, prekrivači od slame, trske i slično.
Osnovnu konstrukciju objekta čine armirano betonski zidovi, stubovi i grede,

međuspratna konstrukcija je puna krstato armirana ploca debljine 15,0cm sa
gredama u oba smjera.Armirano betonski stubovi se oslanjaju na armiranobetonskim
kontragredama.
5.3 Količina betona po konstrukcijskim elementima
Pozicija Konstrukcijski komada Količina betoma m3

element Pojedinačno Ukupno
Pozicija -4.65 Temeljne trake 1 58,80 58,80
Pozicija -4.05 Temeljne grede 1 22,00 22,00
Pozicija -3.60 Podna ploča 1 24,20 24,20
Pozicija -3.60 Suterenski zid 1 42,80 42,80
d=25 cm
Pozicija -3.60 Stubovi suterena 10 0,225 2,25
d=25×25 cm
Pozicija 0.00 Ploca prizemlja 1 32,00 32,00
d=15 cm
Pozicija 0.00 Stubovi prizemlja 15 0,225 3,37
d=25×25 cm
Pozicija 0.00 Ab-grede - 16,00 16,00
d=25×35 cm
Pozicija 3.70 Ploča 1-sprata 1 32,00 32,00
d=15 cm
Pozicija 3.70 Stubovi 1-sprata 15 0,225 3,37
d=25×25 cm
d=25×35 cm
Pozicija 7.00 Ploča 2-sprata 1 32,00 32,00
d=15 cm
Pozicija 7.00 Stubovi 2-sprata 15 0,225 3,37
d=25×25 cm

Stručni rad

d=25×35 cm
Pozicija 10.10 Ploca pptkrovlja 1 32,00 32,00
d=15 cm
Pozicija 10.10 Stubovi potkrovlja 6 0,225 1,35
d=25×25 cm
Ukupna količina ugrađenog betona 337,50 m3
5.3 Određivanje sastava betona
Određivanje sastava betona uvijek mora da bude zasnovano na uslovima koji su

vezani za konkretnu betonsku konstrukciju, odnosno konkretni konstrukcijski
element.
Ove klase se u praksi (u pogonima za proizvodnju betona, na gradilištima) mogu
raznovrsno označavati - slovnim simbolima ili brojevima - sto logično važi samo za
internu upotrebu. Kako se određene klase betona mogu dobiti primjenom različitih
receptura, npr na bazi trofrakcijskog ili četvorofrakcijskog agregata, uveden je i pojam
vrste betona.
Pod vrstom se podrazumjeva beton jedne klase, ali drugog sastava (što se u praksi
za internu upotrebu može označavati na različite načine). Betoni se razvrstavaju i u
kategorije BI i BII . Kategorije se odnose na postupke sastavljanja tj.
Spravljanja betonskih mješavina, pri čemu se u zavisnosti od konkretne kategorije
propisuju i odgovarajući postupci kontrole kvaliteta.
 Betoni kategorije BI mogu se spravljati bez prethodnih ispitivanja, s tim što se

pri njihovoj proizvodnji moraju primenjivati izvjesne minimalne količine
cementa. Ovi betoni mogu da budu samo sljedećih marki: 10, 15, 20, 25. I oni
se mogu ugrađivati samo na gradilištima na kojima se spravljaju (ne mogu da
budu tzv. transportovani betoni).
 Betoni kategorije BII su marke 30 i više, kao i transportovani betoni svih marki
i betoni sa posebnim svojstvima. Ovakvi betoni se uvek spravljaju na bazi
prethodnih ispitivanja putem kojih se dokazuje da konkretan beton, kako u
svježem tako i u očvrslom stanju, zadovoljava sve projektom postavljene
zahtjeve.
Projektovanje sastava betona podrazumijeva izbor komponenata betona i proračun

njegovog sastava, tj. računsko određivanje količina komponentnih materijala u
jedinici zapremine sviježeg ugrađenog betona.
Za stambeni objekat izabrana je sviježa betonska mešavina kategorije BI i BII,

spravljen na gradilištu.

Stručni rad
5.4 Izbor komponenih materijala
Agregat:
Za spravljanje betona će se koristiti mješavina prirodnog aregata. Riječni pijesak do

4mm i riječni šljunak iznad 4mm. Za uslove ljetnjeg betoniranja koristiće se
četvorofrakcijski agregat. Granulometrijski sastav mješavine agregata mora biti takva
da bude obezbjeđena za zahjteve tehnologičnosti sviježeg betona, pri čemu se treba
voditi računa da se pri svi ostalim nepromenjenim uslovima, povoljnija tehnologičnost
ostvaruje prirodnog agregata. Pošto je specifična površina agregata utoliko manja
ukoliko su zrna u njemu veća, pri većoj krupnoći zrna biće potrebna manja količina
vode koja će da bude u stanju da pokvasi u potpunosti celokupan agregat, a time je
potrebna i manja količina cementa, što je sa ekonomskog aspekta veoma povoljno
(agregat jeste najeftinija komponenta, dok je cement najskuplja komponenta u
betonu),ali je ovo povoljno i iz tog razloga što smanjenjem količine cementa
smanjujemo i količinu hidratacione toplote.
Cement:
Za uslove ljetnjeg betoniranja će se koristiti vrsta cementa koja ima manju

hidratacionu toplotu tj. sporiju hidrataciju cementa. To je portland cement sa
dodatkom zgure CEMII/B-M (S-L) 32,5N.
Voda:
Za spravijanje betona može da se upotrebi samo voda koja ispunjava uslove prema
standardu SRPS U.M1.058. Pitka voda iz gradskog vodovoda se može direktno
koristi za spravljanje sviježe betonske mješavine.
5.5 Projektovanje betonske mješavine
Komponente: agregat, vezivo (cement), voda
Za izradu objekta su predviđene dvije marke betona, MB30 i MB20, plastične

konzistencije, cementa CEM32.5, poroznosti 2%, najvećeg zrna agregata
Dmax=31.5
Određivanje komponenti za prvu klasu betona:
- projektom betona se zahteva marka betona MB30

