PROMETNA KULTURA

Prometna kultura je skup spoznaja, pravila i normi ponašanja u

prometu na osnovi kojih pojedinac vrednuje svoje ili tuđe
ponašanje u prometu ispravnim ili neispravnim, opravdanim ili
neopravdanim.

Jedan dio prometne kulture čine utvrđena pravila i propisi o

ponašanju pojedinih sudionika u prometu, a drugi dio su
neopisana pravila, koja vrijede univerzalno, za sve moguće
prometne situacije, a koja imaju zajedničko, jedinstveno
obilježje, a to je uvažavanje i poštivanje svih sudionika u
prometu, odnosno obziran odnos među njima, a posebno prema
„nezaštićenima“, odnosno „ranjivim“ sudionicima – pješacima
općenito: djeci, starijim i hendikepiranim osobama.

Utjecaj prometne kulture na odnose među

sudionicima u prometu
Sudionici u prometu su sve osobe koje na neki način sudjeluju u
prometu, bilo kao vozači, pješaci, putnici ili osoblje u
prijevoznom procesu, kao i osobe koje svoje radne zadaće
obavljaju na prometnici.
U prometu, odnosima između tih osoba, mora postojati
tolerancija i međusobno uvažavanje i poštivanje, te kultura u
ponašanju tijekom savladavanja pojedinih situacija.
Ponašanje vozača u prometu, u skladu s prometnim pravilima i
propisima, uvelike ovisi o njegovom znanju tih sadržaja,
iskustvu i o njegovim životnim stavovima.
Prometna pravila i propise stvaraju ljudi, oni su promjenjivi i
međusobno zavisni kao i razvoj prometa, stoga se Zakon o
sigurnosti prometa na cestama neprekidno mijenja i izvrgnut je
čestim poboljšanjima.
Prometni znakovi se postavljaju na prometnicama radi
prometne sigurnosti i ponašanja sudionika u prometu. Pomažu
vozačima u svladavanju pojedinih situacija pri odvijanju
prometa.
PONAŠANJE PREMA DRUGIM VOZAČIMA
Osnovna komunikacija podrazumijeva pravodobno i jasno
pokazivanje namjere prema drugim vozačima, postupanje u
skladu s prometnim pravilima i uključivanjem odgovarajućih
pokazivača smjera.
Dodatno sporazumijevanje između vozača uključuje: poglede,
riječi, pokrete i sl., sa svrhom sigurnijeg odvijanja prometa. To
je zapravo „defenzivna vožnja“ u kojoj pojedinac svoju vožnju
prilagođava drugim vozačima, a ne protiv njih, predviđajući
njihove moguće pogreške, te unaprijed pripremajući
izbjegavajuće radnje u slučaju opasnosti izazvane tim
pogreškama.
Ponašajte se prema drugim vozačima onako kako bi ste
željeli da se oni ponašaju prema vama!
Defenzivna vožnja podrazumijeva vožnju s predviđanjem i
izbjegavanjem rizika. To je način kojim se vozač u prometu
brani od potencijalnih opasnosti i rizika. Voziti defenzivno znači
biti vrlo oprezan, smiren i stalno spreman na opasne situacije.
Defenzivan vozač kontrolira svaku situaciju. Aktivno prati
promatra i procjenjuje uvjete vožnje, te ponašanje i namjere
drugih sudionika u prometu i u skladu s tim odlučuje o načinu
postupanja u konkretnim situacijama. To podrazumijeva da
vozač:
 Razmišljanjem unaprijed predviđa određene postupke
 Gleda što dalje ispred vozila uočavajući bitno
 Sigurno nadzire prometnu situaciju
 Pravodobno i pravilno reagira
 Prvo promisli a onda postupa
Slalom vožnja je vrlo česta pojava na prometnicama s više
prometnih traka u istom smjeru, takva vožnja je nepovoljna,
opasna i nekorisna.
Posebno obratiti pozornost na motocikle, najugroženije
sudionike u prometu.
Kulturno je zaustaviti vozilo na ugibalištu ili parkiralištu kako bi
mobitelom obavili razgovor, jer je tijekom vožnje korištenje
mobitela opasno.
Ne parkirati na mjesto za invalide.