Stručni rad
- agregat je četvorofrakcijski: 0-4 ; 4-8 ; 8-16 ; 16-31.5

Fk,28=MB+8= 38 Mpa
Određivanje vode:
Određivanje cementa:
Određivanje mase agregata:

Stručni rad
Korigovanje mase agregata zbog valžnosti:
Korigovana masa vode:
Kontrola:

Stručni rad
Određivanje komponenti za treću klasu betona:
-projektom betona se zahtjeva marka betona MB 20

-agregat je četvorofrakcijski: 0-4 ; 4-8 ; 8-16 ; 16-31.5
Određivanje vode:
Određivanje cementa:
Određivanje mase agregata:

Stručni rad

Stručni rad
Korigovanje mase agregata zbog važnosti:
Korigovana masa vode:
Kontrola:
5.6 Eksperimentalna provjera svojstava betona
Betoni koji će se ugrađivati pripadaju kategoriji betona B.II i oni se kao takvi,
saglasno standardu SRPS U.Ml.051, moraju proizvoditi u atestiranoj fabrici betona.
Provjere se vrše u fabrikama betona, a mogu da se vrše i u laboratorijama
nevezanim za fabrike, s tim što ispitivanja u ovakvim laboratorijama ne oslobađaju
obaveze da se konačno dokazivanje kvaliteta sprovede i u fabrici. Za
eksperimentalnu provjeru sastava betona spravlja se izvjesna (manja) količina
betonske mešavine. U mješalici za beton prvo se "u suho" izmiješaju odmjerene
količine agregata, cementa i aditiva (ako su u pitanju aditivi koji se isporučuju u
praškastom stanju), a zatim se ne prekidajući miješanje, dobijenoj miješavini dodaje
oko 80% predviđene količine vode i celokupna količina aditiva koju prethodno treba
izmiješati sa datom količinom vode, ako se radi o aditivima koji se isporučuju u
tečnom stanju).
Ovako dobijenoj masi u daljem se ne prekidajući miješanje, postepeno dodaje

preostala voda, pri čemu se tokom ovog dodavanja u nekoliko navrata mijeri
konzistencija miješavine, jer u opštem slučaju sa pripremljenom količinom vode ne
mora da se potpuno tačno dobije projektovana konzistencija miješavine.
Kada se ostvari zahtijevana konzistencija miješavine, može se smatrati da je količina

vode za spravljanje predmetnog betona definitivno utvrđena, pa treba pristupiti i
eventualnoj korekciji količine cementa. Drugi postupak: može da se spravlja nekoliko
posebnih betonskih miješavina sa količinama vode koje će da budu bliske računskoj

Stručni rad
vrijednosti mv, a koje će da služe isključivo za utvrđivanje konzistencije, ili za izradu

uzoraka za ispitivanje fizičko – mehaničkih svojstava očvrslog betona (u ovom
drugom slučaju treba predvideti toliku količinu miješavine da mogu da se ’’pokriju’’
sva predviđena ispitivanja). Na taj način biće omogućeno da se uspostavi zavisnost
između upotrebljene količine vode, konzistencije betona i dodatne količine cementa,
da će na bazi ove zavisnosti moći lako da se utvrdi konačni sastav betona koji
odgovara postavljenom uslovu u pogledu konzistencije.
Ako bi se dokazivanje svojstava očvrslog betona sprovodilo samo na jednoj

betonskoj miješavini, u opštem slučaju bi moglo da se dođe u situaciju da se zbog
eventualnog podbačaja rezultata ispitivanja ceo postupak ponavlja, što bi svakako
prolongiralo konačno rešenje postavljenog problema. Prema tome, kad se radi o
betonima kategorije B.II, oni mogu da se puste u proizvodnju tek kada se
eksperimentalnim putem dođe do dokaza o saglasnosti njihovih stvarnih
karakteristika sa svojstvima koja su predviđena kroz uslove konkretnog projekta.
5.7 Spravljanje betona
U savremenom građevinarstvu spravljanje betonske mješavine vrši se isključivo

mašinskim putem. Ova tehnološka operacija izvodi se isključivo u pogonima za
spravljanje i proizvodnju svježeg betona koji su organizovani u vidu manjih gradilišnih
punktova ili u vidu tzv. fabrika betona koje su tako opremljene da imaju kapacitet od
najmanje 10-15 m3 svežeg ugrađenog betona.
Tehnološki sistem jednog betonskog postrojenja sastoji se od bunkera ili silusa za
agregat, silusa za cement, dozatora vode i dozatora aditiva. Ukoliko se upotrebljavaju
veoma sitni punionici poželjno je koristiti posebna postrojenja koja mješaju materijal
sa vodom i tako ga doziraju u beronsku mješavinu.
Postupak doziranja zavisi od proizvođača betonskog postrojenja i veoma se razlikuju
od proizvođača do proizvođača. Beton se može proizvoditi na bazi već utvrđena
recepture tj. na bazi projekta betonske mješavine koji treba da sadrži sve usvojene
količine betonske komponentnih materijala, pri čemu u slučaju kategorije B II u okviru
ovog projekta treba da postoje i eksperimentalni dokazi koji se odnose na svojstva
betona zahtjevana kroz projektno riješenje konkretnog objekta.

Stručni rad
Slika 5.7.1 Betonara za proizvodnju betona

Za spravljanje betona kategorije B.II koristi se fabrika betona udaljena od gradilišta
tj., mijesta ugradnje betona 5 km. Utvrđeno je da ovo postrojenje tj. dotična fabrika
betona provijeren i atestiran na način kako je to predvidjeno Pravilnikom ( SRPS
U.Ml.050 ). Tehnološka šema proizvodnje sviježeg betona je vertikalna. U slučaju
vertikalne šeme sve komponente betona, uključujući tu i agregat, podižu se na
određene visinske nivoe u odnosu na miješalicu za beton, pa tehnološki proces teče
od ’’gore na dole’’.
Agregat je na deponiji skoro uvek izložen atmosferskim uticajima što utiče na stalnu
promenu vlažnosti agregata. Stoga se stalno mora pratiti stanje vlage agregata i da
se saglasno tome vrše korekcije sastava betona. Cement se u fabriku betona dovozi
posebnim vozilima - autocisternama za cement. Cement i drugi praškasti materijali
(aditivi i pucolanski dodaci) lageruju se u odgovarajućim silosima.
Aditive uvek treba lagerovati u skladu sa uputstvima proizvođača. Tečne aditive koji
su podložni sedimentaciji prije upotrebe obavezno treba homogenizovati tj. Izmiješati
putem odgovarajućeg mehaničkog uređaja. Preporučljivo je da se i aditivi koji su u
praškastom stanju prethodno izmiješaju sa vodom, pa da se tek nakon toga unesu u
miješalicu za beton.U fabrici betona se koriste automatski dozatori koji su sa
periodičnim radom. Svi uređaji za doziranje komponenata betona moraju da
obezbijede što tačnije odmeravanje potrebnih količina agregata, cementa, vode i
aditiva.
Ovo odmeravanje se uvijek vrši težinski (po masi), pri čemu se mase agregata i
dodataka betonu određuju sa tačnošću ±3% , a mase cementa i vode sa tačnošću
±2% . Ukoliko se rad fabrike betona obavlja na temperaturama nižim od 5 o C ili
višim od 30 o C, onda fabrika betona mora da bude odgovarajuće opremljena za

Stručni rad
takve uslove proizvodnje. Za rad na niskim temperaturama mora da bude opremljena

uređajima za zagrijavanje pojedinih komponenti betona (vode i/ili agregata), dok za
slučaj proizvodnje na visokim temperaturama mora da raspolaže opremom putem
koje će se ostvarivati hlađenje komponenti i obezbijediti dovoljno niska temperatura
sviježeg betona neposredno pri završetku miješanja.
Trajanje miješanja u ovakvim miješalicama je također funkcija tehnologičnosti

miješavine, pri čemu se ovo vrijeme može dovesti u vezu sa krupnoćom zrna
agregata( krupnozrni betoni se miješaju 2- 3 minuta, a sitnozrni 3 - 5 minuta). Za
stambeni objekat pri izgradnji dijelova konstrukcije od običnog betona ili armiranog
betona MB 30 beton se spravlja u fabrici betona i mikserom se transportuje do
gradilišta.
5.8 Transport betona
Transport betona od fabrike do gradilišta vrši se u automešalicama (automikserima),

pri ćemu se obavezno treba pridrzavati vremena transporta; ni u kom slućaju ne
smije se dozvoliti da zbog transportnih problema prodje više od 2 časa, raćunajući od
poćetka spravljanja pa do završetka zbijanja betona. Duže vreme se dozvoljava, ako
se radovi izvode u hladnim i vlažnim klimatskim uslovima i kada se koriste aditivi
usporivači. Kraće vreme je dozvoljeno, ako se radovi izvode po vrućini, a beton je
spravljen sa većom količinom cementa, ili u slučaju kada se koriste aditivi ubrzivači.
Slika 5.8.1 Mikseri za transport betona
Tokom transporta beton u automješalici beton obavezno mora da bude agitivan što
podrazumjeva da se bubanj auto mješalice okreće 4-6 puta u minuti. Prilikom
transporta nije dozvoljeno dodavanje vode u bubanj mješalice. Svježa betonska
masa je usljed transporta podložna potresima usljed čega može doći do segragacije.

Stručni rad
5.9 Ugradnja betona
Pod ugradnjom betona podrazumjeva se:
 Razastiranje betona ili popunjenje oplate pumpom za beton,
 Zbijanje betona previbratorima,
 Obrada gornjih površina.
Prije ugrađivanja betona potrebno je prekontrolisati izvedenu oplatu i ugrađenu

armaturu. Zabranjeno je betoniranje dok se ne izvrši kopletno postavljanje oplate i
armature. Prije ugradnje betona oplate se kvasi vodom. Vrijeme vezivanja betona
počinje nakon 1 sata te je neophodno da se u tom vremenu ugradi beton u oplatu i
dobro izvibrira. Vibriranjem betona, beton se zbija eliminisanjem vazduha iz
mješavine i popunjavaju se šupljine između agregata i cementa. Prilikom ugradnje
betona potrebno je dobro i ravnomjerno vršiti vibriranje betona. Nedovoljnim
vibriranjem marka betona može se dosta smanjiti.
Beton vezuje u zavisnosti od vremenskih uslova oko 10 h i u tom periodu betoniranu
površinu treba zaštiti od direktnog utjecaja kiše i sunca. Dobro njegovanje betona je
uslov za dobar i kavlitetan beton shodno članu 263. PBAB.
5.10 Njegovanje betona
Njega betona sastoji se u spriječavanju brzog izlaska vode iz ugrađenog betona