PONAŠANJE PREMA PJEŠACIMA

Pješaci su najugroženiji sudionici u prometu s obzirom na:
 Masu automobila
 Otpornost pješaka
 Brzina pješaka
Unatoč kršenja propisa od strane pješaka, vozač mora voziti na
način da svoje vozilo može pravovremeno zaustaviti pred
svakom preprekom.
Pješaci su često nepredvidivi (pretrčavaju cestu,ne koriste
pothodnike i pješačke prijelaze), zbog toga vozači moraju pazit
na njihove iznenadne odluke.
Djeca i stariji su najugroženiji u prometu.
- SMANJITE BRZINU KRETANJA SVOG VOZILA AKO NAILAZITE
NA PJEŠAČKI PRIJELAZ
- USTUPITE PREDNOST PJEŠACIMA KADA PRELAZE
PROMETNICU TAMO GDJE NIJE OZNAČEN PJEŠAČKI
PRIJELAZ
- AKO JE VOZAČ U PARALELNOJ PROMETNOJ TRACI
ZAUSTAVIO SVOJ AUTOMOBIL I PROPUŠTA PJEŠAKE,
UČINITE TO I VI
- NOĆU I ZA SLABIJE VIDLJIVOSTI SMANJITE BRZINU
KRETANJA, JER PJEŠACI ČESTO NEMAJU ODGOVARAJUĆU
ODJEĆU
- PRI PROLASKU POKRAJ ŠKOLE ILI DJEČJEG VRTIĆA, AKO
UOČITE NA KOLNIKU LOPTU SMANJITE BRZINU KRETANJA
SVOG AUTOMOBILA
U prometu postoji kriterij dvojakog ponašanja – često se
vozač ljuti na ponašanje pješaka (npr. sporo prelaženje preko
pješačkog prijelaza), a kad je on u ulozi pješaka ponaša se
jednako tako.

PROMETNE NESREĆE
Prometna nesreća je događaj u kojem je sudjelovalo najmanje
jedno vozilo u pokretu i kojem je najmanje jedna osoba
ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od
posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta.
UZROCI PROMETNIH NESREĆA:
1. Faktor čovjeka (oko 85 %)
 Pogrešne odluke i procjene (umor, utjecaj alkohola,
lijekovi i droge, oduzimanje prednosti)
 Vještina (koordinacija pokreta, procjena udaljenosti,
brzina, širina i visina prolaza)
 Znanje (poznavanje prometnih znakova i propisa,
vlastite sposobnosti i sl.)
 Sposobnosti (osjetnih organa, psihomotorne i mentalne)

2. Ostali faktori (oko 15%)

 Stanje prometnice
 Klimatski uvjeti (led, snijeg, kiša)
 Neispravnost vozila
 Kvaliteta kočenja i osvjetljenja
 Živitinje (domaće i divlje)
LIK VOZAČA
Kriteriji na osnovu kojih vršimo izbor za vozača su:
 Obrazovanost vozača
 Psihološko-zdravstvene sposobnost
 Sudjelovanje u prometnim nesrećama

Osoba koja želi postati vozač mora imati:

 Profesionalnu orijentaciju – usmjeravanje mladih ljudi na
odabir zanimanja koji odgovaraju njihovim sposobnostima,
prethodnom znanju i interesima; u školama uvjet upisa
nepostojanje kontraindikacija za određeno zanimanje, a za
upis u treću godinu programa zanimanja vozač motornog
vozila potrebno je liječničko uvjerenje o duševnoj i
tjelesnoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom
 Obrazovanje vozača
 Profesionalnu selekciju – obavljaju stručni timovi u
poduzećima uz liječničku komisiju kako bi pronašli
najboljeg kandidata za određeno radno mjesto, te izvješće
MUP-a o sudjelovanju u prometnim nesrećama
 Trajno usavršavanje – potrebno je jer se zakoni često
mijenjaju, a i tehničko-tehnološki noviteti se stalno
ugrađuju radi poboljšanja vozila
 Nadgledanje – kontrola vozača u prometu – od strane MUP-
a

 Kodeks dobrog vozača:

 Održavati vozilo tehnički ispravnim
 Ne upravljati vozilom nakon konzumiranja alkohola,
lijekova i droga ili pod umorom
 Poštivati prometne propise
 Smanjiti brzinu u skladu s vremenskim uvjetima na
prometnici
 Biti pažljiv prema drugim vozačima ili pješacima
 Ne upravljati vozilom kada sam ljut i emocionalno
uzbuđen
 Pažljivo signalizirati svoje namjere
 Održavati rastojanje između vozila
 Izbjegavati brzo vračanje u desnu prometnu traku
nakon pretjecanja
 Izbjegavati utrkivanje
 Izbjegavati presporu vožnju
 Pravovremeno smanjiti duga svjetla noću
 Predvidjeti tuđe namjere u prometu
 Ne koristiti mobitel tijekom vožnje
CENTAR ZA OBRAZOVANJE
ODRASLIH
EX CATHEDRA
Split, Bihaćka 2 A

Završni rad:
PROMETNA KULTURA

Tema:
UTJECAJ PROMETNE KULTURE MEĐU SUDIONICIMA
U PROMETU

Mentor: Učenik:
Marko Lalić Jurica
Stančić
Vozač motornog
vozila

Split, siječanj 2015.