polivanjem betona vodom. Polivanje betona vodom treba početi poslije 4-5 sati od
ugrađivanja i održavati 7-10 dana u zavisnosti od vremena i vrste cementa. Beton se
u vlažnom stanju održava polivanjem pokrivanje mokrim filcom, preko kojih se stavi
još PVC folija Zidove skloništa nakon skidanja oplate površinu treba poprskati
odgovarajućim sredstvom, npr. kontrasolom.
Trajanje njegovanja:
 u normalnim uslovima: 3 dana;

 pri toplom vremenu: 7 dana.
 nakon skidanja, treba površinu oplate očistiti i premazati uljem
Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zaštita betona se zasniva
na zaštiti betonskog elementa od gubitka toplote. Beton se ugrađuje sa
temperaturom, koja će mu zajedno sa oslobođenom toplotom hidratacije i primenom
izolacijom pri određenim spoljnim uslovima osigurati dovoljnu temperaturu da u
predviđenom vremenskom periodu negovanja dostigne potrebnu otpornost na
smrzavanje. U prelaznom periodu prvih noćnih mrazeva i pozitivnih dnevnih
temperatura dovoljno je pokrivanja PVC folijom odignutom cca 5 cm iznad betona,
koja štiti beton slojem zarobljenog toplog vazduha.Kod dužih trajanja niskih

Stručni rad
temperatura nužno je pojačati zaštitu termoizolacionim materijalom (jutom,

stiroporom, staklenom vunom i sl.).
5.11 Partija betona
Kontrola saglasnosti sa uslovima projekta sprovodi se na mjestu ugradnje betona u

konstrukciju sa ciljem utvrđivanja da li postignuti kvalitet betona ugrađenog u
konstrukciju, djelove (elemente) konstrukcije ili u objekat u nekom periodu građenja
zadovoljava projektom propisani kvalitet u pogledu marke betona ili drugih
zahtjevnijih svojstava betona.
To znači da se ocjenjivanje postignutog kvaliteta i preuzimanje betona obavlja

periodično po djelovima objekta odnosno konstrukcije. Taj dio objekta ili konstrukcije
koji čini cjelinu naziva se partija betona. Pravilnikom je definisana partija betona kao
ona količina iste vrste betona koja se priprema i ugrađuje u jednakim uslovima, a
može se odnositi na:
 sve jednake konstruktivne elemente,
 dio konstruktivnih elemenata,
 više različitih konstruktivnih elemenata i
 količinu betona ugrađenu u elemente objekta u određenom periodu

Osnovni uslovi za određivanje veličine partije betona tj.količine betona u partiji su:
 ukupni broj rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka uzetih na tu količinu ne sme

biti veći od 30 u jednoj partiji
 period proizvodnje betona ne može biti duži od mesec dana s time da je
 zadovoljen uslov pod a).
Može se reći da veličina partije betona zavisi od sljedećeg:
 ukupnoj količini betona iste vrste ili klase u objektu,

 vrsti konstrukcije (monilitna-montažna),
 broju različitih tipova elementa,
 broju elemenata istog tipa,
 ukupnom predviđenom vremenu izvođenja betonskih radova,
 dinamici ugrađivanja iste vrste betona,
 uslovima proizvodnje betona,
 propisanoj učestalosti uzimanja kontrolnih uzoraka,
 načinu ugradnje i zbijanja betona i
 izabranom kriteriju preuzimanja
Prednost uzimanja betona po partijama je u tome što se kod drugih načina uzimanja
uzoraka dešavalo da se rezultati ispitivanja 28-dnevne čvrstoće kontrolnih uzoraka
betona, nezavisno od vremena uzimanja i dužine trajanja betonskih radova na
objektu. Tako se dešavalo da na velikim objektima period ugrađivanja iste marke

Stručni rad
betona iznosio i nekoliko godina, a beton se dopremao iz više izvora koji je bio
spravljan na bazi različitih materijala.
Ako tehničkim uslovima nije bilo drugačije propisano, statistički je obrađen veliki broj
rezultata iz čitavog perioda gradnje i za slučaj zadovoljavanja kriterijuma postupak je
bio završen. Medjutim, analizom rezultata u kraćim vremenskim razmacima, često se
utvrdilo da po istom kriterijumu marka betona nije zadovoljena zbog periodičnih
varijacija u kvalitetu betona, ali je taj nedostatak u sumi nadoknađen dobrim
rezultatima iz ranijih ili kasnijih perioda. Rezultat toga je da na pojedinim dijelovima
objekta nije postignut zahtijevani kvalitet betona, premda je za čitavi objekt u cijelini
sve u redu.
Prelaskom na ocijenjivanje kvaliteta betona po konstruktivnim elementima,

konstruktivnim cijelinama ili dijelovima objekta u kraćim vremenskim razmacima
doprinosi se povećanju sigurnosti konstrukcije, makar se zaključak o postignutom
kvalitetu partije betona donosi na temelju manjeg broja rezultata ispitivanja i
kriterijuma čija pouzdanost omogućuje u nekoj mijeri odbacivanje kvalitetne i
prihvaćanje loše partije betona.
Veličina partije betona mora se odrediti pre početka gradnje objekta, bilo projektom
konstrukcije ili projektom betona unutar programa kontrole betona. Pravilnikom nisu
diktirani strogi uslovi za definisanje partije betona, osim onih već navedenih. Za
pravilan izbor partije betona važno je dobro poznavanje projekta konstrukcije u cilju
razdvajanja konstruktivnih jelina ili elemenata koji se mogu formirati u partije betona.
Kao olakšanje daje se nekoliko primera:
 Veći i veliki stambeno-poslovni objekti Partije se mogu podeliti po etažama

objekta. Unutar etaže partija može obuhvatiti (zavisno o količini betona) samo
ploču, samo deo ili sve stubove, sve zidove, grede. Stepenište ili samo deo
može biti partija za sebe itd.
 Manji stambeno - poslovni objekti u jednu partiju betona mogu se spojiti isti
konstruktivni elementi svih etaža, npr. Sve ploče ili svi stubovi, zidovi itd., ako
dizanje objekta pod krov ne traje duže od mesec
5.12 Kriterijumi za ocjenjivanje postignute klase betona po

partijama
Kriterijum1: Ovaj kriterijum se primenjuje, ako se raspolaže rezultatima ispitivanja

3,6,9,12 ili 15 uzoraka; ovaj kriterijum mora da zadovolji svaki skup partija od tri
uzastopna rezultata ispitivanja ( x1, x2 , x3 ).

Stručni rad
m3- je aritmetrička sredina tri uzastopna rezultata ispitivanja čvrstoće pri pritisku
x1- je najmanji od tri posmatrana rezultata.
U slučaju betona koji se dobija iz izvesne uhodane proizvodnje uzima se da je:
k1=k2=3 MPA
Dok se kod betona čija se proizvodnja još uhodava usvajaju vrednosti:
k1=4MPA, k2=2 MPA
Kriterijum2: Ovaj kriterijum se primenjuje za definisanje marke većih partija betona tj.
u slučajevima kadaje 10 < n < 30 i kada je poznata vrednost standardne devijacije.
određena iz dovoljno velikog broja (n≥30) ranije sprovedenih ispitivanja iste vrste
betona.
xi - pojedinačni rezultati ispitivanja,

mn0,mn- srednja vrednost rezultata,
x1 -minimalna vrednost,
Za beton kategorije B.II obavezna je kontrola saglasnosti sa uslovima kvaliteta na

mijestu ugrađivanja; kontrola proizvodnje betona nije obavezna i nju zamijenjuje
kontrola najmanje količine cementa. Ovo ispitivanjesprovodi se metodom propisanom
standardom JUS U.M1.030
Za beton kategorije B.II obavezna je kontrola proizvodnje betona I kontrola

saglasnosti sa uslovima kvaliteta na mestu ugrađivanja.
Kontrola proizvodnje betona obuhvata sve faze u sklopu izvoženja betonskih radova
– od spravljenje mješavine, pa do nege ugrađenog betona.
 najmanje jedan uzorak svakog dana kada se beton ugrađuje u konstrukciju

 jedan uzorak u proseku na 100 m3 betona ili na 150 mešavina
 najmanje tri uzorka na jednu partiju betona
 jedan uzorak od svake količine betona isporučene za vitalne konstrukcijske
elemente u koje se ugrađuju manje količine betona.

Stručni rad
Ukupan broj rezultata ispitivanja pri primjeni navedenih uslova ne može da bude
manji od minimalnog broja uzoraka koji se odnose na pojedine kriterijume za
ocenjivanje klase betona tj ne može da bude manji od 3 za prvi kriterijum i manji od
10 za drugi kriterijum. Ovaj broj rezultata takođe ne može da bude manji od broja
dana predviđenih za ugrađivanje betona u konstrukcijske elemente koji pripadaju
jednoj partiji. S druge strane, broj rezultata ispitivanja ni u kom slučaju ne smije da
bude veći od 30.
5.13 Uzimanje uzoraka i određivanje čvrstoće betona
Na predmetnom gradilištu je uzeto oko 70 komada kocaka za ispitivanje, prema

pravilima struke, direktno iz bubnja mješalice. Uzorci probnih tjela uzimati su u
zavisnosti koja se je pozicija na predmetnom objektu betoniral.
Od navedenog broja probnih tjela nadzorni organ je izabrao 50 komada. Kocke cu
čuvane u vodi prema pravilima struke.
Dopremanje betona na gradilište vršeno je u automješalicama iz betonare
Huremagić-Hajrat udaljene oko 12 kilometara od objekta.
Prema ispitivanjima zavoda dobijeni su rezultati koji zadovoljavaju projektovane
uslove a kao primjere navodim konkretne rezultate dobijene iz laboratorija za
izpitivanje materijala Građevinskog fakulteta u Sarajevu ispostava Bihać, a
rezultatima ispitivanja prisustvovali su:
-prestavnik izvođača,
-nadzorni organ,
-prestavnik proizvođača.
Navedeni rezultati prikazani su tabelarno na način kako to institut ima u svojoj praksi.
Navesćemo kao primjer rezultate ispitivanja, AB zidova suterna i ploče iznad
suterena POZ 0.00

Stručni rad
ZAVOD ZA SAOBRAĆAJ GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
LABORATORIJA Bihać, tel. 037 304 294
Bihać 20.05.2011. god
__________________________________________________________________________________________
UVJERENJE
o ispitivanju betonskih tjela br.300/11
Naručioc ispitivanja: „Mimar“ d.o.o Cazin

Narudžba broj:
Objekat: stambeno-poslovni objekat Vel.Kladuša
Konstruktivni dio: AB-stubovi suterena
PODACI O BETONU
Zahtjevana MB: MB 30
Oznaka betonskog ugleda: 1/S
Datum izrade betonskog ugleda: 20.05.2011. god
Broj i dimenzija ispitivanog betonskog ugleda: 1×(15×15×15) cm
Način spravljanja: mašinski
Način ugrađivanja: mašinski
Način njegovnja: u vodi
Konzistencija:
SASTAV BETONA
Cement: Količina
Agregat: „Huremagic Vel.Kladuša Količina
Voda: gradski vodovod Količina
Vod faktor:
Dodatak: Količina
Dodatak: Proizvođač
REZULTATI ISPITIVANJA BETONSKIH TIJELA
Ispitivanje izvršeno 20.05.2011.god
Red. Oznaka Težina Zapremina Zapreminska Sila Površina Čvrstoća

broj 3
masa (m3) 2 2
(kg) (m ) (MN) (m ) (MN/m )
1 MB 30 8,100 0,003375 2400 0,71 0,0225 30,0
PROSJEK 2400 PROSJEK 30,0
Napomena: Naručioc je sam spravio i dostavio betonska tjela
Ispitao: Šef O.J Bihać
_____________________ __________________________

Stručni rad
ZAVOD ZA SAOBRAĆAJ GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
LABORATORIJA Bihać, tel. 037 304 294
Bihać 10.06.2011. god
__________________________________________________________________________________________
UVJERENJE
o ispitivanju betonskih tjela br.301/11
Naručioc ispitivanja: „Mimar“ d.o.o Cazin

Narudžba broj:
Objekat: stambeno-poslovni objekat Vel.Kladuša
Konstruktivni dio: ploča iznad suterena
PODACI O BETONU
Zahtjevana MB: MB 30
Oznaka betonskog ugleda: poz 0.00
Datum izrade betonskog ugleda: 10.06.2011. god
Broj i dimenzija ispitivanog betonskog ugleda: 2×(15×15×15) cm
Način spravljanja: mašinski
Način ugrađivanja: mašinski
Način njegovnja: u vodi
Konzistencija:
SASTAV BETONA
Cement: Količina
Agregat: „Huremagic Vel.Kladuša Količina
Voda: gradski vodovod Količina
Vod faktor:
Dodatak: Količina
Dodatak: Proizvođač
REZULTATI ISPITIVANJA BETONSKIH TIJELA
Ispitivanje izvršeno 20.05.2011.god
Red. Oznaka Težina Zapremina Zapreminska Sila Površina Čvrstoća

broj 3
masa (m3) 2 2
(kg) (m ) (MN) (m ) (MN/m )
1 Poz 0.00 8,100 0,003375 2370 0,82 0,0225 34,6
2 Poz 0.00 8,050 0,003375 2385 0,79 0,0225 33,4
PROSJEK 2380 PROSJEK 33,2
Napomena: Naručioc je sam spravio i dostavio betonska tjela
Ispitao: Šef O.J Bihać

Stručni rad
6.0 Analiza cijene koštanja izvođenja projektovane temeljne

konstrukcije na temeljnim trakama u odnosu na temeljenje na
temeljnoj ploči
Temeljenje na temeljnoj ploči ova vrsta temelja danas je vrlo česta i kod
temeljenja manjih objekata. Rastom građevinskih standarda potrebna količina betona
za ugradnju u temeljne trake približila se količini betona koja se ugrađuje u temeljne
ploče. Temeljna ploča se izvodi kad je tlo slabije nosivosti, kad postoji mogućnost
klizanja tla te kod veće prisutnosti vode u tlu. Ovo je jednostavnija izvedba kod
iskopa no prisutno je više armature i betona. Takvo temeljenje je nešto skuplje.
Također, cijenu povećavaju i neke faze koje se zbog toga izvode prije samog
betoniranja temeljene ploče a to su:
Šljunčana podloga i mršavi beton
Na cijelo dno građevinske jame postavlja se sloj šljunka koji služi da se voda u tlu ne
zadržava ispod temeljne ploče. Sloj šljunka je obično debljine do 20cm i potrebno ga
je nabiti. Na taj sloj nanosi se sloj tzv. mršavog betona, što je beton slabije kvalitete
(MB15 - MB20) koji će poslužiti kao podloga za hidroizolaciju.
Hidroizolacija
Mršavi beton služi kao osnova za nanos hidroizolacije ispod cijele temeljene ploče.
Danas se sve više primjenjuje dodavanje aditiva za vodonepropusnost u sam beton.
Oplata
Vrlo često je za izvedbu temeljne ploče potrebno postaviti oplatu. Postoje varijante
kada građevinski iskop dozvoljava betoniranje u samom tlu, no to se izvodi kod
velikih objekata i kad su debljine betona u temeljima velike, npr. više od 2m i sl.
Debljina temeljne ploče
O ukupnoj debljini nije moguće govoriti općenito. Projektant statičar će odrediti

potrebnu debljinu i armaturu pri čemu će mu značajno pomoći geomehaničko
ispitivanje tla. Ovako okvirno možemo napisati da se manji i lakši objekti mogu graditi
na temeljnim pločama koje nisu deblje od 25cm. Ovo je dovoljna debljina za garaže ili
lagane montažne objekte. Uobičajene debljine za obiteljske kuće kreću se od 35 cm
na više

Stručni rad
6.1 Opis temeljenja na temeljnoj ploči za predmetni objekat
Predmetni stambeno-poslovni objekat je dimenzija 15,75×13,35 m spratnosti

suteren+prizemlje+2sprata+potkrovlje. Recimo da je usvojena debljina ploče d=35
cm sa propustima sa sviju strana po 10 cm. Pošto nemamo statički račun niti
usvojenu armaturu iskusveno možemo reći da na 1 m3 će se ugraditi 80-90 kg
zeljeza odnosno armature u dvije zone gornj i dojnju. Znači dimenzije razmatrane
ploče su 15,85×13,45 debljine d=40 cm. Korištena marka betona MB 30.
Slika 6.1.1 Armiranje temeljne ploče
Materijal Količina Cjena Ukupna cjena

Ugradnja betona MB 300 u 85,3 m3 160 KM 13.648,0 KM
temeljnu ploču d=40 cm
Ugradnja armature u temeljnu 7250 kg 1,50 KM 10.875,0 KM
ploču
Ukupna cjena ugrađenih materijal u temeljnu ploču 24.523,0 KM
Armatura
Količina armature u temeljnoj ploči je veća od količina koje se ugrađuju u temeljene

trake. No veća količina armature znači i veću nosivost i otpornost.
Prednosti i nedostaci
U odnosu na temeljne trake temeljna ploča je u prednosti u nosivosti, kvaliteti temelja

i činjenici da je ona odmah i osnovna ploča za najdonju etažu. Jedini nedostatak u
odnosu na temeljene trake je cijena.
Vrlo rijetko će se desiti deformacije objekta ili pukotine po zidovima. Slijeganje tla ova
vrsta temelja dobro podnosi jer je pritisak na tlo ravnomjeran na cijeloj plohi.

Stručni rad
6.2 Temeljenje na temeljnim trakama
Predmetni stambeno-poslovni objekat je temeljen na temeljnim trakama d= 80/60 cm

i temeljnim gredama d=50/30 cm preko kojih ide mršva ploča debljine d=10 cm.
Navedeni podaci u narednoj tabeli uzeti su iz troškovnika iz glavnog projekta ovog
stambeno-poslovnog objekta.
Slika 6.2.2 Armatura temeljnih traka
Materijal Količina Cjena Ukupna cjena

Ugradnja betona MB 300 u 58,0 m3 160 KM 9.280,0 KM
temeljne trake d=80/60 cm
Ugradnja betona MB 300 22,0 m3 160 KM 3.520,0 KM
temeljne grede d=50/25 cm
Ugradnja armature u temelje 6400 kg 1,50 KM 9.600,0 KM
trake i temeljne grede
Ukupna cjena ugrađenih materijal u temeljne trake 22.400,0 KM
Analiza cjena
Kao što se vidi iz navedenog rzlike u cjeni što se tiče temeljne ploče su u količini
ugrađenog betona kao i armature što u odnosu na temeljenje na temeljnim trakama
iznosi :
Materijal Količina Cjena

Beton MB 300 5,30 m3 848,00 KM
Armatura 850,0 kg 1.275,0 KM
Ukupna razlika u cjeni koštanja temeljne ploče 2.123,00 KM
U odnosu na temeljenje na temeljne trake
Treba napomenuti da se na usvajanje debljine temeljne ploče i usvajanje armature

išlo iskustveno.

Stručni rad
7.0 Prikazati proceduru tehničkog pregleda objekta sa

dokumentacijom koja se prilaže za tehnički pregled objekta
Izgrađena građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati

rješenje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu, tek nakon što organ uprave
nadležan za poslove građenja izda odobrenje za njenu upotrebu odnosno upotrebnu
dozvolu.
Odobrenje za upotrebu objekta izdaje se nakon tehničkog pregleda objekta.
7.1 Tehnički pregled objekta
Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi organu uprave koji je

izdao odobrenje za građenje. Uz zahtjev prilaže slijedeće dokumente:
1. Kopiju odobrenja za građenje,

2. Kopiju katastarskog plana sa ucrtanim položajem građevine,
3. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uslovima za održavanje
objekta,
4. Pisani izvještaj nadzora nad građenjem,
5. Projekat izvedenog stanja ukoliko se tokom građenja građevine došlo do
ostupanja od glavnog projekta na osnovu kojeg je izdato odobrenje za
građenje.
Tehničkim pregledom objekta utvrđuje se da li je građevina izgrađena u skladu sa

projektnom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za građenje,
tehničkim propisima i normativima kao i posebnim propisima za odnosnu građevinu.
Nadležni organ uprave dužan je u roku od 30 dana od dana prijema urednog

zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine. O mjestu, danu i satu obavljanja
tehničkog pregleda nadležni organ uprave dužan je obavijestiti investitora,
predsjednika i članove komisije najkasnije 8 dana prije dana zakazanog za tehnički
pregled.
Investitor je dužan na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih učesnika u

građenju. Također je dužan, najkasnije do dana tehničkog pregleda, komisiji dati na
uvid projektnu dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je
izgrađena građevina, odnosno izvedeni radovi.

Stručni rad
7.2 Komisija za tehnički pregled objekta
Nadležni organ uprave rješenjem imenuje stručnu komisiju za tehnički pregled i to

predsjednika i članove komisije, u roku od 8 dana od dana prijema urednog zahtjeva
u organ uprave.
Za predsjednika i članove komisije moraju se imenovati diplomirani inženjeri, sa
deset godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom. Broj članova komisije
zavisi od vrste i složenosti građevine.
Potrebna dokumentacija koju investitor treba da dostavi komisiji za tehnički pregled:
1. podatke o građevinskoj dozvoli i glavnom projektu koji je njezin sastavni dio i

njihovim izmjenama i/ili dopunama, odnosno podatke o glavnom projektu
potvrđenom po tijelu graditeljstva i/ili njegovim izmjenama i dopunama,
2. popis svih izvedbenih projekata s podacima o mišljenju projektanta odnosno

glavnog projektanta glavnog projekta o usklađenosti izvedbenog projekta s
glavnim projektom,
3. podatke o elaboratu o iskolčenju i situacijskom nacrtu izgrađene građevine,

4. podatak o prijavi početka građenja,
5. popis građevnih dnevnika,
6. podatke o provedenom inspekcijskom nadzoru,
7. podatak o prijavi probnog rada,
8. podatke o završnom izvješću nadzornog inženjera i izjavi izvođača.
U komisiju se imenuje po jedan stručni član za svaku vrstu radova koje komisija
pregleda:
 arhitektonski/građevinski,
 mašinski,
 vodovod i kanalizacija,
 elektroinstalacije itd.
U radu komisije učestvuju i ovlašteni predstavnici nadležnih organa i pravnih osoba

koji, prema odredbama posebnih zakona, treba da učestvuju u radu komisije.
U radu komisije ne mogu učestvovati službene osobe koje su učestvovale u postupku
izdavanja lokacijske informacije, odnosno urbanističke saglasnosti i odobrenja za
građenje, niti osobe koje su sudjelovale u izradi tehničke dokumentacije, reviziji
glavnog ili izvedbenog projekta, gradnji i nadzoru nad građenjem.
Komisija sastavlja izvještaj o izvršenom tehničkom pregledu. Izvještaj potpisuju

predsjednik komisije i svi članovi. Izvještaj o tehničkom pregledu sadrži stručno
mišljenje komisije da li se izgrađena građevina, po život ili zdravlje ljudi, okoliš,
saobraćaj ili susjedne objekte.

Stručni rad
Izvještaj o izvršenom tehničkom pregledu komisija je dužna dostaviti nadležnom

organu uprave u roku od 8 dana od obavljenog tehničkog pregleda.
Ukoliko ovlašteni predstavnici nisu prisustvovali tehničkom pregledu, niti dostavili

pisani izvještaj u roku od 8 dana nakon tehničkog pregleda, smatrat će se da je
mišljenje tih organa i pravnih lica da nema nedostataka i da se može izdati odobrenje
za upotrebu.

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni rad

Stručni Rad

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stručni Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Stručni rad

BANJA LUKA, 2011. god

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 1

ZADATAK ZA STRUČNI ISPIT

Za stambeni objekat spratnosti Su+P+2+Pot tlocrtnih dimenzija 15,75x13,35

 Tehnički opis objekta.

Kandidat će u izradi rada koristiti Glavni projekat objekta.

Rok za izradu rada je 40 dana.

(Kontakt telefon 051/307-776, 065/540-237)

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 2

1. Tehnički opis objekta

Lociranje projektovanog objekta-lamele označene u nacrtima kao VK1 izvršeno je u

1.1 Arhitektonska koncepcija

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 3

Apartman (I)..................................................................................P= 15.50 m2

Ukupna korisna površina poslovno-sambenog objekta..............Pu=800,20 m2

1.2 Dispozicija i projektovani sadržaj

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 4

1.3 Konstruktivni sistem i materijali

Projektovani konstruktivni sistem objekta je skeletni armirano betonski sa ispunom od

1.4 Unutrašnja obrada

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 5

Predviđene su instalacije vodovoda, kanalizacije i električne instalacije, u skladu sa

2. Projekat organizacije izvođenja radova i primjenjene tehnologije

Izrada projekta organizacije građenja kod izvođenja ovog projekta podrazumijeva

 Šema pristupni saobraćajnica gradilištu, odnosno za odabir najkraćeg puta za

 Šema organizacije gradilišta (prilog 2),

 Šema iskopa kod zemljenih radova (prilog 3),

 Primjenjena tehnologije građenja i dr.

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 6

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 7

(SHEMA PRISTUPNIH SAOBRAĆAJNICA GRADILIŠTU)

(SHEMA ISKOPA KOD ZEMLJANIH RAOVA)

(SHEMA ORGANIZACIJE RADOVA)

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 8

2.1 Tehnologija građenja - općenito

Tehnologija građenja istražuje odvijanje proizvodnje u cjelini, a posebno radnog

2.2 Tehnologija građenja - primjenjeno

Tehnologija građenja se može podijeliti u osam odvojenih međusobno zavisnih

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 9

tehnološke potrebe, dovod električne energije i ostali radovi vezani za opremu

2.3 Pripremni radovi

Jedna od prvih aktivnosti na terenu na kojem će se izgraditi objekat, a koje se vrše

Oraniziranje gradilišta je skup tehničko-pravnih aktivnosti sa kojima se započinje

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 10

2.3.1 Nanosna skela

Da bi se locirali privremeni objekti i komunikacije na gradilištu potrebno je utvrditi

Slika 2.2.1 Šematski prikaz nanosne skele

Nanosna skela se sastoji od tri kolca i sa dvije horizontalne daske na kojima se

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 11

2.4 Zemljani radovi

Slika 2.3.1 Tehnolški proces zemljanih radova

Pri izradi masovnih zemljanih radova , tehnološko rješenje za odrađeni objekat je

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 12

 Kojeficijent zahvata i drugi koje dolaze u obzir.

Zemljani radovi na gradilištu obuhvataju:

 Odlaganje (privremeno ili stalno),

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 13

 Izrada zaštitnih zidova idr.

Nprijed je već navedeno da je savremeno izvođenje pozicija zemljanih radova gotovo

 Građevinske mašine i uređaji čija koncepcija i konstrukcija sama po sebi

 Građevinska oprema čija je koncepcija i konstrukcija proizašla iz unaprijed

Mentor:mr. Srđan Rajak ,dipl.ing.građ Stranica 14